7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 22. rujna  2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2015. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa obrazložio je izmjene  Prekršajnog zakona, koje su posljedica prihvaćanja pravne stečevine Europske unije. Predlaže se veći raspon kazni za prekršaje iz nadležnosti regulatornih agencija,sudske odluke se javno objavljuju, predlažu se zaštitne mjere.  Obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakon.
  
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 22. rujna  2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. rujna 2015. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženim izmjenama smanjuju troškovi likvidacije, smanjuje se pristojba za upis promjena podataka jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, uređuje se naknade za objave na internetskim stranicama sudskog registra.
U raspravi su članovi Odbora podržali izmjene i dopune Zakona.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 22. rujna  2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. rujna 2015. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa izvijestio je kako predložene izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojima se napušta obveza objave u Narodnim novinama,  te se zamjenjuje objavom na internetskoj stranici sudskog registra, nužno utječe i na  predloženi Zakon.
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona o sudskom registru.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 22. rujna  2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. rujna 2015. godine. 
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženim izmjenama predlaže smanjenje troškova likvidacije društva s ograničenom odgovornošću, predlaže se pojednostavljenje postupka likvidacije za sva društva kapitala, skraćuju se rokovi u postupku likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornosti.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 22. rujna  2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. rujna 2015. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo da s obzirom na predložene izmjene Zakona o trgovačkim društvima kojima se smanjuje trošak likvidacije društva s ograničenom odgovornošću, potrebno je i javnobilježničke pristojbe utječu na troškove likvidacije izmijeniti, što se predlaže izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o javnobilježničkim pristojbama.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o javnobilježničkim pristojbama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 22. rujna  2015. razmotrio je  Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uvođenju Europske zadruge-Societas Cooperativa Europaea (SCE), S Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. rujna 2015. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da predložena izmjena slijedi izmjene Zakona o trgovačkim društvima, te se i u njemu napušta obveza objave u Narodnim novinama, zamjenjuje se objavom na internetskoj stranici sudskog registra.
 
Odbor za pravosuđe  je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o uvođenju Europske zadruge-Societas Cooperativa Europaea (CSE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 22. rujna  2015. razmotrio je  Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uvođenju Europskog društva-Societas Europea (SE) i Europskog gospodarskog interesnog udruženja (EGIU), S Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. rujna 2015. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da predložena izmjena slijedi izmjene Zakona o trgovačkim društvima, te se i u njemu napušta obveza objave u Narodnim novinama, zamjenjuje se objavom na internetskoj stranici sudskog registra.

Odbor za pravosuđe  je sa sedam (7) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o uvođenju Europskog društva-Societas Europea (CE) i Europskog gospodarskog interesnog udruženja (EGIU)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 07. rujna  2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o stečaju potrošača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. rujna 2015. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa naglasio je da Republika Hrvatska spada među rijetke europske zemlje koje nisu uredile stečaj potrošača, iako se donošenje zakona  desetljećima najavljivalo. Istaknuo je da se predloženim modelom daje prilika potrošačima za novi početak, a dio rizika prenosi se i na vjerovnike. Detaljno je obrazložio razloge za pokretanje postupka stečaja potrošača, izvansudski i sudski postupak, razdoblje provjere ponašanja, razlike u rješenjima u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Ministar pravosuđa mišljenja je da će općinski sudovi uredno podnijeti priliv novih predmeta s obzirom na činjenicu da u procesu reorganizacije općinski sudovi bilježe smanjenje broja predmeta. Ministar predlaže da Zakon stupi na snagu 1. siječnja 2016. godine, do tada bi se provela edukacija povjerenika, djelatnika savjetovališta i sudaca, i  kampanja o važnosti Zakona o stečaja potrošača. 

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona o stečaju potrošača. Istaknuli su da unatoč činjenici da je Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije godinama sadržavao i Prijedlog zakona o stečaju potrošača do njegove realizacije dolazi tek sada. Mišljenja su da će predloženi zakon u velikoj mjeri olakšati postojeći društveni problem većine građana koji nisu u objektivnoj mogućnosti da upravljaju svojim obvezama.  Posebno su podržali predlagatelja u nastojanjima afirmiranja mirnog rješavanja sporova.

Mišljenja su da osobitu pozornost treba posvetiti obrazloženju pitanja koja se zakonom rješavaju u vođenju postupka stečaja potrošača kako javnost ne bi stekla dojam da se ovim zakonom otpisuju dugovanja građana. Naime, iz svega prezentiranoga proizlazi da se do otpisa duga ne dolazi jednostavno, da u postupku  sudjeluju i vjerovnici, da postoji period provjere potrošača.

Članovi Odbora upozorili su na mogući problem pojavljivanja velikog broja predmeta na sudovima nadležnim za provođenje stečaja potrošača, ukoliko izostane sklapanje izvansudskog sporazuma. Isto tako, upozorili su da u predmetima ove vrste nema kontinuiteta sudskog odlučivanja, stoga je nužna pravovremena edukacija svih subjekata koji sudjeluju u stečajnim postupcima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“  i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                   Zakon o stečaju potrošača
  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 16. lipnja  2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. lipnja 2015. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako su prisutne razlike u propisanoj referentnoj stopi za određivanje visine stope zateznih kamata u općem propisu  Zakonu o obveznim odnosima i  posebnom propisu Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, stoga je potrebno ujednačiti uređenje referentne stope za određivanje  visine stope zateznih kamata. Predloženim izmjenama visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se  sa sadašnjih 15% na 10,14%, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze sa sadašnjih 12,14% na 10,14%. U ostalim odnosima uređenim Zakonom o obveznim odnosima, snizit će se visina stope zakonskih zateznih kamata sa sadašnjih 12% na 8,14%.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene uređenja visine stope zateznih kamata. Istaknuli su da Republika Hrvatska u odnosu na druge europske zemlje ima visoke zatezne kamate, da takve kamate na izvjestan način predstavljaju  kažnjavanje korisnika.

Mišljenja su da je predložena mjera smanjenja zateznih kamata pravedna, proporcionalna, balansirana, te da će pridonijeti pravednijem uređenju tržišnih odnosa.

Osvrćući se na prigovore iznijete u dijelu javnosti kako se predloženim zakonom krši pravo Europske unije, mišljenje je članova Odbora da su prigovori neosnovani.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (7) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima
  
Odbor je jednoglasno sa sedam (7) glasova „za“ predložio

I. Amandman na članak 3.

U članku 3.  stavku 2. riječ „određuje“ zamjenjuje se riječju „utvrđuje“.

Obrazloženje
Amandmanom se predlaže da Hrvatska narodna banka utvrđuje prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 16. lipnja  2015. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. svibnja 2015. godine.  

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila Izvješće o radu probacijske službe za 2014. godinu. Naglasila je da su najzastupljeniji poslovi u protekloj godini bili poslovi na izvršavanju rada za opće dobro, osobe uključene u probaciju odradile su oko 500. 000 sati rada za opće dobro, u odnosu na 2013. godinu broj predmeta rada za opće dobro povećan je za gotovo 50%. Kroz sustav probacije potiče se uključivanje u društvo osoba nakon počinjenja kaznenih djela. Prostor za poboljšanje rada službe vidi i u stalnim nastojanjima za uključivanje većeg broja pravnih osoba u sustav probacije.

U raspravi su članovi Odbora podržali  Izvješće o radu probacijske službe. Kako se predmetno izvješće veže uz netom razmatrana izvješća o radu državnih odvjetništava i sudbene vlasti, u raspravi je iznijeto kako zemlje koje razvijaju resocijalizaciju i provode uključivanje u društvo počinitelja kaznenih djela prema statističkim pokazateljima imaju manju stopu kriminaliteta, dok je uobičajeno mišljenje da stroža politika kažnjavanja dovodi do smanjenja kriminaliteta. U Republici Hrvatskoj udio zatvorenika u odnosu na broj stanovnika je 0,1%, stopa ubojstava znatno je manja u odnosu na druge zemlje (primjerice SAD). Također, istaknuto je da sudovi rad za opće izriču kao zamjenu za kaznu zatvora pri počinjenju lakših kaznenih djela ili zamjenu za novčanu kaznu, dok je dojam stvoren u javnosti  da počinitelji zaslužuju zatvorsku kaznu. Osim toga, istaknuto je da su i izmjene procesnih zakona značajno pridonijele stvaranju okvira za provedbu probacijskog sustava.   

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa sedam (7) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

 Prihvaća se  Izvješće o radu probacijske službe za 2014. godinu                                                 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                        Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 20. svibnja  2015. razmotrio je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za  2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2015. godine. 
Odbor je Izvješće Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2014. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Glavni državni odvjetnik RH u svom izlaganju obrazložio je izvješću o radu u segmentu kadrovskih i materijalnih osnova za rad državnog odvjetništva, rada odvjetništva na kaznenim i građanskim predmetima, iznio je i zaključne ocjene s prijedlogom zakonodavnih mjera.

Glavni državni odvjetnik naglasio je da je u državnim odvjetništvima tijekom 2014. godine bilo zaposleno 1636 osoba, od čega 604 dužnosnika, 918 službenika i 114 namještenika. Unatoč velikom broju nepopunjenih mjesta kako državnih odvjetnika tako i savjetnika i vježbenika državna odvjetništva zadržala su postignutu razinu ažurnosti i učinkovitosti u radu. Govoreći o materijalno-financijskom stanju istaknuo je da unatoč činjenici da su državna odvjetništva u svim segmentima racionalno koristila doznačena sredstva, ona nisu bila dostatna u stavci intelektualnih usluga a  odnose se  na vještačenja. Također je upozorio na  materijalni položaj u širem smislu te istaknuo nedovoljnu tehničku opremljenost, nedostatak i zastarjelost računalne opreme, opreme za reproduciranje diktata putem diktafona i dr. Osim toga upozorio je na prostorno nedostatne, neprimjereno opremljene i uređene prostore u kojima rade pojedina državna odvjetništva, što za posljedicu ima i nemogućnost novih zapošljavanja. U izvješću su navedeni podaci o prostornim kapacitetima za rad državnih odvjetništava dok su posebno apostrofirani problemi Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu i Odsjek tužitelja u Rijeci.
 
Govoreći o radu na kaznenim predmetima istaknuo je da je u 2014. godini smanjen  broj kaznenih prijava (64.383) ili 10% manje u odnosu na 2013. Broj prijava za kaznena djela protiv imovine u izrazitom je padu kako za poznate tako i nepoznate počinitelje za 13,5%. Struktura prijava nije u bitnome izmijenjena u odnosu na ranije godine. Istaknuo je probleme u provedbi članka 206. b Zakona o kaznenom postupku kojim je propisano da je državni odvjetnik dužan riješiti kaznenu prijavu u roku od šest mjeseci od dana upisa u upisnik kaznenih prijava.  Pojedine kaznene prijave nije moguće riješiti u zakonskom roku radi teškoća u prikupljanju dodatnih podataka ili međunarodne pravne pomoći. U tabelarnom prikazu pregleda odluka povodom prijava neposrednih optuženja je 48%, istraga 16% dok je broj odbačaja 34%. Uspješnost u postupku je 91,3% osuđujućih, 5,3% oslobađajućih i 3,4 odbijajućih presuda. Izvijestio je o radu državnih odvjetništava i sudova na zamrzavanju imovine i oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Osvrnuo se i na otežano prikupljanje dokaza za kaznena djela ratnih zločina pri čemu je istaknuo da je tijekom 2014. godine optužena 31 osoba, presuda je donijeta u odnosu na 17 osoba, pri čemu je 10 osoba osuđeno. U vezi primjene Zakona o kaznenom postupku, istaknuo je da je 2014. godinu bila godina pune primjene noveliranog kazneno-pravnog zakonodavstva, da je postupanje državnog odvjetništva postalo složenije zbog niza prava okrivljenika i zainteresiranih osoba, te rokova koji vremenski ograničavaju poduzimanje radnji i donošenje odluka državnih odvjetnika. Dodatno opterećenje stvorilo je i pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH iz svibnja 2014., temeljem shvaćanja sudovi su dostavili državnim odvjetništvima na postupanje istrage započete po odredbama ZKP-a iz 1997., što je dodatno opteretilo rad državnih odvjetništava jer se radi o složenih i teškim predmetima.
 
Slijedom iznijetoga, Glavni državni odvjetnik založio se za izmjene Zakona o kaznenom postupku kako bi se na primjeren način uredili rokovi za provođenje istrage, uzimajući u obzir da i u jednostavnim predmetima postoje situacije kada se istraga ne može završiti u roku, posebno u predmetima gdje je potrebna međunarodna pravna pomoć.
 
Isto tako, zalaže se za drugačija zakonodavna rješenja kada se radi o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih presuda prekršajnih sudova protiv kojih sadašnje odredbe Prekršajnog zakona ne dopuštaju podnošenje žalbe. U praksi je došlo do podnošenja brojnih prijedloga za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti u bagatelnim stvarima. Mišljenja je da bi se odgovarajuća zaštita mogla osigurati uvođenjem izvanrednog pravnog lijeka kojeg bi mogao podnijeti okrivljenik a o kojem bi odlučivao Visoki prekršajni sud RH, čime bi se rasteretio Vrhovni sud Republike Hrvatske i Državno odvjetništvo RH.
Glavni državni odvjetnik izvijestio je i o građanskim predmetima, u 2014. godini građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava primili su 63.663  novih predmeta, što je za 2,52% više nego u 2013. godini. Ukupan broj sudskih predmeta se povećao što je rezultat povećanja broja parnica i upravnih sporova, dok je broj upravnih predmeta ostao na razini prošle godine. U 2014. godini donijeto je 5.080 prvostupanjskih presuda od čega je državno odvjetništvo uspjelo u sporu u 54% presuda, izgubljeno je 33% parnica. Obrazlažući izvansudsko rješavanje sporova  i primjenu članka 186. a Zakona o parničnom postupku, istaknuto je da podaci pokazuju da je u 2014. godini podneseno 1.910 zahtjeva za mirno rješenje spora, sklopljeno je 405 nagodbi  ukupne vrijednosti 23.794.000,oo kuna. Glavni državni odvjetnik mišljenja je da nagodbe treba poticati uz osiguranje sredstava za provođenje vještačenja, a nadležna tijela obvezati na pravodobno izvještavanje državnog odvjetništva o bitnim činjenicama za dokazivanje osnovanosti zahtjeva.  Osvrćući se na međunarodnu arbitražu radi zaštite stranih ulaganja, podnositelj izvješća mišljenja je da bi izbor stranog odvjetničkog ureda valjalo povjeriti posebnom povjerenstvu koje bi Vladi RH predlagalo odvjetnike za zastupanje RH, dok bi se financijska sredstva osiguravala na poziciji Ministarstva financija ili ministarstva iz čije je nadležnosti spor nastao. Govoreći o važnosti pravnih mišljenja, brojnosti zahtjeva, njihove zakonodavne neuređenosti, velikog broja naputaka za postupanje, Glavni državni odvjetnik predlaže nužne izmjene  Zakona o državnom odvjetništvu kako bi se uredio način postupanja državnih odvjetnika pri davanju pravnih mišljenja.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće državnog odvjetništva za 2014. godinu. Ocjena je članova Odbora da je izvješće precizno, jasno, stručno i objektivno,  sadržaj izvješća daje podlogu za stručne i znanstvene radove.
Članovi Odbora podržali su inicijative iznijete u Izvješću radi preispitivanja normativnih rješenja koja se odnose na zahtjev za zaštitu zakonitosti u prekršajnim i kaznenim postupcima. Ukazali su na problematičnu postupovnu konstrukciju iz Prekršajnoga zakona kojom je u određenim slučajevima isključeno pravo na podnošenje žalbe protiv nekih prvostupanjskih odluka prekršajnih sudova što rezultira velikim brojem prijedloga građana za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Posebice je istaknut problem neodgovarajućeg zastupanja Republike Hrvatske kao stranke u postupcima pred međunarodnim sudbenim tijelima pri čemu je upozoreno na potpunu nezainteresiranost državnih tijela za uključivanje u postupke pred Europskim sudom pravde. Naglašeno je da presude tog suda imaju karakter presedana te su izvor prava u Republici Hrvatskoj, a državna bi se tijela, u suradnji s Državnim odvjetništvom RH, morala uključiti u spomenute postupke neovisno o njihovome karakteru.

Osobito je ukazano na statističke podatke o kretanju nekih vrsta kaznenih djela (primjerice ubojstva) koja pokazuju da je Republika Hrvatska relativno sigurna zemlja u kojoj je omjer tih kaznenih djela i broja stanovnika u bitnome povoljniji nego u većini drugih država članica Europske unije.
Članovi odbora kao i podnositelj Izvješća složili su se da treba preispitati zakonska rješenja iz Zakona o kaznenom postupku o jamstvu imajući u vidu da taj institut mora biti namijenjen isključivo sprječavanju bijega osumnjičenika. Stoga ostale razloge za određivanje jamstva treba normativno ukinuti.
Rasprava je pokazala da se Državno odvjetništvo RH mora u svojemu daljnjemu radu u većoj mjeri posvetiti otkrivanju i istraživanju određenih grupa kaznenih djela. To osobito vrijedi za kaznena djela koja se počine u gospodarskome poslovanju, koja su povezana sa stečajevima trgovačkih društava, te koja se odnose na pranje novca ili različite oblike prijevara.

Članovi Odbora iskazali su posebno zanimanje za istraživanje kaznenih djela ratnih zločina i to osobito u kontekstu istraživanja kaznenih djela seksualnog nasilja počinjenih u Domovinskome ratu.

U raspravi se posebno upozorilo na pogrešnu percepciju javnosti o pojavnostima kaznenih djela iz mržnje. Naprotiv, podaci iz Izvješća pokazuju da je broj prijavljenih kaznenih djela iz mržnje relativno mali te da Državno odvjetništvo RH takve prijave učinkovito istražuje. Istaknut je podatak da je u 2014. godini za ova kaznena djela podignuto samo 10 optužnica dok su, u istome razdoblju, sudovi donijeli tek 4 presude.
Od Glavnog državnog odvjetnika zatraženo je i pojašnjenje položaja Državnog odvjetništva RH u postupcima izručenja koji se provode prema odredbama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. S obzirom na zakonsko rješenje prema kojemu Državno odvjetništvo RH zastupa državu izdavanja naloga istaknuto je da Državno odvjetništvo RH kao državno tijelo za kojega vrijede ustavna jamstva neovisnosti uvijek mora voditi računa o ostvarenju zahtjeva zaštite zakonitosti u domaćemu pravnome poretku.

Članovi Odbora iznijeli su i određene prijedloge za unaprjeđenje rada Državnoga odvjetništva RH, posebice takve kojima bi se unaprijedila učinkovitost pravosuđa kao cjeline. Tako je iznijet prijedlog da se preispitaju mogućnosti promjena Zakona o parničnom postupku gdje će se prije pokretanja parnice u kojoj je stranka Republika Hrvatska, osim obveznog zahtjeva za mirno rješavanje spora, u većoj mjeri inzistirati na upućivanju na arbitražu. U tome smislu, postavljeno je pitanje o brojnosti arbitražnih klauzula u ugovorima koje sklapaju različita državna tijela.

Otvoreno je i pitanje odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za štetu koja nastane uslijed neispunjenja obveza iz ugovora o ulaganjima sklopljenim s osobama iz država s kojima je Republika Hrvatska zaključila međunarodne ugovore o zaštiti ulaganja.
U pogledu potraživanja koja Republika Hrvatska ostvaruje po različitim pravnim osnovama, predloženo je pojačano sklapanje ugovora o faktoringu, posebice u slučajevima u kojima postoji manja vjerojatnost za uspješnu naplatu potraživanja ili ako bi naplata bila otežana ili dugotrajna. Također, ukazano je na potrebu promišljanja o rasterećenju Državnog odvjetništva RH posebice u građanskim predmetima manje vrijednosti i to podjelom takvih predmeta odvjetnicima i odvjetničkim društvima uz istovremeno ugovaranje nagrađivanja razmjerno uspjehu u parnici (lat. pactum de quota litis).
  
Nastavno na konstruktivnu raspravu o mogućnostima poboljšanja sveukupnog normativnog okvira, predložena je i „rehabilitacija“ instituta zahtjeva za zaštitu zakonitosti u zakonskim pravilima o parničnome postupku.
      
Završno, ukazano je na trend feminizacije Državnog odvjetništva RH koji je zamijećen i u ostatku sudske profesije.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 19. svibnja  2015. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2015. godine.
 
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U radu Odbora sudjelovao je i ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da je izvješćem obuhvaćeno djelovanje sudbene vlasti, bitne promjene u organizaciji sudova do 2014. godine, rezultati rada po granama suđenja,  te prijedlog mjera za unaprjeđenje rada sudova.
U svom izlaganju posebno se osvrnuo na bitne reformske mjere u 2014. kojima se broj sudova sa 161 smanjuje na 77. Naime, donošenjem Zakona o područjima i sjedištima sudova koji je stupio na snagu 1. travnja 2015. godine osim članka 4. st. 1., 2. i 3., čl. 14. koji stupa na snagu 1. srpnja 2015., te čl. 4. st.4. koji stupa na snagu 1. siječnja 2016., novim zakonom broj općinskih sudova smanjen je sa 68 na 24, broj prekršajnih sudova sa 63 na 22, u organizaciji mreže trgovačkih sudova ustanovljen je Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije. Istaknuo je da provedba reforme traži praćenje novog ustroja, kadrovsku popunjenost, materijalnu opremljenost i specijalizaciju sudaca.
Predsjednik je izvijestio kako je i u 2014. nastavljen trend smanjivanja broja neriješenih predmeta, broj neriješenih predmeta na dan 31. prosinca 2014. iznosi 574.783 predmeta, kad se tom broju zbroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra taj broj iznosi 616.968. Priljev predmeta i dalje je vrlo visok i iznosi 1. 322.643 predmeta. Osim toga, prisutan je trend smanjenja broja tzv. starih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta, rad na starim predmetima prioritet je rada i u 2015. godini.  Podaci pokazuju da je najveće smanjenje broja primljenih i neriješenih predmeta na prekršajnim sudovima, dok se najveći broj neriješenih predmeta odnosi na građansku granu suđenja. 

U dijelu Izvješća u kojem su iznijeti podaci o strukturi proračuna namijenjenog pravosudnim tijelima, predsjednik je istaknuo da su ukupna proračunska sredstva na razini 2013. godine. Unatoč tome što su rebalansom proračuna u prosincu 2014. godine osigurana sredstava za podmirenje ranijih dugova, još uvijek postoji dug sudova po osnovi dospjelih obveza za intelektualne usluge. Izdaci za zaposlene čine 78,57% proračuna, 21% odnosi se na materijalne izdatke, 17,40% čine rashodi za usluge. Potrebno je osigurati veća sredstva za edukaciju kako bi se provela specijalizacija sudaca.
 
U pogledu ljudskih potencijala predsjednik je izvijestio da po broju sudaca RH spada u vrh europskih zemalja, da je u 2014. godini ukupno bilo zaposleno 8.669 osoba, od toga 1.903 pravosudna dužnosnika. Broj sudaca se smanjuje i taj trend će se nastaviti.
Govoreći o rezultatima rada po granama izvijestio je da je za razliku od građanske kaznena grana relativno ažurna, nastavlja se delegacija predmeta s opterećenih na manje opterećene sudove. Nastavljeno je smanjenje priljeva predmeta na prekršajne sudove, što je posljedica izmjena Prekršajnog zakona, kojim su ovlašteni tužitelji uključeni u rješavanje manje značajnih predmeta.   
Osim toga, predsjednik se osvrnuo i na kadrovske potrebe za rad na ujednačavanju sudske prakse, opterećenost sudaca i okvirna mjerila, standardizirano vrijeme trajanja postupaka, materijalnu i prostornu opremljenost sudova.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu. Mišljenja su da stanje sudbene vlasti bilježi značajan napredak i pokazuje dobre trendove. Zalažu se za veću suradnju zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti radi unaprjeđenja učinkovitosti rada sudova. 
Istaknuto je da zaključni pregled Izvješća treba dopuniti tako da sadrži konkretne prijedloge /prioritete/ uključujući i pregled zakonodavnih rješenja.
 
Osvrćući se na statističke pokazatelje u raspravi je istaknuto da je broj neriješenih predmeta smanjen, istodobno je smanjen i ukupni priljev predmeta. Prekršajni i ovršni predmeti pokazuju tendenciju smanjenja, građanski predmeti bilježe smanjenje priljeva i smanjenje riješenih predmeta, kazneni predmeti u prvom stupnju nisu smanjeni, upravni sudovi u prvom stupnju gomilaju neriješene predmete, broj ostavinskih predmeta raste. Na temelju tih pokazatelja potrebno je utvrditi razloge porasta broja neriješenih ostavinskih predmeta čije rješavanje je prepušteno javnim bilježnicima. U kaznenoj grani sudovanja predloženo je preispitati mogućnosti premještaja dijela sudaca prekršajnih sudova na prvostupanjske kaznene sudove, imajući u vidu kontinuirani trend rasterećenja prekršajnih sudova uslijed unaprjeđenja normativnog okvira u sferi prekršajnog prava. U području upravnog sudovanja predlaže se provođenje mjere ispomoći sudaca Visokog upravnog suda RH u rješavanju predmeta na upravnim sudovima.

U raspravi je iznijeto da unatoč izvještajnim pokazateljima ostaje činjenica da građani nisu zadovoljni kvalitetom suđenja. S tim u vezi predloženo je preispitivanje okvirnih mjerila za rad sudaca uvažavajući posebnosti pojedinih skupina i vrsta predmeta.
Članovi odbora posebice su upozorili na potrebu osiguranja „demokratskog legitimiteta“ sudbene vlasti poštujući pritom ustavna jamstva  neovisnosti pravosuđa. K tome, ukazalo se da je nužno inzistirati na povećanoj odgovornosti sudaca za kvalitetno obavljanje sudačke dužnosti. U tome smislu članovi Odbora podsjetili su da je u domaćemu kaznenom zakonodavstvu ranije postojalo „kazneno djelo kršenja zakona od strane suda“ te da je u stranim pravnim poredcima moguće pronaći slična rješenja (poput, primjerice, kaznenog djela „uskrate pravde“ u francuskome kaznenom zakonu).
  
U raspravi je istaknuto da praksa u radu sudova pokazuje neke pojavnosti za koje je zakonodavac stvorio procesne pretpostavke novelom Zakona o parničnom postupku, a odnose se na postupanje drugostupanjskih sudova koji više puta ukidaju prvostupanjsku presudu i predmet vraćaju prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. No, praksa pokazuje da se ova vrsta pogrešne primjene postupovnih pravila u stvarnosti pojavljuje tek u nekolicini slučajeva dok je u ostalima ipak riječ o pravilnoj primjeni postupovnih pravila koja se primjenjuju na temelju prijelaznih režima koje je utvrdio zakonodavac. Također je iznijeto uvjerenje da će učinkovitosti rada sudova u građanskim parnicama osobito pridonijeti institut tzv. „ogledne parnice“. Time bi se postignuo i znatni napredak u ujednačavanju sudske prakse. Istaknuta je i potreba za sustavnom edukacijom sudaca posebice u pogledu učinkovite organizacije postupka i pojedinačnih postupovnih radnji.
Ministar pravosuđa založio se za zajednički rad i usklađenost na dovršetku informacijskog sustava e-spisa, rješavanju prostornih pitanja i opremljenosti sudova. Naglasio je važnost edukacije pravosudnih dužnosnika, ukratko je obrazložio  planirane zakonodavne aktivnosti Ministarstva.

Zaključno, istaknuto je da su očekivanja u odnosu na rad pravosudnog sustava povećana čak i ako se imaju u vidu nepovoljne ekonomske okolnosti. Naglašena je činjenica  da je radi veće učinkovitosti izmijenjen veći broj zakona, izmijenjene postupovne odredbe, smanjen broj inkriminacija te se očekuje da pravosuđe provede te mjere. Usvojena je Strategija razvoja pravosuđa, u skladu s mogućnostima osigurane su materijalne pretpostavke i informatizacija. Izvršena je reorganizacija sudstva. Zapažen je izostanak konkretnijih prijedloga u Izvješću koje bi zakonodavac mogao pretočiti u kvalitetnija normativna rješenja. Uočen je i trend feminizacije sudstva i pravne profesije, koji se pojavljuje već u stadiju pravničkoga obrazovanja. Istaknut je i imperativ dovršetka informatizacije pravosudnog sustava.   
      
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam  (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 19. svibnja  2015. razmotrio je Konačni prijedlog stečajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. svibnja 2013. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da se po efikasnosti sudskih postupaka Republika Hrvatska nalazi na 24. mjestu. U momentu podnošenja prijedloga za izmjenu stečajnih postupaka u Republici Hrvatskoj evidentirano je preko 18 000 pravnih osoba s ukupnim dugom od 15 milijardi kuna. Temeljna je novina Konačnog prijedloga uvođenje automatskog stečaja koji inicira Financijska agencija a provode trgovački sudovi. Predlaže se dostava sudskih pismena objavom pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Uređuju se na identičan način pretpostavke za imenovanje povjerenika i imenovanje stečajnog upravitelja.
U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog stečajnom zakona. Mišljenja su da je Konačni prijedlog zakona u odnosu na Prijedlog zakona jasan, pregledan, nomotehnički uređen i sadržajno poboljšan. Smatraju uvođenje e-oglasne ploče velikim napretkom za efikasnost postupka.  Više sudionika rasprave osvrnulo se na odredbe kojima se uređuje izbor stečajnih upravitelja, istaknuvši pritom važnost stečajnih upravitelja u postupcima koji su predmet uređenja ovoga Zakona, njihovu brojnost, različitu radnu opterećenost a time i neujednačenu kvalitetu stečajnih upravitelja. 
Članovi Odbora iznijeli su i prijedlog da se u stečajnim postupcima uredi dodjela predmeta u rad na način elektroničke nasumične dodjele, primjenom algoritma.
U raspravi su upozorili na razlike u rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona vezane za upis stečajnih upravitelja na liste stečajnih upravitelja.  Odbor predlaže da se preispita članak 440. stavak 1. Konačnog prijedloga kojim su dopunjene pretpostavke iz članka 79. u dijelu „ako su obavljale dužnost stečajnog upravitelja u više od 10 otvorenih stečajnih postupaka ili dužnost stečajnog upravitelja najmanje tri godine“.   
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“  i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Stečajni zakon

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 19. svibnja  2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. svibnja 2013. godine.
  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa izvijestio je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora uređuju zakupni odnosi za poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Konačnim prijedlogom utvrđuju se kriteriji i postupak za prodaju poslovnih prostora.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 24. travnja 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. ožujka 2015. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju ministar pravosuđa istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Kaznenog zakona rezultat praćenja primjene Kaznenog zakona od njegova stupanja na snagu 1. siječnja 2013. godine. Jedna od važnijih izmjena predlaže se kod kaznenih djela protiv časti i ugleda. Te izmjene imaju za cilj pojednostavljenje pretpostavki za isključenje protupravnosti tog kaznenog djela. Počinitelj sada treba dokazati istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili prenosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je povjerovao u njezinu istinitost. Prijedlogom se definiraju neodređene vrijednosti, tako je vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske koristi mala ako ne prelazi 1.000,00 kuna. Uređuje se produljeno kazneno djelo, ukoliko se radnjama ostvaruju obilježja istih kaznenih djela, djelo će se pravno okvalificirati uzimajući u obzir zbroj vrijednosti stvari, prava ili imovinske koristi ostvarene pojedinačnim radnjama. Prijedlogom se za kaznena djela prisile i prijetnje pokretanje postupka po službenoj dužnosti proširuje u odnosu na osobe koje obavljaju javne ovlasti. Predlaže se brisanje odredbe kojom se prilikom određivanja rada za opće dobro mora voditi računa o stručnosti osuđenika. Prijedlogom se preciziraju odredbe koje se odnose na posebne obveze i sigurnosne mjere, zaštitni nadzor i oduzimanje predmeta i sredstava koji su nastali počinjenjem kaznenog djela. Predlaže se nezastarijevanje kaznenog djela teškog ubojstva. Dopune se predlažu i u odnosu na kazneno djelo neovlaštene proizvodnje  i prometa drogama. Predlaže se uvođenje samostalnog kaznenog djela Nasilja u obitelji koje bi obuhvatilo teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima nisu ostvareni elementi niti jednog kaznenog djela, a radi se o intenzitetu koja prelaze okvire prekršajne odgovornosti kao teško vrijeđanje, zastrašivanje, fizička zlostavljanja i dr. Prijedlogom se omogućuje kažnjavanje i pripremnih radnji kod kaznenih djela vezanih za terorizam.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Pohvalno su se osvrnuli na aktivnosti Ministarstva pravosuđa u postupku donošenja izmjena i dopuna Zakona. Ministarstvo je prije izrade Konačnog prijedloga provelo dodatne konzultacije sa udrugama i stručnom javnošću, predlažući razlike u odnosu na rješenja sadržana u Prijedlogu zakona.
 Članovi Odbora podržali su proširenje pokretanja kaznenog postupka po službenoj dužnosti i strože kažnjavanje počinitelja kada su kaznena djela počinjena prema osobama u obavljanju javne ovlasti. Na taj način prepoznata su društveno opasna ponašanja, sukladno tome predložena su rješenja radi osiguranja više razine zaštite prosvjetnih djelatnika, zdravstvenih djelatnika i odvjetnika. Založili su se i za jačanje pravne zaštite sudaca i državnih odvjetnika u obavljanju pravosudne dužnosti, uz strožu inkriminaciju kršenja zakona od strane sudaca i državnih odvjetnika.
Nadalje, podržali su predložene novine vezane za kaznena djela uvrede i teškog sramoćenja. Izrazili su nadu i očekivanje kako će jasno uređenje pretpostavki za isključenje protupravnosti kaznenog djela teškog sramoćenja, biti prepoznato u primjeni i praksi sudova.
Vraćanje kaznenog djela nasilja u obitelji u Kazneni zakon smatraju dobrim prijedlogom, time bi se žrtvama osigurala i kaznenopravna zaštita, budući je u praksi uočeno da dio ponašanja koja predstavljaju nasilništvo u obitelji nisu pokrivena kaznenopravnom regulativom.
U raspravi u prvom čitanju Odbor za pravosuđe predložio je da se kaznenim djelom prostitucije propiše kažnjavanje za osobe koje su korisnici seksualnih usluga uz naplatu, time bi opisano ponašanje bilo premješteno u sferu kaznenopravne odgovornosti.  Kako predlagatelj nije usvojio prijedlog Odbora, Odbor drži da je potrebno preispitati kazneno djelo prostitucije.
U raspravi su sudjelovale predstavnice Centra za žene žrtve rata-ROSA, Lezbijske grupe Kontra i Autonomne ženske kuće, koje su članovima Odbora prezentirale mišljenja i  amandmane na Konačni prijedlog zakona.  
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregar

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 24. travnja  2015. razmotrio je Redovito godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2014., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2015. godine.  
Odbor je izvješće  raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela sukladno djelokruga Odbora za pravosuđe.

U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica predstavila je dijelove Izvješća u kojima je obrađeno područje pravosuđa. Naglasila je da su pritužbe iz područja pravosuđa i u 2014. bile najbrojnije. Građani se uglavnom pritužuju radi nezadovoljstva sudskim odlukama, prvenstveno radi nepovoljnog ishoda sudskih postupaka. Također, pritužitelji iznose osobna iskustva i progovaraju o stanju u pravosuđu, navodeći kako se presude donose temeljem površno provedenog postupka, pogrešne ocjene dokaza, bez jamstva pravičnog suđenja  i poštivanja načela zakonitosti, dok se stavovi stranaka o pravnoj osnovi spora i prigovori zanemaruju. Pučka pravobraniteljica istaknula je da određeni problem u radu predstavlja i odredba članka 22. Zakona o pučkom pravobranitelju, koja uređuje da pučki pravobranitelj utvrđuje zloporabu ovlasti u sudskim postupcima, što ne može biti uloga pučkog pravobranitelja.

Nadalje, u izlaganju se osvrnula na diskriminaciju ustvrdivši kako Ured prati i analizira sudsku praksu, iz koje je razvidno povećanje broja prekršajnih predmeta. Pravobraniteljica se zalaže za uspostavu učinkovitijeg sustava za suzbijanje diskriminacije, veću informiranost svih sudionika o zakonodavnom i institucionalnom okviru za zaštitu od diskriminacije, za podizanje razine svijesti o pojavama diskriminacije, za prepoznavanje situacija i slučajeva diskriminacije.
Govoreći o provedbi Nacionalnog preventivnog mehanizma u dijelu koji se odnosi na osobe lišene slobode, izvijestila je da unatoč činjenici da je na kraju 2014. godine bilo više raspoloživih mjesta nego osoba lišenih slobode, prenapučenost pojedinih zatvora i dalje je prisutna. Prema broju pritužbi na kvalitetu zdravstvene zaštite, zdravstvena zaštita zatvorenika i dalje predstavlja ozbiljan problem. Pučka pravobranitelja mišljenja je da kvaliteta zdravstvene zaštite koja se osigurava osobama lišenim slobode mora biti jednaka onoj koja se osigurava osobama na slobodi.
U pogledu ljudskih potencijala i organizacije rada Ureda pučka pravobraniteljica smatra da je otvaranje područnih ureda izvan sjedišta u Osijeku i Rijeci značajan iskorak prema dostupnosti građanima radi promicanja i zaštite ljudskih prava.

Pravobraniteljica je izvijestila i o sudjelovanju i aktivnostima Ureda na izradi propisa, pri čemu je pohvalila suradnju Ureda s Ministarstvom pravosuđa na izradi izmjena i dopuna Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.
    
U raspravi su članovi podržali Izvješće pučke pravobraniteljice za 2014. Mišljenja su da Izvješće pravodobno upozorava na važne probleme u pojedinim područjima društvenog života koja nisu na adekvatan način uređena. Izvješće u segmentu pravosuđa pokazatelj je Odboru za pravosuđe u kojim su područjima pravosudnog sustava potrebne zakonodavne i druge aktivnosti. Cjelovito Izvješće i sažetak ukazuju na dugogodišnje probleme, težinu njihova popravljanja, potrebu za kontinuiranim predlaganjem mjera i aktivnosti.  

Raspravljajući o segmentu Izvješća koje se odnosi na ovrhe na nekretninama radi nemogućnosti otplate kredita, kada se radi o jedinoj nekretnini koja služi isključivo za stanovanje, članovi Odbora mišljenja su kako je potrebno pružiti zaštitu prava na dom građana sukladno načelu razmjernosti, za razliku od protupravnih i drugih useljenja koja u dijelu javnosti izazivaju solidarnost građana u onemogućavanju izvršenja ovrha.

U raspravi je članica Odbora upozorila da se iz segmenta Izvješća koje se odnosi na poplave i proglašenje katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dade zaključiti kako na zbrinjavanju ugroženih nije dovoljno učinjeno, kako postoje određene dvojbe, iako prema njenom mišljenju sanacija poplavljenog područja spada u iznimno kvalitetnu intervenciju Vlade Republike Hrvatske.
U raspravi je sudjelovala i zastupnica Nevenka Bečić. Mišljenja je da Izvješće pučke pravobraniteljice treba dopuniti u dijelu koji se odnosi na „stanovanje“ na način da se obrade i prava vlasnika stanova. Izvješćem nisu obuhvaćeni prijedlozi i aktivnosti udruga vlasnika stanova, čime su vlasnici stanova dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na zaštićene najmoprimce i najmoprimce. Zastupnica je upozorila  na odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda o pravu vlasnika na mirno vlasništvo. Navela je primjer presude Statileo protiv Republike Hrvatske kojom je Međunarodni sud za ljudska prava utvrdio povredu članka 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. Iznijela je podatke o visini najamnine koju plaćaju najmoprimci koje su daleko od iznosa tržišnih najamnina. Zastupnica je podsjetila kako se od prikupljenih sredstava otkupa prema Zakonu o otkupu stanova trebao na adekvatan način riješiti stambeni problem zaštićenih najmoprimaca. Slijedom toga, smatra da je pučka pravobraniteljica opisanim izvješćivanjem na izvjestan način povrijedila načela pravičnosti, jednakosti i nepristranosti, a time i odredbe članka 48. i 50. Ustava RH i članka 1. Konvencije.
Članovi Odbora mišljenja su kako je najteže ispravljati pogreške sustava, smatraju da su aktivnosti na ostvarivanju prava vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca usmjerene prema istom cilju. Ostvarenje prava vlasnika i najmoprimaca vide u adekvatnim zakonodavnim rješenjima uz uključivanje države i jedinica lokalne samouprave. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Prihvaća se Redovito godišnje izvješće pučke pravobraniteljice za 2014. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 15. travnja 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. travnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Ministarstvo pravosuđa u raspravi o budućnosti Državne škole za pravosudne dužnosnike opredijelilo za koncept da se Škola zadrži. Naglasila je da se predloženim izmjenama i dopunama  Zakona otklanjaju uočeni nedostatci u dosadašnjoj primjeni Zakona. Prvenstveno se otklanjaju nejednakosti pri upisu kandidata u Školu s obzirom na način i vrijeme polaganja  pravosudnog ispita kao temeljnog kriterija upisa, rješava se nejednak položaj savjetnika u pravosudnim tijelima i ostalih savjetnika, rješava se nemogućnost izbora mjesta rada te načina provedbe postupka upisa i polaganja završnog ispita. Prijedlogom se postupak upisa kandidata u Državnu školu prenosi na Povjerenstvo za provedbu natječaja i osigurava jedinstven postupak upisa, provodi se selekcija kandidata kroz pisani i usmeni dio postupka, kandidati koji ostvare pravo na upis u Državnu školu primaju se u državnu službu na određeno vrijeme i raspoređuju na rad u pravosudna tijela, polaganje završnog ispita stavlja se u djelokrug rada Povjerenstva za polaganje završnog ispita. Osim toga,  uređuje se sastav Povjerenstva za polaganje završnog ispita, trajanje stručnog usavršavanja u Državnoj školi, omogućava se i drugim osobama  polaganje završnog ispita. 

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj akademiji. Naglasili su da osnivanje Državne škole za pravosudne dužnosnike koja je između ostaloga ustanovljena radi usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike nije dalo očekivane rezultate, te da se preuzeti model Državne škole pokazao lošim.

Članovi Odbora predložene izmjene smatraju dobrodošlim u popravljanju postojećih zakonskih odredaba, s obzirom na činjenicu da se predlagatelj očitovao kako Državnu školu neće gasiti, jer bi takva odluka bila u suprotnosti s preporukama Vijeća Europe i neovisnih stručnjaka u preuzetoj obvezi utvrđivanja objektivnih i transparentnih kriterija imenovanja pravosudnih dužnosnika i stručnog osposobljavanja prije njihovog imenovanja. Osim toga, gašenjem Državne škole RH bi bila u obvezi vratiti odobrena financijska sredstva. 

Nadalje, u raspravi su iznijeti neki od primjera koji potkrepljuju stajalište da Državna škola nije ispunila predviđena očekivanja početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike. Tako je navedeno da određeni broj kandidata koji su prošli praktična znanja i sposobnosti i položili završni ispit nisu raspoređeni na mjesta pravosudnih dužnosnika. U dosadašnjem radu Državne škole za pravosudne dužnosnike nije osigurana jednakost kandidata pri upisu u Školu, kao primjeri navedene su određene kategorije zainteresiranih poput savjetnika na sudovima, odvjetnika, javnih bilježnika.  Isto tako, uspostavljeni sustav bodovanja nije omogućavao ravnopravni položaj kandidatima za obavljanje dužnosničkih poslova poput odvjetnika sa desetogodišnjim iskustvom, jer nisu mogli ostvariti potreban broj bodova.

Iznijeto je i mišljenje kako treba preispitati sadržaj za polaganje pravosudnog ispita i sadržaj završnog ispita, koji se u određenim segmentima  nepotrebno preklapaju. Pojedinačno je mišljenje da bi u provođenju osposobljavanja kandidata za pravosudne dužnosnike trebalo uključiti veći broj pravosudnih praktičara u odnosu na zastupljenost sveučilišnih profesora.

Članovi Odbora predložili su da se u postupku donošenja Zakona prezentiraju i razmotre mišljenja Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o pravosudnoj akademiji.

Odbor je zatražio dodatno obrazloženje predlagatelja o razlozima kojima se rukovodio predlažući da se kandidati koji ostvare pravo na upis u Državnu školu primaju u državnu službu na određeno vrijeme i raspoređuju na rad u pravosudna tijela  prema njihovom izboru. Mišljenja su da pristup Državnoj školi za pravosudne dužnosnike treba biti prvenstveno odluka pojedinca, po uzoru na jednogodišnje  poslijediplomske specijalističke studije koji se i financiraju vlastitim sredstvima polaznika. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i tri glasa (3) „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 15. travnja 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. travnja 2015. godine.

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama u Zakon o državnom odvjetništvu predlažu mehanizmi izjednačavanja vrednovanja uvjeta  za upis u Državnu školu te vrednovanja završnog ispita kandidata koji su ga položili prema ranijim propisima i kandidata koji će ga ubuduće polagati, sukladno predloženim izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji. Osim toga, Prijedlogom se usklađuju odredbe o provedbi sigurnosne provjere kandidata za državne odvjetnike i zamjenike državnih odvjetnika, te postupci psihološkog testiranja.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest  (6) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 15. travnja 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. travnja 2015. godine.

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama u Zakon o Državnom sudbenom vijeću predlaže ugraditi mehanizme izjednačavanja vrednovanja uvjeta za upis u Državnu školu za pravosudne dužnosnike te vrednovanja završnog ispita kandidata koji su ga položili prema ranijim propisima i kandidata koji će ga ubuduće polagati, sukladno predloženim izmjenama Zakona o pravosudnoj akademiji. Ovim Zakonom predlaže se u postupak prvog imenovanja na sudačku dužnost, kao i imenovanja osoba koje nisu pravosudni dužnosnici na mjesta sudaca Vrhovnog suda RH uvesti sigurnosnu provjeru.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Podržali su predloženo psihološko testiranje kandidata radi utvrđivanja sposobnosti kandidata za obavljanje sudačke dužnosti, uz precizno uređenje postupka testiranja. Mišljenja su da bi valjalo razmotriti mogućnost provođenja psihološkog testiranja i tijekom obnašanja sudačke dužnosti.

Odbor sugerira predlagatelju da radi jasnoće odredbe dodatno obrazloži najveći mogući broj bodova koji kandidat može ostvariti na razgovoru.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest   (6) glasova „za“  i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 24. ožujka 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o stečaju potrošača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. ožujka 2015. godine. Odbor je proveo glasovanje o Prijedlogu zakona o stečaju potrošača 25. ožujka 2015. godine. 

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da je javna rasprava o predloženom aktu trajala godinu dana, da je Ministarstvo pravosuđa pri izradi Prijedloga koristilo europska iskustva. Uvođenjem instituta stečaja potrošača daje se prilika prezaduženim građanima za novi početak, dok vjerovnici zaslužuju efektivnu pravnu zaštitu, time se ostvaruje cilj postupka stečaja potrošača njihovo skupno i ravnomjerno namirenje. Pretpostavka za otvaranje stečaja potrošača je nemogućnost ispunjenja dospjelih novčanih obveza. Uređuje se izvansudski i sudski postupak. Izvansudski postupak provodi se pred savjetovalištima Financijske agencije radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika. Izvansudski postupak podrazumijeva posredovanje među sudionicima postupka, prikupljanja svih podataka o tražbinama vjerovnika  i potrošačevoj imovini. Sporazum sklopljen između potrošača i njegovih vjerovnika ima snagu izvansudske nagodbe te predstavlja plan namirenja. Ako se potrošač ne uspije dogovoriti s vjerovnicima oko načina namirenja tražbina, postupak bi se nastavio pred sudom. Potrošaču se omogućava da umjesto prodaje nekretnine predloži i drugi način namirenja. U razdoblju provjere ponašanja potrošač je dužan prijavljivati vjerovniku  sve promjene vezane za svoju imovinu.
  
U raspravi o Prijedlogu zakona istaknuto je da u postupku donošenja Zakona  posebnu pozornost valja posvetiti informiranosti građana o predloženom uređenju stečaja potrošača, s obzirom da su očekivanja javnosti za stečaj potrošača velika, a da se u dijelu javnosti stečaj potrošača poistovjećuje s oslobađanjem od duga.

Predlagatelj je u ocjeni stanja predočio pokazatelje o porastu duga građana prema bankama u posljednjih nekoliko godina, o strukturi dospjelih neizvršenih obveza, oni ukazuju na „eskalaciju dužničke krize“. S tim u vezi u raspravi je iskazana bojazan da organizacijske i kadrovske sposobnosti Financijske agencije neće biti dostatne za provedbu zakona pod pretpostavkom pojavljivanja velikog broja postupaka.

U raspravi je istaknuto i kako bi se u provedbi Zakona mogao pojaviti i problem financiranja troškova stečaja potrošača, budući je iz ocjene i izvora potrebnih sredstava za provođenje zakona razvidno da će okvirni troškovi izvansudskih i sudskih postupaka u velikom dijelu teretiti sustav besplatne pravne pomoći.

Nadalje, upozoreno je da proizvoljne interpretacije i javni istupi pojedinaca o kršenju „prava na dom“ (Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života), nisu u skladu s  Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te da takve interpretacije u javnosti iskrivljuju namjere zakonodavca.  Za napomenuti je da praksu Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske prati Ured zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, ista je dostupna na mrežnim stranicama Ureda. 
   
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam  (8) glasova „za“  i jednim (1) suzdržanim glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o stečaju potrošača.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 24. ožujka 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2015. godine. Odbor je proveo glasovanje o Prijedlogu zakona 25. ožujka 2015. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženim izmjenama nastavlja usklađivanje našeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Prijedlogom izmjena i dopuna Prekršajnog zakona uređuje se mogućnost propisivanja većeg raspona novčanih kazni za prekršaje iz nadležnosti regulatornih agencija, omogućava se ovlaštenom tužitelju javno objavljivanje sudske odluke o prekršaju na vlastitim internetskim stranicama, omogućava se propisivanje zaštitne mjere dugotrajne ili trajne zabrane obavljanja djelatnosti za prekršaje iz nadležnosti regulatornih agencija. Osim toga, na novi način uređuje se institut ispravka odluke o prekršaju, te predlažu nomotehnička poboljšanja. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet  (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 24. ožujka 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2015. godine. Odbor je proveo glasovanje o Konačnom prijedlogu zakona 25. ožujka 2015. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona.  Posebno je istaknuto da će odjeli za mladež u Općinskim sudovima u Gospiću, Čakovcu, Koprivnici, Požegi i Virovitici nastaviti s radom.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

        Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež

                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 04. ožujka 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. veljače 2015. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Prijedlogom otklanjaju nedostatci uređenja zakupnih odnosa iz nadležnosti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Uređuje se postupanje u slučaju propuštanja zakupodavca da zakupniku koji ispunjava uvjete dostavi ponudu za sklapanje novog ugovora, propisuju se uvjeti koje zakupnik mora ispuniti radi ostvarivanja prava na kupnju poslovnog prostora u vlasništvu RH,  uređuje se zakupni odnos u slučajevima isteka sklopljenoga ugovora o zakupu s korisnicima koji su izvršavali obveze iz prethodnog ugovora.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, s ciljem sređivanja stanja zakupnih odnosa poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske i prostora u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je istaknuto da predloženi Zakon treba potkrijepiti pokazateljima o svim poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske, stanjem zakupnih odnosa i  vrijednostima poslovnih prostora, te podnijetim zahtjevima, što se predlaže učiniti do drugog čitanja Zakona. Osim toga, potrebno je obraditi problematiku poslovnih prostora koji su dijelom u vlasništvu države a dijelom u privatnom vlasništvu. Napomenuto je da poslovni prostori Grada Zagreba do sada nisu bili ponuđeni na prodaju.

Raspravljajući o problemima naplate zakupnine i problemima vezanim za iseljenje iz poslovnih prostora, u raspravi je istaknuto da bi jedno od  mogućih rješenja olakšanja naplate zakupnine i iseljenja iz poslovnih prostora bilo u zakonskom uređenju obveznih klauzula ugovora o zakupu (obvezna osiguranja).
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                             Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 04. ožujka 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.  

Odbor je o prijedlogu akta  raspravljao sukladno ovlastima iz članka 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama omogućava samostalno obavljanje poslova NPM, osigurava veći broj obilazaka mjesta gdje se nalaze osobe lišene slobode. Osim toga, daje se mogućnost pučkoj pravobraniteljici da putem javnog poziva izabere udruge s kojima će sklopiti ugovor o suradnji. 

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese                        

 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                         Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 04. ožujka 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.  

Odbor je prijedlog akta  raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na  rješenja iz Prijedloga zakona. Razlike u rješenjima rezultat su potrebe za osiguranjem dodatnih tehničkih i organizacijskih mjera u provedbi reorganizacije pravosudnog sustava. Konačnim prijedlogom dopunjene su odredbe kojima se kontinuirano prati radna opterećenost sudova, pravo podnošenja prijedloga za osnivanje i prestanak stalnih službi i odjela daje se i predsjedniku neposredno višeg suda, voditelj stalne službe je osoba koja pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, izostavljene su odredbe o izradi programa rada suda, dopunjene su odredbe o imenovanju voditelja područnih centara sudske prakse, u cijelosti je izmijenjen članak o pravima i dužnostima sudaca upućenih na rad u domaće i  međunarodne institucije.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona o sudovima, uz konstataciju da je Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora bio aktivno  uključen u reformu pravosudnog sustava od izrade nacrta reforme.

U raspravi je istaknuto da je nužno razmotriti stanje u grani trgovačkog sudovanja opterećenog velikim brojem predmeta i dugotrajnim postupcima, osobito se predlaže razmotriti stanje na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Način na koji se postojeće stanje može ublažiti članovi Odbora vide u preispitivanju nadležnosti i delegaciji predmeta.      

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                    Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 04. ožujka 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.  

Odbor je prijedlog akta  raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na  rješenja iz Prijedloga zakona, prvenstveno radi osiguranja dodatnih tehničkih i organizacijskih mjera u provedbi reorganizacije pravosudnog sustava. Dopunjene su odredbe Zakona na način da je voditelj stalne službe osoba koja pomaže državnom odvjetniku u obavljanju državnoodvjetničke uprave, u cijelosti je izmijenjen članak o pravima i dužnostima državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika upućenih na rad u domaće i  međunarodne institucije.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu.
Predloženo je da se u dodanom članku 115. a u stavku 1. preispita riječ „nasumičnom“.

U više navrata raspravljajući o prijedlozima i izvješćima vezanim za rad državnih odvjetništava članovi Odbora upozoravali su kako bi u postupanjima s prijavama državna odvjetništva trebala obrazložiti razloge zašto u konkretnom slučaju nema postupanja državnog odvjetništva. Odbor je mišljenja da na ovu tematiku treba upozoravati neovisno o predloženim izmjenama Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                    Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 04. ožujka 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama o izmjenama Zakona o nasljeđivanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. siječnja 2015. godine.  

Odbor je prijedlog akta  raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge za izmjene Zakona o nasljeđivanju s obzirom na promjenu nadležnosti općinskih sudova i potrebu usklađenja dodjele ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima.

U  raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo prihvaćanjem prijedloga Odbora za pravosuđe iznijetog u raspravi u prvom čitanju da se prikupe podaci o kretanju predmeta  i ažurnosti u ostavinskim postupcima, što je Ministarstvo pravosuđa učinilo dostavom podataka o broju ostavinskih predmeta koje su javni bilježnici riješili od listopada 2003. godine do 2014. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese   

  Zakon o izmjenama Zakona o nasljeđivanju 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                    Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 29. siječnja 2015. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Uvodno predstavnik predlagatelja izvijestio je da se Konačnim prijedlogom u postojeći Zakon implementira Direktiva 2011/99/EU Europskog parlamenta i Vijeća o europskom nalogu za zaštitu. Potom je obrazložio razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Razlike se odnose na prosljeđivanje odluka domaćih tijela, troškove premještaja osuđenika, uvjete za izvršenje europskog uhidbenog naloga, postupak pred sucem istrage, predaju tražene osobe, priznanje i izvršenje odluka, priznanje europskog naloga za zaštitu.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  razmotrio je na 60. sjednici održanoj 29. siječnja 2015.  Prijedlog strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. siječnja 2015.

Odbor je Prijedlog strategije raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je nova Strategija usmjerena na prevenciju korupcije kroz prepoznavanje koruptivnih rizika i uklanjanje preostalih zakonodavnih i institucionalnih aktivnosti. U postupku izrade Prijedloga Strategije provedeno je savjetovanje s javnošću, organizirani su okrugli stolovi i dr. Strategija stavlja naglasak na odgovornost osoba na javnim funkcijama uz opredjeljenost za borbu protiv korupcije na svim razinama. Prilikom izrade Strategije vrednovane su preporuke  Europske komisije iz Antikorupcijskog izvješća, te preporuke Vijeća Europe GRECO. Republika Hrvatska bilježi napredak na brojnim područjima kao što su pristup informacijama, financiranje predizbornih aktivnosti i političkih stranaka, tarnsparentnost u radu izvršne vlasti, sukob interesa. Nužno je uspostaviti svijest o kontinuiranom praćenju učinkovitosti pojedinih rješenja. Posebna pozornost posvetit će se provedbi Akcijskog plana kroz utvrđene mjere suzbijanja korupcije i odgovornosti za njihovu provedbu. 

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog strategije naglasili su važnost provedbe široke javne rasprave i tematskih savjetovanja tijekom izrade Prijedloga. Doprinos u izradi Strategije dalo je i Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije kao zagovornik izrade Strategije na predloženi vremenski period, prijedlozima koji su postali sastavni dio Prijedloga Strategije. Donošenje Strategije suzbijanja korupcije i Akcijskog plana za provedbu strategije iz 2008. godine prema izvješću Europske komisije dalo je određene rezultate, unatoč tome nedovoljno je u svijesti građana prepoznato što korupcija jest, stoga,  posebnu pozornost treba posvetiti kontinuiranoj edukaciji građana o tome što je korupcija.

Percepcija javnosti u našoj zemlji uglavnom korupciju povezuje s političkim strankama  i nositeljima javne vlasti na lokalnoj razini. Mjere usmjerene na političku korupciju mogu dati učinka samo uz provedene reforme političkog sistema. Segment s velikim koruptivnim rizicima koji je prepoznat u ovom Prijedlogu za razliku od Strategije iz 2008. godine je područje lokalne i područne (regionalne) samouprave. U mjerama sprječavanja koruptivnih rizika  potrebno je jačati odgovornost u radu trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jačati odgovornost članova nadzornih odbora i uprava tih društava, na način kako su uređene aktivnosti prema trgovačkim društvima u vlasništvu države. U tom pravcu predlaže se osnivanje antikorupcijskih vijeća na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U dijelu Strategije koja uređuje integritet unutar političkog sustava i uprave sugerira se zakonodavno uređenje lobiranja.

U području pravosuđa predlaže se konkretizirati proaktivnu primjenu etičkih standarda na razini sudova i državnih odvjetništava na način da se potencijalni slučajevi efikasno sankcioniraju, čime bi se utjecalo na stvaranje javnog mnijenja. 
S ciljem učinkovitog sprječavanja sukoba interesa predložene mjere treba dopuniti osim jačanja mehanizma provjere imovinskog stanja javnih dužnosnika i provjerom imovinskog stanja članova njihovih obitelji. U raspravi je iznijeto i mišljenje kako bi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa valjalo razviti i na lokalnoj razini.
Predlaže se daljnje jačanje zakonodavnog okvira u postupcima provedbe javne nabave radi efikasnosti i transparentnosti postupaka osobito u javnom sektoru.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova “za” odlučio   predložiti Hrvatskome saboru da donese

Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika  Odbora gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 20. siječnja 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o nasljeđivanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. studenoga 2014. godine. 
 
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom izmjenom Zakon o nasljeđivanju usklađuje sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova. Radi promjene područja nadležnosti općinskih sudova potrebno je način dodjeljivanja ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima uskladiti s novom mrežom općinskih sudova i njihovim područjem nadležnosti.
Zalažući se za rasterećenje sudbene vlasti, članovi Odbora mišljenja su da provođenje ostavinskih postupaka koji se dodjeljuju javnim bilježnicima pridonosi rasterećenju pravosuđa, isto tako, zalažu se za moguće proširenje djelokruga rada javnih bilježnika u drugim postupcima. Predloženo je i da se prikupe podaci u zadnjih 10 godina o kretanju i ažurnosti u ostavinskim postupcima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o nasljeđivanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 20. siječnja 2015. razmotrio je Prijedlog stečajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca 2014. godine.
  
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom zakona predstečajni postupak povjerava sudu, propisuju se razlozi kada dužnik i vjerovnik mogu pokrenuti predstečajni postupak. Predstečajni se postupak može predložiti samo u fazi dok se ne steknu uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, dok se stečajni postupak otvara u ranoj fazi kada postoji realna mogućnost namirenja vjerovnika. Stečajni postupci uređuju se kao hitni postupci, objava pismena obavlja se preko e-ploče suda, uređuje se izrada stečajnog plana, uređuje se način prodaje nekretnina, stečajni upravitelji biraju se metodom slučajnog odabira  kroz sustav e-Spisa.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženi Zakon, prema njihovom mišljenju prijedlogom se na racionalan pokušava urediti materija prema kojoj je javnost kritična. Ukazali su na složenu funkciju stečajnih upravitelja kako s pravnog tako i s poslovnog aspekta. Podržali su predložena rješenja dodjele predmeta stečajnim upraviteljima, predložene odredbe o prodaji nekretnina i dr.

Na Prijedlog stečajnog zakona iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- iznijeto je mišljenje da bi u tekstu Prijedloga riječi „predstečajni sporazum“ bilo poželjno zamijeniti riječima „predstečajna nagodba“, s obzirom na činjenicu da se radi o sporazumu koji stranke zaključuju pred sudom,
- predlaže se u predstečajnom postupku nakon njegovog otvaranja omogućiti radnicima predstečajnog dužnika sudjelovanje u izradi plana restrukturiranja analogno pravilima o izradi stečajnog plana u stečajnom postupku,
- redlaže se preispitati članak 13. Prijedloga kojim se uređuju pravni lijekovi, na način da se uredi bi li bilo moguće i dopušteno pobijati predstečajni sporazum,
- predlaže se odredbe o dostavi sudskih pismena (stavljanje pismena na mrežnu stranicu e-oglasna ploča, obavješćivanje oglasom čl.22. stavak 1. Prijedloga) dopuniti na način da se omogući dostava na elektroničke adrese dužnika i vjerovnika,
- predlaže se preispitati prijelazne i završne odredbe Prijedloga stečajnog zakona te precizno razriješiti pitanje primjene postupovnih pravila o pravnim lijekovima protiv predstečajne nagodbe zaključene prije njegova stupanja na snagu.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) suzdržanim glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog stečajnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 20. siječnja  2015. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. prosinca  2014. godine.
 
Odbor je Prijedlog plana raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U raspravi je istaknuto da se pravna stečevina Europske unije kontinuirano razvija, stoga je i tijekom 2015. godine potrebno uskladiti postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine.  

Odbor je o prijedlogu akta  raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela, a rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu.

Uvodno, predstavnik Ministarstva financija obrazložio je tri elementa projekcije Državnog proračuna za 2015. godinu, prvi je makroekonomska analiza, drugi je postojeća fiskalna ravnoteža i treći sačinjavaju metodološke izmjene (dugogodišnja recesija, pad BDP-a, izuzeće HZZO-a). Projekciju Ministarstva pravosuđa za 2015.godinu obrazložio je ministar pravosuđa. Naglasio je da će rebalans usvojenog proračuna pokriti tekuća dugovanja pravosuđa. U okviru predloženog proračuna u 2015. godini smanjit će se rashodi za zaposlene (odlazak u mirovinu, rezanje pasivnih dežurstava). Kapitalna ulaganja usmjerit će se na korištenje sredstava Europske unije, izvanproračunskih sredstava i darovnicu Vlade Norveške. Posebno je istaknuo da su neupitna sredstva za nastavak informatizacije pravosudnog sustava. U  zatvorskom sustavu moguće su uštede u materijalnim troškovima. 

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali Prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu s projekcijama za 2016. i 2017. godinu. Mišljenje je članova Odbora da predloženim proračunom na poziciji  Ministarstva pravosuđa objektivno pravosudnom sustavu nisu osigurana dostatna sredstva, da rezanje sredstava ugrožava budućnost pravosuđa. Činjenice koje su iznijeli predlagatelji jesu neupitne ali sudstvo ne može biti funkcionalno bez potrebnih sredstava. Pravosuđe nije moguće promatrati kao trošak, pravosuđe daje mogućnost razvoja gospodarstva, pravosuđe ostvaruje prihode proračunu (prekršaji, upravna grana, kaznena grana). Članovi Odbora apeliraju da predložene mjere štednje mogu pojačati pad povjerenja u pravosudni sustav, stoga, očekuju da Ministarstvo financija kroz zaustavljanje određenih potreba drugih ministarstava, osigura veća sredstva i adekvatnu opremljenost pravosudnog sustava, radi obavljanja njegove temeljne funkcije.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa šest  (6) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu

                                                      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                         Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine.  

Odbor je o prijedlogu akta  raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela, a rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu državnog proračuna za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i dr.

U raspravi su članovi Odbora  većinom glasova podržali Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2015. godinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je šest (2) glasova „za“ i dva (29 glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu 

                                                      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                         Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. studenoga 2014. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelj istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o sudovima usklađuje sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova. Reorganizacijom postojeće pravosudne mreže, općinski i prekršajni po broju dužnosnika, službenika i namještenika, području nadležnosti postaju veliki sudovi. Ovim Prijedlogom uvodi se voditelj stalne službe za obavljanje poslova sudske uprave dislociranih stalnih službi. Prijedlogom se omogućava brža i lakša delegacija predmeta  s područja zajedničkog neposredno višeg suda, omogućava se automatska dodjela predmeta. Uređuje se rok za podnošenje izvješća o stanju sudbene vlasti predsjednika Vrhovnog suda RH. Predlaže se novi način praćenja sudske prakse. 
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.                             

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. studenoga 2014. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o državnom odvjetništvu usklađuje sa Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava. Općinska državna odvjetništva novom organizacijom postaju velika državna odvjetništva, kako po broju dužnosnika, službenika i namještenika, tako i po području nadležnosti.  Reorganizacijom se povećava broj stalnih službi, uvodi se i definira pojam stalne službe, te voditelj stalne službe. Predlaže se razrada odredaba koje se odnose na rad pravosudne inspekcije, podnošenja godišnjeg izvješća glavnog državnog odvjetnika, donošenja Okvirnih mjerila za rad državnih odvjetnika.  

Bez provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

 PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. studenoga 2014. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je da unatoč kontinuiranom napretku u sređivanju zemljišno knjižnog sa stvarnim pravnim stanjem na nekretninama, proces sređivanja nije dovršen, a njegov se dovršetak očekuje za dvije godine. Uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske od strateškog je značenja za državu, s obzirom da protekom roka iz važećeg zakona neće biti moguće zaštititi pravo vlasništva Republike Hrvatske na neuknjiženim nekretninama, Prijedlogom se predlaže produljenje odgode roka povjerenja u pravnom prometu nekretnina u korist stjecatelja do 1. siječnja 2017. godine.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene ujedno su pohvalili  dosadašnje rezultate i objektivne napore Ministarstva pravosuđa i pravosudnih tijela na uknjižbi nekretnina na kojima je upisano društveno vlasništvo. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa osam (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

        Zakon o izmjeni Zakona o vlasništva i drugim stvarnim pravima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                       Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 21. studenoga 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama Zakon o sudovima za mladež usklađuje sa Zakonom o područjima i sjedištima sudova. S ciljem specijalizacije sudaca koji sude u maloljetničkim predmetima maloljetničko sudovanje bilo bi koncentrirano u sjedištu pojedinog pravosudnog područja. Prijedlogom se uređuju kriteriji koje treba ispunjavati odvjetnik da bi mogao biti postavljen braniteljem maloljetnika po službenoj dužnosti, policijski službenici označavaju se kao policijski službenici za mladež, uređuje se koji će sudovi dovršiti predmete iz nadležnosti ukinutih odjela za mladež nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno  je sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 21. studenoga 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama u postojeći Zakon implementira Direktiva 2011/99/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o europskom nalogu za zaštitu. Direktiva ima za cilj da se primjena zaštitnih mjera  usvojenih u korist žrtava ili mogućih žrtava kaznenih djela u državi članici nastavi u drugoj državi članici. Europski nalog za zaštitu je odluka pravosudnog tijela ili drugog nadležnog tijela koja je izdana u jednoj državi članici, a na temelju koje nadležno tijelo druge države članice poduzima odgovarajuće mjere u cilju zaštite zaštićene osobe. Predlaže se nadležnost suca istrage županijskog suda za zaprimanje, prosljeđivanje i izdavanje europskog naloga za zaštitu. Prijedlogom se uređuje postupak priznavanja naloga za zaštitu, propisuju se obvezni i fakultativni razlozi odbijanja priznanja europskog naloga za zaštitu. Prijedlogom se otklanjaju poteškoće i praznine u provedbi pravosudne suradnje u postupku po europskom uhidbenom nalogu na način da se uređuje obustava postupka izvršenja europskog uhidbenog naloga, proširuje se krug osoba na koje se odnose posebni uvjeti izvršenja naloga i dr. 

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno  je sa  () glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

                                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 21. studenoga 2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. studenoga 2014. Godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja izvijestila je da se izmjene Zakona predlažu kako bi se pojedine odredbe Zakona precizirale sukladno Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske od 18. srpnja 2014. Ustavni sud je ukinuo odredbe članka 4. stavka 2. i članka 8. stavka 2. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, obrazlažući da svi elementi plaće sudaca moraju biti određeni zakonom. Naglasila je da je Ustavni sud Republike Hrvatske odgodio prestanak važenja ukinutih članaka do 15. prosinca 2014. godine, do kojeg je roka Hrvatski sabor dužan uskladiti zakonska rješenja.     

U raspravi je zatraženo očitovanje o tome kako će se predložene izmjene odraziti na plaće pravosudnih dužnosnika. Predstavnica predlagatelja obrazložila je da predloženim izmjenama neće doći do promjena u plaći pravosudnih dužnosnika, sama činjenica da se osnovica za obračun plaće i naknade materijalnih troškova  sada unosi u Zakon, znači da se iznos osnovice ne mijenja ali je za pravosudne dužnosnike ne određuje Vlada Republike Hrvatske odlukom. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika  
                                                                                                                    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 21. studenoga 2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko je podsjetila na razloge zbog kojih se donosi zakon i pitanja koja se njime uređuju. Predloženim se osigurava žalbenom sudu ostvarenje propisane funkcije, ujedno se osigurava ujednačenost sudske prakse. Obrazlažući razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, posebno se osvrnula na predloženi članak 25. kojim se u članak 76. dodaju stavci 6. i 7. kojima se dopunjuju uvjeti pod kojima je dopuštena obnova postupka, istaknuvši da će predloženu odredbu Vlada Republike Hrvatske urediti amandmanom na način da propiše rok za obnovu postupka.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona pri čemu su istaknuli da je potrebno napraviti analizu žalbenih postupaka, uskladiti terminologiju procesnih zakona (obnova, ponavljanje i dr.), ujednačiti procedure (dostavljanje) koristeći procesna uređenja Zakona o parničnom postupku.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima                                                                  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregar
        
                          

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 21. studenoga 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. Srpnja 2012. O nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je obveza država članica Europske unije obavijestiti Europsku komisiju do 16. studenoga 2014. godine o  nadležnim tijelima i postupcima u području primjene Uredbe (EU) br. 650/2012. Prijedlogom se uređuje mjesna nadležnost za odlučivanje o ostavini, nadležna tijela i postupke priznanja i proglašenja ovršnosti odluka drugih država članica u nasljednim stvarima, te izdavanje Europske potvrde o nasljeđivanju. 

Bez provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju     
                                

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 21. listopada  2014. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 06. listopada 2014. godine.

Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da prvi put predstavlja izvješće o stanju sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, te da su brojne činjenice i podaci iz izvješća poznati članovima Odbora jer se u više navrata odazivao pozivu Odbora i sudjelovao u njegovom radu o pravosudnim temama. Godina 2013. bila je prema njegovom mišljenju iznimno bitna za sudbenu vlast radi značaja uloge sudova i njihovog odlučivanja ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

U svom izlaganju posebno se osvrnuo na važne promjene u organizaciji sudova u razdoblju od 2007. do 2013. godine, koje su rezultat uzajamnog djelovanja izvršne i sudbene vlasti. Ukupan broj sudova je u 2007. godine smanjen za 95 sudova, daljnja racionalizacija obavljena je na prelasku iz 2009. u 2010. godinu smanjenjem broja prekršajnih sudova na 63, na prelasku 2010. u 2011. godinu smanjen je broj županijskih sudova na 15 te trgovačkih sudova na 7. U 2012. godini provedena je reforma upravnog suđenja. Na kraju 2013. godine ustanovljeno je 159 sudova, djelovala je 51 stalna služba, dva ustanovljena suda nisu počela s radom.    Naglasio je da u sudbenoj vlasti treba stvoriti pretpostavke za spajanje stalnih službi s matičnim sudom, osigurati pristup sudu kao jedan od bitnih elemenata,  predvidjeti specijalizaciju sudova te sudaca radi podizanja razine stručnosti i ubrzanja sudskih postupaka.

Izvješćem je dat pregled kretanja predmeta od 2007. godine do 2013. godine, iz kojeg je  razvidno da sudovi riješe veći broj predmeta od zaprimljenog broja, čime se bilježi stalni pad broja neriješenih predmeta. Analiza priljeva predmeta pokazuje rast broja novih predmeta svake kalendarske godine, osobito veći priljev predmeta na općinske sudove, veći priljev predmeta likvidacije i stečaja na trgovačkim sudovima. Prema mišljenju predsjednika Republika Hrvatska ima dovoljan broj sudaca, unatoč tome problem je fluktuacija svih kategorija zaposlenika, dugotrajna odsutnost sudaca i sudskih savjetnika na prvostupanjskim sudovima, fluktuacija sudaca i savjetnika unutar sudskog sustava.

U dijelu Izvješća u kojem su iznijeti podaci o proračunskim sredstvima namijenjenim pravosudnim tijelima ukazuje se na trend smanjenja sredstava, proračunska sredstva za 2013. godinu visinom čine samo 86,36% od proračuna 2009. godine. Izdaci za zaposlene čine 84% proračuna, preostali iznos odnosi se na materijalne troškove. S obzirom na dospjele nepodmirene obveze za intelektualne i osobne usluge, predsjednik Vrhovnog suda zalaže se za promjene načina financiranja, predloženim sredstva za intelektualne usluge ne bi se doznačivala sudovima, ostala bi u državnoj riznici, a usluge bi se isplaćivale  po nalogu suda koji obrađuje te troškove. Upozorio je i na nedostatna sredstva za stručno usavršavanje i nabavu stručne literature.

Nadalje, predsjednik Vrhovnog suda se osvrnuo na prioritetna područja djelovanja u narednom periodu, kao i na nedostatke u zakonodavstvu. U prvom redu ukazao je na zakonodavnu hiperaktivnost, dvojbe o nadležnosti sudova, nedovoljnu koncentraciju sudskih postupaka te nomotehničke nedostatke u zakonima osobito u prijelaznim i završnim odredbama.

U raspravu su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu.

Ocjena je članova Odbora da se radi o stručnom, potpunom i sveobuhvatnom izvješću o radu pravosuđa u Republici Hrvatskoj. Pohvaljen je rad sudova u kaznenim predmetima konstatacijom da zastare u kaznenim predmetima nema. Istaknuti su pozitivni rezultati na području prekršajne grane sudovanja nakon provedene zakonodavne reforme. Očekivanja su da će Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova donijeti ravnomjernu opterećenost sudaca, s tim u vezi pruža se prilika uključivanja sudaca prekršajnih sudova bilo angažiranjem prekršajnih sudaca za suce općinskih sudova bilo osnivanjem odjela općinskih sudova za prekršaje.

Nadalje, u raspravi je istaknuto kako zajednička suradnja i dijalog o stanju sudbene vlasti mogu doprinijeti unaprjeđenju sudbene vlasti i inicijativi za zakonodavne promjene. Unatoč zabrinjavajućem broju novih predmeta potrebno je raditi na afirmaciji postupaka mirenja i alternativnog rješavanja sporova,  potrebna je i dosljedna primjena procesnih pravila i rokova radi ubrzanja parničnih postupaka, čime bi se izbjeglo da primjerice parnica radi smetanja posjeda traje nekoliko godina. Članovi Odbora podržali su prijedloge u pravcu specijalizacije sudova i sudaca, permanentnog stručnog obrazovanja sudaca, sustavnog usklađenja statističkih pokazatelja. Članovi Odbora osobito su podržali nužno rješavanje financiranja intelektualnih usluga iznalaženjem hitnih mjera. Skrenuta je pozornost na veliki broj neriješenih predmeta ratnih zločina koji su između ostaloga rezultat protivljenja suđenju u odsutnosti.

U raspravi su iznijete i određene kritike na zatvoreni sustava odabira karijere u pravosudnim tijelima u tom pravcu predloženo je provođenje rasprave o Pravosudnoj akademiji i Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Osvrćući se na raspravu predsjednik Vrhovnog suda iznio je određena rješenja angažiranja prekršajnih sudaca, djelovanja škole za pravosudne dužnosnike i uređenja nadležnosti. Naglasio je da će potpuna implementacija e-spisa dati pouzdanu statistiku i kontrolu drugostupanjskog postupanja.
      
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 21. listopada  2014. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2014. godine.
Odbor je predmetno izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. Odbor je proveo objedinjenu raspravu s Izvješćem o radu probacijske službe za 2013. godinu.

U uvodnom izlaganju ministar pravosuđa predstavio je članovima Odbora Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2013. godinu. Naglasio je da su u zatvorskom sustavu prisutni trendovi kao i ranijih godina. U 2013. godini broj zatvorenika pao je ispod 3 900 što predstavlja konvencijski standard, istovremeno se bilježi promjena strukture zatvorenika, naime, povećan je broj izvršitelja kazne dugotrajnog zatvora. U tom kontekstu zatvorskom sustavu nedostaju zatvori maksimalne sigurnosti. U dijelu financijskih sredstava naglasio je da je proračun za zatvorski sustav zadana kategorija, da rascjepkanost zatvorskog  sustava poskupljuje sustav.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2013. godinu.

Članovi Odbora podsjetili su da je prema pokazateljima iz ranijih izvješća zatvorski sustav bilježio preko 6 000 zatvorenika, trend smanjenja broja zatvorenika rezultat je kaznenopravne politike izvršavanja kazne zatvora za teža kaznena djela i  funkcioniranja probacijskog sustava.
   
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa  osam (8) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 21. listopada  2014. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2014. godine.
Odbor je predmetno izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu s raspravom o Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2013. godinu.
Ministar pravosuđa u uvodnom je izlaganju predstavio članovima Odbora Izvješće o radu probacijske službe za 2013. godinu zajedno s Izvješćem o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2013. godinu.
 
U raspravu su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće o radu probacijske službe za 2013. godinu, uz sugestiju da se razmotri mehanizam postupanja u slučaju odbijanja izvršavanja rada za opće dobro.  
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam (8)
glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu probacijske službe za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 21. listopada  2014. razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2013. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. rujna 2014. godine.
Odbor je predmetno izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
 
Ministar pravosuđa u uvodnom je izlaganju predstavio članovima Odbora Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2013. godini. Posebno je obrazložio iskazane podatke u odnosu na vrste pružene pravne pomoći u dijelu neiskorištenih sredstava.

U raspravu su članovi Odbora podržali Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2013. godini.

U dijelu Izvješća kojim su obuhvaćeni podaci o podnijetim zahtjevima za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć uočen je nesrazmjer u radu ureda državne uprave u postupcima ostvarivanja prava na pravnu pomoć. Kao pozitivan primjer naveden je ured Zadarske županije za pretpostaviti je da je rezultat ureda ovisan o poduzetnosti djelatnika ureda i razumijevanja lokalne zajednice.
   
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u  2013. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 30. rujna 2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. rujna 2014. godine. Glasovanje o Konačnom prijedlogu zakona provedeno je 3. listopada 2014. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom zakonu s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova.

U uvodnom obrazloženju ministra pravosuđa Konačnim prijedlogom zakona uzimajući u obzir organizaciju mreže sudova predlaže se ustanovljavanje 22 općinska državna odvjetništva i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i u građansko-upravnim postupcima. Općinska državna odvjetništva koja se spajaju nastavit će s radom kao stalne službe.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa  osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 30. rujna 2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. rujna 2014. godine. Glasovanje o Konačnom prijedlogu zakona provedeno je 3. listopada 2014. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom zakonu i Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa iscrpno je obrazložio tijek javne i stručne rasprave o reorganizaciji sudova. Predloženom organizacijom područje Republike Hrvatske dijeli se na 15 pravosudnih područja, na način da se uspostavlja 15 županijskih sudova, 24 općinska i 22 prekršajna suda.

Konačni prijedlog razlikuje se od Prijedloga zakona, članak 2. Konačnog prijedloga izmijenjen je na način da se u Velikoj Gorici ustanovljava Općinski sud u Velikoj Gorici sa sjedištem u Velikoj Gorici. Osim toga ustanovljuje se i Prekršajni sud u Velikoj Gorici. Slijedom prihvaćenih izmjena, sudovima s toga pravosudnog područja promijenjen je naziv Općinski sud u Zagrebu – jug i Prekršajni sud u Zagrebu – jug  u Općinski sud u Novom Zagrebu i Prekršajni sud u Novom Zagrebu, dok je naziv Općinskog građanskog suda u Zagrebu-sjever promijenjen u Općinski građanski sud u Zagrebu.
 
Predlaže se i nova organizacija mreže trgovačkih sudova, ustanovljava se Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.

U raspravi su članovi Odbora podržali najavljenu reorganizaciju mreže sudova. Posebice su istaknuli dobru praksu Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske koje je članove Odbora o namjeravanim ciljevima reorganizacije izvijestilo već u stadiju prednacrta ovoga prijedloga. O prijedlogu je provedena vrlo široka javna rasprava u kojoj su prihvaćene brojne primjedbe zainteresirane javnosti i zastupnika u Hrvatskome saboru čime je osigurana izrada kvalitetnih mjera reorganizacije. Istaknuta je važnost reorganizacije kao osnovne pretpostavke za daljnje unaprjeđenje učinkovitosti rada sudova. U raspravi je istaknuto da metoda  teritorijalne reorganizacije u bitnome ne mijenja navike građana. Predstavnik Vlade potvrdio je kako će na vrijeme biti osigurano sjedište „novoga“ općinskoga suda u Novome Zagrebu. U pogledu osnivanja posebnih stalnih službi u nekim gradovima (Otočac) istaknuo je kako će se u sličnim slučajevima koristiti institut sudbenih dana radi prevladavanja specifičnosti područja nadležnosti pojedinih sudova.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o područjima i sjedištima sudova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 30. rujna  2014. razmotrio je Izvješće državnog odvjetništva Republike Hrvatske za  2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2014. godine. Glasovanje o Izvješću provedeno je 3. listopada 2014. godine.
 
Odbor je Izvješće državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2013. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
 
Glavni državni odvjetnik RH u iscrpnom izlaganju predstavio je članovima Odbora Izvješće državnog odvjetništva za 2013. godinu. Izvješće je rezultat rada  33 općinska državna odvjetništva, 15 županijskih državnih odvjetništava, USKOK-a i Državnog odvjetništva RH.
 
Glavni državni odvjetnik naglasio je da su državna odvjetništva zadržala postignutu razinu ažurnosti i učinkovitosti u radu. Naglasio je da nedostaje značajan broj savjetnika i daktilografa radi obavljanja poslova istrage nakon stupanja na snagu novele Kaznenog zakona. Da se smanjuje se i broj vježbenika koji se pripremaju za polaganje pravosudnog ispita, da popunjavanje upražnjenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika postaje problem s obzirom na zakonske odredbe po kojima se mogu primati samo kandidati koji su završili državnu školu. Posebno je istaknut  nedostatak financijskih sredstava u dijelu  troškova vještačenja i intelektualnih usluga neophodnih za učinkovit rad na dokazivanju kaznenih djela, nedostatak sredstava za edukaciju i tehničku opremljenost.

U 2013. godini smanjen je broj kaznenih prijava /71 278/, prvenstveno zbog  stupanja na snagu Kaznenog zakona kojim su dekriminalizirana neka kaznena djela poput posjedovanja droge i obiteljskog nasilja. Pad prijava potrebno je analizirati i istražiti razloge kako bi se utvrdilo radi li se o stvarnom padu kriminaliteta.  Bilježi se porast kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja. U strukturi kriminaliteta 66,4% čine kaznena djela protiv imovine, 5,5% kaznena djela vezana uz osobne slobode, 3,4% kaznena djela vezana za život i tijelo, 3,1% gospodarska kaznena djela. Državna odvjetništva su odbačajem riješila 35% prijava, neposrednim optuženjem 59% prijava, istraga je vođena protiv 1715 osoba. U izvještajnom razdoblju sudovi su donijeli prvostupanjske presude  od čega je 89% osuđujućih presuda. Glavni državni odvjetnik posebno se osvrnuo na prijedloge tužitelja  za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Podaci pokazuju da su državna odvjetništva zamrznula radi oduzimanja 70.067.015,08 kn, dok je USKOK zamrznuo imovinu u vrijednosti 196.478.105,32 kn, do donošenja presude o oduzimanju stvari i novca. Za kaznena djela ratnog zločina  u 2013. godini primljeno je 37 novih prijava, optužena je 21 osoba, sudovi su donijeli 31 presudu od kojih 22 osuđujuće. Državno odvjetništvo RH izradilo je posebnu bazu podataka ratnih zločina, koja je od posebne koristi u slučajevima pojedinačnih zloćina a nisu poznati počinitelji.

 U 2013. godini građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava primili su 62 097 novih predmeta, što je za 12% manje nego u 2012. godini. Prema strukturi primljenih predmeta  najviše je primljeno ovrha 49%, ostalih predmeta 37%, parnica 12% i stečajnih predmeta 2%. Kao jedan od bitnih faktora smanjenja broja novih parničnih predmeta istaknuto je sklapanje izvansudskih nagodbi koje sklapa državno odvjetništvo na temelju članka 186 a Zakona o parničnom postupku, u 2013. godini sklopljene su 1.244  nagodbe. Sudovi su donijeli prvostupanjske presude po kojima se mjeri uspjeh državnog odvjetništva, u cijelosti dobiveno 55%, izgubljeno 33%, sklopljeno 248 sudskih nagodbi. 

U raspravu su članovi Odbora podržali Izvješće državnog odvjetništva.  Pokazali su puno razumijevanje i apelirali na odgovornost svih segmenata vlasti kako bi se osigurala potrebna sredstava za rad državnog odvjetništva.

U dijelu izvješća pod nazivom međunarodna pravna pomoć i suradnja navodi se da je u 2013. godini primljeno 91 predmet ustupa predmeta stranoj državi i 91 predmet preuzimanja predmeta od stranih država. Član Odbora zatražio je obrazloženje državnog odvjetništva o suradnji Republike Hrvatske s Republikom Srbijom, posebice o pravnom okviru Republike Srbije za postupanje u kaznenim djelima ratnih zločina,  s obzirom na Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, koji između ostaloga propisuje da su državni organi Republike Srbije nadležni za vođenje postupka za kaznena djela počinjena na području bivše SFRJ, bez obzira na državljanstvo, počinitelja ili žrtve. Predstavnik državnog odvjetništva očitovao se na način da se suradnja dviju zemalja temelji na Protokolu o suradnji radi razmjene informacija i dokaza o počinjenju kaznenih djela. Državno odvjetništvo uputilo je očitovanje na draft verziju pisma Predsjedništva Vijeća Europske unije sa sadržajem mjerila i preporuka za Republiku Srbiju i to za poglavlje 23. i 24. u dijelu „Republika Srbija ima adekvatan proceduralni zakonodavni okvir za istraživanje, procesuiranje i presuđivanje predmeta ratnih zločina“, te ukazali da je Republika Srbija proširila svoju kaznenu vlast na djela počinjena izvan njezina područja i to selektivno, čime krši  Povelju UN-a.

U raspravi su ponovljene konstatacije iz rasprave o Izvješću za 2012. godinu a odnose se na odbačaj kaznenih prijava. Kako se navodi da su odbačajem državna odvjetništva riješila 35% kaznenih prijava, potrebno je izvješće dopuniti pokazateljima o kojim se kaznenim djelima radi.  Isto tako potrebno je unaprijediti suradnju državnih odvjetništava, policije i drugih državnih tijela na otkrivanju počinitelja kaznenih djela.

U dijelu Izvješća u kojem su obrađeni podaci o izrečenim sankcijama razvidan je veliki postotak uvjetnih osuda 75,8%.

Zastupanje u sporovima  pred sudovima ocjenjeno je zahtjevnim segmentom rada državnog odvjetništva, u pravcu rasterećenja sugerira se poraditi na sklapanju većeg broja nagodbi u građanskim i upravnim stvarima.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 23. rujna 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. srpnja 2014. godine.
 
Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da su predložene izmjene i dopune Zakona rezultat rada radne skupine na praćenju primjene Kaznenog zakona. Najznačajnije izmjene predlažu se kod kaznenih djela protiv časti i ugleda. Naglasio je da su iskustva drugih europskih zemalja u pogledu kaznenog djela sramoćenja takva da većina zemalja za djelo propisuje zatvorsku kaznu. Posebnom odredbom proširuju se razlozi isključenja protupravnosti za kaznena djela uvrede i sramoćenja, jasnije se uređuju pretpostavke pod kojima sud može osloboditi okrivljenika radi tvrdnji koje su iznijeli u javnom interesu. Daljnje izmjene odnose se na nezastarijevanje kaznenog djela teškog ubojstva, kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, uvodi se definicija neodređenih vrijednosti, proširuje se definicija odgovorne osobe na državna tijela, sankcija za kazneno djelo podmićivanja zastupnika izjednačava se s koruptivnim kaznenim djelima, pruža se dodatna zaštita određenim kategorijama osoba i dr.
 
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona, osobito predložene novine u uređenju kaznenog djela sramoćenja, kojima se prema ocjeni Odbora postiže prava mjera i osigurava balans između slobodnog izražavanja mišljenja i zaštite časti i ugleda. Proširenjem razloga isključenja protupravnosti za kaznena djela uvrede i sramoćenja, na jasniji se način uređuje pretpostavke za slobodnu ocjenu sudaca.

Članovi Odbora podržali su prijedlog o nezastarijevanju kaznenog djela teškog ubojstva, te su podsjetili da je nezastarijevanje djela predloženo i u Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta Ustava Republike Hrvatske.

Radi jačanja pravne sigurnosti Odbor je podržao predložene odredbe uređenja neodređene vrijednosti, koju su sudovi do sada utvrđivali na temelju pravnog shvaćanja o visinama neodređenih vrijednosti Kaznenog odjela Vrhovnog suda.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

- predlaže se preispitati zakonsko određenje prema kojemu počinitelj kaznenog djela sramoćenja može biti svaka osoba,
- predlaže se preispitati i reformirati izricanje kaznenih sankcija u kaznenom zakonodavstvu,  te propisati za koja se  kaznena djela uz kaznu zatvora kumulativno može izreći novčana kazna,
- predlaže se kaznenim djelom prostitucije propisati kažnjavanje za osobe koje su korisnici seksualnih usluga čime bi opisano ponašanje bilo premješteno u sferu kaznenopravne odgovornosti.
   
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 23. rujna 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. srpnja 2014. godine. 
 
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da važeće odredbe Zakona ograničavaju prava na žalbu protiv presuda upravnog suda, čime se dovode u pitanje prava građana na učinkovitu sudsku zaštitu u upravnom sporu. Prijedlogom se omogućava žalbenom sudu ostvarenje propisane funkcije, osim toga preciziraju se odredbe o mjesnoj nadležnosti, prekidu postupka, izuzeću, rukovođenju raspravom, objavi presude i odlučivanja u upravnom sporu i postupku ocjene zakonitosti općih akata.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona.
Istaknuto je da je provedena reforma upravnog sudovanja rezultirala prerastanjem upravnih sudova u sudove pune jurisdikcije, što je bio i zahtjev  Europske komisije u vremenu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji  za područje 23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava.

Članovi Odbora suglasni su da je potrebno temeljito praćenje provedbe Zakona o upravnim sporovima.
Radi učinkovite sudske zaštite i usklađenja sudske prakse Odbor podržava ukidanje ograničenja na žalbu protiv presuda upravnog suda. Istovremeno radi efikasnosti i učinkovitosti postupka predlaže da se pojedina rješenja sadržana u Zakonu o parničnom postupku na adekvatan način primijene i u upravnom sporu.
Odbor predlaže da se preispitaju odredbe o troškovima upravnog spora.
Predlaže se preispitati članak 28. radi retroaktivne primjene odredbe. 

  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno  je sa  (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 02. srpnja  2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ministar uprave obrazložio je potrebu donošenja zakona, prema njegovoj ocjeni Konačni prijedlog je korak naprijed u odnosu na postojeći zakonodavni okvir.  Konačnim prijedlogom zakona o životnom partnerstvu omogućava se istospolnim partnerima sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelima, reguliraju se odnosi vezani uz djecu koja žive u  zajednici istospolnih partnera, uređuje se partnerska skrb. Konačni prijedlog predstavlja kompromis između vrijednosnih stajališta i svjetonazora hrvatskoga društva. Obrazložene su i razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U otvorenoj raspravi na sjednici sudjelovali su i predstavnici LGBT udruga. Raspravljajući o Konačnom prijedlogu zakona o životnom partnerstvu članovi Odbora pohvalili su napore i rad Ministarstva uprave u postupku predlaganja zakona, jer se ovim prijedlogom pokazalo da unatoč suprotnim mišljenjima mogućnost rasprave postoji. U odnosu na odredbu kojom se uređuje izbor prezimena predlaže se istu doraditi na način da se izbor prezimena životnih partnera uredi sukladno odredbi Obiteljskog zakona. Predlaže se doraditi odredbu o načinu prestanka životnog partnerstva na način da se doda i ništetnost životnog partnerstva. Predlaže se urediti mogućnost potpisivanja izjave o sporazumnom prestanku životnog partnerstva kod javnog bilježnika. Sugerira se pravne učinke životnog partnerstva dopuniti dužnošću uzdržavanja roditelja životnih partnera. Predlaže se urediti i izvanbračnu zajednicu osoba istoga spola te prava trećih osoba koja proizlaze iz zajednice. Izraženo je mišljenje da pristup registru životnog partnerstva treba biti slobodan.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet  (5) glasova „za“ i  tri  (3)  „suzdržana“ glasa  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                        
PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 02. srpnja  2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju COM (2014) 213, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 12. lipnja 2014. 

Stajalište Republike Hrvatske je da Direktivu načelno treba podržati jer unosi pozitivne promjene s ciljem uključivanja dioničara u pitanja ulaganja, te normativna poboljšanja usmjerena na dugoročnu uspješnost trgovačkih društava i ulagatelja. Predložena Direktiva zahtijevat će odgovarajuće normativne dopune hrvatskog zakonodavstva. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam  (8) glasova „za“  podržao stajalište Republike Hrvatske na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju COM (2014) 213.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 02. srpnja  2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Naglašeno je da će se procjena vrijednosti nekretnina urediti posebnim propisom iz područja prostornog uređenja. Napušta se institut prokaznog popisa imovine i prokazne izjave, omogućava se odgoda ovrhe u posebno opravdanim razlozima, ograničava se pravo ovršenika u korištenju nekretnine na kojoj se provodi ovrha na godinu dana,  Konačni prijedlog dopunjen je odredbama o provedbi postupka prodaje pred Financijskom agencijom

U raspravi je upozoreno na nedorečenost pojedinih odredbi uređenja prodaje nekretnina u ovršnom postupku, prvenstveno odredbe kojom se uvodi status najmoprimca na određeno vrijeme, u slučaju neplaćanja najamnine. Izraženo je mišljenje da uvođenje elektroničke javne dražbe u postupku prodaje nekretnina, tehnički  onemogućava nadmetanje. Sugerira se  uvođenje elektroničke oglasne ploče. Predlaže se na jedinstven način urediti provođenje ovrhe na plaći ovršenika, jer se odredba da je od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj ne primjenjuje na obrtnike.

U raspravi su iznijeta i neka iskustva drugih zemalja u provođenju ovršnih postupaka. Istaknuto je da u Austriji dobro funkcionira institut prokazne izjave, dok naše iskustvo pokazuje da se te odredbe zakona nisu primjenjivale. U Finskoj postoje jedinstveni ovršni sudovi koji provode i porezne ovrhe.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet  (5) glasova „za“ i   tri (3)  „suzdržana“ glasa  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 02. srpnja 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o sudskim vještacima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vesna Škare Ožbolt, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 16. travnja 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81.  Poslovnika.

Vlada Republike Hrvatske mišljenjem od 14. lipnja 2014. godine nije podržala Prijedlog zakona o sudskim vještacima predlagateljice Vesne Škare Ožbolt. Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je prijedlog zakona rezultat potrebe da se materija vještačenja zakonski regulira kao specifična djelatnost. Prijedlogom se uređuju uvjeti za obavljanje poslova sudskih vještaka, imenovanja i razrješenja sudskih vještaka, prava, dužnosti i odgovornosti sudskih vještaka, nadzor nad radom vještaka, ustroj Hrvatske komore sudskih vještaka. Predstavnica Vlade dodatno je obrazložila mišljenje Vlade, istaknuvši da za mjerenje kvalitete rada sudskih vještaka treba utvrditi parametre.

U raspravi su članovi Odbora prihvaćajući mišljenje Vlade RH, ukazali na otvoreno pitanje načina uređenja položaja sudskih vještaka. Polazeći od toga da je aktualni položaj sudskih vještaka jednim dijelom uređen Zakonom o sudovima, a drugim dijelom  Pravilnikom o sudskim vještacima, primarno je ispitati sukladnost podzakonskog akta s Ustavom Republike Hrvatske u segmentu procesnih pitanja koja se uređuju zakonom. Mišljenja su da treba detaljno urediti odredbe o Hrvatskoj komori sudskih vještaka, te propisati postupak konstituiranja Komore. Članovi Odbora protive se prijedlogu da ministar pravosuđa imenuje vještake.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe sa tri (3) glasova „za“ i pet (5) glasova „protiv“

Nije prihvatio Prijedlog zakona o sudskim vještacima u tekstu kako ga je predložila zastupnica Vesna Škare Ožbolt.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                         
PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj  02. srpnja  2014. razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) BR. 606/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. lipnja 2014. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. Odbor je Konačni prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika, raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonom osiguravaju pretpostavke za primjenu Uredbe (EU) br. 606/2013  u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Zakonom se određuju tijela nadležna za izvršavanje zaštitnih mjera u građanskim stvarima, te tijela za prilagodbu zaštitne mjere.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam  (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 606/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o uzajamnom priznavanju zaštitnih mjera u građanskim stvarima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 21. svibnja 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. svibnja 2014. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju ministra pravosuđa na Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova prezentiran i prijedlog racionalizacije državnih odvjetništava. Sadašnja organizacija i teritorijalna podjela općinskih državnih odvjetništava ukazuje na određene nedostatke u organizaciji i radu državnih odvjetništava, to se osobito odnosi na neravnomjernu radnu opterećenost pojedinih državnih odvjetništava, zamjenika državnih odvjetnika i državnoodvjetničkog osoblja, nedovoljnu iskorištenost postojećih resursa.

Prijedlogom zakona uzimajući u obzir organizaciju mreže općinskih sudova predlaže se ustanovljavanje 21 općinskog državnog odvjetništva i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i u građansko-upravnim postupcima. Općinska državna odvjetništva koja se spajaju nastavit će s radom kao stalne službe.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa deset (10) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                       
                                                                                        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                                    PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 21. svibnja 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. svibnja 2014. godine. 
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da je o predloženom zakonskom aktu Ministarstvo pravosuđa provelo široku javnu raspravu, provedeno je internetsko savjetovanje, održano je između 70-80 prezentacija prijedloga reorganizacije pravosudnog sustava.  Republika Hrvatska nalazi se na 17. mjestu po izdvajanjima za pravosuđe, na drugom mjestu po broju sudaca, prosječno trajanje suđenja u prvom stupnju iznosi 465 dana dok je u zemljama Europske unije prosjek 272 dana,  neravnomjerna je radna opterećenost sudaca, veliki su zaostatci u radu, neujednačena je sudska praksa, nedovoljna pokretljivost sudskog osoblja, dugotrajni postupci premještanja sudaca i službenika. Stoga, reorganizacija pravosudnog sustava zahtijeva dodatno spajanje postojećih pravosudnih tijela.

Nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova, temelji se na podjeli na 15 pravosudnih područja, na način da se uspostavlja 15 županijskih sudova, 23 općinska i 21 prekršajni sud. U odnosu na novoustanovljena 23 općinska suda predložena reorganizacija polazi od toga da se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski sud, s time da je sjedište ovih sudova u sjedištu županijskih sudova, a u onim županijama koje nemaju županijske dudove, sjedište općinskih sudova je u sjedištu županije, s izuzetkom Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Važna organizacijska promjena predlaže se na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najopterećenijeg suda u RH.

Predlaže se i nova organizacija mreže trgovačkih sudova, uspostavlja se Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.

Prijedlogom zakona predviđaju se značajne promjene u nadležnosti županijskih sudova, radi nadležnosti za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima od 1. siječnja 2015., a od 1. travnja 2015. godine svaki županijski sud bit će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim postupcima. Svaki županijski sud moći će odlučivati  o žalbi na odluke bilo kojega suda u RH, a predmeti će se dodjeljivati elektroničkim putem.

Zemljišnoknjižni odjeli nastavljaju s radom kao posebni odjeli općinskih sudova do spajanja u zemljišni informacijski sustav.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženi zakon, prema ocjeni članova iznimno dobar Konačni prijedlog rezultat je široko provedene javne rasprave o Nacrtu prijedloga. Prihvaćanjem brojnih prijedloga i primjedbi u raspravi predlagatelj zakona pokazao je kako se sistemskim radom i vrednovanjem stavova javnosti može doći do prijedloga koji će poslužiti kao primjer za izradu i drugih zakonskih prijedloga.

Članovi Odbora suglasni su da je nastavak reorganizacije pravosudnog sustava nužan, da treba doseći ravnomjernu opterećenost sudaca, da se predmeti trebaju rješavati u razumnim rokovima, da treba više poraditi na ujednačavanju sudske prakse.

Podržali su predloženi način distribucije žalbenih postupaka, založili se za izmjenu procesnih zakona radi unaprjeđenja dostave sudskih akata.

U raspravi su ukazali i na određena pitanja u prvom redu to je pitanje upravljanja stalnim službama, pitanje nastavka reorganizacije prekršajnih sudova radi smanjenja broja predmeta, te  pitanje nadležnosti u provođenju ovršnih postupaka u radnim sporovima.

Na Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova iznijeli su sljedeće prijedloge i mišljenja:
-mišljenje je članova Odbora da bi u predloženom aktu i drugim zakonskim prijedlozima izraz „općinski“ valjalo zamijeniti primjerenijim izrazom „temeljni“,
-predlaže se preispitati prijedlog kojim Općinski sud u Velikoj Gorici postaje stalna služba Općinskog suda u Zagrebu-jug. Činjenica je da Općinski sud u Velikoj Gorici ima potreban broj sudaca, veći broj predmeta po sucu od prosjeka RH, ažuran je u svom radu, ima osigurane uvjete rada. S tim u vezi izražena je bojazan da bi spajanje s Općinskim sudom u Zagrebu-jug dovelo do glomaznog suda i narušilo postojeću ažurnost u radu. Osim toga prijedlogom se narušava odnos na kome počiva reorganizacija pravosudnog sustava da se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski sud, te da je njegovo sjedište u sjedištu županijskog suda,
-iznijeto je mišljenje da treba zadržati stalne službe u Slatini i Orahovici Općinskoga suda u Virovitici,
-iznijeto je i mišljenje da treba zadržati stalnu službu u Senju.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa devet (9) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                       
                                                                                        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                                    PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. svibnja  2014. razmotrio je Konačni prijedlog obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. travnja  2014. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja osvrnula se na temeljne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Izmijenjene su odredbe o presumpciji  bračnog očinstva, uređeno je da odredbe o medijaciji stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine radi edukacije medijatora, dopunjene su odredbe o posvojenju, redefinirane su odredbe o ograničenoj poslovnoj sposobnosti djeteta te samostalnoj procesnoj sposobnosti djeteta, propisano je osnivanje i ustrojstvo Centra za posebno skrbništvo.

U raspravi je predloženo da se u članku 185. kojim se uređuje da dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni drug uz pristanak drugog a bračnog druga, te osoba koja nije u braku, doda i  izvanbračna zajednica.
U vezi prijedloga da se u tekstu zakona termin bračni drug zamijeni drugim odgovarajućim terminom, obrazloženo je da je tijekom javne rasprave sukladno mišljenju jezikoslovaca zadržana postojeća terminologija.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je  sa šest  (6) glasova „za“  i dva (2) suzdržana glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Obiteljski zakon

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                 PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. svibnja  2014. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. travnja  2014. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da je u postupku donošenja zakona provedena široka javna rasprava, da se nastojao postići balans između javnog i privatnog interesa. Novina je sporazumno određivanje vještaka, obvezno pisano obavješćivanje o očevidu, provođenje postupka uz poštivanje najviših postupovnih standarda, strogi rokovi, uređenje registra izvlaštenih nekretnina. Vrijednost nekretnina u postupcima izvlaštenja uređivat će se na jednak način na području RH,  a temeljit će se na posebnim propisima.

U raspravi je predloženo da se članak 38. stavak 1. uredi na način da u postupku izvlaštenja troškove snosi korisnik izvlaštenja, s obzirom na činjenicu da vlasnici nekretnina nisu inicijatori postupaka izvlaštenja.

U predloženom članku 44. kojim se uređuje vođenje Registra izvlaštenih nekretnina s potrebnim podacima o provedenim postupcima izvlaštenja, sugerira se sadržaj Registra dopuniti usporednim pokazateljima vrijednosti izvlaštenih nekretnina, kako bi se otklonili mogući koruptivni rizici.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je  sa šest  (6) glasova „za“  i dva (2) „suzdržana“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

                                       Zakon  o izvlaštenju i određivanju naknade                      

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                         Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. svibnja  2014. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. travnja  2014. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom ugovorom uspostavlja pravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji zajednički nastaju ili se razmjenjuju među ugovornim stranama, uređuju se tijela za provedbu Ugovora, utvrđuju se stupnjevi tajnosti, postupanje s klasificiranim podacima, obveze u pogledu nacionalnih mjera za zaštitu podataka, prijenos podataka, postupanja u pogledu povrede sigurnosti i dr.
 
Bez provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o
                               razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. svibnja  2014. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Finske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. travnja  2014. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom ugovorom uspostavlja pravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji zajednički nastaju ili se razmjenjuju među ugovornim stranama, uređuju se tijela za provedbu Ugovora, utvrđuju se stupnjevi tajnosti, postupanje s klasificiranim podacima, obveze u pogledu nacionalnih mjera za zaštitu podataka, prijenos podataka, postupanja u pogledu povrede sigurnosti i dr.

Bez provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Finske o
                                        uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. svibnja  2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava biti nazočan na suđenju u kaznenom postupku COM (2013) 821, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 31. ožujka 2014. 

Odbor je razmotrio prijedlog sukladno Radnom programu za 2014. Odbora za europske poslove u dijelu Građanskih sloboda, pravosuđa i unutarnjih poslova.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je ministar pravosuđa. Republika Hrvatska načelno podupire inicijativu za utvrđivanje minimalnih pravila o određenim vidovima pretpostavke nedužnosti i prava biti prisutan raspravi u kaznenom postupku, koja će dovesti do daljnjeg jačanja prava na pravično suđenje u državama članicama Europske unije, te će olakšati uzajamno priznavanje  odluka u kaznenim stvarima. Posebno je naglasio da su pretpostavke nedužnosti kao i pravo okrivljenika da bude prisutan na raspravi u kaznenom postupku ugrađeni u odredbe Zakona o kaznenom postupku, dok je pretpostavka nedužnosti ustavna kategorija iz članka 28. Ustava Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam (8) glasova „za“  podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava biti nazočan na suđenju u kaznenom postupku COM (2013) 821.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                     Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. svibnja  2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 31. ožujka 2014. 

Odbor je o Prijedlogu direktive proveo raspravu slijedom prijedloga Odbora za financije i državni proračun.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Carinske uprave. Republika Hrvatska na Prijedlog direktive predlaže dvije suštinske izmjene, prva se tiče predložene kategorizacije prekršaja, a posebice uvođenje objektivne odgovornosti počinitelja prekršaja,a druga se tiče propisivanja raspona novčanih kazni prema vrijednosti robe. Uvođenje objektivne odgovornosti za prekršaje nije u skladu s kazneno-pravnim sustavom RH. Predlaže se izmjena Direktive na način da se  izvrši kategorizacija prekršaja po težini prema zakonskom obilježju prekršaja, a da se novčane kazne propišu u određenim novčanim rasponima koji nisu u vezi s utvrđivanjem vrijednosti robe. Harmonizacija u području carinsko-prekršajnog prava ne smije zadirati u temeljna načela nacionalnih sustava. Također, za istaknuti je da je hrvatski prekršajno-pravni sustav sukladan visokim pravnim standardima.  
 
 U raspravi su članovi Odbora pohvalili i podržali obrazloženje uz stajalište Republike Hrvatske na Prijedlog Direktive, upozorivši da je članak 3. Direktive u suprotnosti s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam  (8) glasova „za“  podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije COM (2013) 884.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                     Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 25. ožujka  2014. razmotrio je Izvješće o radu probacijske službe za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. siječnja 2014. godine. Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je rad Sektora za probaciju za 2012. godinu kroz rad probacijskih ureda, pokazatelje probacijskih poslova, trendove rasta predmeta i dr. Probacijska služba tijekom 2012. godine zaprimila je ukupno 1571 predmet, od čega 235 predmeta uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, 965 predmeta rada za opće dobro na slobodi, 62 predmeta uvjetnog otpusta, 292 predmeta obavještavanja žrtve i dr. Naglasila je da je u izvještajnoj godini dogovorena i potpisana suradnja sa 111 novih pravnih osoba za izvršavanje rada za opće dobro, da je izrađen i implementiran probacijski informacijski sustav.

U raspravi je istaknuto s obzirom na činjenicu da je u 2012. godini zaprimljeno 965 predmeta rada za opće dobro, da bi trebalo obrazložiti prave efekte izvršavanja rada za opće dobro uključivanjem stručne javnosti, kako bi se prepoznala sankcija rada za opće dobro, a ujedno potrebno je odgovoriti i na izraženu sumnju građana o radu za opće dobro u kontekstu pojedinačnih izvršenja, a za očekivati je da će nerazumijevanje građana jačati.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

           Prihvaća se  Izvješće o radu probacijske službe za 2012. godinu
                                                           

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

 PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 25. ožujka  2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. Kojom se utvrđuju minimalne odredbe u vezi sa sastavnim elementima kaznenih djela i zakonskih kazni u području nedopuštene trgovine drogama, a u pogledu definicije droge COM (2013) 618, koju je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 7. ožujka 2014. Odbor je razmotrio prijedlog sukladno Radnom programu za 2014. Odbora za europske poslove, u dijelu Građanskih sloboda, pravosuđa i unutarnjih poslova.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstojnik Ureda za suzbijanje zloporabe droga Vlade RH. Republika Hrvatska smatra da uslijed negativnih zdravstvenih rizika, porasta prodaje i konzumacije novih psihoaktivnih tvari, treba podržati kontrolu istih unaprjeđenjem mehanizama praćenja i kontrole trgovine takvih tvari.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali aktivan pristup Vlade RH kako bi se smanjila dostupnost novih štetnih psihoaktivnih tvari i kako bi se spriječila trgovina istima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa osam (8) glasova „za“  podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. kojom se utvrđuju minimalne odredbe u vezi sa sastavnim elementima kaznenih djela i zakonskih kazni u području nedopuštene trgovine drogama, a u pogledu definicije droge COM (2013) 618.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 25. ožujka  2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o postupovnim jamstvima za djecu osumnjičenu ili optuženu u kaznenim postupcima COM (2013) 822, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 7. ožujka 2014. Odbor je razmotrio prijedlog sukladno Radnom programu za 2014. Odbora za europske poslove u dijelu Građanskih sloboda, pravosuđa i unutarnjih poslova.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je zamjenica ministra pravosuđa. Republike Hrvatske načelno podupire predloženu inicijativu, koja bi dodatno ojačala postupovna prava djece počinitelja kaznenih djela. Usvajanje Direktive dovelo bi do jačanja prava na pravično suđenje u državama članicama EU te poboljšanja uzajamnog povjerenja i pravosudne suradnje članica. RH ukazuje na potrebu razmatranja određenih spornih pitanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam  (8) glasova „za“  podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o postupovnim jamstvima za djecu osumnjičenu ili optuženu u kaznenim postupcima COM (2013) 822.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 25. ožujka  2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i Uredbe (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog COM (2013) 794, koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 7. ožujka 2014. Odbor je razmotrio prijedloge sukladno Radnom programu za 2014. Odbora za europske poslove u dijelu Pravnih pitanja.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je zamjenica ministra pravosuđa. Republika Hrvatska načelno podupire prijedlog Uredbe s obzirom na ciljeve koji se žele postići. RH vjeruje da će pojednostavljenje i ubrzanje postupka o prekograničnim sporovima osnažiti položaj potrošača i poduzetnika. Stoga je neophodno poboljšati provedbene mjere, transparentnost postupka i podići razinu informiranosti o sporovima male vrijednosti. RH je suglasna da bi trenutni prag za europske sporove male vrijednosti trebalo povisiti. RH podržava inicijativu za širenjem novih tehnologija kao načina komuniciranja, ali odredba ne bi smjela biti obvezujuća.
 
U raspravi je postavljen upit zašto stajalište RH ne sadrži konkretan prijedlog iznosa za sporove male vrijednosti. U vezi članka 5. stavka 1. kojim se predlaže  da je europski postupak za sporove male vrijednosti pisani postupak, izraženo je stajalište kako bi predloženu odredbu bilo poželjno implementirati u naš pravni sustav.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa osam  (8) glasova „za“ podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i Uredbe (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju postupka za europski platni nalog COM (2013) 794.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 25. ožujka  2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o privremenoj pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode i pravnoj pomoći u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga COM (2013) 824, koju je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 7. ožujka 2014. Odbor je razmotrio prijedlog sukladno Radnom programu za 2014. Odbora za europske poslove u dijelu Građanskih sloboda, pravosuđa i unutarnjih poslova.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je zamjenica ministra pravosuđa. Republika Hrvatska načelno podupire inicijativu za utvrđivanje minimalnih pravila koja se odnose na pravo na privremenu pravnu pomoć za osumnjičene ili optuženike lišene slobode u kaznenim postupcima i EAW postupcima. Puna implementacija predloženih rješenja zahtijevala bi od članica promjenu sadašnjih ili uspostavu novih sustava pravne pomoći, koji bi imali velike implikacije na proračun država članica. RH upozorava na potrebu razmatranja određenih spornih pitanja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa osam  (8) glasova „za“  podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske na Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o privremenoj pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode i pravnoj pomoći u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga COM (2013) 824.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora  na 45. sjednici održanoj dana 06. ožujka 2014. godine raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. veljače 2014.
 
Nakon provedene rasprave,  Odbor je jednoglasno sa  9 glasova  ”za”  utvrdio: prethodno mišljenje kojim
                                                 
Podržava Prijedlog odluke Vlade Republike Hrvatske da se za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Dinko Cvitan.

Odbor je jednoglasno sa 9 glasova “za” na prijedlog Odluke podnio slijedeći

AMANDMAN

Iznad teksta izreke Odluke dodaje se brojčana oznaka točke: “I”.

Iza točke I dodaje se točka II koja glasi:

“II

Imenovani stupa na dužnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske 24. travnja 2014.” 

O b r a z l o ž e n j e

Odredbom članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010-pročišćeni tekst i 5/2014.-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i članka 93. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, br. 76/2009, 153/09, 116/2010, 145/2010, 57/2011, 130/2011,72/2013 i 148/2013) uređeno je da Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.

Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. podstavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe daje prethodno mišljenje o imenovanju i razrješenju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
 
Slijedom obavljenog razgovora s predloženim kandidatom Odbor je utvrdio da raspolaže potrebnim stručnim znanjima i kompetencijama za obavljanje dužnosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.   
  
Predloženim amandamnom  precizira se stupanje na dužnost Glavnog državnog odvjetnika.

Slijedom iznijetoga, Odbor je utvrdio prethodno mišljenje, te ga dostavlja Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                              
         Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici Odbora održanoj 27. veljače 2014.  godine utvrdio je temeljem članka 81. Poslovnika Prijedlog odluke o imenovanju člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika.

Odbor je pokrenuo postupak kandidiranja za člana Državnoodvjetničkog vijeća na 31. sjednici Odbora održanoj dana 19. lipnja 2013. godine, na način da je od Klubova zastupnika Hrvatskoga Sabora iz reda oporbe zatražio da predlože zajedničkog kandidata za člana Vijeća,  jer je Ana Lovrin 7. lipnja 2013. prestala obnašati zastupničku dužnost, s kog osnova je razrješena članstva u Državnoodvjetničkom vijeću,

Člankom 144.f st. 3. i člankom 145.o. Zakona o Državnom odvjetništvu (“NN” br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13 i 148/13) propisano je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice dopisom Urbroj: 6532-1-14-01 od 6. veljače 2014. godine predložio je za člana Državnoodvjetničkog vijeća zastupnika Davora Miličevića.

Slijedom iznijetoga, Odbor je jednoglasno utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika, koju podnosi Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

                                                                                                                       PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                       Prof.dr.sc. Josip Kregar

Privitak:
-Prijedlog odluke

Na temelju članka 125. stavka 6. Ustava Republike Hrvatske “NN” br. 56/90, 135/97, 8/98 - pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst),  članka 144.f stavak 3. i članka 145.o Zakona o državnom odvjetništvu (“NN” 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13 i 148/13)  Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU
                     O IMENOVANJU ČLANA DRŽAVNOODVJETNIČKOG  VIJEĆA

Za člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora imenuje se:
1. Davor Miličević

Klasa:
Urbroj:
 
Zagreb,

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA
                                                                                          
                Josip Leko

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 06. veljače 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. siječnja 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženi zakon usklađuje s međunarodnim dokumentima, praksom Europskog suda za ljudska prava, Zakonom o kaznenom postupku. Prijedlogom se preciziraju pojedine odredbe sukladno potrebama prakse,  a sve u cilju bolje zaštite i jačanja prava osoba s duševnim smetnjama. Prijedlogom se poboljšavaju odredbe o posebnim medicinskim postupcima, pored dobrovoljnog smještaja i prisilnog smještaja uvodi se kategorija smještaja bez pristanka, novina je psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi, poboljšane su odredbe o mjerama prisile, provodi se specijalizacija sudaca, osniva se  Povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama pri Ministarstvu pravosuđa. 

U raspravi su članovi Odbora  podržali predloženi zakon uz jednoglasnu ocjenu da se radi o dobrom zakonskom prijedlogu  koji  značajno poboljšava pravni okvir u postupanju prema osobama s duševnim smetnjama, a ostvaren je suradnjom sa zainteresiranim subjektima na izradi nacrta, korištenjem komparativnih iskustava, poštivanjem međunarodnih standarda. Naglasili su da bi cjelovita zaštita osoba s duševnim smetnjama trebala otkloniti svaku mogućnost zloporabe prava osoba s duševnim smetnjama, osobito zloporabu prava vlasništva. 
Doprinos raspravi o predloženom zakonu dala je i pučka pravobraniteljica koja je dodatno obrazložila prijedloge pučkog pravobranitelja na Prijedlog zakona, kao doprinos daljnjem poboljšanju i jasnoći procesnih odredaba. Pravobraniteljica smatra da Zakonom treba urediti mjere prisile prema osobama s težim duševnim smetnjama, da primjenu Zakona treba proširiti i na one osobe kojima je određen istražni zatvor, da treba dopuniti izričaj da policija primjenjujući sredstva prisile postupa sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima.
Predstavnik udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama Sjaj kao član radne skupine Ministarstva pravosuđa za izradu nacrta, mišljenja je da je predloženim aktom značajno poboljšan zakonodavni okvir zaštite osoba s duševnim smetnjama, osobito je pohvalio predložena rješenja sudskog nadzora u provođenju mjera prisile.

U raspravi su članovi Odbora na Prijedlog zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama iznijeli sljedeća: stajališta,  prijedloge i mišljenja:
- predlaže se razmotriti mogućnost kojom bi skrbnik osobe s duševnim smetnjama davao pristanak na posebni medicinski postupak i biomedicinsko istraživanje u članku 20.,
- člankom 36. Prijedloga propisuje se novina u odnosu na postojeći Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, da saslušanju prisilno zadržane osobe mora prisustvovati odvjetnik. S tim u vezi istaknuto je da su  postupanja odvjetnika u praksi u neskladu s predloženom normom, stoga predlažu da se u vremenu do stupanja na snagu predloženog akta djeluje prema Odvjetničkoj komori kako bi se aktivirala obvezna prisutnost odvjetnika,
- u članku 68. predlaže se stavak 2. urediti na način da se obvezujuća izjava može dati u obliku solemizirane privatne isprave, javnobilježničkog akta ili pred sudom,
- mišljenje je Odbora da bi članak 72. stavak 2. trebalo urediti na način da psihijatrijska ustanova u slučajevima kada smatra da su odluke osobe od povjerenja štetne za osobu s duševnim smetnjama, pokreće postupak opoziva obvezujuće izjave pred mjesno nadležnim općinskim sudom, uz obavještavanje centra za socijalnu skrb.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                       
                                                                                        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 29. siječnja  2014. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izručenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. prosinca 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je zakonski prijedlog kojim se potvrđuje Ugovor između RH i Bosne i Hercegovine o izručenju. Ugovorom se u odnosima između država uspostavlja međunarodnopravni okvir koji omogućava izručenje osoba, koje se u državi koja traži izručenje gone radi kaznenog djela ili se izručenje traži radi izvršenja kazne zatvora ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode. Izručenje državljana dopušteno je za taksativno navedena kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, te druga teška kaznena djela počinjena nakon potpisivanja Ugovora. Uspostavlja se odnos koji onemogućava pojedincima zloporabu instituta neizručenja vlastitih državljana, bijegom u državu svog državljanstva. 

U raspravi je postavljen upit ima li Ministarstvo pravosuđa spoznaje o broju osoba za koje se traži izručenje. Upozoreno je i na različite interpretacije zastare. Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izručenju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 29. siječnja  2014. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. prosinca  2013. godine. Odbor je Prijedlog plana raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U raspravi je istaknuto da se pravna stečevina Europske unije kontinuirano razvija, stoga je i tijekom 2014. godine potrebno uskladiti postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo. Osim toga prezentirane su i aktivnosti Ministarstva pravosuđa s planom za 2014. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa sedam (7) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        PREDSJEDNIK ODBORA
        
        Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 29. siječnja 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. siječnja 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Vlada Republike Hrvatske odlučila na donošenje novog Zakona. Prijedlogom se uređuje sustav izvlaštenja, način utvrđivanja interesa RH, tijela nadležna za provođenje postupka izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene nekretnine, način određivanja naknade za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvlaštenima. Izričito se propisuje da je odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske pojedinačni upravni akt, uspostavlja se registar izvlaštenih nekretnina, jasno se uređuju obveza na naknadu Republike Hrvatske. 

U raspravi su članovi Odbora podržali prijedlog zakona istaknuvši da je presudna stvar zakona uređenje visine naknade. Zatraženo je i dodatno pojašnjenje što spada u strateške infrastrukturne projekte, koje prema prijedlogu zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove pravosuđa.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa sedam (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
                                        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        PREDSJEDNIK ODBORA
                                            
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 29. siječnja 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. siječnja 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom želi postići učinkovitost ovrhe na pokretninama i nekretninama. Predloženim određenjem provodi se tzv. agencijska ovrha, ovršne radnje provodit će Financijska agencija. Predviđa se institut javne objave  pismena na internetskoj stranici Agencije. Predlaže se i elektronička dražba. Fina vodi očevidnik nekretnina i pokretnina. 

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženi zakon upozorivši na potrebu osiguranja dostupnosti u pristupu internetu svim građanima na području Republike Hrvatske. Naglasili su da je efikasnost predloženog postupka prioritetna.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora,gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 29. siječnja  2014. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Pisma suglasnosti o provedbi zakona između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Izmjene i dopune Pisma suglasnosti o provedbi zakona između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. prosinca 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku. Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja obrazložila je zakonski prijedlog kojim se potvrđuje Pismo suglasnosti i Izmjene i dopune Pisma suglasnosti o provedbi zakona, kako bi odredbe njegove postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH. Regionalna suradnja u području pravosuđa namijenjena je jačanju kapaciteta sustava kaznenog pravosuđa u jugoistočnoj Europi, u cilju suzbijanja i sprječavanja prekograničnog kriminala, organiziranog kriminala i korupcije, te promicanja održive pravne reforme u cilju unaprjeđenja odgovornosti, transparentnosti i usklađenosti s europskim standardima. Projekt bi se provodio do kraja 2014. godine, sredstva je osigurala Vlada Sjedinjenih Američkih Država.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Pisma suglasnosti o provedbi zakona između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Izmjene i dopune Pisma suglasnosti o provedbi zakona između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2013. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona  raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike u rješenjima koje se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona, radi djelomično prihvaćenog prijedloga sindikata. 

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam  (7) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese     

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama

sa sljedećim

Amandmanom na članak 2.

U članku 2. stavku 2. iza riječi „razmjerno uspjehu“ dodaje se riječ „stranaka“.

Obrazloženje
Amandmanom se dorađuje izričaj.
                                                      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                    Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2013. godine uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona  raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovna pitanja koja se predlažu. Naglasio je da je tijekom uspostave Registra pravomoćno izrečenih a nenaplaćenih novčanih kazni, uočeno da za određena rješenja treba izmijeniti Prekršajni zakon osobito u vezi elektroničke isprave i unosa podataka. Izvijestio je da se dobri rezultati novog instituta plaćanja polovice novčane kazne ako se dug plati na licu mjesta, proširuju i na davanje  mogućnosti plaćanja polovice kazne i onim počiniteljima koji u momentu počinjenja prekršaja nemaju dovoljno sredstava.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa  osam (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese  

    Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                        Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. prosinca 2013. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona  raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je značajna novina predloženih izmjena uvođenje Financijske agencije u postupku ovrhe na nekretninama. U postupku ovrhe na nekretninama, daje se mogućnost ovršeniku prava korištenja prodane nekretnine kroz određeno vrijeme. U cilju zaštite određenih kategorija društva, predlaže se izuzeće od ovrhe iznosa za uzdržavanje djeteta uplaćenog na poseban račun banke. Predlažu se nova pravila radi uspostave procesne discipline i veće učinkovitosti ovršnih postupaka.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Ovršnog zakona, mišljenja su da su predložene izmjene dobre, da potiču efikasnost ovršnog postupka, vodeći računa i o trenutnoj situaciji u društvu. Upozorili su na činjenicu da primjena osobnog identifikacijskog broja u ovršnim postupcima u kojima sudjeluju stranci nije osigurana, time nije moguće provođenje ovrhe, iz tog razloga predlažu da Porezna uprava i strancima dodijeli osobni identifikacijski broj.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet  (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                       
                                                                                        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                     Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 04. prosinca  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. prosinca 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izložio je da su predložene izmjene i dopune Zakona o izvršavanju kazne zatvora uvjetovane sadržajnim usklađivanjem s Konačni prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Ujedno se vrši dodatno usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona.  Sugerirano je da sukladno predloženim izmjenama u dijelu koji se odnosi na organizacijski ustroj, treba uskladiti i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. S obzirom na iskazani interes članova Odbora za praćenje sustava izvršavanja kaznenih sankcija, implementacije propisa, iskazani interes za redovito izvještavanje o provođenju probacijskog sustava, predloženo je da se tematska sjednica o pitanjima izvršavanja kazne zatvora i provođenja probacije održi u jednoj od ustanova zatvorskog sustava.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“  glasova  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga 2013. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.  

Odbor je o prijedlogu akta  raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela, a rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je projekciju Državnog proračuna za 2014. godinu s makroekonomskim pokazateljima. Prihodi Državnog proračuna planirani su u iznosu 113,1 milijardi kuna, dok je ukupni iznos rashoda 130,5 milijardi kuna.

U projekciji planiranih sredstava na poziciji Ministarstva pravosuđa unatoč povećanju sredstava u 2014. godini, istaknuto je da nema prostora za kapitalna ulaganja. Naglašeno je da su naslijeđeni veliki dugovi osobito u dijelu intelektualnih usluga, dok se uštede očekuju na materijalnim troškovima, zakupima poslovnih prostora. 

U raspravi su članovi Odbora  većinom glasova podržali Prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu. Uvažavajući obrazloženje predlagatelja o projekcijama proračuna, predložili su da se kapitalna ulaganja sa ishođenom projektnom dokumentacijom nominiraju za projekte Europske unije. Mišljenja su da se znatna sredstva za funkcionalne rashode sudova mogu osigurati izmjenama propisa o sudskim pristojbama po uzoru na uređenja iz stečajnog postupka. Također, mišljenja su da se određene uštede mogu postići na zakupima poslovnih prostora, obavljanjem intelektualnih usluga s popisa ovlaštenih vještaka,  korištenjem prostora i opreme bolje uređenih sudova u provedbi mreže sudova i dr.

Nadalje, u raspravi su postavljeni upiti u vezi gradnje Trga pravde  i osiguranja dostatnih sredstava za provođenje Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sedam   (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese
                                       
             DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I  PROJEKCIJE  ZA 2015. I 2016. GODINU 

                                                      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                         Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.  

Odbor je o prijedlogu akta  raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela, a rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2014. godinu

Predstavnik predlagatelja obrazlažući projekciju Državnog proračuna za 2014. godinu obrazložio je i projekciju izvršavanja Državnog proračuna za 2014. godinu.

U raspravi su članovi Odbora  većinom glasova podržali Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sedam  (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da donese

 ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2014. GODINU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                        Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga  2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, posebno se osvrnuo na primjedbe i prijedloge Odbora za pravosuđe.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali donošenje Zakona, čime se u cijelosti ispunjava obveza izvršenja Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske. U članku 222. uvedena je mogućnost obnove postupka zbog propuštanja rokova za podizanje optužnice, s tim u vezi istaknuto je da bi za propuštanje roka iz opravdanog razloga trebalo osigurati povrat u prijašnje stanje.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga  2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2013. godine.  

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Osobito se osvrnuo na dopunjeni članak 4.a kojim se određenim osobama kojima su podaci iz registra potrebni za obavljanje poslova  od interesa za RH  osigurava korištenje podataka bez naknade.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 
       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izložio je da su predložene izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu uvjetovane sadržajnim usklađivanjem s Konačni prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. U cilju usklađenja predlažu se novine: državni odvjetnik dužan je odmah poduzimati imovinske izvide u cilju utvrđivanja vrijednosti imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, propisuju se stegovna djela za koja odgovaraju zamjenici državnog odvjetnika, uređuje se dužnost državnog odvjetnika da izvješćuje Vladu RH o predmetima odlučnim za imovinske interese RH. 

U raspravi su članovi Odbora ukazali su na problem imobilizacije imovine sekvestrirane u kaznenim postupcima budući da čuvanje i održavanje takve imovine stvara znatne troškove, a stvari i prava koja čine tu imovinu redovito gube na vrijednosti ili propadaju. Slijedom toga članovi Odbora predložili su da se razmotri mogućnost utvrđivanja mehanizma odlučivanja o unovčenju sekvestrirane imovine. Također, predložili su razmotriti mogućnost propisivanja većeg stupnja organizacijskog razdvajanja Državnog odvjetništva budući da trenutni organizacijski ustroj u dovoljnoj mjeri ne uvažava posebnosti sustava građanskoga prava u kojemu Državno odvjetništvo treba imati veće mogućnosti za odlučivanju sukladno načelu oportuniteta. U tome smislu predložena je uspostava sustava prethodne procjene uspješnosti spora u stvarima u kojima Državno odvjetništvo zastupa Republiku Hrvatsku pri čemu je naglašena uloga ministarstava kao središnjih tijela državne uprave. U pogledu kontrole rada i odlučivanja državnih odvjetništava o kaznenim prijavama predloženo je preispitati mogućnost jačeg nadzora nad radom državnih odvjetnika. Članovi Odbora pozdravili su predložena rješenja o određivanju rokova za rješavanje o kaznenim prijavama kao i o utvrđivanju obveze državnih odvjetnika i njihovih zamjenika da izvještavaju više državne odvjetnike o razlozima nerješavanja o kaznenim prijavama u zakonskim rokovima. S tim u vezi  predložili su da Glavni državni odvjetnik izvijesti Hrvatski sabor o neriješenim kaznenim prijavama u svome redovitom godišnjem izvješću. Članovi Odbora ukazali su i na izvjesnu sporost i neaktivnost u poslovima predlaganja upisa prava vlasništva na nekretninama u zemljišne knjige u korist Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i  dva (2)  „suzdržana“  glasa  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izložio je da su predložene izmjene i dopune Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta uvjetovane sadržajnim usklađivanjem s Konačni prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. 

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona. Predloženim izmjenama detaljno se razrađuje osnivanje i način rada Odjela za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, u čijem radu mogu sudjelovati službenici policije i Ministarstva financija, s tim u vezi istaknuto je da će rad Odjela iziskivati dodatna sredstva, dok je ocjena predlagatelja da nije potrebno osigurati za provedbu Zakona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“ i   dva (2)   „suzdržana“ glasa  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izložio je da su predložene izmjene i dopune Zakona o sudovima za mladež uvjetovane sadržajnim usklađivanjem s Konačni prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam  (7) glasova „za“ i  dva (2)  „suzdržana“ glasa  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 15. studenoga  2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. studenoga  2013. godine.
  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pravna pomoć ne odobrava se u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima nema djece, uređuje se sudjelovanje vještaka i tumača u besplatnoj pravnoj pomoći, napuštaju se ograničenja izmjenom člankom 38.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa osam  (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon  o besplatnoj pravnoj pomoći  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 15. studenoga  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. studenoga  2013. godine.
  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da se predloženim izmjenama ubrzava postupak naplate neplaćene sudske pristojbe, oslobođenja od plaćanja sudske pristojbe prenose se Uredima državne uprave, predlaže se jedinstveni zastarni rok, brišu se ograničenja za određivanje vrijednosti spora u vlasničkim sporovima o nekretninama i dr.
 U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona. Na upit o ostvarivanju prava na oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i članova obitelji, istaknuto je da se prava ostvaruju ex lege, bez provođenja postupka za oslobođenje.
 
Predlaže se preispitivanje članka 2. Prijedloga, kako bi se na jasan način uredilo plaćanje sudske pristojbe za odgovor na tužbu kada tužitelj izgubi spor.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa devet  (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke
 
1. Prihvaća se Prijedlog zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.                                     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 15. studenoga  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Europske konvencije o obavijestima o stranom pravu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada  2013. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom uspostavlja sustav uzajamne pravne pomoći u odnosima država stranaka Konvencije, u pribavljanju obavijesti o stranom pravu i postupku u područjima građanskog i trgovačkog prava.
 
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa devet  (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Europske konvencije o obavijestima o stranom pravu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 13. studenoga  2013. razmotrio je Prijedlog Uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja COM (2013) 534. i Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (EUROJUST) COM (2013) 535.

Odbor je  raspravio  Prijedlog Uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja COM (2013) 534. i Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (EUROJUST) COM (2013) 535., na temelju Radnog programa za preostali dio 2013. Odbora za europske poslove, u dijelu Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi.

Stajalište Vlade Republike Hrvatske obrazložio je ministar pravosuđa. Vlada RH načelno podupire inicijativu uspostave Ureda europskog javnog tužitelja, zalažući se za kolegijalni model ustrojavanja Ureda. Vlada RH naglašava potrebu daljnjeg usuglašavanja odredbi koje se odnose na nadležnost (taksativno urediti) i ovlasti Ureda.

Vlada Republike Hrvatske u svom stajalištu podržava Prijedlog Uredbe o EUROJUST-u u dijelu koji se odnosi na organizacijski preustroj, povećanje učinkovitosti i povećanje kontrole nad njegovim radom. Zalaže se za vođenje usklađene rasprave o prijedlozima zbog njihove sadržajne povezanosti.
 
U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali stajalište Vlade Republike Hrvatske o predloženim aktima. Naglasili su da se Prijedlogom uredbe o osnivanju europskog javnog tužitelja narušava ustavna odredba o nezavisnosti i samostalnosti državnog odvjetništva. Podržali su stav Vlade RH o kolegijalnom modelu ustrojavanja Ureda europskog javnog tužitelja. Založili su se za uređenje nadležnosti Ureda na način da se taksativno navedu kaznena djela iz nadležnosti Ureda. Upozorili su na nužnost  nomotehničkog uređenja Prijedloga. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je  sa šest (6) glasova „za“  i četiri (4) suzdržana glasa podržao stajalište Vlade Republike Hrvatske na Prijedloge COM (2013) 534. I COM (2013) 535.

                                                                                                                    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                     Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. tematskoj sjednici održanoj 23. listopada 2013. razmotrio je Izvješće zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava aktom od 18. listopada 2013. godine. Odbor je proveo glasovanje o Izvješću na 36. sjednici održanoj 13. listopada 2013. godine. 

Odbor je Izvješće o radu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika. 

U svom izlaganju zastupnica Štefica Stažnik iznijela je okvirne podatke o radu Ureda. Uvodno je opisala položaj, ovlasti i poslove Ureda kojim rukovodi ističući kako je Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava stručna služba Vlade Republike Hrvatske čije osnovne aktivnosti podrazumijevaju direktno zastupanje Republike Hrvatske pred Sudom, koordinaciju izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava te praćenje njegove sudske prakse s osnovnim ciljem postizanja usklađenosti domaćeg zakonodavstva i prakse s konvencijskim pravom. Rad Ureda u zastupanju u 2012. godini obilježio je značajan porast broja predmeta koji su se odnosili na različita područja primjene konvencijskog prava. Uočeno je povećanje broja predmeta koji se tiču prava na suđenje u razumnom roku, povreda prava na život, zabrane mučenja, ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, povreda prava na mirno uživanje vlasništva itd. Osobitu pozornost privukli su predmeti koji se odnose na istrage ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, pritvorske predmete u kojima su postupci pokrenuti zbog prekomjerne duljine pritvora, nedostatnih razloga za pritvor ili zbog neodlučivanja Ustavnog suda o produljenju pritvora te predmeti koji se odnose na pitanje neprenesene devizne štednje u Ljubljanskoj banci. Europski sud za ljudska prava ukupno je u 2012. godini donio 23 presude u predmetima u kojima je tužena Republika Hrvatska. Od tog broja predmeta u pet slučajeva Sud je, odlučujući o meritumu, utvrdio da nije bilo povrede konvencijskog prava. 

U poslovima Ureda u pogledu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava zastupnica je istaknula kako je Ured uspio u suradnji s Odborom ministara Vijeća Europe izvršiti 19 presuda čime je Republika Hrvatska ispunila sve svoje obveze u tim predmetima. Glede financijskih učinaka, u postupku izvršenja navedenih presuda iz Državnog proračuna Republike Hrvatske isplaćeno je 325.950,00 eura što predstavlja povećanje od 70% u odnosu na 2011. godinu. Krajem 2012. u postupku izvršenja ostale su 122 odluke Suda koje su prenesene u 2013. Radi sustavnog pristupa izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava pri Uredu je formiran poseban Savjet za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava kao međuresorno tijelo. Zastupnica je naglasila kako je rad Ureda u 2012. godini obilježen njegovim izdvajanjem iz organizacijskog ustroja Ministarstva pravosuđa i posljedičnim ustrojavanjem kao posebnog Ureda Vlade Republike Hrvatske. Istaknula je kako će Ured u budućnosti provoditi pojačane edukacijske aktivnosti te da će inzistirati na pojačanoj suradnji s nadležnim tijelima kako u poslovima zastupanja tako i u pogledu izvršavanja odluka Europskog suda za ljudska prava. 

U raspravi o Izvješću ukazano je na problematiku onih predmeta u kojima se postavlja pitanje opravdanosti primjene iznimke od načela ne bis in idem u suđenjima za ratne zločina u Domovinskom ratu. 

Nadalje, u raspravi su iznijeti prijedlozi u pogledu sadržaja budućih izvješća o radu Ureda i daljnjih aktivnosti Ureda. Predloženo je značajno intenziviranje suradnje i koordinacije s nadležnim tijelima u postupku izvršenja, osobito s Ministarstvom pravosuđa. Istaknuto je kako se aktivnosti Ureda u praćenju sudske prakse Europskog suda moraju u većoj mjeri odražavati na zakonodavne aktivnosti. Pritom, nije dovoljno pratiti samo onu praksu Europskog suda u predmetima protiv Republike Hrvatske, već i predmete protiv drugih država u kojima bi odluke Suda mogle utjecati na domaće zakonodavstvo. Također, u odnosu na postupke izvršenja presuda Europskog suda iznijet je prijedlog da se u određenim tipičnim vrstama predmeta koji se ponavljaju izrade strategije za njihovo rješavanje umjesto pojedinačnih akcijskih planova. Istaknuto je i da u domaćoj i međunarodnoj javnosti postoji dojam o izvjesnoj sporosti Republike Hrvatske u izvršavanju presuda Europskog suda te je naglašeno da treba prestati s praksom pojedinih državnih tijela koja ignoriraju presude Europskog suda i preporuke Ureda ili ih primaju s određenim rezervama. Podržani su napori Ustavnog suda Republike Hrvatske koji svojim odlukama praktično izvršava presude Europskog suda direktno utječući na praksu drugih državnih tijela. 

Ukazano je na određene nejasnoće u pogledu ovlasti Ureda za izvršenje presuda Europskog suda te istaknuto da to pitanje valja normativno jasno urediti. Osobito je istaknuto kako valja pojačati napore u osnivanje Savjeta za izvršenje presuda Europskog suda obzirom da se to pitanje odražava na međunarodni ugled zemlje. Postavljeno je i pitanje o izvršenju presude Europskog suda u predmetu Saveza crkava Riječ života uz naglasak da je u tom slučaju najvažnije spriječiti daljnje narušavanje ljudskih prava. 

Pozitivnom je ocijenjena uloga Europskog suda za ljudska prava te istaknuto da nije neuspjeh Republike Hrvatske u samoj činjenici da je protiv nje pokrenut kakav postupak pred sudom, međutim, nedopustivo je da se Republika Hrvatska percipira kao zemlja u kojoj se ne primjenjuju sudske odluke. Potrebno je unaprijediti sustav izvršavanja presuda Europskog suda jer su one rezultat dugogodišnje pravne bitke pojedinca za ostvarenje određenih prava. Naglašeno je kako Izvješće mora postati integralni dio rada Sabora i njegovih radnih tijela. 

Istaknuta je odgovornost nositelja izvršne vlasti osobito Vlade Republike Hrvatske u implementaciji presuda Europskog suda, te ukazano na značajna pitanja koja proizlaze iz presuda Europskog suda. 

U raspravi je iznijeto i mišljenje da Ured odrađuje odgovoran posao, s druge strane da su prisutni brojni problemi u razumijevanju i primjeni konvencijskog prava. Istaknuto je razumijevanje za kadrovske probleme i njihovo rješavanje na način kako je to navedeno u zaključcima izvješća ili na neki drugi način. 

Postavljeno je i pitanje korespodencije između Ureda zastupnice RH, Državnog sudbenog vijeća i sudaca. 

Odgovarajući na postavljene upite zastupnica RH istaknula je da se Stručni savjet za izvršenje presuda i odluka Europskog suda nije sastao, te da je bilo poteškoća u formiranju Savjeta. Pojasnila je da presude Europskog suda za ljudska prava ne izvršava Ured, neke presude zahtijevaju promjenu sudske prakse, neke zahtijevaju promjenu propisa. Navela je, kada je RH imala problem s pritvorima, u dijelu da Ustavni sud nije odlučivao o produljenju pritvora, formirano je “ad hoc Vijeće” Ustavnog suda RH koje odlučuje o svakom produljenju pritvora. U izvršenju presude Europskog suda u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske, izmijenjen je Zakon o osnovnom školstvu i niz podzakonskih akata kako bi se uskladili s presudom Suda. Presude Europskog suda izvršava tijelo koje je s obzirom na narav povrede nadležno. Podsjetila je da je pravni sustav Republike Hrvatske usklađivan s konvencijskim pravom davne 1997. godine kada je Republika Hrvatska ulazila u Vijeće Europe, te da bi bilo dobro ponovo pregledati do koje mjere usklađenosti danas vrijede. Osvrćući se na predmet Saveza crkava “Riječ života i dr.” naglasila je da je Ured formirao radnu skupinu koja je utvrdila moguće načine otklanjanja povreda utvrđenih presudom, dio problema moguće je rIješiti izmjenom Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i mogućom izmjenom Zaključka Vlade RH (kako bi se pokrile opće individualne mjere izvršenja). Tijekom 2012. godine Ured je aktivno surađivao sa Komisijom za odnose s vjerskim zajednicama na izmjenama Zakona, održan je i sastanak tajnika Komisije s predstavnicima Vijeća Europe, nakon toga ne bilježi se napredak u radu na izmjenama Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. Vezano za članak 46. Konvencije koji jasno propisuje obvezu države na izvršenje presuda, ustvrdila je da Ured konstantno upozorava na probleme i ukazuje nadležnim tijelima kako nešto treba napraviti. Ured je u posljednje vrijeme imao aktivnu ulogu u radu na izmjenama Zakona o kaznenom postupku, Ured surađuje na izmjenama Obiteljskog zakona. Ministarstvo pravosuđa uputilo je Uredu na mišljenje Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, s obzirom na problem utvrđen presudama Europskog suda. Podržala je jačanje suradnje Ureda s Uredom pučke pravobraniteljice. Pojasnila je da se svaka presuda kojom je utvrđena određena povreda ljudskih prava ponajprije prevodi, zatim analizira, kada se točno opiše problem, presuda se dostavlja svim sudovima. Ured ukazuje na one slučajeve kada je presudama utvrđeno da sudac nije primijenio pravo, Ured redovito traži od Državnog sudbenog vijeća podatke o stegovnim postupcima protiv sudaca vezanim za njihov rad. Presude se dostavljaju Ministarstvu pravosuđa ukazuje se na utvrđene probleme i daju poticaji za izmjene zakona, dok sudsku praksu mogu mijenjati samo sudovi. Sve presude Europskog suda dostavljaju se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Određene presude dostavljaju se različitim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne uprave i samouprave. 

Zaključeno je da bi provedena rasprava trebala biti poticaj Uredu da razmisli o načinu izvještavanja, te Izvještaj nadopuni identificiranjem onih područja u kojima su nužne zakonodavne izmjene. Rasprava je ukazala na potrebu povećanog napora u koordinaciji djelovanja između državnih tijela na realizaciji i izvršenju odluka Europskog suda za ljudska prava, s obzirom da se radi o tipičnim presudama koje se ponavljaju iz godine u godinu i koje će kroz određeno vrijeme postati ozbiljno financijsko opterećenje za državu. Podržani su napori Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom da izvještava sva tijela koja imaju interese za razumijevanje i praćenje prakse suda za ljudska prava. 

Nakon provedene rasprave Odbor je s devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće 

Zaključke 

1. Prihvaća se Izvješće zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava za 2012. godinu; 

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi o Izvješću, dostavljaju se Vladi Republike Hrvatske radi poduzimanja mjera za učinkovit rad nadležnih tijela na izvršavanju presuda Europskog suda za ljudska prava. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara. 

PREDSJEDNIK ODBORA 

Prof.dr.sc. Josip Kregar 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 16. listopada  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 03. listopada 2013. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da je osnovni razlog predlaganja izmjena i dopuna ZKP-a izvršenje Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 19. srpnja 2012., kojom je Ustavni sud ukinuo 43 članka Zakona o kaznenom postupku iz 2008., druge izmjene koje se predlažu proizlaze iz praktične primjene Zakona. Predložene izmjene i dopune Zakona za razliku od ZKP-a iz 2008. godine sadrže obrazloženja svih članaka. Predloženim izmjenama uklanjaju se manjkavosti u normativnoj strukturi prethodnog postupka i manjkavosti u normativnom uređenju djelotvornosti prethodnog postupka. Ustavna obveza zakonodavca za uvođenjem sudske zaštite u prethodni postupak izvršena je njezinim uvođenjem i u stadij istrage i u stadij istraživanja kroz institute žalbe protiv rješenja o provođenju istrage i prigovor zbog povrede postupovnih prava obrane. Djelotvornost prethodnog postupka osigurava se uređenjem rokova za postupanje državnog odvjetnika, uvođenjem pravnih sredstava protiv odugovlačenja postupka. Uvode se instancijska pravna sredstva radi osiguranja djelotvornosti prethodnog postupka, čime se jača položaj i prava žrtve i oštećenika. Sudska zaštita osigurana je za posebne dokazne radnje. Značajno je uvođenje sudske zaštite pri uređenju prava uvida u spis. Uređen je institut parcijalnog procesnog imuniteta svjedoka, uređeni su imovinski izvidi.

Osim toga, predlažu se izmjene raspravnog stadija, razlikovanje dokazne snage kontradiktorno pribavljenih dokaza, dopunjuje se zakonska osnova za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, briše se rok za podnošenje zahtjeva za obnovu postupka, predlažu se izmjene i dopune s osnove ispunjenja međunarodnih obveza i dr.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku. Mišljenja su da za donošenje predloženih izmjena i dopuna Zakona ima dovoljno vremena kako bi stupiti na snagu do 15. prosinca 2013. godine, odnosno do roka koji je utvrđen odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Prijedlogom se uspostavlja ravnoteža između efikasnosti, učinkovitosti postupka i potrebnog osiguranja zaštite ljudskih prava. Podupiru se novine koje se odnose na imovinske izvide i unakrsno ispitivanje

U raspravi je iznijeto i mišljenje da predložene izmjene i dopune Zakona predstavljaju daleko veći zahvat od zahtjeva sadržanih u odluci Ustavnog suda RH kojom su ukinuta 43 članka ZKP-a iz 2008. godine. Osim toga, predlaže se kratak vacatio legis, što može imati štetne posljedice u primjeni Zakona. Postavljen je i upit kako će se predložene novine odraziti na koncepciju državnoodvjetničke istrage, a zatraženo je i pojašnjenje odredbe članka 196. vezane za unakrsno ispitivanje.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iznijete su sljedeće primjedbe prijedlozi i mišljenja:
 -predlaže se preispitati članak 24. kojim se briše članak 52.,
 -članak 37. predlaže se urediti na način da i branitelj ima pravo na podnošenje žalbe protiv rješenja državnog odvjetnika o nadzoru iz stavka 2. i 4. istoga članka,
 -u članku 51. kojim se dodaje članak 108 b predlaže se preispitivanje ograničenja,
 -u članku 75. kojim se dodaje članak 184 a predlaže se stavak 1. urediti na način da rješenje o provođenju istrage mora biti obrazloženo,
 -u članku 102. kojim se mijenja članak 218. predlaže se stavak 1. urediti na način da se dostava rješenje o provođenju istrage vrši u roku od tri dana, a stavak 2. urediti na način da se pravo ulaganja žalbe okrivljenika na rješenje o provođenju istrage podnosi u roku od tri dana,
 -u članku 132. predlaže se preispitati parcijalni procesni imunitet za poimenice navedena kaznena djela.

U završnom obraćanju ministar pravosuđa zahvalio je članovima Odbora na iznijetim prijedlozima i primjedbama koje će predlagatelj s pažnjom vrednovati.  Naglasio je da je o predloženim izmjenama i dopunama Zakona provedena široka javna rasprava od srpnja mjeseca, da su u radnu skupinu za izradu Zakona bili uključeni pravni stručnjaci, nositelji sudbene vlasti, zainteresirani subjekti i javnost, da se donošenje Zakona predlaže u redovitom postupku kako bi se vrednovali svi prijedlozi.

Opredjeljenje je predlagatelja da Zakon treba izmijeniti i u drugim odredbama osim onih koje je Ustavni sud ukinuo, tako se uvode imovinski izvidi, mijenja se unakrsno ispitivanje jer se nije postigla zamišljena dinamika rasprava i dr.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
                                   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 16. listopada  2013. razmotrio je Izvješće o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za  2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 24. rujna 2013. godine.  

Odbor je Izvješće o radu državnih odvjetništava raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

Uvodno, Glavni državni odvjetnik RH upoznao je članove Odbora s Izvješćem za 2012. godinu koje sadrži prikaz stanja na pojedinom području, pregled rada državnih odvjetništava, statističke pokazatelje po pojedinim cjelinama, pokazatelje o uspješnosti u postupcima, pokazatelje o materijalnom i financijskom stanju državnog odvjetništva, nedostatke u zakonodavstvu, te prijedloge mogućeg unaprjeđenja rada. Državno odvjetništvo zadržalo je postignutu razinu ažurnosti, iako je zbog preuzimanja istrage i provođenja dokaznih radnji opseg poslova u prethodnom postupku značajno povećan.  

U 2012. godini bilježi se značaj pad podnesenih kaznenih prijava u odnosu na 2011. godinu i to za 10%., što je rezultat stupanja na snagu Kaznenog zakona iz 2011. godine i dekriminalizacije pojedinih kaznenih djela, dok je porast kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja 3%. U strukturi kriminaliteta 65% čine kaznena djela protiv imovine (nisu u porastu), 6% prijava odnosi se na kaznena zloporabe droga, 4% prijava odnosi se na kaznena djela u platnom prometu i poslovanju. Neposredno je optuženo 17 622 osoba ili 51% od svih donesenih odluka, u 70%  izdanih kaznenih naloga okrivljenici nisu podnijeli prigovore. U izvještajnom razdoblju optužna vijeća razmatrala su 6126 optužnica, od čega je potvrđeno 4970 optužnica ili 97%, 2,6% vraćeno je na doradu, dok je 21 optužnica odbačena. 

Broj odbačaja u 2012. godini smanjen je radi smanjenje broja prijava, visoki postotak odbačaj 47% nalaže da viša državna odvjetništva posebno provjeravaju osnovanost odbačaja kaznenih prijava. U izvještajnom razdoblju sudovi su donijeli prvostupanjske presude u odnosu na 22 305 osoba, od čega je 89% osuđujućih. Podaci pokazuju da je doneseno samo 2,9 % presuda po sporazumu, te da je zanemarivom broju slučajeva primijenjen parcijalni imunitet svjedoka.  Tijekom 2012. godine Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ukupno je zaprimio 1226 prijava, doneseno je 1190 odluka, time da je odbačena 571 prijava, za 98 osoba podignuta neposredna optužnica, za 521 osobu donijet je nalog o provođenju istrage.

