Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 19. svibnja 2015. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2015. godine.
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U radu Odbora sudjelovao je i ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da je izvješćem obuhvaćeno djelovanje sudbene vlasti, bitne promjene u organizaciji sudova do 2014. godine, rezultati rada po granama suđenja, te prijedlog mjera za unaprjeđenje rada sudova.
U svom izlaganju posebno se osvrnuo na bitne reformske mjere u 2014. kojima se broj sudova sa 161 smanjuje na 77. Naime, donošenjem Zakona o područjima i sjedištima sudova koji je stupio na snagu 1. travnja 2015. godine osim članka 4. st. 1., 2. i 3., čl. 14. koji stupa na snagu 1. srpnja 2015., te čl. 4. st.4. koji stupa na snagu 1. siječnja 2016., novim zakonom broj općinskih sudova smanjen je sa 68 na 24, broj prekršajnih sudova sa 63 na 22, u organizaciji mreže trgovačkih sudova ustanovljen je Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije. Istaknuo je da provedba reforme traži praćenje novog ustroja, kadrovsku popunjenost, materijalnu opremljenost i specijalizaciju sudaca.
Predsjednik je izvijestio kako je i u 2014. nastavljen trend smanjivanja broja neriješenih predmeta, broj neriješenih predmeta na dan 31. prosinca 2014. iznosi 574.783 predmeta, kad se tom broju zbroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra taj broj iznosi 616.968. Priljev predmeta i dalje je vrlo visok i iznosi 1. 322.643 predmeta. Osim toga, prisutan je trend smanjenja broja tzv. starih predmeta u odnosu na ukupan broj predmeta, rad na starim predmetima prioritet je rada i u 2015. godini. Podaci pokazuju da je najveće smanjenje broja primljenih i neriješenih predmeta na prekršajnim sudovima, dok se najveći broj neriješenih predmeta odnosi na građansku granu suđenja.
U dijelu Izvješća u kojem su iznijeti podaci o strukturi proračuna namijenjenog pravosudnim tijelima, predsjednik je istaknuo da su ukupna proračunska sredstva na razini 2013. godine. Unatoč tome što su rebalansom proračuna u prosincu 2014. godine osigurana sredstava za podmirenje ranijih dugova, još uvijek postoji dug sudova po osnovi dospjelih obveza za intelektualne usluge. Izdaci za zaposlene čine 78,57% proračuna, 21% odnosi se na materijalne izdatke, 17,40% čine rashodi za usluge. Potrebno je osigurati veća sredstva za edukaciju kako bi se provela specijalizacija sudaca.
U pogledu ljudskih potencijala predsjednik je izvijestio da po broju sudaca RH spada u vrh europskih zemalja, da je u 2014. godini ukupno bilo zaposleno 8.669 osoba, od toga 1.903 pravosudna dužnosnika. Broj sudaca se smanjuje i taj trend će se nastaviti.
Govoreći o rezultatima rada po granama izvijestio je da je za razliku od građanske kaznena grana relativno ažurna, nastavlja se delegacija predmeta s opterećenih na manje opterećene sudove. Nastavljeno je smanjenje priljeva predmeta na prekršajne sudove, što je posljedica izmjena Prekršajnog zakona, kojim su ovlašteni tužitelji uključeni u rješavanje manje značajnih predmeta.
Osim toga, predsjednik se osvrnuo i na kadrovske potrebe za rad na ujednačavanju sudske prakse, opterećenost sudaca i okvirna mjerila, standardizirano vrijeme trajanja postupaka, materijalnu i prostornu opremljenost sudova.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu. Mišljenja su da stanje sudbene vlasti bilježi značajan napredak i pokazuje dobre trendove. Zalažu se za veću suradnju zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti radi unaprjeđenja učinkovitosti rada sudova.
Istaknuto je da zaključni pregled Izvješća treba dopuniti tako da sadrži konkretne prijedloge /prioritete/ uključujući i pregled zakonodavnih rješenja.
Osvrćući se na statističke pokazatelje u raspravi je istaknuto da je broj neriješenih predmeta smanjen, istodobno je smanjen i ukupni priljev predmeta. Prekršajni i ovršni predmeti pokazuju tendenciju smanjenja, građanski predmeti bilježe smanjenje priljeva i smanjenje riješenih predmeta, kazneni predmeti u prvom stupnju nisu smanjeni, upravni sudovi u prvom stupnju gomilaju neriješene predmete, broj ostavinskih predmeta raste. Na temelju tih pokazatelja potrebno je utvrditi razloge porasta broja neriješenih ostavinskih predmeta čije rješavanje je prepušteno javnim bilježnicima. U kaznenoj grani sudovanja predloženo je preispitati mogućnosti premještaja dijela sudaca prekršajnih sudova na prvostupanjske kaznene sudove, imajući u vidu kontinuirani trend rasterećenja prekršajnih sudova uslijed unaprjeđenja normativnog okvira u sferi prekršajnog prava. U području upravnog sudovanja predlaže se provođenje mjere ispomoći sudaca Visokog upravnog suda RH u rješavanju predmeta na upravnim sudovima.
U raspravi je iznijeto da unatoč izvještajnim pokazateljima ostaje činjenica da građani nisu zadovoljni kvalitetom suđenja. S tim u vezi predloženo je preispitivanje okvirnih mjerila za rad sudaca uvažavajući posebnosti pojedinih skupina i vrsta predmeta.
Članovi odbora posebice su upozorili na potrebu osiguranja „demokratskog legitimiteta“ sudbene vlasti poštujući pritom ustavna jamstva neovisnosti pravosuđa. K tome, ukazalo se da je nužno inzistirati na povećanoj odgovornosti sudaca za kvalitetno obavljanje sudačke dužnosti. U tome smislu članovi Odbora podsjetili su da je u domaćemu kaznenom zakonodavstvu ranije postojalo „kazneno djelo kršenja zakona od strane suda“ te da je u stranim pravnim poredcima moguće pronaći slična rješenja (poput, primjerice, kaznenog djela „uskrate pravde“ u francuskome kaznenom zakonu).
U raspravi je istaknuto da praksa u radu sudova pokazuje neke pojavnosti za koje je zakonodavac stvorio procesne pretpostavke novelom Zakona o parničnom postupku, a odnose se na postupanje drugostupanjskih sudova koji više puta ukidaju prvostupanjsku presudu i predmet vraćaju prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. No, praksa pokazuje da se ova vrsta pogrešne primjene postupovnih pravila u stvarnosti pojavljuje tek u nekolicini slučajeva dok je u ostalima ipak riječ o pravilnoj primjeni postupovnih pravila koja se primjenjuju na temelju prijelaznih režima koje je utvrdio zakonodavac. Također je iznijeto uvjerenje da će učinkovitosti rada sudova u građanskim parnicama osobito pridonijeti institut tzv. „ogledne parnice“. Time bi se postignuo i znatni napredak u ujednačavanju sudske prakse. Istaknuta je i potreba za sustavnom edukacijom sudaca posebice u pogledu učinkovite organizacije postupka i pojedinačnih postupovnih radnji.
Ministar pravosuđa založio se za zajednički rad i usklađenost na dovršetku informacijskog sustava e-spisa, rješavanju prostornih pitanja i opremljenosti sudova. Naglasio je važnost edukacije pravosudnih dužnosnika, ukratko je obrazložio planirane zakonodavne aktivnosti Ministarstva.
Zaključno, istaknuto je da su očekivanja u odnosu na rad pravosudnog sustava povećana čak i ako se imaju u vidu nepovoljne ekonomske okolnosti. Naglašena je činjenica da je radi veće učinkovitosti izmijenjen veći broj zakona, izmijenjene postupovne odredbe, smanjen broj inkriminacija te se očekuje da pravosuđe provede te mjere. Usvojena je Strategija razvoja pravosuđa, u skladu s mogućnostima osigurane su materijalne pretpostavke i informatizacija. Izvršena je reorganizacija sudstva. Zapažen je izostanak konkretnijih prijedloga u Izvješću koje bi zakonodavac mogao pretočiti u kvalitetnija normativna rješenja. Uočen je i trend feminizacije sudstva i pravne profesije, koji se pojavljuje već u stadiju pravničkoga obrazovanja. Istaknut je i imperativ dovršetka informatizacije pravosudnog sustava.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2014. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar