Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 26.studenog 2013., razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu s prijedlogom projekcija za 2015. i 2016. godinu s pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14.studenog 2013. godine.
Odbor je, temeljem članka Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna, s pripadajućim privicima, raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je ovaj proračun rezultat potrebe pokretanja održivog ekonomskog rasta i brze konsolidacije javnih financija.Prijedlog državnog proračuna za 2014-2016 se temelji na makroekonomskim projekcijama koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije kao i ubrzavanje investicijskog ciklusa prvenstveno javnih poduzeća.
Rashodovna strana proračuna za 2014. planirana je u iznosu od 130,5 milijarde kuna,dok je prihodovna strana planirana u iznosu od 113,1 milijardi kuna . Time će deficit proračuna za 2014.godinu iznositi 17,4 mlrd kuna. Planirani rashodi proračuna za 2014. godinu veći su za 5,6% u odnosu na prethodnu godinu, što je u najvećem dijelu rezultat financijskih davanja za članstvo u Europskoj uniji koje uključuju uplate u EU proračun (1,8 mlrd kuna), ulaganja kroz nacionalno sufinanciranje EU projekata (2,4 mlrd kuna) te troškove financiranja visokog javnog duga. Procjenjuje se da će troškovi članstva u EU trajno povećati proračunske rashode za 2% BDP-a. Troškovi se također povećavaju zbog rashoda za kamate u iznosu od 1,5 mlrd kuna te zbog povećanja rashoda za zaposlene u iznosu od 734 mlrd kuna.Ukupni proračunski prihodi za 2014. godinu planirani su u iznosu od 113,1 milijardu kuna, pri čemu prihodi poslovanja iznose 112,8 milijardi kuna a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 262,5 milijuna kuna.U strukturi prihoda na poreze se odnosi 66,2 milijarde kuna a na doprinose 37,6 milijardi kuna.
Planirani deficit državnoga proračuna za 2014. godinu iznosi 5,0% BDP-a, dok se 0,5% odnosi se na izvanproračunska korisnike, iz čega priozlazi ukupni manjak proračuna opće države od 5,5% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će uravnotežen proračun.
U raspravi je istaknuto da će većina planiranih ušteda imati učinak u 2015. i 2016. godini. Cilj ovoga proračuna je razvoj i jačanje industrije tako da je plan od 120 milijuna kuna u 2013. godini povećan u 2014. godini na 150, u 2015. na 180 a u 2016. na 200 milijuna kuna. U 2015. i 2016. godini nije predviđen rad fondova gospodarske suradnje. Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca iznio je stajalište da ovaj proračun ne uključuje nužne reforme, da planirani troškovi ostaju isti a prihodi padaju, da se broj zaposlenih neće povećavati a ocijenio je i lošim činjenicu što Ministarstvo gospodarstva smanjuje planirani proračun a Ministarstvo zdravlja povećava. Također je istaknuo da nepoznanica što će se događati slijedeće godine nije dobra za gospodarstvo, te da neizvjesnost vezana za porez na nekretnine ne pridonosi gospodarskom uravnoteženju.
Većina članova Odbora ocijenila je ovaj proračun realnim i poticajnim za izlazak iz postojeće recesije.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti d o n o š e n j e
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU S PROJEKCIJAMA ZA 2015. I 2016. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Igor Rađenović, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Igor Rađenović