U 2012. godini građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava primili su 66 228 novih predmeta,  što je u odnosu prethodnu godinu manje za 5%. U strukturi sudskih predmeta u 2012. godini primljeno je  43% ovrha, 41% ostalih predmeta (zemljišnoknjižni i vanparnični), 14% parnica i 2% stečajnih predmeta. Nastavlja se trend povećanja broja ovršnih predmeta. Ukupna visina tužbenih zahtjeva u svim novim parničnim predmetima iznosila je 10.737.543.000,00 kn. Na stranici 65. Izvješća sadržani su podaci o vrijednostima predmeta spora. U 2012. godini sklopljeno je ukupno 1538 izvansudskih nagodbi.

Opća je ocjena da je Izvješće cjelovito, korektno, sadržajno, potkrijepljeno statističkim pokazateljima u svim segmentima rada državnog odvjetništva. Izraženo je zadovoljstvo što je Izvješće za 2012. obrazloženo u segmentu na koji je istaknuta primjedba u ranijoj godini, kao što je pitanje velikog broja odbačaja kaznenih prijava. Odbor podupire napredak državnog odvjetništva na području alternativnog rješavanja sporova.

U raspravi je spomenut i niz slučajeva u kojima je izostalo djelovanje državnog odvjetništva, a u kojima postoji veliki interes javnosti.

Na stranici 7. Izvješća govori se o  ažurnom postupanju državnog odvjetništva, prema ocjeni podnositelja Izvješća ažurnost u radu postiže se između ostaloga i kvalitetnim nadzorom (temeljenim na odredbi članka 9. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu), s tim u vezi izraženo je mišljenje da bi Izvješće trebalo sadržavati i podatke o stegovnim postupcima protiv dužnosnika koji nisu postigli ažurnost u radu.

Uvažavajući pokazatelj da su sudovi u izvještajnom razdoblju donijeli 89% osuđujućih presuda, ukazano je na mali postotak osuđujućih presuda za kaznena djela ratnog profiterstva.

Predlaže se državnom odvjetništvu da sadržaj budućih izvješća dopuni pokazateljima o predmetima koji nije moguće riješiti u propisanim rokovima navodeći o kojim se kaznenim djelima radi.   

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće državnog odvjetništva Republika Hrvatske.     

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

       Prihvaća se  Izvješće o radu državnog odvjetništva za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 16. listopada 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik u Hrvatskom saboru Valter Boljunčić, aktom od 24. travnja 2013. godine.   

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81.  Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je mišljenje na Prijedlog zakona.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je Prijedlog zakona kojim se za sjedište i nadležnost trgovačkog suda za Istarsku županiju predlaže Trgovački sud u Pazinu, a ne kao što je to sada Trgovački sud u Rijeci sa Stalnom službom u Pazinu. Naime, u postupku racionalizacije mreže sudova i pri utvrđivanju Nacrta Prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova, Ministarstvo pravosuđa rukovodilo se kriterijima za ukidanje i spajanje sudova, te dodatnim kriterijima. Prema utvrđenim kriterijima Trgovački sud u Pazinu bio je na četvrtom mjestu i ispunjavao je razloge za opstanak, no unatoč tome ukinut je. Predlagatelj je iznio detaljne pokazatelje o broju predmeta po godinama, broju sudaca, broju registriranih pravnih subjekata (13.627), broju obrtnika (8.033), iz kojih je vidljivo da se sud nije mogao naći u grupi sudova u kojima se osniva Stalna služba.  

Predstavnik Vlade ministar pravosuđa iznio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja ne podržava donošenje predloženog zakona. Uvažavajući argumente predlagatelja da u trenutku usvajanja Zakona nisu poštovani kriteriji za ukidanje Trgovačkog suda u Pazinu, izvijestio je da Ministarstvo pravosuđa radi na provedbi daljnjeg radikalnog preustroja pravosudnih tijela. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe rezultatom glasovanja jedan (1) glas „protiv“ i osam (8) „suzdržanih“ glasova

Nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni i dopunI Zakona o područjima i sjedištima sudova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                                  
PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 30. rujna  2013. razmotrio je i proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. rujna  2013. godine, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, predlagatelja Klub zastupnika nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika HGS-a, aktom od 26. kolovoza 2013. godine i Prijedlogu zakona o stavljanju izvan snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora, aktom od 25. rujna 2013. godine.   

Odbor je Prijedloge zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženom izmjenom, nakon svih konzultacija s Europskom komisijom, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije u dijelu koji se odnosi na vremensko ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga, usklađuje s odredbom članka 32. Okvirne odluke, na način da se predlaže brisanje stavka 3. članka 132. a Zakona, a Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Predlagatelj Davorin Mlakar obrazlažući prijedlog u ime 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora naglasio je da je Hrvatski sabor 2010. godine donio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, tim Zakonom izvršena je obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona iz lipnja 2013. godine izmijenjen je tekst osnovnog zakona čime su prekršene međunarodno preuzete obveze RH o usklađivanju s pravnom stečevinom, stoga predlaže da se Zakon stavi izvan snage. 1/3 zastupnika uputila je Prijedlog prije Vlade Republike Hrvatske kako bi se iznašlo rješenje za nastalu situaciju.     

U raspravi je većina članova Odbora podržala Prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mišljenje je većine članova Odbora da je unatoč izrečenim kritikama u vezi predmetnog Zakona, Republika Hrvatska bila u neravnopravnom položaju, te je imala pravo tražiti odgodu primjene europskog uhidbenog naloga, kako su to uradile i neke zemlje članice Europske unije. Iskazali su podršku Prijedlogu koji je nakon usuglašavanja s Europskom komisijom, usklađen s Okvirnom odlukom Vijeća iz 2002 godine. Da pitanje europskog uhidbenog naloga nije samo političko pitanje, nego ukazuje na svu složenost provedbe,  iznijet je prikaz određenih pokazatelja. Tako je u razdoblju od 2005. godine do 2011. godine ukupno izdano 78 785 uhidbenih naloga ( Poljska 24 577, Njemačka 10 601, Francuska 8960..), dok je izručenjem rezultiralo 19 841 naloga ili 25% izdanih naloga. Među razlozima odbijanja najčešći su uz ustavna zabranu izručenja, neusklađenost određenja bića kaznenog djela, sudsko odbijanje, u svojoj ukupnosti pokazuju da se radi o manjkavostima izvršenja uhidbenih naloga.

Mišljenje je oporbenih zastupnika da Vladine izmjene Zakona iz lipnja mjeseca 2013. godine sadrže dva sporna elementa vremensko ograničenje i zastaru. U vezi tih pitanja zatraženo je očitovanje predstavnika predlagatelja zašto predloženi Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine, te zašto se ne mijenja zastara. Osim toga, zatraženi su podatci o broju pristiglih uhidbenih naloga, te očitovanje o dosegu najavljenih ustavnih promjena u odnosu na kaznena djela ubojstva i druga teška kaznena djela.

U raspravi o Prijedlogu zakona 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora ministar Orsat Miljenić izrazio je mišljenje da navedeni Prijedlog ne vodi računa o novim obvezama i promjenama u europskim propisima, te predstavlja kršenje pravne stečevine Europske unije o EUN-u obzirom da Zakon o pravosudnoj suradnji iz 2010. godine nije usklađen s Odlukom Vijeća 2009/426/PUP, Okvirnom odlukom Vijeća 2009/829/PUP te Direktivom 2012/13/EU.

U završnom obraćanju ministar pravosuđa naglasio je da je predmet usuglašavanja s Europskom komisijom bilo stupanje na snagu Zakona, dok pitanje zastare kao obligatornog razloga neizvršenja EUN nije bilo predmet rasprave. Ministar je iznio podatak da je u Republici Hrvatskoj ukupno zaprimljeno 125 europskih uhidbenih naloga, od čega je 27 realizirano, 12 postupaka u tijeku, temeljem tih pokazatelja RH po izvršenju uhidbenih naloga je iznad europskog prosjeka.
     
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama 
Europske unije, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Odbor za pravosuđe s jednim (1) glasom „za“ i devet (9) glasova „protiv“
Nije prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, predlagatelja Klub nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika HGS-a.

Odbor za pravosuđe s tri glasa (3) „za“ i sedam (7) glasova „protiv“ 
Nije prihvatio Prijedlog zakona o stavljanju izvan snage Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, predlagatelja 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 30. rujna  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola kojim se mijenja i dopunjuje Memorandum o suglasnosti koji se odnosi na suradnju u suzbijanju korupcije kroz Protukorupcijsku inicijativu Jugoistočne Europe, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. rujna  2013. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da se ovim Zakonom potvrđuje Protokol kojim se mijenja i dopunjuje Memorandum o suglasnosti koji se odnosi na suradnju u suzbijanju korupcije kroz Protukorupcijsku inicijativu Jugoistočne Europe, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa devet  (9) glasova „za“  i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Protokola kojim se mijenja i dopunjuje Memorandum o suglasnosti koji se odnosi na suradnju u suzbijanju korupcije kroz Protukorupcijsku inicijativu Jugoistočne Europe

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 30. rujna  2013. razmotrio je Godišnje izvješće o obavljanju poslova Nacionalnog preventivnog mehanizma, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28. lipnja 2013. godine.  

Odbor je Godišnje izvješće  raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju pučka pravobraniteljica naglasila je da pučki pravobranitelj obavlja poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma sukladno odredbama Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka. Najvažniji poslovi Nacionalnog preventivnog mehanizma su redoviti obilasci mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode. Tijekom 2012. godine u okviru aktivnosti preventivnog mehanizama obrađeno je sedam mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode,  obilasci su bili ciljani. Pregledi pokazuju da se poduzimaju mjere u cilju poboljšanja uvjeta smještaja, pružanja zdravstvene skrbi i dr. Nakon obilaska sastavljeno je izvješće, koje je uz popis preporuka dostavljeno Središnjem uredu za zatvorski sustav.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o obavljanju poslova Nacionalnog preventivnog  mehanizma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                       PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 09. srpnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. srpnja 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja podsjetio je da je Hrvatski sabor u lipnju usvojio Strategiju upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine, te da je predloženi Zakon realizacija zacrtanih smjernica i ciljeva Strategije. Prijedlogom se na potpun način i na jednom mjestu uređuju svi pojavni oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Prijedlogom se uređuju tijela koja upravljaju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, načela upravljanja imovinom, način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima te nekretninama, ovlasti Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, osnivanje i ustrojstvo Centra za restrukturiranje i prodaju.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predloženog Zakona. Uvažavajući intenciju predlagatelja da se imovina u vlasništvu Republike Hrvatske sustavno propiše i uredi na jednom mjestu, mišljenje je Odbora da predloženi članak 4. treba dodatno preispitati i precizirati.

Prijedlogom se propisuje da Vlada RH povjerava Državnom uredu vršenje vlasničkih ovlasti u odnosu na državnu imovinu, s tim u vezi istaknuto je da treba urediti upravljanje i raspolaganje imovinom pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska.

S obzirom da je upravljanje i raspolaganje državnom imovinom složen proces sugerira se osnivanje ekspertnih tijela za pojedine segmente kao što je primjerice upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, upravljanje nekretninama i dr.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 09. srpnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. srpnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da je primjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći pokazala kako je postojeći sustav nefunkcionalan i složen. Prijedlogom se pojednostavljuje postupak odobravanja pravne pomoći, Prijedlogom se afirmira se sustav projektnog financiranja.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona, osobito su podržali napuštanje zabrane promidžbe u pružanju primarne pravne pomoći. U pravcu daljnjeg unaprjeđenja sustava pravne pomoći u Republici Hrvatskoj sugerira se suradnja sa sudovima kroz uredovne dane, afirmacija alternativnih načina rješavanje sporova, uključivanje sindikata i dr.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 09. srpnja 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. srpnja 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Predlaže se dostava pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju nadležnom poreznom tijelu i tijelu jedinice područne samouprave u čijem su djelokrugu ti poslovi.

U raspravi su članovi Odbora zatražili dodatno očitovanje predlagatelja na prijedlog Odbora za pravosuđe da se u članku 1. radi zaštite prava vjerovnika propiše ograničenje raspolaganja imovinom na određeno vrijeme i zabrana otuđenja imovine na određeno vrijeme, te prijedlog za retrogradnu primjenu članka 4.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 9. srpnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. srpnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama omogućava brisanje gospodarskih subjekata koji su neaktivni. Predlaže se mogućnost da sudski savjetnici i ovlašteni referenti samostalno donose odluke, kako bi se omogućio rad sudaca na složenijim predmetima i trgovačkim predmetima druge vrste.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, osobito se zalažu za brisanje neaktivnih subjekata koji će utjecati na smanjenje parničnih postupaka.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 18. lipnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. lipnja 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona dodatno usklađuje zakonodavni okvir s pravnom stečevinom Europske unije na području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica Unije. Usklađuju se odredbe o nadležnosti za zaprimanje, odlučivanje i prosljeđivanje odluka, za zaprimanje europskog uhidbenog naloga, naloga za osiguranje imovine ili dokaza, odluka o oduzimanju imovine ili predmeta, za zaprimanje odluka o novčanoj kazni. Predlaže se disperzija postupanja sudova na sve županijske sudove. Posebno je obrazložio dodani članak 81. kojim se u stavku 3. predlaže izvršenje europskog uhidbenog naloga u odnosu na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine., te iznio iskustva europskih zemalja u primjeni europskog uhidbenog naloga.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona. Zatražili su dodatno pojašnjenje čime se predlagatelj rukovodio predlažući izvršenje europskog uhidbenog naloga u odnosu na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Postavljen je upit predstavniku predlagatelju da iznese moguće pokazatelje o prilivu predmeta prije 7. kolovoza 2002. pod pretpostavkom da nije došlo do zastare, te ima li naš pravosudni sustav mogućnosti za sve provedbe.

U raspravi je iznijeto pojedinačno mišljenje da izvršenje europskog uhidbenog naloga ne treba vezati za određeni rok, nego primijeniti rješenja većine zemalja članica Europske unije.

Također, u raspravi je istaknuto da je suvereno pravo predlagatelja na ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga, te da bi pomicanje roka otvorilo brojne postupke za kaznena djela iz 90-tih godina.
Predstavnik predlagatelja završno je naglasio da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona ne rješavaju pojedinačni slučajevi te da Ministarstvo pravosuđa raspolaže s podacima o broju predmeta od 2002. godine. Mišljenja je da su novine predloženog zakona velike kako u području provedbe europskog uhidbenog naloga, tako i naloga za pribavljanja dokaza i osiguranje imovine, te da će njegova praktična provedba pokazati da li su predložena rješenja praktičara koji su radili na njegovom donošenju dobra.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa četiri (4) glasa „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

HRVATSKI SABOR
Odbor za pravosuđe
Klasa: 021-13/13-08/03
Urbroj: 6521-9-13-01
Zagreb, 19. lipnja 2013.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, temeljem članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora utvrdio je Prijedlog odluke o razrješenju člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika.

Odlukom Hrvatskoga sabora Klasa: 021-13/11-06/06, od 20. siječnja 2012. za člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika imenovana je Ana Lovrin.

Odlukom Hrvatskoga sabora Klasa: 021-14713-01/07, Urbroj. 6521-25-13 od 07. lipnja 2013. godine zamjenica zastupnika Ana Lovrin prestala je obnašati zastupničku dužnost 06. lipnja 2013. godine.

Sukladno članku 149. stavak 1. Zakona o Državnom odvjetništvu da predsjedniku i članu prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom kad mu prestane dužnost koju je obavljao u vrijeme kada je izabran za predsjednika ili člana Vijeća, članovi Odbora jednoglasno su utvrdili Prijedlog odluke o razrješenju člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika koju podnose Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Privitak:
-Prijedlog odluke

Na temelju članka 149. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu (“NN” 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11 i 130/11) u vezi s člankom 125. stavak 6. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU ČLANA DRŽAVNOODVJETNIČKOG VIJEĆA

Razrješuje se dužnosti člana Državnoodvjetničkog vijeća Ana Lovrin.

Klasa:
Urbroj:
Zagreb,

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA
Josip Leko

HRVATSKI SABOR
Odbor za pravosuđe
Klasa: 021-13/13-08/04
Urbroj: 6521-9-13-01

Zagreb, 19. lipnja 2013.

KLUBOVIMA ZASTUPNIKA
HRVATSKOGA SABORA IZ REDA OPORBE
-SVIMA-

PREDMET: pokretanje postupka kandidiranja za člana Državnoodvjetničkog vijeća,

Poštovana gospodo,

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici Odbora održanoj 19. lipnja 2013. godine utvrdio je Prijedlog odluke o razrješenju člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika, jer je odlukom Hrvatskoga sabora od 07. lipnja 2013. godine zamjenica zastupnika Ana Lovrin prestala obnašati zastupničku dužnost.

Slijedom iznijetoga Odbor pokreće postupak kandidiranja za člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika.

Člankom 145. o Zakona o državnom odvjetništvu propisano je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

Molimo Klubove zastupnika iz reda oporbe da Odboru za pravosuđe predlože zajedničkog kandidata za člana Državnoodvjetničkog vijeća.

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj dana 14. lipnja 2013. godine raspravio je Prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputio Predsjednik Republike Hrvatske aktom broj: Klasa: 021-13/13-08/01, Urbroj: 65-13-02 od 10. lipnja 2013. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova ”za” dao

prethodno mišljenje

Odbor podržava Prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

O b r a z l o ž e n j e

Na temelju odredbe članka 119. Ustava Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske podnio je prijedlog za izbor Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine.

Sukladno odredbi članka 73. stavka 1. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora nadležni je Odbor za davanje prethodnog mišljenja u postupku izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uvjeti za Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske propisani su odredbom članka 44. Zakona o sudovima (NN br. 28/13) i članka 51. Zakona o državnom sudbenom vijeću (NN br. 116/10, 57/11, 13/13 i 28/13).
Odbor je raspravio prijedlog predsjednika Republike Hrvatske u nazočnosti predloženog kandidata gospodina Branka Hrvatina.

Predloženi kandidat ispunjava zakonom propisane uvjete za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Slijedom navedenog, Odbor je dao prethodno mišljenje, koje podnosi Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 04. lipnja  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav aktom od 23. svibnja 2013. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom uređuje suradnja Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, odnosno ovlasti Hrvatskoga sabora u zakonodavnom postupku Europske unije. Predlaže se da Hrvatski sabor svoj utjecaj na razvoj zakonodavstva ostvaruje posredno u postupku nadzora nad djelovanjem Vlade RH, na način da to u njegovo ime obavlja Odbor za europske poslove. Postupak nadzora obuhvaćao bi donošenje Radnog programa za razmatranje stajališta, podnošenje izvješća o sastanku Vijeća EU. 
U raspravi o predloženom aktu iznijeta su oprečna mišljenja u pogledu predloženog naziva Zakona. Jedni se zalažu za to da se riječ „suradnja“ u nazivu Zakona zamijeni riječju „nadzor“ imajući u vidu odredbu članka 144. stavka 4. Ustava kojom je propisano da se nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije uređuje zakonom. Drugi se zalažu za predloženi naziv, jer je suradnja Hrvatskoga sabora i Vlade RH u europskim poslovima cilj Prijedloga, te ističu kako su u odredbi članka 3. Prijedloga sadržane nadzorne ovlasti Hrvatskoga sabora.
Također, iznijeto je i mišljenje da je s ustavnopravnog stajališta dvojbena odredba kojom ovlasti Hrvatskoga sabora izvršava Odbor za europske poslove.
Pojedini članovi Odbora mišljenja su da se s Prijedlogom zakona kasni, da je jedna od mogućih opcija za uređenje područja europskih poslova mogao biti i ustavni zakon o europskim poslovima. Isto tako, pojedini članovi Odbora mišljenja su da se radi o zahtjevnom prijedlogu koji treba osigurati efikasnost zakonodavne vlasti u situaciji kada imamo veliki broj zakonskih prijedloga, intencija Prijedloga je da se zakonodavni poslovi obavljaju na drugačiji način uključivanjem Odbora za europske poslove.
Mišljenje je članova Odbora da Odbor za europske poslove koji kao i drugi odbori u svom sastavu odražava stranačku strukturu parlamenta, treba ojačati na način da njegov prošireni sastav čine stručnjaci, te da se na sjednice obavezno pozivaju zastupnici iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu.
Na Prijedlog zakona suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima  iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-u članku 1. predlaže se riječi „u europskim poslovima“ zamijeniti riječima „poslovima Europske unije“,
-u članku 2. predlaže se definirati pojam europskih poslova, sugerira se taksativno nabrajanje. U istom članku predlaže se urediti pojmovno značenje načela supsidijarnosti i klauzule premošćivanja,
-članak 3. predlaže se urediti na način da Sabor u obavljanju europskih poslova  nadzire rad Vlade RH u Vijeću Europske unije, te da Sabor o stajalištima Republike Hrvatske donosi zaključke,
-predlaže se preispitati članak 11., kao poželjno rješenje predloženo je da predsjednik Vlade podnosi izvješće Saboru o redovitim sastancima Europskog vijeća, kao i da predsjednik Sabora (ili predsjednik Sabora na prijedlog predsjednika  Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i predsjednika Odbora za europske poslove) može pozvati predsjednika Vlade da predstavi stajališta Republike Hrvatske za svaki sastanak Europskog vijeća,
-u članku 8. stavak 4. predlaže se urediti na način da Odbor za europske poslove donosi zaključak o stajalištu Republike Hrvatske,
-predlaže se preispitati članak 15., s obzirom da predloženom odredbom mišljenje Odbora za europske poslove ne obvezuje Vladu u postupcima predlaganja kandidata Republike Hrvatske za institucije i tijela Europske unije.
U završnom obraćanju predstavnik predlagatelja zahvalio je na svim prijedlozima i sugestijama iznijetim u raspravi, istaknuvši da se određene primjedbe mogu prihvatiti, ali da će Konačni prijedlog zakona vrednovati prijedloge kako radnih tijela, tako i ukupne rasprave.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                 PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 04. lipnja  2013. razmotrio je Prijedlog poslovnika Hrvatskoga sabora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav aktom od 23. svibnja 2013. godine.  
Odbor je Prijedlog akta raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim aktom uređuje način rada Hrvatskoga sabora radi veće učinkovitosti, uređuje se suradnja Sabora i Vlade Republike Hrvatske u području europskih poslova, nadzor Sabora nad djelovanjem Vlade u institucijama Europske unije. Osim toga Prijedlogom se definiraju pojedini pojmovi, predlaže elektronička komunikacija, uređuje se glava europskih poslova, predlažu novine vezane za podnošenje amandmana, primjenu hitnog postupka, vjerodostojno tumačenje zakona i dr.
U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo što se predlaže novi Poslovnik o radu, uzimajući u obzir brojne izmjene i dopune važećeg Poslovnika, kao i aktualne probleme u vezi pročišćenog teksta.
Rasprava je ukazala na podijeljeno mišljenje članova vezano za prijedlog da predsjednik Vlade podnosi izvješće o stanju u državi sadržano u članku 128. Prijedloga.
Upozoreno je na potrebu dosljedne primjene hitnog postupka u donošenje zakona sukladno predloženoj definiciji.
Pojedinačno je mišljenje da sastavni dio Poslovnika ne mogu biti mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav u slučajevima različitog tumačenja pojedinih odredbi Poslovnika kako je to predloženo člankom 295.
 
Na Prijedlog poslovnika Hrvatskoga sabora  iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
 -u članku 3. podstavku 4. predlaže se riječi „u okviru djelokruga“ zamijeniti riječima “iz svog djelokruga“. U istom članku predlaže se preispitati sukladnost pojmova izabrani zastupnik i zastupnik s Ustavom RH,
-u članku 6. predlaže se preispitati stavak 2., kojim se uređuje ostavka ili stavljanje mandata u mirovanje izabranog zastupnika kojemu mandat nije ni počeo, uzimajući u obzir odredbe Poslovnika o konstituiranju Sabora i davanju prisege,
-u članku 10. stavak 4. sugerira se dopuniti na način da zastupnički mandat u određenim slučajevima prestaje danom pravomoćnosti sudske odluke,
-u članku 15. stavku 5. predlaže se brisati riječi „sukladno posebnom propisu“,
-članak 29. predlaže se dopuniti na način da tri zastupnika mogu osnovati Klub zastupnika,
-članak 47. predlaže se urediti na način da se zasebnim podstavkom propiše da predsjednik radnog tijela obavlja i druge poslove,
-predlaže se u članku 119. preispitati stavak 6. i 10., kako bi se osigurala rasprava o povjerenju predloženom članu Vlade na sjednici Sabora,
-predlaže se nomotehničko uređenje članka 126. na način da predloženi stavak 1. bude stavak 3., te da stavci 2. i 3. budu stavci 1. i 2.,
-u članku 136. stavak 1., točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi „ili njegov zamjenik ako je nazočan na sjednici“ ,
-u članku 137. stavku 2. predlaže se ograničiti odgovor na postavljeno pitanje na dvije minute, a samo iznimno do četiri minute,
-u Glavi VIII. predlaže se definirati europske poslove,
-u članku 204. predlaže se dopuniti stavak 1. da se zakon može donijeti po hitnom postupku kada se radi o tehničkoj izmjeni zakona,
-predlaže se u članku 233. preispitati stavak 5., s obzirom da se radi o drastičnoj mjeri za klub zastupnika u slučaju nenazočnosti predstavnika kluba,
U završnom obraćanju predstavnik predlagatelja zahvalio je na prijedlozima i sugestijama iznijetim u raspravi, te se očitovao na većinu prijedloga.
   
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog poslovnika Hrvatskoga sabora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga.
                                    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 04. lipnja 2013. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 24. svibnja 2013. godine.  
Odbor je Izvješće sukladno članku 73. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da se u 2012. godini bilježi manji broj zatvorenika u odnosu na 2011. godinu, očekuje se nastavak trenda smanjenja uzimajući u obzir novine Kaznenog zakona i Zakona o prekršajima, te rezultate provođenja sustava probacije. Dugogodišnji problem zatvorskog sustava je nedostatak prostora, koji se opet veže za nedostatna materijalna sredstva kako za prostorna ulaganja tako i za proizvodnju. Ministarstvo pravosuđa ulaže napore za osiguranje boljih uvjeta kroz obnovu i dogradnju Zatvora u Zagrebu, izgradnju novog objekta u Glini, rekonstrukciju Zatvora u Bjelovaru, unaprjeđenje okruženja Odgojnog zatvora u Turopolju. Zatvorski sustav i nadalje bilježi nedostatak zdravstvenog osoblja, dok će se pomlađivanje kadra u drugim odjelima zatvorskog sustava postići uključivanjem službenika carinske službe.    
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predmetno Izvješće. Mišljenje je da bi Izvješće o radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda treba sadržavati i podatke o recidivizmu maloljetnika, koji su prema dostupnim podacima u Republici Hrvatskoj znatno ispod europskog prosjeka.
U dijelu Izvješća koji govori o suradnji s institucijama i organizacijama civilnog društva, zapaža se da je ta suradnja nedovoljna ili nije dovoljno iskazana, prvenstveno se misli na rad nevladinih udruga u programima i projektima s maloljetnicima koji se financiraju iz sredstava Europske unije.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                       PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 21. svibnja  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2013. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama uređuje zaštita općina i gradova kao nasljednika, na način da ostaviteljevi vjerovnici protiv općine odnosno grada mogu prisilno ostvariti tražbine samo na predmetima (stvarima i pravima) koji su bili dio ostavine.
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predloženih izmjena kojima se uređuje zaštita gradova i općina  kao nasljednika koji se ne mogu odreći nasljednog prava. U raspravi koja se vodila u vezi predloženog članka 4. mišljenje je većine članova  Odbora da je predložena odredba pravedna, da se istom dodatno štite općine i gradovi i osigurava zabrana retroaktivnog djelovanja, dok je pojedinačno mišljenje da bi predloženu odredbu valjalo proširiti na sve postupke, odnosno na postupke tijekom ostavinskog postupka.
Istaknuto je da je obrazloženje članka 1. nepotrebno u dijelu  koji glasi “Time se ne onemogućava općini, odnosno gradu da namiri ostaviteljevog vjerovnika i iz druge (nenaslijeđene) imovine.“
Naglašeno je da se predloženim izmjenama ne jamči zaštita prava vjerovnika, jedan od mogućih načina zaštite je ograničenje raspolaganja imovinom općinama i gradovima na određeno vrijeme, kao i zabrana otuđenja imovine na određeno vrijeme.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova "za" odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.  
                                  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 21. svibnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženom izmjenom napušta dosadašnje ograničenje u pogleda jezika tvrtke, naime do sada je tvrtka trgovačkog društva morala biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Predloženom izmjenom naznaka tvrtke trgovačkog društva može biti i na službenom jeziku države članice Europske unije i latiničnom pismu.
Članovi Odbora podržali su donošenje predloženih izmjena kojima se uređuje ime tvrtke trgovačkog društva na način da se ne ograničava osnivače i članove društva na izbor isključivo svoga jezika, time Republika Hrvatska podržava praksu brojnih članica Europske unije i osigurava pravo poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o trgovačkim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                           Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 21. svibnja 2013. razmotrio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio pučki pravobranitelj aktom od 24. travnja 2013. godine.  
Odbor je Izvješće pučkog pravobranitelja sukladno članku 73. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju pučka pravobraniteljica naglasila je da Izvješće o radu za 2012. godinu daje prikaz rada Ureda i pregled podataka o stupnju poštivanja ustavnih i zakonskih prava građana. Posebno se osvrnula na područja koja spadaju u djelokrug rada Odbora za pravosuđe, a odnose se na osobe lišene slobode i pritužbe na rad pravosuđa. Tijekom 2012. godine zaprimljeno je 416 pritužbi na rad pravosuđa, uglavnom su građani nezadovoljni ishodom sudskih postupaka, bitno manje se pritužuju na dugotrajnost postupka. Primljeno je 219 pritužbi osoba lišenih slobode, koje se odnose na uvjete smještaja, pružanje zdravstvene zaštite, korištenje pogodnosti, premještaje i dr. Pored pravosuđa zavidan broj pritužbi vezan je za stambeno zbrinjavanje, u porastu su pritužbe iz područja financija i ovrha. U provedbi Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja pučki pravobranitelj obilazio je zatvore, jedinice za zadržavanje, domove i dr.
Pučka pravobraniteljica u narednom periodu založit će se za reviziju radnih procesa Ureda, osnivanje područnih odjela, izradu jedinstvene metodologije o radu Ureda pučkog pravobranitelja koji će osim brojčanih pokazatelja sadržavati i izvješće o stanju ljudskih prava i pojavnostima diskriminacije. 
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu.
Iz podataka sadržanih u Izvješću zamjetno je da je Ured pučkog pravobranitelja veliki broj zahtjeva građana ocijenio neopravdanima, s obzirom da je prisutno nepovjerenje građana u rad institucija, da postoje određene manjkavosti u sustavu odgovornosti, Odbor predlaže Uredu pučke pravobraniteljice da poradi na većoj otvorenosti Ureda, sustavnoj komunikaciji, da se građanima obrazlože i pojasne granice mogućnosti.
U Izvješću je navedeno da je Ured pučkog pravobranitelja zaprimio znatan broj različitih upita i zamolbi za pružanjem pravnih savjeta i mišljenja, te zastupanja. Odbor je mišljenja da sudove treba otvoriti građanima, da treba afirmirati sudbene dane kako bi se građanima omogućili izravni kontakti sa sucima, te omogućilo pružanje pravne pomoći.
Odbor podržava inicijative za unaprjeđenje sustava besplatne pravne pomoći. U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica naglasila je da broj pritužbi iz područja financija raste a uglavnom se te pritužbe odnose na ovrhe na novčanim sredstvima, plaćama i mirovinama, da Ured pučkog pravobranitelja sugerira analizu stanja u Hrvatskoj, s tim u vezi predloženo je da se ispita u kojoj je mjeri novi Ovršni zakon postigao očekivanu ravnotežu učinkovitosti postupka i zaštite građana.   

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                       PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici održanoj 21. svibnja 2013. godine Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada  Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog strategije raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da obveza donošenja Strategije proizlazi iz odredbi Zakona o upravljanju državnom imovinom. Predlažući nacrt dokumenta provedeno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Cilj je Strategije osigurati učinkovito i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, te stvaranje novih vrijednosti. Strategija sadrži važeći institucionalni okvir, analizu stanja imovine, analizu stanja upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH, ostalom imovinom i koncesijama, smjernice upravljanja trgovačkim društvima u vlasništvu RH i smjernice za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, smjernice za uspostavu registra imovine u vlasništvu RH. Uspostava Središnjeg registra imovine osigurat će uređen i ažuran popis imovine  u vlasništvu Republike Hrvatske, za izradu registra imovine potreban je usklađeni rad  institucija i tijela državne uprave.
 
U raspravi su članovi Odbora  jednoglasno podržali predloženu Strategiju upravljanja državnom imovinom.
U t. 9.3. Strategije-Upravljanje poslovnim i stambenim fondom u vlasništvu Republike Hrvatske predlažu se načini upravljanja poslovnim prostorima i stanovima, najam, zakup i prodaja javnim natječajem. Sugerira se prije donošenja odluke o prodaji poslovnog prostora ili stana sačiniti prethodnu procjenu o povratu vrijednosti nekretnine, davanjem te nekretnine u najam odnosno zakup.
Odbor predlaže da se ulože dodatni napori na pronalaženju i upisu državne imovine, budući je poznato da približno 500 000 čestica  u društvenom vlasništvu nije uknjiženo u vlasništvo Republike Hrvatske. Predlaže se povezivanje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, jedinica lokalne uprave i samouprave, drugih tijela i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, sugerira se formiranje tima  “posebne službe” radi otkrivanja i prikupljanja podataka o imovini države. U raspravi je iznijeta i sugestija da se kod upravljanja stanovima u vlasništvu države koriste modeli upravljanja i ugovaranja koje je izradio Pravni fakultet u Zagrebu.
U raspravi je postavljen i upit o provođenju ESOP programa u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republiku Hrvatske.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                                                    
Strategiju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

                                    
                                                                                                     PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                           Prof.dr.sc. Josip Kregar 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 09. travnja  2013. razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu  i Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. ožujka  2013. godine.
 
Odbor je prijedloge raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, na način da je proveo objedinjenu raspravu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je glavni razlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2013. godinu korekcija gospodarskog rasta, Vlada predlaže korekciju rasta sa 1,8% na 0,7%. Manjak proračuna iznosit će 11,5 milijardi kuna, odnosno 3,4% BDP-a. Na poziciji Ministarstva pravosuđa Vlada ne predlaže preraspodjelu.
Zbog smanjenja deficita državnog proračuna mijenja se i iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna i izmjena Zakona o izvršavanju Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je  sa pet (5) glasova „za“  i dva (2) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu;

Odbor je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

                                                
Zakon o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. Godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 09. travnja  2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. ožujka  2013. godine.
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama uređuje odobravanje i opoziv uvjetnog otpusta u skladu s odredbama novog Kaznenog zakona. Obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju kazne zatvora. U vezi predloženog članka 7.  mišljenja su da bi stavak 2. članka 157. valjalo urediti na način  da bude jasno propisano kako je i za tzv. mali uvjetni otpust potreban prijedlog zatvorenika o kojem odlučuje sudac izvršenja mjesno nadležnog županijskog suda. U vezi predloženih razloga za odbijanje prijedloga za uvjetni otpust sadržanih u dodanom članku 159.a, predstavnica predlagatelja očitovala se na izraženu dvojbu u vezi pristanka zatvorenika na uvjetni otpust.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa sedam (7) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 09. travnja  2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. ožujka  2013. godine.
  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama uvodi elektroničko vođenje zemljišnih knjiga, uvodi jedinstveni zemljišnoknjižni sud koji bi odlučivao o žalbama, uređuje se ovlast zemljišnoknjižnih referenata i sudskih savjetnika, regulira dostava. Obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama, izrazivši zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio sve prijedloge i mišljenja Odbora za pravosuđe. Prijedlog zakona ocjenjuju dobrim, Odbor podržava uvođenje Visokog zemljišnoknjižnog suda, podržava povećanje kompetencija službenika, podržava uređenje dostave koju bi u dogledno vrijeme trebalo dopuniti na način da se propiše obveza stranaca da prigodom upisa u zemljišne knjige označe adresu za dostavu pismena. Iskazali su i interes za pitanje osobnog identifikacijskog broja.

Na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama iznijeta je primjedba na članak 18. kojim se mijenja članak 123. Zakona:
- u predloženom izmijenjenom članku 123. stavku 5. (članak 18. Konačnog prijedloga) stoji da se „..prigovor i žalba mogu izjaviti u roku od 15 dana od dana dostave odluka.“, iako u daljnjem članku 125. stavku 1. Zakona, koji se ovim prijedlogom ne mijenja, već stoji odredba kojom je određen rok za podnošenje žalbe, a koja glasi: „Rok za žalbu je petnaest dana.“, dakle, nepotrebno se dvaput propisuje žalbeni rok.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa sedam  (7) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Krega

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 09. travnja  2013. razmotrio je Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka aktom od 28. ožujka 2013. godine.
 
Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije istaknuo je da je tijekom 2012. godine Agencija zaprimila 709 predmeta (što je povećanje od 127% u odnosu na 2011. godinu). Od ukupnog broja predmeta bilo je 480 žalbi, 99 upita, 101 predstavka i 16 podnesaka. Izvijestio je o aktivnostima Agencije na području međunarodne suradnje, aktivnostima na promoviranju prava na pristup informacijama. Izvijestio je i o tome u kakvim se poteškoćama nalazi Agencija radi kadrovskih i materijalnih nedostataka.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće Agencije o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koja u svom radu u odnosu na prethodnu godinu pokazuje zavidne rezultate. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 19. ožujka 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. ožujka 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa detaljno je obrazložio razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Konačnim prijedlogom predlaže se jedinstveni rok zastare od tri godine s mogućnošću produljenja za godinu dana, protekom roka od dvije godine nenaplaćena novčana kazna zamjenjuje se radom za opće dobro, povećava se maksimalno trajanje rada za opće dobro sa 120 na 240 sati, povećan je maksimum kazne maloljetničkog zatvora na petnaest dana, izmijenjena je nadležnost prekršajnih sudova, uvedeno načelo oportuniteta, naznačene su sve odluke u prekršajnom postupku koje mogu biti predmet ovrhe, propisano je vrijeme maksimalnog trajanja prisilne naplate nenaplaćene novčane kazne, ograničava se pravo na žalbu samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, proširena je primjena obveznog prekršajnog naloga, uređuje se naplata novčane kazne na mjestu počinjenja, predlaže se uskrata dokumenata radi neplaćanja novčane kazne.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Prekršajnog zakona za koje su istaknuli da su pragmatične i realistične. Izrazili su zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio većinu primjedbi i prijedloga Odbora. Podržali su rješenja vezana za zastaru prekršajnog postupka, zalažu se za uređenje troškova prekršajnog postupka kako bi se izmijenio prisutni minimalizam. Osobito naglašavaju opravdanu potrebu propisivanja većeg stupnja povrjeđivanja koji opravdava prekršajno sankcioniranje počinitelja, s obzirom na brojnost zakona i prekršajnih normi.

U raspravi je istaknuta i bojazan da predložena rješenja radi povećanja učinkovitosti naplate neće dati očekivane rezultate, da se produljenjem rokova prisilne naplate dalje odgađa naplata.

Na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona iznijet je slijedeći prijedlog:
-predlaže se u članku 44. preispitati dodani članak 152. j , osobito u dijelu koji se odnosi na uskratu sudjelovanja na javnom natječaju u postupcima provođenja javne nabave, zbog neplaćanja pravomoćno izrečene novčane kazne, radi moguće ocjene suglasnosti odredbe s Ustavom RH.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa (5) glasova „za“ i četiri glasa „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Na tekst Konačnog prijedloga Odbor za pravosuđe ( jednoglasno sa 9 glasova „za“) podnosi sljedeće

A M A N D M A N E

I. Na članak 44.

U članku 44. u uvodnoj rečenici riječ: "naslov" zamjenjuje se riječima: "poglavlje 1.a".

II. Na članak 49.

U članku 49. u uvodnoj rečenici ispred riječi: "stavak" dodaje se riječ: "novi".

III. Na članak 61.

U članku 61. riječ: "izraditi" zamjenjuje se riječima: "da utvrdi i objavi".

Obrazloženje I., II. i III. amandmana:

Nomotehnički se dorađuje izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 19. ožujka 2013. razmotrio je Prijedlog zaključaka o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada, aktom od 30. kolovoza 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika o radu Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 406-01/12-02/03, Urbroj: 50301-05/20-12-8 od 8. studenoga 2012. godine, kojim Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zaključaka o upravljanju državnom imovinom predlagatelja Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada predlaže Hrvatskom saboru Zaključke o upravljanju državnom imovinom kako bi se zaustavile sve aktivnosti povezane s prodajom trgovačkih u vlasništvu Republike Hrvatske, posebice onih od posebnog interesa za RH, financijskih institucija i osiguravajućih društava. Naime, člancima 8. do 10. Zakona o upravljanju državnom imovinom, propisana je obveza donošenja Strategije upravljanja državnom imovinom i Plana upravljanja državnom imovinom u zakonom propisanim rokovima, što nije učinjeno. Kako podzakonski akti nisu doneseni u zakonom propisanim rokovima, nisu ispunjeni zakonski uvjeti za najavljene prodaje državne imovine, stoga, predlažu da Hrvatski sabor zaustavi aktivnosti Vlade na prodaju društava u vlasništvu Republike Hrvatske.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe rezultatom glasovanja četiri (4) glasa „za“ i pet (5) glasova „protiv“

Ne podržava Prijedlog zaključaka o upravljanju državnom imovinom
- predlagatelja Kluba zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 12. veljače  2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. veljače  2013. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona. U Konačnom prijedlogu zakona izmijenjene su odredbe kojima se uređuju troškovi postupka, alternativno rješavanje sporova, žalbeni rokovi.
U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je predložena zabranu višekratnog ukidanja prvostupanjskih odluka od strane drugostupanjskih sudova dobro rješenje, ali su izrazili bojazan da će ukidanje prvostupanjskih presuda radi izvođenja dokaza postati pravilo, da treba težiti provođenju rasprava drugostupanjskih sudova kako bi se otklonili nedostatci radi kojih bi se presuda prvostupanjskog suda ukinula ili bila vraćena na ponovno suđenje. Mišljenja su da treba urediti mogućnost isticanja prigovora zastare tijekom cijelog postupka. Također, mišljenja su da odredbe o prekidu postupka valja urediti, kako bi se izbjegle situacije da u slučaju smrti jednog od „običnih“ suparničara  dođe do prekida cijelog postupka.
U raspravi su članovi Odbora  podržali predložene izmjene i dopune Zakona, na tekst Konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku iznijete su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
-predlaže se u članku 1. u odnosu na dodani stavak 13. u članku 10. Zakona, pored propisivanja prava na povrat iznosa neosnovano naplaćene novčane kazne, propisati i pravo na naplatu pripadajućih kamata,
-predlaže se preispitati odredbe članaka 28. do 30. kojima se u postupcima mirenja pri sudu omogućava da kao izmiritelji sudjeluju osobe koje nisu suci, kao i karakter nagodbe koja je sklopljena u postupku mirenja u kojem nije sudjelovao sudac,
-predlaže se u članku 40. kojim se u članku 221. dodaje stavak 5. uz riječ „isprava“ dodati riječ „vjerodostojna“, radi jasnoće odredbe,
-predlaže se u članku 59. kojim se iza članka 288. dodaje članak 288. a preispitati stavak 6., s obzirom na činjenicu da postoje situacije u kojima stranke nisu u mogućnosti iznijeti dokaze uvažavjući  novo uređenje parničnog postupka koji teži koncentraciji,
-predlažu da se članak 337.a ne briše, jer u slučaju brisanja članka ostaje otvoreno pitanje izrade odluke za slučaj smrti suca,
-predlaže se preispitati prijelaznu odredbu članka 102. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na primjenu odredbi članaka 35. do 38. ovoga Prijedloga u onim postupcima koji su započeti prije njegovog stupanja na snagu,  
-predlaže se u članku 73. kojim se mijenja članak 335. u stavku 4. brisati riječ „odnosno“,
 U završnom obraćanju ministar pravosuđa pozitivno se očitovao na iznijete prijedloge i primjedbe Odbora, istaknuvši da će Vlada RH podnijeti amandmane na Konačni prijedlog zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa jedanaest (11) glasova „za“  glasova odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 12. veljače 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. veljače  2013. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa obrazložio je rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona. Osvrnuo se na reakcije sudačke udruge vezane za podnošenje godišnjeg izvješća o radu sudbene vlasti. U Konačnom prijedlogu zakona izmijenjene su odredbe koje se odnose na delegaciju sudskih predmeta, donošenje okvirnih mjerila za rad sudaca, postupanje po predstavkama građana i dr.   
U raspravi su članovi Odbora  podržali donošenje Zakona, izrazili su zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio većinu primjedbi i prijedloga Odbora za pravosuđe. Ocijenili su da je predloženi članak 45. rezultat rasprave u Hrvatskom saboru, da je odredba sukladna članku 4. stavka 2. Ustava RH kojim se uređuje da načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti. Odredbom se osigurava da podnošenjem godišnjeg izviješća o stanju sudbene vlasti predsjednik Vrhovnog suda RH može upozoriti  na probleme  i stanje sudbene vlasti, zakonodavne nedostatke i prijedloge unaprjeđenja, a sve u pravcu osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U prilog navedenome istaknuto je da i iskustva nekih zemalja upućuju na razne oblike izvještavanja sudbene vlasti. Vezano za predloženi članak postavljen je upit da li predložena stipulacija osigurava cjelovitost izvješća (zastupljenost svih vrsta sudova, Pravosudne akademije, Državnog sudbenog vijeća).  
 U raspravi je istaknuto da predložena delegacija predmeta utvrđena člankom 11. pridonosi rasterećenju predmeta na pojedinim sudovima, ali da treba otkloniti mogućnosti zloporabe instituta u praksi. Mogućnost zloporabe vide i u držanju spisa u kalendaru, jer nema propisane sankcije za suce.
Korisnim su ocijenili uvođenje ravnatelja sudske uprave.
Na Konačni prijedlog zakona o sudovima istaknute su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
-u članku 10. stavku 2. predlaže se brisati riječ „pravomoćan“,
-predlaže se članak 20. dopuniti na način da Vrhovni sud Republike Hrvatske obavlja i druge poslove uređene ovim Zakonom i drugim zakonima,
-u članku 21. stavku 1. točka 5. predlaže se riječi „trgovačkim sporovima“ zamijeniti riječima „u sporovima iz svoje nadležnosti“,
-članak 34. predlaže se urediti na način da ministar pravosuđa može ovlastiti osobu za obavljanje poslova sudske uprave,
-predlaže se u članku 36. stavku 1. dopuniti uvjete za tajnika suda na način da ispunjava uvjete za savjetnika toga suda,
-predlaže se u članku 95. stavku 3. pored predloženoga urediti i obvezu sudaca za poštivanje rokova, osobito rokova za izradu odluka.
U završnom obraćanju ministar pravosuđa pozitivno se očitovao na iznijete prijedloge i primjedbe Odbora.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa devet  (9) glasova „za“ glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o sudovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 12. veljače 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. veljače  2013. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa obrazložio je temeljna pitanja koja se predlažu ovim Zakonom, osobito je obrazložio rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona. U Konačnom prijedlogu zakona izmijenjene su odredbe koje se odnose na objavu podatak iz imovinske kartice sudaca, odgovornost predsjednika sudova, obvezu pisanog obrazloženja  odluke o imenovanju sudaca, utvrđivanje slobodnih sudačkih mjesta. 
U raspravi su članovi Odbora  podržali predložene izmjene i dopune Zakona. Istaknuli su da javnost ima pravo uvida u imovinske kartice sudaca, da je predloženi način podnošenja pisanog zahtjeva Državnom sudbenom vijeću radi uvida u prijavu o imovini sudaca  kompliciran,  da će skoro vrijeme tražiti promjene predložene odredbe sukladno novinama prema Prijedlogu zakona o pravu na pristup informacijama.
Odbor podržava predloženu odredbu da odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena, osobito broj bodova na usmenom razgovoru, kako bi se otklonile sumnje u regularnost imenovanja sudaca, Također, podržavaju prijedlog da u slučaju sumnje na trajni gubitak sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti, za obveznu prosudbu tjelesnih i duševnih svojstava.
Suglasni su s prijedlogom da ministar pravosuđa daje mišljenje u postupku imenovanja predsjednika suda, s obzirom da ministar predlaže proračun, da u obavljanju poslova sudske uprave postoji potreba međusobne suradnje.
Na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću iznijeta je slijedeća primjedba:
-članak 19. predlaže se dopuniti na način da se unese opravdanost razloga za neostvarivanje programa rada  kao razlog razrješenja predsjednika suda.  
 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 12. siječnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. veljače 2013. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženim odredbama razrađuje postupak odobravanja i opoziva uvjetnog otpusta sukladno odredbama novog Kaznenog zakona, a novina je da o uvjetnom otpustu uvijek odlučuje sud.
U raspravi su članovi podržali predložene izmjene i dopune Zakona o izvršavanju kazne zatvora. U vezi pritužbi zatvorenika koje se upućuju sucu izvršenja, sugerira se kraći rok za odgovor pisanim putem. Podržavaju odredbu kojom se uređuje da državni odvjetnik ima pravo žalbe na odluke o uvjetnom otpustu, te sugeriraju da se preispita mogućnost ulaganja žalbe državnog odvjetnika na odluke o odgodi izvršenja kazne zatvora. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
                                   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 22. siječnja  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. prosinca 2012. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa izložio je o stanju neriješenih predmeta na Visokom prekršajnom sudu i kontinuiranom rastu predmeta, te problemima u izvršavanju pravomoćnih prekršajnih odluka. Radi učinkovitog postupanja i rasterećenja Visokog prekršajnog suda, učinkovitog izvršenja pravomoćnih odluka predlažu se izmjene i dopune Prekršajnog zakona. Temeljne novine sadržane su u sljedećem: propisuje se veći stupanj povrjeđivanja ili ugrožavanja zaštićenog dobra koji opravdava prekršajno sankcioniranje njihovih počinitelja u odnosu na dosadašnje određenje prekršaja, uvodi se institut beznačajnog prekršaja, stimulira se dobrovoljno plaćanje novčanih kazni za prekršaje, uvodi se načelo oportuniteta koje se može primijeniti sve do donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju, predlaže se mogućnost pregovora o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o sankcijama, težište je na učinkovitosti prisilne naplate nenaplaćene novčane kazne, uvodi se registar izrečenih a nenaplaćenih novčanih kazni i obvezna uskrata izdavanja određenih dozvola i dokumenata, daje se mogućnost naplate novčane kazne na mjestu počinjenja u iznosu manjem od propisanog, mijenja se stvarna nadležnost Visokog prekršajnog suda RH, isključuje se podnošenje žalbe protiv presude prekršajnog suda kada je taj sud po podnesenom prigovoru odlučivao zbog prekršajnopravne sankcije, troškova postupka i oduzimanja imovinske koristi, nomotehnički se uređuju pojedine odredbe.       
U raspravi su članovi Odbora  podržali predložene izmjene i dopune Prekršajnog zakona naglasivši da se predlaže široka intervencija u prekršajno pravo, a s obzirom na sadržaj predloženih izmjena i uređenje novih instituta podržavaju donošenje zakona kroz dva čitanja. Osobito se zalažu  za prijedloge kojima se osigurava efikasnost prekršajnog postupka, podržavaju predloženu definiciju prekršaja koja će utjecati na donositelje propisa u pravcu smanjenja  broja prekršajnih djela.
U raspravi su, također, podržali odredbe kojima se jača aktivnost ovlaštenih tužitelja u cilju učinkovitosti prekršajnog postupka, zalažu se za maksimalne ovlasti ovlaštenih tužitelja pri izricanju novčanih kazni, podržavaju  prijedloge za unaprjeđenje naplate novčanih kazni.
Mišljenje je Odbora da bi članak 5. kojim se mijenja članak 12. Prekršajnog zakona, trebalo izostaviti, jer predložena odredba nije nužna u ovom trenutku.
Odbor predlaže da se odredbe o oduzimanju imovinske koristi dopune na način da sud slobodnom sudačkom ocjenom utvrđuje visinu imovinske koristi.
Odbor predlaže da se u članku  43. zadrži mogućnost ulaganja žalbe  (jedan od načina odlučivanja o žalbama jest posebno žalbeno vijeće), neovisno o tome što je predlagatelj posebno obrazložio ustavnopravnu prihvatljivost predložene odredbe. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je  sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.                                     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2012. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da se reforma zemljišnih knjiga provođenjem više projekata u Republici Hrvatskoj provodi niz godina. Predloženim izmjenama unaprjeđuje se jedinstveni sustav registra nekretnina kojim se objedinjavaju podatci iz zemljišnih knjiga i katastra, uvodi elektroničko vođenje zemljišnih knjiga. U cilju skraćenja postupka povodom pravnih lijekova uvodi se prigovor kao remisorno pravno sredstvo, predlaže se uvođenje Visokog zemljišnoknjižnog suda Republike Hrvatske koji bi odlučivao o žalbama u zemljišno knjižnim predmetima, daje se ovlast za samostalno rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta ovlaštenim zemljišnoknjižnim referentima i sudskim savjetnicima, uređuje se osnivanje, obnova i dopune zemljišnih knjiga, regulira se dostava, uvodi se zemljišnoknjižni povjerenik.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama kao dobre, izrazili su žaljenje što predlagatelj u postupak donošenja nije uputio cjeloviti prijedlog s obzirom na brojne izmjene i dopune važećeg Zakona.
Odbor je podržao uvođenje Visokog zemljišnoknjižnog suda Republike Hrvatske, ocijenivši da su dosadašnja iskustva i učinci specijaliziranih sudova pozitivni, s tim u vezi predložili su da Ministarstvo pravosuđa razmotri i mogućnost osnivanja zemljišnoknjižnog suda prvog stupnja.
Mišljenje je Odbora da treba podržati odredbe kojima se precizno uređuje pravni položaj zemljišnoknjižnih referenata i sudskih savjetnika, budući da iskustva nekih zemalja idu do toga da je njihov položaj i ustavnopravno uređen.
Odbor se zalaže da u dogledno vrijeme dođe do objedinjavanja baze podataka katastra i zemljišnih knjiga kroz Zajednički informacijski sustav.  
U vezi predloženog članka 6. mišljenje je Odbora da ga treba dopuniti na način da se dostava rješenja o upisu vrši na adresu navedenu u javnobilježničkom aktu, jer je iz obrazloženja razvidno da u praksi brojni slučajevi govore da rokovi isteknu a  stranke ne dobiju otpravak rješenja.
Člankom 38. dodaje se članak 180. b kojim se predlaže  da zemljišnoknjižni sud može imenovati jednog ili više povjerenika suda radi sudjelovanja u raspravi kod sastavljanja uložaka, s obzirom da se ovom odredbom regulira dosadašnja praksa sudova, mišljenje je Odbora da bi povjerenici suda trebali biti sudski službenici, sukladno tome u stavku 2. istoga članka riječi „u svojstvu svjedoka“ valjalo bi izostaviti.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa jedanaest (11) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.                                     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 22. siječnja  2013. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti koji se odnosi na suradnju u suzbijanju korupcije kroz Protukorupcijsku inicijativu Jugoistočne Europe, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2012. Godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženim Zakonom potvrđuje Memorandum o suglasnosti koji se odnosi na suradnju u suzbijanju korupcije kroz Protukorupcijsku inicijativu Jugoistočne Europe kojim je omogućena regionalna suradnja i razmjena iskustava među državama u području suzbijanja korupcije, da su za provođenje Zakona osigurana sredstva. 
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa jedanaest (11) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti koji se odnosi na suradnju u suzbijanju korupcije kroz Protukorupcijsku inicijativu Jugoistočne Europe

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. prosinca 2012. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se pravna stečevina Europske unije kontinuirano razvija, stoga je i tijekom 2013. godine potrebno uskladiti postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Prijedlogom plana usklađivanja predviđa se donošenje 108 zakona kojima se preuzima nova pravna stečevina.   
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predloženi plan usklađivanja. Posebno zanimanje iskazali su za provedbu uredbi Europske unije koje imaju izravnu primjenu, te donošenje Zakona o osobnom bankrotu koji nije sadržan u planu aktivnosti usklađivanja za 2013. godinu.
Odgovarajući na postavljeni upit predstavnica predlagatelja istaknula je da je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija započelo analizu izravne primjene uredbi, kako bi se sačinio popis propisa koje treba staviti van snage. Predstavnik predlagatelja na upit o Zakonu o osobnom bankrotu odgovorio je da Nacrt zakona postoji, ali radi otvorenih pitanja nije ga moguće uputiti u postupak donošenja. 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa jedanaest (11) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine Prijedlog strategije razvoja pravosuđe, za razdoblje 2013. do 2018. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2012. godine.

Odbor je Prijedlog strategije raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je o sustavnom radu na reformi i razvoju pravosuđa i strateškim dokumentima od otvaranja pregovora o pristupanju europskoj uniji. Analizom dodadašnjih aktivnosti utvrđeno je kako je provedeno 47 smjernica utvrđenih Strategijom za razdoblje od 2011. godine do 2015. godine, dok je 34% u provedbi, stoga se pristupilo redefiniranju strateških ciljeva i izradi nove Strategije. Strategija je usmjerena na daljnji razvoj profesionalnosti, nepristranosti i učinkovitosti pravosuđa, sadrži prioritete i ciljeve za ostvarenje najviših standarda transparentnosti i objektivnosti ulaska u profesiju, te uspostavu sustava koji opravdava povjerenje građana i društva u cjelini. Strategija razvoja pravosuđa polazi od pet osnovnih područja kao temelja budućih strateških planova. U području neovisnosti, nepristranosti i stručnosti pravosuđa predlaže se sedam smjernica njegovo daljnje poticanje i razvijanje. U području učinkovitosti pravosuđa važnom i složenom području predlaže se dvadeset i pet smjernica.U području naše pravosuđe kao dio europskog prava predlažu se četiri smjernice, kojima se usklađuje domaće pravo, osigurava dostupnost informacija, te znanja pravosudnih dužnosnika.U području upravljanja ljudskim potencijalima predlažu se tri smjernice s ciljem učinkovite raspodjele ljudskog potencijala, rukovođenja i planiranja financijama. U području iskorištavanja potencijala novih tehnologija predlaže se šest smjernica, radi efikasnosti sustava, boljeg pristupa javnosti. Radi važnosti predloženog dokumenta naglašeno je i sudjelovanje inozemnih konzultanata u izradi Strategije, te paralelan rad na donošenju Akcijskog plana.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženu Strategiju, ocijenili su da je predloženi dokument dobar, da slijedi intenzivne aktivnosti Ministarstva pravosuđa u izvršavanju mjerila,  postizanju efikasnosti postupaka i kvalitete sudovanja, te otklanja nedostatke ranijih strategijskih dokumenata.
Konstatirali su da Strategija koja se predlaže, u nekim se segmentima već izvršava, što proizlazi iz praćenja rada Vlade Republike Hrvatske kroz posljednjih šest mjeseci. S tim u vezi podsjetili su na ranije predložene  tri ključne zakonodavne izmjene: izmjene Zakona o kaznenom postupku, donijeti Ovršni zakon kojim se na vrijeme saniralo stanje u ovrhama, te predloženi Zakon o sudovima koji svojim novinama značajno utječe na sudstvo. Spomenute su i druge zakonodavne novine koje su u postupku kao što su izmjene parničnog postupka, ili se predlažu kao što su izmjene Zakona o prekršajima.
U raspravi je posebno upozoreno na predloženu smjernicu 2.9. koja se tiče reforme zemljišnoknjižnog sudovanja, način na koji je smjernica formulirana postavlja pitanje tko će obavljati poslove izdavanja zemljišnoknjižnih izvadaka i zaprimati prijedloge za upis, budući se smjernicom želi postići rasterećenje sudova .
Vezano za predloženu smjernicu 2.15. koja se tiče smanjivanja broja predmeta osobito starih predmeta, naglašena je važnost pomoći sucima, rasterećenja sudaca u odlučivanju o troškovima postupka, važnost dodatnog nagrađivanja sudaca za rješavanje starih predmeta.
Mišljenja su da je odgovornost za područje sudbene vlasti nakon zadnjeg Izvješća Europske komisije, osim Ministarstva pravosuđa, Vlade RH, i na sudbenoj vlasti. Odbor podržava predloženu Strategiju sa smjernicama, podržava napore koje je potrebno uložiti na kontinuiranom praćenju realizacije Strategije i budućeg Akcijskog plana.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

                                                    
Strategiju razvoja pravosuđe, za razdoblje 2013. do 2018. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

                                    
                                                                                                     PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                               Prof.dr.sc. Josip Kregar 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 10. prosinca  2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. prosinca 2012. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je izvijestio o temeljnim pitanjima koja se ovim izmjenama predlažu, u prvom redu o pitanju dekriminalizacije posjedovanja droge za vlastite potrebe. Obrazložio je razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona, te razloge odbijanja nekih prijedloga i primjedbi Odbora za pravosuđe iznijetih u prvom čitanju.  
Članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune koje po njihovom mišljenju imaju veliku važnost i koje su reformskog karaktera. Također, podržali su i obrazloženje predlagatelja na iznijete primjedbe i prijedloge Odbora za pravosuđe iz prvog čitanja.
Izraženo je žaljenje što predlagatelj nije izmjenama ovoga zakona predložio kazneno djelo kršenja zakona od strane sudaca, stoga, Odbor sugerira da se moguće uvođenje kaznenog djela raspravi pri predlaganju budućih zakonodavnih izmjena.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                           Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 06. prosinca 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2012. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je brojne novine koje se predlažu u Zakonu o sudovima. Usklađuje se pitanje imuniteta sudaca s odredbama Ustava RH, dograđuju se dužnosti i ovlasti predsjednika suda u obavljanju sudske uprave, propisuje se obveza predsjednika suda da jednom godišnje provede nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca i sudova na području svoje nadležnosti, predsjednik suda ispituje osnovanost zahtjeva stranaka za suđenje u razumnom roku, uvodi se institut ravnatelja sudske uprave u sudovima s više od 40 sudaca, detaljno je razrađen institut pravosudne inspekcije, proširuju se ovlasti sudskih savjetnika, uređuje se popunjavanje radnih mjesta na sudovima, uvodi se mogućnost da u osiguranju sredstava za pojedine aktivnosti sudova mogu sudjelovati i jedinice lokalne i područne regionalne samouprave. Mišljenja su da tajnik suda za svoj rad isključivo treba odgovarati predsjedniku suda.    
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Prijedlog zakona, suglasni su da se istim predlažu dobra rješenja koja se osobito odnose na uređenje pitanja imuniteta sudaca, jačanje uloge Ministarstva pravosuđa, mobilnosti sudaca i sudskih savjetnika. Jednoglasni su u ocjeni da se predloženim zakonom valja urediti obveza Vrhovnog suda Republike Hrvatske na godišnje izvješćivanje Hrvatskoga sabora o stanju u pravosuđu.
Na Prijedlog zakona o sudovima iznijete su slijedeća mišljenja, prijedlozi i primjedbe:
-u članku 6. stavak 3. predlaže se dopuniti na način da je svatko u Republici Hrvatskoj dužan poštovati i izvršnu sudsku odluku,
-u članku 11. stavku 6. predlaže se donošenje odluke o troškovima na zapisnik nakon svake parnične radnje,
-u članku 27. predlaže se riječi „može staviti“ zamijeniti riječima „dužan je ukazati“,
-u članku 33. stavku 2. predlaže se brisati riječ „osim“. U istom članku predlaže se dodati stavak 3. kojim bi se uredila obveza predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske na podnošenje Godišnjeg izvješća o radu sudbene vlasti, kao što je odredbama Zakona o državnom odvjetništvu propisana obveza Glavnog državnog odvjetnika,
-u članku 39. stavak 3. predlaže se urediti na način da se odluke donose većinom glasova svih sudaca članova sudskog vijeća,
-u članku 68. predlaže se dostava pravomoćnog rješenja o primjerenoj naknadi za suđenje u razumnom roku Ministarstvu financija,
-u članku 73. stavak 2. predlaže se riječ „oca“ zamijeniti riječju „roditelja“,
-u članku 101. stavak 1. predlaže se urediti brojčani sastav vijeća,
-u članku 104. stavak 1. predlaže se odgovornost za štetu urediti na način da Republika Hrvatska odgovara kada je sudac nanese krajnjom nepažnjom. U stavku 3. predlaže se brisati riječi „ili krajnjom nepažnjom“,
-članak 108. predlaže se urediti na način da se za sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske propišu uvjeti iz stavka 3, da se doda stavak 5. kojim će se urediti uvjeti za višeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu RH, da stavci 5. i 6. postanu stavci 6. i 7.,
-u članku 109. stavak 4. t. 8. predlaže se brisati riječi „razvrgnuća suvlasničke zajednice“,
-mišljenje je Odbora u vezi članka 137. stavak 1. da predlagatelj treba dati obrazloženje za retroaktivnu primjenu odredbe, dok se u stavku 4. Predlaže urediti primjeren rok za podnošenje zahtjeva povrata pologa.     
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sudovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.                                     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 06. prosinca 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2012. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je novine koje se predlažu u parničnim postupcima, kojima je cilj osigurati uvjete učinkovitog parničnog postupka. Uvodi se prethodni postupak, odnosno obvezno pripremno ročište u svim sudskim postupcima, predlaže se koncentacija postupka, predlaže se dulji rok za podnošenje odgovora na tužbu, zabranjuje se višekratno ukidanje prvostupanjskih odluka,  predlaže se elekronička dostava, napušta se privremeni prekid procesnih aktivnosti, propisuje se rok za donošenje, izradu i otpremu presude.    
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene, mišljenja su da će predložena koncentacija postupka, izmjene rokova, ukidanje prekida i obustave postupka pridonijeti ubrzanju parničnih postupaka. Podržali su  uvođenje elekroničke dostave koja će olakšati parnične postupke, svjesni da će trebati određeni period prilagodbe da bi elektronički sustav zaživio. U raspravi je istaknuto da važno pitanje parničnog postupka čine troškovi postupka koji nisu obuhvaćeni ovim izmjenama, čime je sugerirano predlagatelju da  pitanje troškova parničnog postupka i revizija  razmotri pri predlaganju daljnjih izmjena. U vezi stupanje na snagu Prijedloga mišljenje je Odbora da Zakon treba stupiti na snagu istoga dana kada i Zakon o sudovima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću.
Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iznijeta su slijedeća mišljenja, prijedlozi i primjedbe:
-predložena izmjena članka 7. nepotrebna je s obzirom da se vrijednost predmeta spora  može i naknadno odrediti,
-u članku 12. kojim se predlažu izmjena stavka 2. članka 109., mišljenje je odbora da rok za ispravak ili dopunu podneska valja propisati u stavku 1. članka 109, s tim u vezi treba urediti stavak 3. i 4. istoga članka,
- članovi Odbora smatraju da je rok predložen člankom 13. restriktivan,
-mišljenje je da  članak 15. treba urediti na način da sudac mora utvrditi identitet osoba, predloženo rješenje teško je provedivo u parničnim postupcima i provođenju parničnih radnji u kojima sudjeluje više osoba,  
-u članku 17. predlaže se podnošenje prigovora na primanje sudskih pismena predsjedniku suda,     
-predlaže se preispitati predložene rokove u članku 50., s obzirom na činjenicu da veliki postotak parničnih sporova čine jednostavni sporovi za koje je primjeren rok odgovora na tužbu 15 dana,
  -u članku 78. predlaže se zadržati postojeći stavak 2.,
-u članku 88. kojim se uređuje podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku predlaže se dostava presude pisanim putem dok ne zaživi elektronički oblik dostave.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.   
                                 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 06. prosinca 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2012. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je novine koje se predlažu u parničnim postupcima, kojima je cilj osigurati bolju mobilnost sudaca, transparentnost u postupcima popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta. Prijedlogom se definira preustroj suda, postupak razrješenja predsjednika suda usklađuje se s postupkom razrješenja državnih odvjetnika. Propisuje se obveza sudaca za rješavanje predmeta prema redoslijedu uvođenja na sudu, predlaže se stegovno djelo neurednog obnašanja sudačke dužnosti. 
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene, zalažu se za transparentan postupak premještaja sudaca i izbora sudaca, za rješavanje predmeta po redoslijedu njihovog zaprimanja na sudu. Podržavaju prijedlog kojim je sudac dužan pristupiti liječničkom pregledu u slučaju sumnje na trajni gubitak sposobnosti obnašanja sudačke dužnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.   
                                 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 04. prosinca  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. studenoga 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je pitanja koja se zakonom uređuju, obvezu povezivanja Glavne knjige i Knjige položenih ugovora, provođenje Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Kako se u primjeni članka 379. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nisu postigli zadovoljavajući učinci, predloženim dopunama određuje novi rok od tri godine u kojem su upravitelji dužni pokrenuti postupke pred nadležnim tijelima i sudovima radi upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišnu knjigu. 
U raspravi su članovi Odbora podržali predloženu dopunu zakona, uz prijedlog da se u članku 3. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 153/09), odredi novi rok za pokretanje postupaka od strane upravitelja. U pravcu učinkovitog postupanja predlaže se preispitati pojedine odredbe Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

Zakon o dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                 Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 04. prosinca  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. studenoga 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženom dopunom odgađa primjena članka 5. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s obzirom da nisu osigurana sredstva za dodatak na plaću pravosudnih dužnosnika raspoređenih na mjesta zamjenika predsjednika suda, zamjenika čelnika drugog pravosudnog tijela, ili suca koji obavlja poslove predsjednika odjela ili voditelja odjela.
Članovi Odbora jednoglasno su podržali predloženu dopunu zakona, istaknuli su da trenutna ekonomska situacija nalaže odgodu isplate dodataka, da nije bilo moguće osigurati bolju poziciju pri  donošenju Državnog proračuna.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

Zakon o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                    Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 04. prosinca  2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. studenoga 2012. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim dopunama ujednačava zakonodavni sustav na način da u upravnim sudovima prvog stupnja odluke donose suci pojedinci, čime će se povećati učinkovitost upravnih sudova. U pogledu troškova postupka svaka stranka snosi svoje troškove. Obrazložio je razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene dopune zakona, posebice prijedlog da u prvom stupnju sude suci pojedinci. Kako bi se povećala učinkovitost rada upravnih sudova, s obzirom veliki priljev predmeta, dva stupnja upravnog odlučivanja i dva stupnja sudskog odlučivanja, kontradiktornost glavne rasprave, potrebno je raspraviti koja sve pitanja trebaju biti predmet upravnog odlučivanja,  kako ravnomjerno opteretiti suce, osloboditi suce odlučivanja o nekim pitanjima kao što  su troškovi sudskog postupka.
Sukladno članku 51, stavak 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora član Odbora Peđa Grbin zatražio je da se izdvoji njegovo mišljenje u pogledu predložene odredbe o troškovima postupka, jer se istom ograničava pristup građana sudu, što je protivno članku 13. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.    
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                     Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 04. prosinca  2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o probaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. studenoga 2012. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog  radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da predloženi Zakon slijedi novine sadržane u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku. Potom se osvrnuo na razlike u rješenjima sadržanim u Konačnom prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona, obrazloživši stav predlagatelja u odnosu na prijedloge i primjedbe Odbora za pravosuđa iznijete u prvom čitanju. 

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

Zakon o probaciji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 04. prosinca  2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. studenoga 2012. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
Uvodno predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama Zakon usklađuje s novim Kaznenim zakonom te s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 19. srpnja 2012. godine u odnosu na 17 članaka. Predlagatelj je u odnosu na Odluku Ustavnog suda RH  u preostalom dijelu usklađenja Zakona pridržao pravo da to učini naknadno najkasnije do 15. prosinca 2013. godine. Dosadašnja primjena Zakona ukazala je na potrebu izmjena i dopuna  pojedinih odredaba radi učinkovitije primjene novih instituta i položaja pojedinih sudionika. Obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona, osobito se osvrnuo na mišljenje predlagatelja na prijedloge i primjedbe Odbora za pravosuđe.
Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                    Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 04. prosinca  2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o koncesijama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. studenoga 2012. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da predloženi Zakon prati promjene pravne stečevine Europske unije,  sadrži rješenja kojima se otklanjaju nedostatci postojećeg Zakona, uvodi niz rješenja koja pridonose fleksibilnosti i pojednostavljenju postupaka davanja koncesija za gospodarsko korištenje. Detaljno je izvijestio o razlikama između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.   
U raspravi su članovi Odbora pohvalili Konačni prijedlog zakona, koji je sadržajno unaprijeđen. Pohvalno su se izrazili i o podnijetom Izvješću o koncesijama u Republici Hrvatskoj. Prihvatili su obrazloženje predlagatelja na primjedbu Odbora za pravosuđe u vezi jednostranog raskida ugovora o koncesiji. 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

Zakon o koncesijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                               PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                    Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. razmotrio je Izvješće o radu Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga 2012. godine.

Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko se osvrnula na zakonodavni okvir za obavljanje probacijskih poslova, te ustrojstvo i organizaciju probacijske službe, zapošljavanje i edukaciju službenika na poslovima probacije. Sustav probacije je uvjetovana i nadzirana sloboda počinitelja kaznenog djela, kojom se potiče na izricanje sankcija koje se izvršavaju u zajednici. Sektor za probaciju u 2011. godini primio je 1067 presuda, kojima su izrečene kaznenopravne sankcije uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom, ili rada za opće dobro na slobodi, od čega je izvršeno 443 predmeta. Iznijela je statističke pokazatelje o osobama uključenim u probaciju po dobi, stručnoj spremi, prema visini kazne i trajanju uvjetne osude, ranijoj kažnjavanosti.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno sa sedam (7) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja osvrnula se na pitanja koja se predloženim zakonom uređuju, a tiču se usklađenja s Kaznenim zakonom. Izvijestila je o razlikama u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona, a odnose se na članak 7. 10. 13. 18. i 19., kao i na izvršeno usklađenje naziva kaznenih djela sa nazivima kaznenih djela iz Kaznenog zakona počinjenih na štetu djece.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila temeljne razloge za predlaganje posebnog zakona. Potom je iznijela razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona, a sadržana su u izmjenama članka 2. stavka 3., i članka 19. Stupanje na snagu ovoga Zakona predlaže se 1. siječnja 2013. godine kada stupa na snagu i Kazneni zakon.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja osvrnula se na pitanja koja se predloženim zakonom uređuju, a tiču se usklađenja s Kaznenim zakonom, te fakultativnog oslobođenje od kazne za pravnu osobu koja je prijavila kazneno djelo odgovorne osobe prije njegovog otkrivanja. Izvijestila je o razlikama u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktima od 19. studenoga 2012. godine.

Odbor je o prijedlozima akata raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je o predloženim aktima proveo objedinjenu raspravu.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je projekciju Državnog proračuna za 2013. godinu, ukupni proračunski prihodi planirani su u iznosu od 113,7 milijardi kuna, pozicija 110 Ministarstva pravosuđa planirana je s umanjenjem od 5% u odnosu na 2012. godinu.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog državnog proračuna za 2013. godinu. Posebno su raspravljali o predloženim proračunskim sredstvima namijenjenim pravosuđu. Izrazili su zabrinutost za izvršenje planiranih aktivnosti u 2013. godini, s obzirom da Ministarstvo pravosuđa nije uspjelo postići očekivane uštede u 2012. godini. Suglasni su da se pravosudni sustav pozitivno mijenja, da promjene neminovno dovode do rasta troškova osobito u kaznenoj grani sudovanja i na području izvršavanja sankcija, isto tako, svjesni su da Ministarstvo pravosuđa nema instrumente kojima može utjecati na neke svoje korisnike kao što je neovisna sudbena vlast.

Mišljenja su da bi se procesnim izmjenama, daljnjom racionalizacijom, koncentracijom na predmete velike vrijednosti, moglo utjecati na efikasnost postupaka, time i na smanjenje troškova. Uzimajući u obzir sve poteškoće u planiranju sredstava i izvršavanju obveza, istaknuto je da nužno treba poraditi na standardizaciji uvjeta rada sudaca, s tim u vezi predloženo je da se u suradnji s Agencijom za upravljanje državnom imovinom poradi na otklanjanju velikih razlika u uvjetima rada i opremljenosti sudova.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU, I PROJEKCIJE ZA 2014. I 2015. GODINU

Također, Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja osvrnula se na pitanja koja se predloženim zakonom uređuju. Osobito je naglasila razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona, posebno se osvrnula na izmijenjeni članak 1. stavak 2. točku 1. kojim je u katalog kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a dodano kazneno djelo podmićivanja zastupnika.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 20. studenoga  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. studenoga 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  
Odbor je  predloženi akt raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se izmjene Stečajnog zakona predlažu radi usklađenja s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim toga,  predlažu se nova rješenja kojima će se osigurati učinkovitost stečajnog postupka. Najvažnije novine sadržane su u sljedećem: napušta se mogućnost financijskog restrukturiranja stečajnog dužnika, dužniku se uskraćuje mogućnost podnošenja stečajnog plana, vjerovnicima se u određenoj mjeri omogućava odstupanje od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase, vraća se način prodaje imovine stečajnog dužnika kao cjeline, napušta se sudski postupak kao prethodno pitanje za završetak stečajnog postupka, osigurava se ravnomjerno obavljanje službe stečajnog upravitelja, predlaže se mogućnost ostvarenja prava na naknadu štete koja je pretrpljena zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu pojedinih stečajnih vjerovnika. 
Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene kojima je temeljna intencija ubrzanje stečajnih postupaka. Zalažu se za  uređenje članka 64. radi ostvarenja jedinstvene pravne tehnike i terminološke usklađenosti. Podržavaju predložene odredbe o obvezama učinkovitog obavljanja službe stečajnih upravitelja.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

         Predsjednik Odbora
      
             Prof.dr.sc.  Josip Kregar  

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 14. studenoga  2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2012. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženi zakon usklađuje sa Zakonom o sudovima za mladež i Kaznenim zakonom. Pitanja koja se predloženim zakonom uređuju odnose se na izvršavanje odgojne mjere pojačane brige i nadzora, smještaja maloljetnika na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora, izvršavanja sigurnosnih mjera izrečenih u kaznenom postupku i zaštitnih mjera izrečenih u prekršajnom postupku. Osvrnula se i na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložena rješenja u izvršavanju maloljetničkih sankcija za kaznena djela i prekršaje, izrazivši nadu da će ista pridonijeti smanjenju visokog postotka maloljetničkog recidivizma.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova "za" odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje
                                            

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                           Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 14. studenoga  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2012. godine.  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je dva osnovna razloga za predložene izmjene: usklađenje s dokumentima Europske unije i tijek vacatio legis-a. Predloženim izmjenama važna intervencija odnosi se na drugačije sankcioniranje posjedovanja droge za vlastite potrebe.  Prijedlog se temelji na mišljenjima iz rasprava vođenih tijekom donošenja Kaznenog zakona, pojedinačnih odluka Europskog suda za ljudska prava, tumačenja načela ne bis in idem. Osim toga, u Europskoj uniji zadnjih godina prevladava trend prekršajne odgovornosti za posjedovanje droge za vlastite potrebe. Statistike pokazuju da državna odvjetništva u velikom broju slučajeva nisu pokretala kazneni postupak pozivajući se na načelo svrhovitosti, dok su sudovi često primjenjivali institut beznačajnog kaznenog djela. Nadalje, Prijedlogom se regulira materija nezakonitih igara na sreću, definira se brodski promet, uređuje se pitanje isključivanja osoba od kaznene odgovornosti za neprijavljivanje kaznenog djela, ispravljaju se uočene greške i nomotehnički uređuju pojedine odredbe.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona, mišljenja su da je predlagatelj uvodno kroz ocjenu stanja trebao istaknuti najvažnije naglaske javnih i stručnih rasprava prilikom izrade i donošenja Kaznenog zakona, s obzirom na iskazani interes i očekivanja pri uređenje pojedinih pitanja. 
Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-predlaže se u članku 5. i članku 8. otkloniti disbalans kod odlučivanja o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro,
-članak 6. predlaže se urediti na način da se sudsko oslobođenje od kazne može provesti za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora do tri godine,
-mišljenje je da bi članak 13. trebalo urediti na način da sud sigurnosnu mjeru obveznog liječenje od ovisnosti  može izreći i kada je počinitelj oslobođen kazne,
-u članku 21. u vezi s člankom 87. t. 23., predlaže se pojam štete uskladiti s odredbama Zakona o obveznim odnosima,
-predlaže se preispitati članak 33.,
-sugerira se razmotriti mogućnost izmjene članka 132. kako bi se uredila kaznena odgovornost poslodavca koji u zakonom propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa neisplaćene plaće, 
-u članku 39. predlaže se oštrija sankcija,
-u člancima 54. i 57. (kao i u nizu drugih članaka) predlaže se riječ „tijelo“ zamijeniti riječju „zdravlje“.
     
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar

1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 20. studenog 2012., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P. Z. br. 182, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada, aktom 17. listopada 2012. 
 
2. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova sa 7 glasova "za" 1 glas "protiv" ne podupire donošenje ovoga Zakona iz razloga utvrđenih u Mišljenju Vlade Republike Hrvatske dostavljenom aktom od 15. studenoga 2012.

3. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Ingrid Antičević Marinović, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.      

 PREDSJEDNICA
 ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO

                                 Ingrid Antičević Marinović 

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 14. studenoga 2012. razmotrio je Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. studenoga 2012. godine.  
Odbor je Izvješće sukladno članku 73. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa izvijestio je o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2011. godinu. Naglasio je da je u zatvorskom sustavu i dalje prisutno povećanje broja zatvorenika u odnosu na smještajne kapacitete, povećan je broj zatvorenika koji izdržavaju kazne dugotrajnog zatvora, da se problem nedostatka kapaciteta pokušava ublažiti ulaganjima u zatvorski sustav. Osim toga, zatvorskom sustavu nedostaje potreban broj izvršitelja kako na poslovima tretmana, sigurnosti, zdravstvene zaštite. Sigurnost u zatvorskim ustanovama je dobra, posebna briga posvećuje se prehrani zatvorenika.
U raspravi su članovi Odbora podržali predmetno Izvješće, svjesni problema u zatvorskom sustavu s kojima su upoznati i kroz izvješće o zapažanjima pučkog pravobranitelja.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa  sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                       PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 17. listopada 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar pravosuđa. Istaknuo je da se predloženim izmjenama Zakon usklađuje s novim Kaznenim zakonom te s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 19. srpnja 2012. godine u odnosu na 17 članaka. Pri usklađenju vodilo se računa da će se Zakon, nakon stupanja na snagu Kaznenog zakona iz 2011. i dalje primjenjivati u postupcima za kaznena djela iz Kaznenog zakona iz 1997., radi načela primjene blažeg zakona, čime se omogućuje njegova primjena u postupcima po oba Kaznena zakona. Predlaže se katalog kaznenih djela, modificira se stvarna nadležnost sudova, uređuje se sustav kaznenih sankcija. Predlagatelj je u odnosu na Odluku Ustavnog suda RH u preostalom dijelu usklađenja Zakona pridržao pravo da to učini naknadno najkasnije do 15. prosinca 2013. godine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona onemogućava se pribavljanje dokaza povredom ljudskog dostojanstva, omogućava se podnošenje zahtjeva za izuzeće suca tijekom cijelog postupka, onemogućava se policiji dovođenje okrivljenika protiv kojeg je određeno jamstvo bez dovedbenog naloga, uređuje se ukidanje istražnog zatvora davanjem jamstva, uređuje se sprječavanje bijega osobe zatečene u vršenju kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, skraćuje se vrijeme u kojem uhićenik mora biti doveden pred suca istrage, uređuje se obveza državnog odvjetnika da sudu dostavi popis svih dokaza kojima raspolaže, nameće se obveza sudu da u presudi obrazloži odluku o odbijanju dokaznog prijedloga stranaka i načinu izvođenja dokaza. Dosadašnja primjena Zakona ukazala je na potrebu izmjena i dopuna pojedinih odredaba radi učinkovitije primjene novih instituta i položaja pojedinih sudionika.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog istaknuvši da se radi o složenoj materiji, te da treba podržati obrazloženje predlagatelja da se izmjene Zakona o kaznenom postupku provedu u dva dijela. Unatoč činjenici da se radi o novijem zakonskom prijedlogu, intervencije koje su predlažu i koje će uslijediti uistinu su obimne.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-mišljenje je da treba preispitati odredbu članka 16. kojom se za kataloški navedena kaznena djela predlaže nadzor okrivljenika i branitelja, s obzirom na ustavno određenje prava okrivljenika na obranu,
-predlaže se dodatno obrazložiti članak 24. kojim se sužava određivanje istražnog zatvora u domu,
- u vezi predloženog članka 45. kojim se u članku 245. st. 1. propisuju uvjeti i kaznena djela za koja se može iznimno naložiti pretraga, mišljenje je Odbora da intervenciju treba proširi i na članak 246.,
-predlaže se preispitati članak 54. kojim se mijenja članak 334. u dijelu kojim se uređuje provođenje posebnih dokaznih radnji na štetu maloljetnika, kako bi se obuhvatila sva kaznena djela iz članka 113. Zakona o sudovima za mladež,
-predlaže se intervencija na članak 337,
-u članku 86. predlaže se institut zastare urediti na način da u postupcima u kojima je dopuštena obnova kaznenog postupka zastara počinje teći iznova,
-mišljenje je Odbora da ispitivanje optuženika na početku dokaznog postupka nije dobro procesno rješenje.

Ministar pravosuđa u velikom dijelu pozivno se očitovao na primjedbe i prijedloge iznijete u raspravi.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 17. listopada 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar pravosuđa. Istaknuo je da se predloženim izmjenama Zakon usklađuje s odredbama Kaznenog zakona. Predlaže se terminološko usklađenje, usklađuje se katalog kaznenih djela. Osim toga, predlažu se određene izmjene radi jasnoće i dopune pojedinih članaka: sudac istrage odlučuje o produljenju pritvora na vrijeme od tri mjeseca, Ured umjesto zahtjeva za ublažavanje kazne podnosi zahtjev za obnovu kaznenog postupka, radi preinake presude glede odluke o kazni, predlaže se da počinitelj točno određenih kaznenih djela ne može biti ispitan kao svjedok.

Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 17. listopada 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o probaciji, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. listopada 2012. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa naglasio je da koncepcija Prijedloga zakona slijedi zakonske novine sadržane u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku. Predlažu se određene novine u izvršavanju zaštitnog nadzora te posebnih obveza uz uvjetnu osudu i zamjenu kazne za opće dobro, novine u odlučivanje o odgodi i prekidu izdržavanja kazne te uvjetnom otpustu, korištenju pogodnosti tijekom izdržavanja kazne te nadzora nad uvjetno otpuštenim osuđenikom. Ukratko je obrazložio ustroj i strukturu zaposlenih na poslovima probacije, te stvarne potrebe službe.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona, ocjenu stanja i potrebu donošenja novog zakona. Sukladno odredbama postojećeg zakona postoji obveza izvještavanja Hrvatskoga sabora o radu Uprave za probaciju, kako do podnošenja Prijedloga zakona takvo izvješće nije prezentirano, sugerirano je da se do otvaranja rasprave na plenarnoj sjednici podnesu osnovni pokazatelji o razvoju probacijske službe i radu Uprave za probaciju.

Na Prijedlog zakona o probaciji iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-predlaže se u članku 4. st. 3. propisati i stupanj stručne spreme, s obzirom na specifičnost probacijskih poslova,
-predlaže se u članku 7. zadržati postojeću odredbu „da se osoba može uključiti u probaciju samo na temelju osobnog pristanka“,
-predlaže se u članku 25. stavak 1. točka 4. riječi „šest mjeseci“ zamijeniti riječima „godine dana“,
-predlaže se uskladiti članak 37. sa odredbom članka 10., kako bi bilo razvidno da Pravilnik o načinu obavljanja probacijskih poslova zamjenjuje druge podzakonske akte,
-predlaže se u članku 38. skratiti rok za stupanje na snagu članka 15.

Ministar pravosuđa očitovao se na prijedloge iznijete u raspravi, podržao je i prijedlog da se podnesu osnovni podaci o radu Uprave za probaciju do otvaranja rasprave na plenarnoj sjednici.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno je sa (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o probaciji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. listopada 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o registru birača, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim prijedlogom uspostavlja registar birača kao jedinstvena elektronička baza podataka. Uređuje se nadležnost za vođenje registra birača, uređuje se način vođenja, upis i sadržaj registra birača. Uvodi se institut aktivne registracije kojim se hrvatski državljani koji nemaju trajno boravište u Republici Hrvatskoj, a žele glasovati na izborima moraju registrirati.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona, mišljenja su da predstavlja dobru podlogu za otklanjanje postojećih izbornih problema. Istaknuto je da je i Europska komisija prepoznala napredak vezan za predložena zakonodavna rješenja, ocijenivši ih pozitivnim.

Predloženim člankom 12. uređuje se sadržaj evidencije birača, s tim u vezi postavljeno je pitanje zašto se uz podatak o osobnom identifikacijskom broju traži i matični broj građana.

U vezi članka 51. stavka 3. Prijedloga, koji sadrži dvije alternative u vezi izrade izvadaka iz popisa birača nacionalnih manjina, sugerira se provođenje konzultacija s Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o registru birača.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. listopada  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izradi novoga prijedloga pristupilo kako bi se adekvatno uredili zahtjevi vremena, potrebe prakse, promjene nastale donošenjem Prekršajnog zakona. Prijedlog sadrži opće odredbe, prekršaje protiv javnog reda i mira, posebne mjere za zaštitu javnog reda i mira te završne odredbe. Važnije su novine: definiranje pojma javnog mjesta i grupe, sankcioniranje pružatelja i korisnika usluga prostitucije, zaštita ranjivih skupina. Također, uređuje se uspostava audio i video nadzora javnih prostora, propisuje se ovlast predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za donošenje odluka o prekršajima, uređuje se provođenje nadzora.

U raspravi je većina članova Odbora podržala Prijedlog zakona kojim se ulažu napori kako bi se iznašla kvalitetna rješenja uređenja prekršaja protiv javnog reda i mira. Mišljenje je Odbora da je donja granica sankcija postavljena previsoko, stoga se predlaže njeno preispitivanje. Valja uzeti u obzir i odredbe članka 10. i 11. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, radi zaštite ljudskih prava, poštivanja načela zakonitosti i proporcionalnosti pri uređenju prekršaja javnog reda i mira i odmjeravanju sankcija. Pojedinačno je mišljenje da bi za predloženu tematiku valjano provesti javnu raspravu, koja bi odgovorila da li je Prijedlog zakona u duhu vremena.

Na Prijedlog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-predlaže se u članku 9. Prijedloga iza riječi „višoj“ dodati riječi „i nižoj“,
-mišljenje je da članak 11. Prijedloga treba preispitati, radi otklanjanja dvojbe da li je skitnja prekršaj, koliko je uvjetovana životnim prilikama, a koliko voljnim elementom,
-u članku 12. predlaže se izjednačavanje sankcija za osobe koje nude spolne usluge i osobe koje koriste spolne usluge,
-u članku 14. stavku 3. predlaže se brisati riječi „starijom od petnaest godina“,
-u članku 17. predlaže se izjednačavanje sankcija za omalovažavanje ili vrijeđanje državnih tijela, odnosno službenih osoba tih tijela u obavljanju poslova s omalovažavanjem ili vrijeđanjem tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno službenih osoba tih tijela u obavljanju poslova,
-u članku 22. predlaže se izjednačiti sankcije za inkriminacije predložene u stavku 1. i 2.,
-predlaže se preispitati odredbu stavka 1. članka 33. kojom se omogućava izricanja zaštitne mjere zabrane obavljanja poslova u ugostiteljskoj djelatnosti za prekršaj iz članka 28., mišljenje je Odbora da se radi o strogoj mjeri, s obzirom na propisanu novčanu kaznu za prekršaj,
-mišljenje je Odbora da je s ustavnopravnog gledišta sporna odredba kojom predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave svojim odlukama mogu propisivati i druge prekršaje protiv javnog reda i mira.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam (8) glasova „za“ i jednim (1) suzdržanim odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 12. listopada 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama Zakon o sudovima za mladež usklađuje s odredbama Kaznenog zakona. Pored toga, predlaže se unaprjeđenje pojedinih odredaba. Izmjenama se preciznije uređuje postupak suda pri izricanju jedinstvene kazne maloljetničkog zatvora za stjecaj kaznenih djela, propisuje uhićenje maloljetnika i postupak nakon uhićenja, uređuje se postupanje državnog odvjetnika u prethodnom postupku, preciznije se uređuje postupanje po izjavljenoj žalbi.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali predložene izmjene Zakona o sudovima, zatražili su dodatno očitovanje na predloženi članak 11.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 17. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o boravištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uvode pojmovi trajnog i privremenog boravišta. Policijske uprave imaju u nadležnosti donošenje rješenja radi utvrđenja trajnog boravišta osobama koje nemaju mjesto stanovanja niti sredstava za potrebe stanovanja, na adresama tijela i ustanova u kojima ostvaruju pravo na smještaj. Propisuje se obveza odjave hrvatskih državljana prilikom odlaska iz zemlje na razdoblje dulje od godine dana. Prilikom prijave trajnog i privremenog boravišta i promjene adrese stanovanja potrebno je dati pisanu izjavu o nastanu. Uređuju se postupci brisanja upisa u zbirku podataka za osobe za koje se utvrdi da nisu živjele na prijavljenoj adresi.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje zakona, mišljenje je većine članova Odbora da je prijedlog zakona dobar, istaknuto je da članak 12. Prijedloga jasno propisuje utvrđivanje stvarnog trajnog boravišta i postupak brisanja upisa. U raspravi su iznijeta i neka oprečna mišljenja, pojedinačno je mišljenje da kod donošenja ovoga zakona treba vrednovati mišljenje dijaspore koja nije zadovoljna nekim rješenjima.

Na Prijedlog zakona iznijete su slijedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- u članku 2. Prijedloga predlaže se uskladiti stavak 1. i stavak 2. u dijelu koji se odnosi na namjeru nastanjenja,
- predlaže se preispitivanje stavka 6. članka 12. Prijedloga, s obzirom na činjenicu da za predložene iznimke nisu iznijeti potrebni podaci, a isto tako potrebno je raspraviti i druge kategorije kao što su osobe na privremenom radu u inozemstvu.

Odbor je sa četiri (4) glasa „za“ i sedam (7) glasova „protiv“ odbio prijedlog da se o predloženom zakonu provede prethodna rasprava.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, tri (3) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o boravištu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 17. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama usklađuje naše zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije na području suzbijanja diskriminacije, a odnosi se na područje iznimki od načela zabrane diskriminacije.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali predložene izmjene i dopune zakona kao i amandman Odbora za zakonodavstvo.

U radu Odbora sudjelovala je i predstavnica Centra za mirovne studije koja se zalaže za dublje izmjene zakona i sudjelovanje predstavnika civilnog društva u radnoj skupini.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju diskriminacije

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu broj F/P 1725 (2010) između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt dogradnje i obnove Zatvora u Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da za dogradnju i obnovu Zatvora u Zagrebu nije moguće osigurati sredstva u državnom proračunu iz isključivo domaćih izvora, stoga je Vlada Republike Hrvatske zatražila zajam od Razvojne banke Vijeća Europe. Zakonom se potvrđuje Okvirni ugovor o zajmu, realizacijom Okvirnog ugovora ostvaruju se zajamčena prava zatvorenika.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali potvrđivanje Okvirnog ugovora o zajmu za projekt dogradnje Zatvora u Zagrebu.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu broj F/P 1725 (2010) između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt dogradnje i obnove Zatvora u Zagrebu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sudskim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2012. godine, uz prijedlog da se donesu po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je o prijedlozima zakona proveo objedinjenu raspravu.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da se predloženim izmjenama Zakona u naš pravni sustav implementira Direktiva 2007/36/EC. Predlaže se osnivanje društva s ograničenom odgovornošću na jednostavan način i s manjim temeljnim kapitalom, kao posebni uvjeti predviđeni su ograničen broj članova društva i ograničen broj članova uprave. Predloženi oblik društva oslobađa se od plaćanja javnobilježničke pristojbe, predlaže se visina sudske pristojbe u postupku prijave i upisa u sudski registar jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

Članovi Odbora podržali su donošenje predloženih izmjena zakona.

Podržali su intervencije u tekst zakona kojima se ispravljaju pogreške i nomotehnički uređuju pojedine odredbe. Suglasni su da postupak osnivanja pojedinih oblika trgovačkih društava treba pojednostaviti, ali su naglasili važnost temeljnog kapitala kod odgovornosti društva, te pojačanja odgovornosti osobnom imovinom. S tim u vezi izrazili su bojazan da bi osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s predloženim temeljnim kapitalom, društvo stavilo u povoljniji položaj prema drugim oblicima trgovačkih društava, te povoljniji položaj prema nekim drugim kategorijama primjerice obrtnicima.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Zakon o dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama

Zakon o dopunama Zakona o sudskim pristojbama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Kosovo o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. kolovoza 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da se Ugovorom uređuju pitanja vezana za postupak pružanja međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima. Ugovor je jedan od preduvjeta za učinkovito suzbijanje transnacionalnog kriminala, unaprjeđenja suradnje dviju država, a potpisan je 11. svibnja 2012.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali potvrđivanje Ugovora o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima između Republike Hrvatske i Republike Kosovo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Kosovo o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o izručenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. kolovoza 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da se Ugovorom između Republike Hrvatske i Republike Makedonije uređuju pitanja vezana za postupak izručenja, način komunikacije i postupanja nadležnih tijela u provedbi Ugovora, utvrđuju se kaznena djela za koja je izručenje dopušteno, utvrđuju se slučajevi nedopustivosti izručenja, daje se mogućnost pojednostavljenog postupka izručenja, uređuje se rješavanje sporova tumačenja i primjene Ugovora.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali potvrđivanje Ugovora o izručenju između Republike Hrvatske i Republike Makedonije.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o izručenja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. srpnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da sukladno stajalištu da materija pravnih posljedica osude, kaznena evidencija i rehabilitacija nije predmet Kaznenog zakona ni Zakona o kaznenom postupku, pristupilo se donošenju posebnog zakona. Sukladno GRECO preporukama uvode se dvije vrste uvjerenje opće i posebno. Prijedlogom se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija, rehabilitacija, dostava podataka iz kaznene evidencije, i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona. Predloženo je da se uspostavi i objedini centralna baza podataka na razini države koja bi sadržavala podatke o vođenju kaznenih postupaka, koji su bitni za ostvarivanje nekih prava npr. zapošljavanja. Također je sugerirano da se u članku 19. stavku 4. Prijedloga preispitaju predloženi rokovi rehabilitacije za najteža kaznena djela, te propišu kraći rokovi.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se potreba donošenja predloženih izmjena veže za usklađivanje s novelom Kaznenog zakona koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2013. godine. Predlaže se poboljšanje sustava odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Predviđa se fakultativno oslobođenje od kazne za pravnu osobu koja je prijavila kazneno djelo odgovorne osobe prije njegovog otkrivanja.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predloženih izmjena kojima se popravljaju nedostatci iz prakse. Podržali su odredbu o fakultativnom oslobođenju od kazne za pravnu osobu koja je prijavila kazneno djelo odgovorne osobe, čime se potiče i motivira pravne osobe na prijavu kaznenih djela odgovornih osoba, uz osiguranu zaštitu od kaznenog progona.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2011. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće sukladno članku 73. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila zakonodavni i institucionalni pravni okvir za pružanje pravne pomoći u Republici Hrvatskoj. U 2011. godini zaprimljeno je 5541 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, od čega je prihvaćeno 4634 zahtjeva, odbijeno 492, obustavljeno 215, dok su ostali u postupku odobravanja. Ukupan trošak besplatne pravne pomoći u izvještajnom razdoblju iznosi 1.671.300,oo kn. Izvijestila je o aktivnostima Ministarstva pravosuđa na poboljšanju sustava.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2011. godini. Zalažu se za izjednačavanje tarifa za pružanje pravne pomoći s odvjetničkim tarifama, jer građani mogu dobiti potrebnu pravnu pomoć samo ako su pružatelji pravne pomoći plaćeni. Postavljen je upit da li su ovlaštene udruge kao pružatelji primarne pravne pomoći iskoristile sva odobrena sredstva ili je dio sredstava vraćen u državni proračun kao što je to bilo ranijih godina.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o ostvarivanju prava na pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2011. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Crne Gore o međunarodnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. rujna 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja naglasila je da se Ugovorom unaprjeđuje suradnja u odnosima dviju država na području pravosuđa i borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Ugovorom se države obvezuju na međusobno izvršavanje pravomoćnih sudskih odluka u kaznenim stvarima, preuzimanje izvršenja kazne, izvršavanje nadzora i dr.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali potvrđivanje Ugovora između Republike Hrvatske i Crne Gore o izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Crne Gore o međunarodnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. razmotrio je Konačni prijedlog ovršnog zakona, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima i Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o javnoovršiteljskim pristojbama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. rujna 2012. godine.

Odbor je Prijedloge zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je o predloženim aktima proveo objedinjenu raspravu.

Uvodno, predstavnica predlagatelja obrazložila je temeljna pitanja zakona: napušta se institut javnovršiteljske službe, zadržava sudska provedba ovrhe uz jačanje agencijske ovrhe, omogućava se izravna naplata tražbine na temelju ovršnih isprava, osigurava se aktivna uloga ovrhovoditelja.

Većina članova Odbora podržala je predloženi koncept ovrhe. Mišljenje je manjine da predložena rješenja ne otklanjaju probleme ovrhe na pokretninama i nekretninama, da prisutnost ovrhovoditelja samo povećava troškove ovršnog postupka.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“, dva (2) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Ovršni zakon

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Zakon o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima

Zakon o prestanku važenja Zakona o javnovršiteljskim pristojbama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 09. srpnja  2012. razmotrio je Prijedlog ovršnog zakona, Prijedlog PZ. br 130, Prijedlog PZ. br. 129. i 131, , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. srpnja  2012. godine.  
Odbor je  Prijedloge zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su primarni ciljevi pri predlaganju zakona usmjereni na rasterećenje sudova, ekonomičnost  i djelotvornost ovršnog postupka, stoga se odustalo od javnih ovršitelja. U suradnji s Europskom komisijom predlaže se nadogradnja postojećeg ovršnog sustava, budući je provedba Zakona o provođenju ovrhe na novčanim sredstvima polučila dobre rezultate. U Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima proširuju se osnove za plaćanje time što će i sudske odluke predstavljati osnovu po kojoj će nadležno tijelo, Financijska agencija provesti izvansudsku ovrhu s računa ovršenika, temeljem podataka iz Jedinstvenog registra računa. Podrobno je obrazložila tijek ovršnog postupka, obustavu postupka, stvarnu nadležnost sudova.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa devet  (9) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog ovršnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Odbor za pravosuđe je  sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) glasa suzdržana odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Odbor za pravosuđe je  sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) glasa protiv odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
 
Odbor za pravosuđe je  sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) glasa protiv odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o javnoovršiteljskim pristojbama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 
                                  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 09. srpnja 2012. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a odnose se na dostupnost digitalne ortofoto karte, pozivanje stranaka, smanjenje dokumentacije uz zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju.
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona, izrazili su zadovoljstvo činjenicom da je predlagatelj prihvatio većinu prijedloga i primjedbi Odbora, osobito prijedloge vezane za pozivanje stranaka radi uvida u spis.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 09. srpnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o koncesijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da ovaj prijedlog sadrži niz rješenja kojima se rješavaju nedostatci Zakona uočeni u praksi davatelja koncesija u Republici Hrvatskoj. Također, istaknuo je i kako su uočeni određeni problemi u sposobnosti koncesionara za neometanu provedbu ugovora o koncesiji koji su posljedica svjetske gospodarske krize, zbog čega se ukazala potreba uvođenja jasnijih pravila te, istovremeno, dodatne fleksibilnosti koja se odnosi na uvjete izmjene ugovora o koncesiji.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli mišljenje kako je pojedine odredbe Zakona potrebno nomotehnički doraditi. Predlagatelju su predložili da razmotri odredbe Zakona koje opisuju načine prestanka koncesije na način da diskrecijska prava davatelja koncesije pri donošenju odluke o jednostranom raskidu ugovora o koncesiji svedu na najmanju moguću mjeru. U tom smislu u obrazloženju predmetnih odredbi Zakona trebalo iznijeti jasne statističke pokazatelje o slučajevima neispunjavanja obveza iz ugovora o koncesiji.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno sa (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o koncesijama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 09. srpnja  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. srpnja  2012. godine.
 
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom razgraničavaju nadležnosti u izvršavanju odgojnih mjera izrečenih maloljetnicima, uređuje se tko vrši upućivanje maloljetnika u odgojni zavod, mijenja se naziv „centra za odgoj“ u „disciplinski centar“, propisuje se tko izvršava  mjeru „pojačane brige i nadzora“, propisuje se postupak uvjetnog otpusta tijekom izvršavanja odgojne mjere, propisuje se izvršavanje sigurnosnih mjera.

Mišljenje je Odbora da će predložene promjene pridonijeti uspješnom izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima, te osigurati kontinuirani rad na prevenciji u suzbijanju kriminaliteta i odgovornosti za prekršaje maloljetnika.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa  devet (9) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 19. lipnja  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim ovršiteljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja  2012. godine, s prijedlogom da se donesu po hitnom postupku.
 
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim izmjenama odgađa  primjena ovršnog sustava. Ministarstvo pravosuđa izradilo je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona,  koji je upućen Europskoj komisiji,  predlaže se agencijski sustava ovrhe, napušta se institut javnoovršiteljske službe.
 
Članovima Odbora podijeljeno je očitovanje Hrvatske udruge javnih ovršitelja na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, upućeno predsjedniku Odbora.

U raspravi su istaknute razlike u pogledu predložene odgode primjene zakona. Većina članova podržava prijedlog da se provođenje ovrhe regulira na drugi način s obzirom da je Ovršni zakon jedan od najvažnijih zakona u državi. Naglasili su da je Vlada Republike Hrvatske dala svoj stav i naznačila ukidanje javnih ovršitelja, da je izrađen nacrt izmjena koje su bile dostupne na stranici Ministarstva pravosuđa od travnja mjeseca, te da se čeka stav Europske komisije na predloženi nacrt.

Mišljenje je manjine da nema osnove za donošenje zakona po hitnom postupku, podsjetili su da su zakoni u Hrvatskom saboru donijeti dvotrećinskom većinom glasova, da su provedene sve radnje za djelovanje posebne službe javnih ovršitelja, da je predlagatelj morao imati nacrt u raspravi, te da se  odgodom primjene šalje loša poruka. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa četiri (4) glasa „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Ovršnog zakona

Također, Odbor za pravosuđe je sa četiri (4) glasa „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o javnim ovršiteljima

                                              
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 19. lipnja  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja  2012. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku.
  
Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske utvrđeno da Zakon o pučkom pravobranitelju objavljen u Narodnim novinama broj 125/11, nije donesen u postupku propisanim člankom 83. stavkom 2. Ustava RH, te da isti ne može stupiti na snagu prije no što se donese većinom glasova svih zastupnika. Slijedom odluke Ustavnog suda predlaže se donošenje novog zakona. Za razliku od prethodnog prijedloga, novim prijedlogom odustalo se od pripajanja ureda posebnih pravobranitelja pučkom pravobranitelju, uvažavajući njihovo dosadašnje djelovanje, prepoznatljivost, uvažavajući stav stručne javnosti.

U raspravi su izražene različitosti u vezi prijedloga da se zakon donese po hitnom postupku, mišljenje je većine da hitni postupak treba podržati, dok se manjina zalaže za redoviti postupak jer se prijedlog bitno razlikuje od Zakona čije je donošenje osporio Ustavni sud RH. Razlike su izražene i u pogledu posebnih pravobranitelja, jedni zagovaraju njihovo samostalno djelovanje uvažavajući obrazloženje predlagatelja i različitosti u postizanju ciljeva, drugi su mišljenja da bi spajanje posebnih pravobranitelja u Ured pučkog pravobranitelja osnažilo poziciju zamjenika pučkog pravobranitelja jer pučki pravobranitelj ima ustavnu poziciju, rezultiralo efikasnošću i racionalizacijom.

Predlaže se urediti sankcije za neizvršavanje pojedinih zakonskih odredaba, predlaže se preispitati stavak 3. članka 37.

Mišljenje je da bi članak 38. valjalo urediti na način da Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa četiri (4) glasa „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o pučkom pravobranitelju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 14. lipnja  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju državnom imovinom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. lipnja 2012. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da postojeća odredba Zakona o upravljanju državnom imovinom ograničava provedbu radničkog dioničarstva kod trgovačkih društava čije dionice ima Republika Hrvatska. Stoga se predlaže izmjena članka 35. Zakona na način da se predlažu iznimke kako bi se osigurala prava zaposlenika.

Članovi Odbora podržali su donošenje predloženih izmjena s intencijom provedbe radničkog dioničarstva kod trgovačkih društava čije dionice ima Republika Hrvatska. Vezano za prijedlog da se izmjene donesu po hitnom postupku iznijeta su oprečna mišljenja, jedno je da hitnost postupka nije dovoljno obrazložena a u konkretnom slučaju jedino se može raditi o gospodarskom poremećaju, drugo je da treba uvažiti situaciju u kojoj se nalazi Vlada Republike Hrvatske osobito s aspekta provedene privatizacije.

U raspravi je zatraženo dodatno očitovanje na članak 1. st.1  podstavak 3. Prijedloga, u dijelu koji glasi „ili prijenosom prava na imovini trgovačkog društva“, jer je u suprotnosti s obrazloženjem članka 1. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“,  dva  (2) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

Zakon o izmjeni Zakona o upravljanju državnom imovinom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 14. lipnja  2012. razmotrio je Prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. lipnja  2012. godine.  

Odbor je  Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predlaže donošenje novog zakona kako bi se otklonili problemi uočeni u provedbi postojećeg Zakona. Prijedlogom se uređuju osnovni uvjeti za ozakonjenje zgrada, postupak ozakonjenja, proširuje se primjena zakona, uređuje se pitanje dovršenja zgrada, pojednostavljuje se postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, produžuje se rok za podnošenje zahtjeva, smanjuje se iznos naknade i dr.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predloženog zakona. Na Prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

- mišljenje je Odbora da u članku 10. kojim se propisuje rok za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, valja mijenjati na način da se propiše rok koji bi bio vezan za kraj turističke sezone,
- u članku 16. predlaže se da u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju između ostaloga  treba provesti očevid na licu mjesta, s tim u vezi izraženo je mišljenje da za snimku izvedenog stanja mora odgovarati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer graditeljstva, propisivanjem odgovornosti ovlaštene osobe nema potrebe za provođenjem očevida,
- mišljenje je Odbora da postupak predložen člankom 17. valja urediti na jednostavan način, predlaže se da nadležno upravno tijelo dostavi poziv stranki i isti poziv oglasi na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela, na taj način bi se osigurala efikasnost u postupku i izbjegli nepotrebni troškovi, osobito uzimajući u vidu činjenicu da donošenje rješenja o izvedenom stanju ne presumira vlasničke odnose.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa  osam (8) glasova „za“  glasova  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

      1. Prihvaća se Prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
      2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 14. lipnja 2012. godine utvrdio je Prijedlog odluke o razrješenju člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika temeljem članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Klub zastupnika HDZ-a dopisom Klasa: 021-13/12-08/04, Urbroj: 6532-9-1-12-01 od 13. lipnja 2012. zatražio je da se iz reda zastupnika parlamentarne manjine razrješi članstva u Državnom sudbenom vijeću zastupnik Josip Salapić. Uredno pozvani član Odbora zastupnik Josip Salapić nije nazočio raspravi.

Sukladno odredbi članka 40. st. 1. Zakona o državnom sudbenom vijeću da članu Vijeća prestaje dužnost u Vijeću prestankom dužnosti na osnovi koje je izabran, članovi Odbora jednoglasno su s devet glasova “za” podržali prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a., te utvrdili Prijedlog odluke o razrješenju člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika koju podnose Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Privitak:
-Prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a
-Prijedlog odluke

Na temelju članka 124. Ustava Republike Hrvatske “NN” broj 85/2010 – pročišćeni tekst) i članka 40. st. 1. i 5. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“NN” 116/10, 57/11, 130/11) Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU O RAZRJEŠENJU ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA
Razrješuje se dužnosti člana Državnog sudbenog vijeća zastupnik Josip Salapić.

Klasa:
Urbroj:
Zagreb,

PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA
Boris Šprem

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 9. sjednici Odbora održanoj 14. lipnja 2012. godine utvrdio je Prijedlog odluke o imenovanju člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika temeljem članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Člankom 35. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (“NN” br. 116/10, 57/11 i 130/11) propisano je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe.

Klub zastupnika HDZ-a dopisom Klasa: 021-13/12-08/04, Urbroj: 6532-9-1-12-01 od 13. lipnja 2012. godine zatražio je da se iz reda zastupnika parlamentarne manjine za člana Državnog sudbenog vijeća imenuje zastupnik Davorin Mlakar.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno s devet (9) glasova “za” utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika koju podnosi Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar

Privitak:
-Prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a
-Prijedlog odluke

Na temelju odredbe članka 124. stavka 5. Ustava Republike Hrvatske “NN” broj 85/2010 – pročišćeni tekst)   i članka 35. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“NN” 116/10, 57/11 i 130/11)  Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU O IMENOVANJU ČLANA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA
Za člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora imenuju se DAVORIN MLAKAR.

Klasa:
Urbroj: 
Zagreb,

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA
Boris Šprem

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 12. lipnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. svibnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama ujednačava zakonodavni sustav. Predlaže se da u upravnim sporovima pred upravnim sudovima prvog stupnja odluke donose suci pojedinci.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona, istaknuvši da je važno da se izmjene donesu u redovitom postupku, kako bi se raspravilo pitanje odlučivanja u sporovima pred sudovima prvog stupnja, ali i druga pitanja koja se pojave kroz nadzor i praćenje primjene novog zakonodavstva u upravnom sudovanju.

S obzirom na činjenicu da su suci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zauzeli svoje mišljenje kojim se protive prijedlogu da u upravnom sporu prvog stupnja sudi sudac pojedinac, uvažavajući mišljenje člana Odbora da bi predloženi način ubrzao postupke osobito u jednostavnim upravnim stvarima, članovi Odbora suglasni su da do drugog čitanja Ministarstvo pravosuđa preispita prijedlog kako bi se otklonio eventualni nesklad i koordinirala mišljenja predsjednika i sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Predlaže se proširenje zakonodavne intervencije i na odredbe Zakona kojima se uređuje održavanje usmene rasprave, budući da provođenje kontradiktorne rasprave znatno povećava troškove postupka, a sve u cilju povećanja učinkovitosti i efikasnosti odlučivanja pred upravnim sudovima.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 12. lipnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o osobnom imenu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da u primjeni postojećeg Zakona postoje ograničenja, koja se otklanjaju predloženim rješenjima i osiguravaju korištenje više riječi u imenu i prezimenu. Prijedlogom se propisuju dvije zakonske pretpostavke za promjenu osobnog imena (hrvatsko državljanstvo, te da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak). Ubrzava se postupak promjene osobnog imena na način da se ne objavljuje zahtjev na oglasnoj ploči nadležnog tijela. Promjena osobnog imena hrvatskih državljana odobrena po propisima drugih država, kojim se više ne služe, upisuje se u matice bez provođenja postupka promjene osobnog imena.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje zakona u redovitom postupku, mišljenja su da je prijedlog veliki iskorak u kvalitativnom obliku, pohvalili su predloženo rješenje da se ime i prezime može sastojati od više riječi. Na Prijedlog zakona o osobnom imenu iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-uvažavajući slobodu volje promjene osobnog imena, imajući u vidu postojanje mogućih zloporaba, predlaže se propisivanje kontrolnog mehanizma promjene osobnog imena,
-predlaže se preispitati članak 8. Prijedloga jer se odnosi samo na osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak,
-mišljenje je Odbora da bi obavijest o promjeni osobnog imena iz članka 9. valjalo dostavljati i sudovima, stoga predlažu dopunu stavka 2. istoga članka,
-mišljenje je Odbora da treba preispitati članak 11. Prijedloga kojim se prekršajno sankcionira osoba koja upotrijebi tuđe osobno ime kao svoje, u odnosu na kazneno djelo lažnog predstavljanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o osobnom imenu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 12. lipnja 2012. razmotrio je Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 30. svibnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće o radu državnih odvjetništava raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U cjelovitom izlaganju glavni državni odvjetnik RH izvijestio je članove Odbora o radu državnih odvjetništava u 2011. godini. Izvješće sadrži prikaz stanja na pojedinom području, pregled rada državnih odvjetništava, statističke pokazatelje po pojedinim cjelinama, pokazatelje o uspješnosti u postupcima, pokazatelje o materijalnom i financijskom stanju državnog odvjetništva. Izvijestio je da će sljedeće Izvješća biti rezultat sustava elektroničkog praćenja rada.

Posebno je istaknuo da Izvješće ne sadrži podatke o pojedinim predmetima. Radi lakšeg praćenja Izvješća je podijeljeno na rad na kaznenim predmetima i rad na građanskim i upravnim predmetima. U 2011. godini zabilježen je porast broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na 2010. godinu za 3,1%., u porastu su prijave protiv nepoznatih počinitelja. Ažurnost u radu ocjenjena je dobrom jer je broj neriješenih prijava na razini dvomjesečnog priliva. U strukturi kriminaliteta 57% prijava odnosi se na imovinska kaznena djela, 6% prijava odnosi se na kaznena djela vezana za zloporabu opojnih droga, 5% prijava odnosi se na kaznena djela počinjena u platnom prometu i poslovanju. Broj odbačaja stalno se povećava, posebno se provjerava osnovanost odbačaja kaznenih prijava. Razlozi za visoki broj odbačaja leže u činjenici da prijavljeno djelo nije kazneno djelo, da se prijave odbacuju primjenom instituta beznačajnog kaznenog djela, česta je primjena oportuniteta. Postotak neposrednog optuženja je 47,6%. U izvještajnom razdoblju sudovi su donijeli 87,3% osuđujućih presuda. Oduzeta je imovinska korist u iznosu od 79 milijuna kuna. Tijekom 2011. godine Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ukupno je primio 1184 prijave (bilježi se rast kaznenih prijava protiv pravnih osoba), podigao je 292 optužnice, sudovi su donijeli 97% osuđujućih presuda.

Izvješće sadrži podatke po pojedinim područjima kriminaliteta iz kojih je vidljivo da se struktura kaznenih djela protiv života i tijela godinama ne mijenja, kod kaznenih djela vezanih za zloporabu opojnih droga velika većina prijava podnesena je za kazneno djelo iz članka 173. stavka 3. Kaznenog zakona, kaznena djela protiv imovine u strukturi kriminaliteta su najbrojnija, u području gospodarskog kriminala najbrojnije su prijave za kaznena djela prijevare u gospodarstvu, zatim zloporaba u gospodarstvu, uspjeh u postupcima za ova kaznena djela niži je od prosjeka, kod kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji javljaju se poteškoće u progonu jer se za njih u pravilu podnosila kaznena prijava i optužni prijedlog za prekršaj. Novi Zakon o kaznenom postupku daje veće mogućnosti državnom odvjetniku u istraživanju kaznenih djela i procesuiranju počinitelja. Što se tiče izvida kaznenih djela i ograničenja temeljnih prava i sloboda suci istrage u 2011. Godini izdali su 728 naloga u odnosu na 1781 osobu za provođenje posebnih dokaznih radnji.

U 2011. godini građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava primili su u rad 72 726 predmeta, što je u odnosu na 2010. godinu manje za 6%, najviše je pao broj upravnih predmeta. U strukturi sudskih predmeta u 2011. godini primljeno je 37% ovrha, 46% ostalih predmeta (zemljišnoknjižni i izvanparnični), 15% parnica i 2% stečajnih predmeta. Nastavlja se trend povećanja broja ovršnih predmeta. Rad i uspješnost u parničnim i ovršnim postupcima na temelju iskazanih pokazatelja govori da u parnicama u kojima državna odvjetništva zastupaju Republiku Hrvatsku uspješnost je dobra. Ukupno 65% sporova je dobiveno, a 35% sporova je izgubljeno. Na uspješnost posebno utječu radni sporovi u kojima su obveze prema tužiteljima stvorene zakonom ili drugim propisom, a da bi se spor riješio nagodbom potrebno je osigurati sredstva. Od izuzetnog značaja za državno odvjetništvo su poslovi na uknjižbi vlasništva na Republiku Hrvatsku, uknjižbi poljoprivrednog zemljišta, upisu pomorskog dobra i dr.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini. Pohvalili su Izvješće i izrazili zadovoljstvo što je državno odvjetništvo prihvatilo mišljenja i prijedloge Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora izražena prilikom rasprave o Izvješću o radu državnih odvjetništava za 2010. godinu.

Ocjena je Odbora da je ovakvo iscrpno Izvješće o radu državnih odvjetništava sa svim pokazateljima jedina prilika da se raspravlja o stanju i kretanju kriminaliteta, građanskim i upravnim predmetima, te da bi se na sličan način trebalo raspravljati i o radu sudbene vlasti.

S obzirom na činjenicu da broj odbačaja kaznenih prijava raste iz godine u godinu, da je državno odvjetništvo dalo svoj osvrt na odbačaj, mišljenje je Odbora da treba poraditi na iznalaženju rješenja kako bi osumnjičenik bio službeno upoznat s odbačajem kaznene prijave. Isto tako s obzirom na visok postotak odbačaja kaznenih prijava treba poraditi na razdvajanju prekršaja i kaznenih djela.

Sugerira se državnom odvjetništvu da napravi analizu učinaka prisilnog založnog prava i ovrhe kod provođenja prisilne naplate dugova države.

Predlaže se i nadalje afirmacija alternativnih načina rješavanja sporova osobito u građanskim i upravnim predmetima.

Mišljenje je Odbora da sljedeće izvješće o radu državnih odvjetništava kao prioritet izvješćivanja treba imati kriminal u pretvorbi i privatizaciji.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa (7) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 04. svibnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o borbi protiv kriminala i o sigurnosnim pitanjima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Sporazumom između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o borbi protiv kriminala i o sigurnosnim pitanjima uređuje način, oblik i područje međunarodne suradnje, pitanje razmjene informacija.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske o borbi protiv kriminala i o sigurnosnim pitanjima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 04. svibnja 2012. razmotrio je Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka aktom od 12. travnja 2012. godine.

Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije istaknuo je važnost Agencije u zaštiti interesa pojedinaca, ostvarenju prava na pristup informacijama, te nadzornoj zadaći Agencije. Naglasio je da za uspješno obavljanje poslova Agencije treba raditi na rješavanju prostornih i kadrovskih uvjeta koji nisu zadovoljavajući.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće Agencije, iskazali su razumijevanje za probleme u radu Agencije.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 04. svibnja 2012. razmotrio je Prijedlog zaključaka o stečaju, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada aktom od 01. ožujka 2012. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zaključaka u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Kluba zastupnika Hrvatskih laburista- Stranke rada podrobno je obrazložio predložene zaključke kako bi se potaknulo rješavanje brojnih pitanja u provedbi stečajeva i otvorila ozbiljna rasprava na tu temu.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske čiji je predstavnik dodatno obrazložio zašto Vlada RH ne podržava Prijedlog zaključaka o stečaju.

U raspravi su članovi Odbora ocijenili da je intencija predlagatelja za otvaranjem rasprave o problematici stečajeva dobra, ali se nisu suglasili s predloženim zaključcima od kojih su neki nedopustivi kao što je zaključak pod točkom 1. Mišljenje je Odbora da je Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada trebao umjesto zaključaka predložiti vlastite izmjene Stečajnog zakona. Suglasni su da zakonodavni okvir treba mijenjati na način da se skrate rokovi, da se utvrdi odgovornost uprava trgovačkih društava i pojedinaca koji su doveli do stečajeva. Uvažavajući obrazloženje Vlade RH o zakonodavnim inicijativama, Odbor je mišljenja da su iste poželjne u što kraćem roku. Odbor je podsjetio i na činjenicu da je Hrvatski sabor ove godine donio Zakon o dopuni Stečajnog zakona u pravcu zaštite potraživanja radnika.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je donio sljedeće zaključke

1. Odbor dijeli ocjenu predlagatelja o osjetljivosti primjene Stečajnog zakona i nužnosti poduzimanja potrebnih mjera za njegovo učinkovitije provođenje.
Zaključak je usvojen jednoglasno devet (9) glasova „za“.

2. Odbor podržava namjeru Vlade Republike Hrvatske da izmjeni Stečajni zakon i druge propise koji se odnose na pitanja stečaja.
Zaključak je usvojen sa sedam(7) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom.

3. Ne prihvaća se Prijedlog zaključaka o stečaju Kluba zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada.
Zaključak je usvojen jednoglasno s devet (9) glasova „za“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 04. svibnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazakstana o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, terorizma i drugih oblika kaznenih djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Ugovorom uređuju pitanja razmjene podataka, informacija i iskustava s ciljem sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama, terorizma. Prijedlogom se uspostavlja međunarodnopravni okvir za suradnju dviju država u području borbe protiv organiziranog kriminala.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali donošenje Zakona.

Bez provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazakstana o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, terorizma i drugih oblika kaznenih djela

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u nastavku 7. sjednice održane 08. svibnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama dopunjuje odredba koja uređuje pravni institut porezne tajne. Kako bi se potaklo porezne obveznike na pravovremeno ispunjavanje dospjelih obveza po osnovi poreza, predlaže se javno objavljivanje popisa poreznih obveznika koji imaju najviši iznos poreznog duga. Osim toga, ovim se izmjenama uređuju pitanja odgovornosti članova društva i povezanih osoba, definiraju se povezana društva, ovisno i vladajuće društvo, kontrola vladajućeg i ovisnog društva, povezane osobe. Propisuju se pretpostavke za utvrđivanje odgovornosti, osobito u slučajevima zlouporabe u gospodarskom poslovanju. Uvodi se zakonski prijeboj dospjelog potraživanja poreznog dužnika prema državnom proračunu koji ima utvrđene obveze na ime poreznog duga. Predlažu se izmjene vezane za ovršne postupke.

Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona iznijete su primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-u članku 12. kojim se mijenja članak 131. Zakona točku 1. predlaže se dopuniti na način da se propiše i odgovornost pravnih osoba za obveze iz porezno dužničkog odnosa,
-mišljenje je da u istom članku treba zadržati dosadašnje rješenje kojim ovršenik fizička osoba odgovara za dug i imovinom koja predstavlja bračnu stečevinu,
-sugerira se provođenje rasprave o apsolutnoj zastari.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
2. Primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora u nastavku 7. sjednice održane 16. svibnja 2012. razmotrio je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora aktom od 11. svibnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se pitanja koja se uređuju predloženim izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora mogu podijeliti u tri skupine. Prva skupina uvjetovana je novim ustrojem državne uprave, druga skupina uređuje potrebna usklađenja uvjetovana promjenama Ustava RH, treću skupinu čine pitanja zakonodavnog postupka, te prava i dužnosti zastupnika. Predlaže se ukinuti institut ispravka netočnog navoda koji je u praksi često zlorabljen, te proširiti institut replike.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli oprečna mišljenja vezana za ukidanje ispravka netočnog navoda. Jedni zagovaraju ukidanje jer su mišljenja da je taj institut zlorabljen što je dovodilo do ometanja rada plenarne sjednice, drugi su mišljenja da institut ispravka netočnog navoda nije trebalo izbaciti budući da postoje i druge mogućnosti uvođenja reda u raspravljanju. Osim toga mišljenja su da predloženi članak 46. kojim se daje mogućnost za podnošenje zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika osim nespretnog naziva ne osigurava brzu reakciju na izlaganje.

Također, oprečna su mišljenja članova Odbora i u pogledu odredaba Poslovnika kojima se uređuje prijam i raspored državnih službenika u Klubove zastupnika. Jedno je mišljenje da ta pitanja moraju biti predmet Poslovnika, dok je drugo mišljenje da te odredbe treba brisati iz Poslovnika, jer se zapošljavanje državnih službenika uređuje Zakonom o državnim službenicima. Mišljenje je da u članku 6. kojim se uređuje zapošljavanje službenika na poslovima tajnika Kluba treba brisati predloženo nabrajanje „iz Stručne službe Sabora ili izvan nje“.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora.
2. Primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga odluke.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 17. travnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. travnja 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjene ovoga Zakona predlažu kako bi se otklonilo neujednačeno postupanje zemljišnoknjižnih sudova u provedbi odredaba zakona na način da se predlaže brisanje stavka 2. u članku 268. a. Predlaže se brisanje obveze upravnih tijela da urbanističkoj i građevinskoj inspekciji dostavljaju lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima građenja i potvrde glavnih projekata. Predlaže se smanjenje broja članova Savjeta prostornog uređenja.

U raspravi na Odboru istaknuto je da valja preispitati prijedlog sadržan u članku 5. kojim se u članku 268 a briše stavak 2. Predloženo je da se rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prostornom uređenju provede u dva čitanje, da se paralelno s tim predlože izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izrađenim zgradama i predloži brisanje zabrane otuđenja iz članka 22.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa četiri (4) glasa „za“ i tri (3) suzdržana glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 17. travnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. ožujka 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar unutarnjih poslova istaknuo je da se izmjene i dopune Zakona predlažu sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske. Izmjenama se predlaže pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed ograničiti prostorno na 10 metara od objekta u kojima je sjedište Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske, predlaže se ograničiti broj sudionika na 1 500 osoba, predlaže se vrijeme u kojem se može održavati mirno okupljanje i javni prosvjed.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali predložene izmjene i dopune Zakona kojima se osigurava provedba zajamčenog ustavnog prava građana na mirno okupljanje. Suglasni su da se odluka Ustavnog suda mora provesti te da nije jednostavno regulirati prostorno ograničenje, broj sudionika i vrijeme okupljanja. Unatoč različitim mišljenjima vezanim za predložena rješenja, činjenica je da su vremenska i prostorna ograničenja vezana za smještaj adresata, te da se time ne ograničavaju prava građana. Sama Europska konvencija o ljudskim pravima koja između ostaloga u članku 11. regulira pravo na slobodu mirnog okupljanja, kroz kumulativne uvjete (legitiman cilj, načelo proporcionalnosti, ograničenje na temelju zakona..) govori o nužnosti tehničkih detalja. Predloženim izmjenama osigurava se slobodno izražavanje protesta, dok je prijedlog vremenskog ograničenja zasigurno najsloženije pitanje.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 17. travnja 2012. razmotrio je Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka aktom od 30. ožujka 2012. godine.

Odbor je sukladno članku 73. Poslovnika Godišnje izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da Agencija sukladno zakonskoj ovlasti prvi puta podnosi objedinjeno izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu. Tijekom 2011. godine Agencija je zaprimila 312 predmeta od toga 209 izjavljenih žalbi, 48 upita i 38 predstavki, dostavljeno joj je 2655 izvješća tijela javne vlasti.

Ukratko je izvijestila o aktivnostima Agencije na promicanju prava na pristup informacijama, provedenoj edukaciji. Agencija je dostavila ažurirano izvješće o sklapanju i izvršavanju ugovora o javnoj nabavi.

U raspravi članovi Odbora naglasili su da je ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljno ljudsko pravo, da se kroz njegovo provođenje najbolje ostvaruje princip otvorene vlasti. Zatražili su dodatno obrazloženje predlagatelja o sankcijama prema tijelima javne vlasti zbog neizvršavanja zakonom propisanih obveza i podatke o poduzetim radnjama Agencije, s obzirom da takve podatke izvješće ne sadrži.

Nedostatak izvješća vide i u izostanku kritičkog stava o primjeni Zakona, poteškoćama u radu Agencije u provođenju svojih ovlasti. Mišljenja su da je obveza tijela državne vlasti na izvještavanje nedovoljno obrađena, da je metodologija izrade izvješća neodgovarajuća kao i programi obrazovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa četiri (4) glasa „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 17. travnja 2012. razmotrio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio pučki pravobranitelj aktom od 04. travnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće pučkog pravobranitelja sukladno članku 73. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju pučki pravobranitelj ograničio se na područja koja spadaju u djelokrug Odbora za pravosuđe, a odnose se na osobe lišene slobode i pritužbe na rad pravosuđa. Istaknuo je da pučki pravobranitelj nije ovlašten neposredno postupati prema pravosudnim tijelima jer je na snazi Zakon o pučkom pravobranitelju iz 1992. godine.

Naime, Ustavni sud utvrdio je da novi Zakon iz 2011. godine ne može stupiti na snagu jer nije donesen s dovoljnim brojem glasova. U 2011. godini pučkom pravobranitelju podneseno je 212 pritužbi osoba lišenih slobode, pritužbe su se uglavnom odnosile na zdravstvenu zaštitu, uvjete smještaja, pogodnosti i dr. Osnovni problem zatvorskog sustava i nadalje je prenapučenost uz koju je vezano provođenje pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora.

Udio pritužbi na rad sudova u odnosu na ukupan broj pritužbi je velik i iznosi 21%., ukupno je zaprimljeno 397 pritužbi u izvještajnoj godini. U najvećem dijelu pritužbe se odnose na nezadovoljstvo ishodima sudskih sporova, neažurnost sudova i dugotrajne postupke. Mišljenje je pučkog pravobranitelja da je moguće unaprijediti kvalitetu suđenja, da je potrebno ojačati sudsku upravu, skratiti postupke pred upravnim sudovima, razriješiti dileme u sadržaju i primjeni Zakona o kaznenom postupku.

U raspravi su članovi Odbora većinom glasova podržali Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2011. godinu, koje je opsežno, kvalitetno i odmjereno. Pored brojčanih pokazatelja o podnijetim pritužbama građana, izvješće sadrži načelne stavove pučkog pravobranitelja u području pravosuđa, te prijedloge poboljšanja koji mogu poslužiti kao podloga za buduće rasprave. Kako je jedan segment izvješća posvećen osobama lišenim slobode, predloženo je da se pri redovitim pregledima ustanova u kojima se ograničava sloboda kretanja provede istraživanje o jednakom tretmanu zatvorenika.

Manjinsko je stajalište da predmetno izvješće sadrži neke neprimjerene ocjene kao što je ocjena o politizacija državne uprave pri imenovanju rukovodećih službenika.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 07. ožujka 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvlaštenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. veljače 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama dosadašnja nadležnost županijskih sudova za postupanje po tužbama protiv drugostupanjskih rješenja o izvlaštenju mijenja na način da se sudska zaštita u postupcima izvlaštenja osigurava pred mjesno nadležnim upravnim sudovima. Predlaže se ustupanje nedovršenih predmeta nadležnim upravnim sudovima bez odgode, predmeti zaprimljeni pred županijskim sudovima koji neće biti dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o upravnim sporovima na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona. Radi jasnoće teksta na Konačni prijedlog zakona iznijete su slijedeće primjedbe i mišljenja:

- u cijelom tekstu Zakona riječi „mjesno nadležnim upravnim sudovima“ predlaže se zamijeniti riječima „mjesno nadležni upravni sud“,
- u članku 2. stavak 3. valja urediti na način da se propiše da su postupci izvlaštenja hitni postupci,
- u članku 4. stavku 2. predlaže se propisati postupanje mjesno nadležnog upravnog suda u nedovršenim postupcima prema odredbama Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 20/2010.), kojim se osigurava dvostupanjsko odlučivanje.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvlaštenju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe na 5. sjednici Odbora održanoj 7. ožujka 2012. godine razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke, Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske, Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 51., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. ožujka 2012. , s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da Vlada RH predlaže potvrđivanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji koji se sastoji od osnovnog teksta Ugovora, teksta Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama, te završnog akta. Člankom 36. Ugovora predviđen je mehanizam praćenja ispunjavanja obveza.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona, zanimao ih je način objave iznimno obimnog dokumenta.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske,Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 21. veljače 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programu Europske unije za kazneno pravo, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. veljače 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da Republika Hrvatska sudjeluje u programima Europske unije na temelju Okvirnog sporazuma o općim načelima sudjelovanja. Program kazneno pravo dio je Općeg programa „Temeljna prava i pravda“. Potvrđivanje Memoranduma omogućit će sudjelovanje Republike Hrvatske u projektima namijenjenim edukaciji pravosudnih dužnosnika, te jačanju pravosudne suradnje na međusobnom priznavanju sudskih odluka. Za provedbu Zakona osigurana su dodatna financijska sredstva.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona, naglasili su da s obzirom na kratke rokove prijave projekata treba senzibilizirati pravosudne institucije radi podnošenja prijava. Također, upozoreno je na potrebu ujednačenog prevođenja tekstova.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programu Europske unije kazneno pravo

sa sljedećim:

AMANDMANOM

U članku 2. Zakona, u prijevodu Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programu Europske unije kazneno pravo na hrvatski jezik u cjelovitom tekstu kratica „JPEN“ zamjenjuje se kraticom „PPKP“.

Obrazloženje

U tekstu Konačnog prijedloga Zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programu Europske unije kazneno pravo potrebno je izmijenit tekst na način kako je predloženo amandmanom. Izraz „JPEN“ predstavlja englesku verziju kratice „Specific Programme Criminal Justice“ dok je prijevodu na hrvatski jezik odgovarajući izraz „PPKP“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 21. veljače 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Posebnom programu građansko pravo, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. veljače 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da Republika Hrvatska sudjeluje u programima Europske unije na temelju Okvirnog sporazuma o općim načelima sudjelovanja. Posebni program građansko pravo dio je Općeg programa „Temeljna prava i pravda“. Potvrđivanje Memoranduma omogućit će sudjelovanje Republike Hrvatske u projektima namijenjenim edukaciji pravosudnih dužnosnika, te jačanju pravosudne suradnje utemeljene na međusobnom priznavanju sudskih odluka. Za provedbu Zakona osigurana su dodatna financijska sredstva.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona o potvrđivanju Memoranduma.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u Posebnom programu građansko pravo

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici održanoj 15. veljače 2012. Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. veljače 2012.

Odbor je Prijedlog plana raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Vlada Republike Hrvatske donijela Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2012. godinu, koji sadrži obveze iz nove pravne stečevine EU, kao i preostale obveze iz procesa pregovora, ukupno je potrebno donijeti 55 zakona. Planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije Vlada Republike Hrvatske utvrđuje dinamiku zakonodavnih aktivnosti u 2012. godini.

Članovi Odbora podržali su Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije za 2012. godinu. U raspravi je istaknuto da je predloženi plan usklađivanja zahtjevan projekt Vlade Republike Hrvatske za koji je potrebna koordinirana aktivnost svih subjekata. Uočeno je da plan usklađivanja ne utvrđuje obvezu donošenja Zakona o osobnom bankrotu, koji je neizvšena obveza iz Plana usklađivanja zakonodavstva iz 2011. godine. Planom usklađivanja u IV. kvartalu predlaže se donošenje Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kako je u dnevni red 3. sjednice Hrvatskoga sabora uvršten Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, postavljen je upit treba li točku 45 brisati.

Odgovarajući na postavljeni upit predstavnica predlagatelja istaknula je da se radi o dvjema izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “ZA” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom
stečevinom Europske unije za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 15. veljače 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. veljače 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno,predstavnica predlagatelja istaknula je da su prema važećem uređenju potraživanja radnika iz stečajne mase u određenoj mjeri osigurana prema Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. Praksa je pokazala da se stečajevi otvaraju relativno kasno, kada je stečajna masa umanjena tako da često nije moguća isplata minimalnih potraživanja radnika po odredbama Stečajnog zakona. Slijedom toga, ovim prijedlogom dopunjava se odredba članka 86. Stečajnog zakona na način da se određeni minimalni dio potraživanja radnika izjednačava s ostalim potraživanja iz članka 86.

U raspravi su članovi Odbora podržali osnovnu intenciju predložene dopune Stečajnog zakona zaštitu prava radnika na način predložen člankom 1. Prijedloga. Stajališta su da treba podržati amandman Odbora za zakonodavstvo kako bi bilo razvidno da se predložena izmjena odnosi na stečajne postupke koji će biti otvoreni nakon stupanja na snagu predložene dopune.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dopuni Stečajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 15. veljače 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. veljače 2012. godine, s prijedlogom da se Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjena i dopuna ovoga Zakona predlaže radi njegova usklađenja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima. Predlaže se odrediti Ured za sprječavanje pranja novca kao ustrojstvenu jedinicu Ministarstva financija, kojom upravlja predstojnik Ureda.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predložene izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Naglasili su da Ured propisanim zadaćama i nadležnostima ima veliku ulogu u aktivnostima na suzbijanju korupcije, osiguranju dokaza, prevenciji. Neovisno o promjeni ustrojstvenog oblika ured mora osigurati provođenje i ispunjenje međunarodnih obveza.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 03. sjednici održanoj 17. veljače 2012. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktima od 13. veljače 2012. godine.

Odbor je o prijedlozima akata raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je proveo objedinjenu raspravu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je projekciju Državnog proračuna za 2012. godinu, sukladno smjernicama i politici za izradu proračuna. Smanjuje se rashodovna strana Državnog proračuna. Predloženi proračun od utjecaja je na poduzetništvo i građanstvo, kroz smanjivanje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, izmjene Zakona o porezu na dobit, izmjene poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost. Rashodi državnog proračuna manji su gotovo 4 milijarde kuna, smanjeni su rashodi za zaposlene i materijalni rashodi. S obzirom na nadležnost Odbora za pravosuđe predlagatelj je obrazložio prijedlog proračuna Ministarstva pravosuđa, koji unatoč smanjenju proračunskih sredstava teži očuvanju temeljnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa. Uštede su planirane na smanjenju proračunskih sredstava za plaće zaposlenih, smanjenju tekućih rashoda, umanjena su i kapitalna ulaganja.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog državnog proračuna za 2012. godinu koji sukladno općim uvjetima i smjernicama vodi smanjenju državnog deficita koji je po ocjeni Odbora važna karakteristika predloženog proračuna. Projekcijom proračuna u osnovi su zadovoljeni glavni preduvjeti djelovanja Ministarstva pravosuđa, nastoji se prekinuti dosadašnja praksa platnog sustava koja je dovodila do velikih razlika u plaći službenika (5,1% rashodi za ugovore o djelu u odnosu na sredstva za zaposlene), predlaže se infrastrukturna ulaganja nastaviti sukladno utvrđenim prioritetima.

Članovi Odbora u raspravi su svoje zanimanje usmjerili i na problematiku implementacije projekta e-spisa, pojedina kapitalna ulaganja kao što su primjerice ulaganja u zgradu u Splitu, Trg pravde u Zagrebu, moguću projekciju adaptacije Općinskog suda u Rovinju. Odbor je podržao nastojanja Ministarstva pravosuđa na rješavanju izdataka za zaposlene koja su premašivala dozvoljene iznose, te ukazao na moguće rješavanje te problematike kroz nova zapošljavanja.

U završnom obraćanju predstavnik ministarstva istaknuo je da Ministarstvo pravosuđa ulaže napore da se neki projekti kapitalnih ulaganja realiziraju suradnjom javnog i privatnog partnerstva, da će Ministarstvo poduzeti aktivnosti na povezivanju dosadašnjih informacijskih sustava u vođenju e-spisa.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) glasa protiv odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU, I PROJEKCIJE ZA
2013. I 2014. GODINU

Također, Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 17. veljače 2012. razmotrio je Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju aktom od 05. prosinca 2011. godine.

Odbor je predmetno izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da izvješće sadrži reviziju učinkovitosti upravljanja poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske, koja obuhvaća stjecanje nekretnina, raspolaganje nekretninama i ostvarivanje vlasničkih prava. Ocjena je Državnog ureda za reviziju da upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske nije učinkovito, utvrđene su značajne nepravilnosti. Slijedom toga potrebno je unaprijediti sustav upravljanja nekretninama, jasnije propisati način utvrđivanja opravdanog interesa i postupka procjene vrijednosti imovine, utvrditi potrebe drugih tijela državne uprave za imovinom prije donošenja odluke o prodaji državne imovine, osigurati prodaju po tržišnim cijenama, odrediti kriterije uzimanja u zakup poslovnog prostora, urediti evidentiranje imovine u poslovnim knjigama, sastaviti popis obveznika dostave podataka u očevidnik imovine.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske. Jednoglasni su u ocjeni da upravljanje državnom imovinom nije bilo racionalno, da Izvješće obuhvaća brojne primjere nepravilnosti u upravljanju i raspolaganju imovinom. Odbor podržava Izvješće sa svim predloženim mjerama i preporukama Državnog ureda za reviziju na povećanju učinkovitosti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 17. veljače 2012. razmotrio je Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2011. godinu i Izvješća o obavljenim revizijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju aktom od 16. prosinca 2011. godine.

Odbor je Izvješće o radu državnih odvjetništava raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, zamjenik glavnog državnog revizora istaknuo je da je Ured u izvještajnom razdoblju obavio 832 revizije, od toga 527 financijskih revizija, 291 uvid u proračun i financijske izvještaje lokalnih jedinica, 12 uvida u financijske izvještaje izvanparlamentarnih stranaka i dvije revizije učinkovitosti. Najčešće utvrđene nepravilnosti odnose se na sustav unutarnjih financijskih kontrola, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, postupke javne nabave, zaduživanja.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2011. godinu i Izvješća o obavljenim revizijama. Pohvaljen je rad Ureda, sistematičnost i preglednost Izvješća. Sadržaj Izvješća ukazuje na brojne nepravilnosti, nezakonitosti, neracionalno trošenje proračunskih sredstava velikog broja proračunskih korisnika. S obzirom na financijsku nedisciplinu subjekata obuhvaćenih revizijom postavljeno je pitanje o broju podnesenih kaznenih prijava protiv subjekata kod kojih su utvrđene nepravilnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2011. godinu i Izvješća o obavljenim revizijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 18. siječnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. siječnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženom izmjenom Ovršnog zakona stavlja van snage Uredba o izmjenama Ovršnog zakona, kako bi se otklonila nastala pravna praznina u vremenskom važenju Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) suzdržana glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA OVRŠNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 18. siječnja 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. siječnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da se odredba članka 5. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika nije primjenjivala dugi niz godina jer u Državnom proračunu nisu bila osigurana sredstva. Predlaže se odgoda primjene članka 5. Zakona i u 2012. godini, bez trajne redukcije prava na dodatak na plaću pojedinim pravosudnim dužnosnicima kojima su povećani poslovi mjerama racionalizacije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 18. siječnja 2012. razmotrio je Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 20. rujna 2011. godine.

Odbor je Izvješće o radu državnih odvjetništava raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju glavni državni odvjetnik RH izvijestio je članove Odbora o radu državnih odvjetništava u 2010. Izvješće sadrži podatke o stanju i kretanju kriminaliteta, poduzetim radnjama na zaštiti imovinskih interesa RH, rad državnih odvjetništava na kaznenim predmetima, građanskim i upravnim predmetima, pravnoj problematici, materijalnom i kadrovskom stanju odvjetništava, ostalim poslovima iz nadležnosti državnih odvjetništava.

U 2010. godini zabilježen je neznatan pad broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na 2009. godinu. Primjena novog Zakona o kaznenom postupku omogućava veću učinkovitost u pojedinim predmetima, istodobno zahtjeva osiguranje sredstava za stručna mišljenja i vještačenja, potrebnu opremu, te zapošljavanje dužnosnika i službenika. Državna odvjetništva postižu ažurnost u radu. U strukturi kriminaliteta najviše su zastupljena kaznena djela protiv imovine, te kaznena djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, u porastu su kaznena djela vezana za zlouporabu droga, u porastu su i kaznena djela gospodarskog kriminala, povećava se broj kaznenih prijava protiv pravnih osoba. USKOK je u 2010. godini zaprimio 1 101 prijavu, ukupno je u radu imao 1262 prijave, donio je 1085 odluka, odbačeno je 795 prijava. U izvještajnom razdoblju sudovi su donijeli 86,3% osuđujućih presuda. Izmjene pozitivnih propisa omogućavaju USKOK-u učinkovite zahvate u imovinu stečenu izvršenjem kaznenih djela. Za kaznena djela ratnih zločina primljeno je 58 novih prijava. Izrađena je baza podataka ratnih zločina.

U 2010. godini građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava primili su u rad 89. 852 predmeta, što je u odnosu na 2009. godinu manje za 26,1%, najviše je pao broj sudskih i upravnih predmeta. Ukupna vrijednost parničnih predmeta iznosila je 19.352.980.000,oo kn, visina potraživanja prema državi kao tuženiku iznosila je 15.948.056.0000,oo kn. U sporovima u kojima je država tužitelj dobiveno je 83% parnica, izgubljeno 17% parnica, sklopljeno 57 sudskih nagodbi. U sporovima u kojima je država tuženik dobiveno je 32% sporova, izgubljeno 33% sporova, sklopljeno 146 nagodbi. Kao i ranijih godina bilježi se povećanje broja ovršnih predmeta.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010. godini uz slijedeće napomene:
-konstatira se napredak u radu državnih odvjetništava što se osobito ogleda u velikom broju presuđenih predmeta i visokom postotku osuđujućih presuda,
-konstatira se da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske postiglo visok stupanj povjerenja i vjerodostojnosti u javnosti,
-konstatira se potreba za dodatnim aktivnostima u cilju povećanja broja slučajeva mirnog rješenja spora i racionalizacije postupanja DORH-a u građanskim predmetima.

U raspravi je pored navedenoga istaknuto da bi izvješće državnih odvjetništava bilo potpunije kada bi sadržavalo i postotak pravomoćnih presuda. Da permanentan rast prijava za kazneno djelo iz članka 173. st.1. Kaznenog zakona posjedovanja opojnih droga, opterećuje kazneni sustav i nameće potrebu izmjene Kaznenog zakona.

Uočena su velika odstupanja u radu pojedinih državnih odvjetništava, primjerice broj odbačaja po članku 28. Kaznenog zakona u Dubrovniku je 49,4%, dok je u Karlovcu 7%. Potrebno je i dalje raditi na jačanju suradnje državnih odvjetništava, policije i drugih subjekata na otkrivanju i progonu počinitelja kaznenih djela.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa devet (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici održanoj 18. siječnja 2012. godine Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2012. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno, predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Vlada RH temeljem članka 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora donijela Uredbu o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i Uredbu o izmjenama Ovršnog zakona.

Predlagatelj je podnoseći izvješće predložio i izmjenu Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i izmjenu Ovršnog zakona.

Bez rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova ”za” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici Odbora održanoj 18. siječnja 2012. godine utvrdio je Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika temeljem članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća dopisom Broj: OU-128/11 od 02. siječnja 2012. godine zatražio je od predsjednika Hrvatskoga sabora imenovanje dva člana Vijeća iz reda zastupnika.

Člankom 35. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (“NN” br. 116/10, 57/11 i 130/11) propisano je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe.

Nakon provedenih konzultacija, vladajuća koalicija predlaže za člana Državnog sudbenog vijeća zastupnika Josipa Leku, oporba za člana Državnog sudbenog vijeća predlaže zastupnika Josipa Salapića.

Slijedom navedenoga, Odbor je utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika koju podnosi Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Privitak:
-Prijedlog odluke

Na temelju članka 124. stavka 5. Ustava Republike Hrvatske “NN” br. 56/90, 135/97, 8/98 - pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst) i članka 35. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“NN” 116/10, 57/11 i 130/11) Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU
O IMENOVANJU ČLANOVA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

Za članove Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora imenuju se:
1. Josip Leko
2. Josip Salapić

Klasa:
Urbroj:
Zagreb,

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA

Boris Šprem

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici Odbora održanoj 18. siječnja 2012. godine utvrdio je Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika temeljem članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća dopisom Broj: DOV-11/11 od 23. prosinca 2011. izvijestio je predsjednika Hrvatskoga sabora da je članovima Državnoodvjetničkog vijeća gospođi Ingrid Antičević Marinović i gospođi Ani Lovrin prestala navedena dužnost, te zatražio da Hrvatski sabor imenuje dva člana Vijeća iz redova svojih zastupnika.

Člankom 144.f st. 3. i člankom 145.o. Zakona o Državnom odvjetništvu (“NN” br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10,57/11 i 130/11) propisano je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

Nakon provedenih konzultacija, vladajuća koalicija predlaže za člana Državnoodvjetničkog vijeća zastupnicu Ingrid Antičević Marinović, oporba za člana Državnoodvjetničkog vijeća predlaže zastupnicu Anu Lovrin.

Slijedom navedenoga, Odbor je utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika, koju podnosi Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar

Privitak:
-Prijedlog odluke

Na temelju članka 125. stavka 6. Ustava Republike Hrvatske “NN” br. 56/90, 135/97, 8/98 - pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 – pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst), članka 144.f stavak 3. i članka 145.o Zakona o državnom odvjetništvu (“NN” 76/09, 153/09, 116/10, 145/10,57/11 i 130/11) Hrvatski sabor na sjednici održanoj__________ donio je

ODLUKU
O IMENOVANJU ČLANOVA DRŽAVNOODVJETNIČKOG VIJEĆA

Za članove Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora imenuju se:
1. Ingrid Antičević Marinović
2. Ana Lovrin

Klasa:
Urbroj:
Zagreb,

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA

Boris Šprem

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 22. prosinca 2011. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o javnim ovršiteljima, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog zakona o izmjenama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili: Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HNS-a, Klub zastupnika IDS-a i Klub zastupnika HSU-a, aktom od 22. prosinca 2011. godine, s prijedlogom da se donesu po hitnom postupku.

Odbor je Prijedloge zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika. Odbor je o predloženim zakonima proveo objedinjenu raspravu.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se izmjene Zakona o javnim ovršiteljima i izmjene Ovršnog zakona predlažu kako bi se odgodila primjena pojedinih odredbi Zakona do 1. srpnja 2012. godine. Određene nedostatke zakona valja na vrijeme otkloniti i riješiti probleme provedbe, uvažavajući pri tom i mišljenje javnosti. U tom razdoblju potrebno je poboljšati sustav ovrha, izmijeniti pojedine odredbe Ovršnog zakona, osobito u dijelu koji uređuje ovlasti i način postupanja javnih ovršitelja u provedbi ovršnih postupaka.

Članovi Odbora većinom glasova podržali su predložene izmjene kojima se odgađa primjena pojedinih odredbi, radi njihova poboljšanja. Stajalište je Odbora da transparentnost ovrhe, pravna sigurnost i vladavina prava, mišljenje šire javnosti trebaju biti osnov za doradu pojedinih odredbi. Istaknuto je da zemlje Europske unije na različite načine reguliraju ovršne postupke, model koji je preuzela Republika Hrvatska moguće je provesti uz određene transformacije odnosa u društvu. Vezano za primjenu pravne stečevine, zahtjevi se odnose na brzo, efikasno i kvalitetno pravosuđe.
Pojedinačno je mišljenje da su zakoni kojima se uređuje ovrha i uvode javni ovršitelji zakoni kojima smo poštivali kriterije i mjerila iz Poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Da se radi o zakonima koji su u Hrvatskom saboru usvojeni dvotrećinskom većinom, te da je potrebno voditi računa da je imenovan određeni broj javnih ovršitelja koji su trebali započeti s radom u skoro vrijeme.

Odbor je upoznat s amandmanima Odbora za zakonodavstvo kojima se sadržajno i nomotehnički dorađuju predložene odredbe.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o javnim ovršiteljima

Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama Ovršnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar