Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 30. rujna  2014. razmotrio je Izvješće državnog odvjetništva Republike Hrvatske za  2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 24. lipnja 2014. godine. Glasovanje o Izvješću provedeno je 3. listopada 2014. godine.
 
Odbor je Izvješće državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2013. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
 
Glavni državni odvjetnik RH u iscrpnom izlaganju predstavio je članovima Odbora Izvješće državnog odvjetništva za 2013. godinu. Izvješće je rezultat rada  33 općinska državna odvjetništva, 15 županijskih državnih odvjetništava, USKOK-a i Državnog odvjetništva RH.
 
Glavni državni odvjetnik naglasio je da su državna odvjetništva zadržala postignutu razinu ažurnosti i učinkovitosti u radu. Naglasio je da nedostaje značajan broj savjetnika i daktilografa radi obavljanja poslova istrage nakon stupanja na snagu novele Kaznenog zakona. Da se smanjuje se i broj vježbenika koji se pripremaju za polaganje pravosudnog ispita, da popunjavanje upražnjenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika postaje problem s obzirom na zakonske odredbe po kojima se mogu primati samo kandidati koji su završili državnu školu. Posebno je istaknut  nedostatak financijskih sredstava u dijelu  troškova vještačenja i intelektualnih usluga neophodnih za učinkovit rad na dokazivanju kaznenih djela, nedostatak sredstava za edukaciju i tehničku opremljenost.

U 2013. godini smanjen je broj kaznenih prijava /71 278/, prvenstveno zbog  stupanja na snagu Kaznenog zakona kojim su dekriminalizirana neka kaznena djela poput posjedovanja droge i obiteljskog nasilja. Pad prijava potrebno je analizirati i istražiti razloge kako bi se utvrdilo radi li se o stvarnom padu kriminaliteta.  Bilježi se porast kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja. U strukturi kriminaliteta 66,4% čine kaznena djela protiv imovine, 5,5% kaznena djela vezana uz osobne slobode, 3,4% kaznena djela vezana za život i tijelo, 3,1% gospodarska kaznena djela. Državna odvjetništva su odbačajem riješila 35% prijava, neposrednim optuženjem 59% prijava, istraga je vođena protiv 1715 osoba. U izvještajnom razdoblju sudovi su donijeli prvostupanjske presude  od čega je 89% osuđujućih presuda. Glavni državni odvjetnik posebno se osvrnuo na prijedloge tužitelja  za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Podaci pokazuju da su državna odvjetništva zamrznula radi oduzimanja 70.067.015,08 kn, dok je USKOK zamrznuo imovinu u vrijednosti 196.478.105,32 kn, do donošenja presude o oduzimanju stvari i novca. Za kaznena djela ratnog zločina  u 2013. godini primljeno je 37 novih prijava, optužena je 21 osoba, sudovi su donijeli 31 presudu od kojih 22 osuđujuće. Državno odvjetništvo RH izradilo je posebnu bazu podataka ratnih zločina, koja je od posebne koristi u slučajevima pojedinačnih zloćina a nisu poznati počinitelji.

 U 2013. godini građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava primili su 62 097 novih predmeta, što je za 12% manje nego u 2012. godini. Prema strukturi primljenih predmeta  najviše je primljeno ovrha 49%, ostalih predmeta 37%, parnica 12% i stečajnih predmeta 2%. Kao jedan od bitnih faktora smanjenja broja novih parničnih predmeta istaknuto je sklapanje izvansudskih nagodbi koje sklapa državno odvjetništvo na temelju članka 186 a Zakona o parničnom postupku, u 2013. godini sklopljene su 1.244  nagodbe. Sudovi su donijeli prvostupanjske presude po kojima se mjeri uspjeh državnog odvjetništva, u cijelosti dobiveno 55%, izgubljeno 33%, sklopljeno 248 sudskih nagodbi. 

U raspravu su članovi Odbora podržali Izvješće državnog odvjetništva.  Pokazali su puno razumijevanje i apelirali na odgovornost svih segmenata vlasti kako bi se osigurala potrebna sredstava za rad državnog odvjetništva.

U dijelu izvješća pod nazivom međunarodna pravna pomoć i suradnja navodi se da je u 2013. godini primljeno 91 predmet ustupa predmeta stranoj državi i 91 predmet preuzimanja predmeta od stranih država. Član Odbora zatražio je obrazloženje državnog odvjetništva o suradnji Republike Hrvatske s Republikom Srbijom, posebice o pravnom okviru Republike Srbije za postupanje u kaznenim djelima ratnih zločina,  s obzirom na Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, koji između ostaloga propisuje da su državni organi Republike Srbije nadležni za vođenje postupka za kaznena djela počinjena na području bivše SFRJ, bez obzira na državljanstvo, počinitelja ili žrtve. Predstavnik državnog odvjetništva očitovao se na način da se suradnja dviju zemalja temelji na Protokolu o suradnji radi razmjene informacija i dokaza o počinjenju kaznenih djela. Državno odvjetništvo uputilo je očitovanje na draft verziju pisma Predsjedništva Vijeća Europske unije sa sadržajem mjerila i preporuka za Republiku Srbiju i to za poglavlje 23. i 24. u dijelu „Republika Srbija ima adekvatan proceduralni zakonodavni okvir za istraživanje, procesuiranje i presuđivanje predmeta ratnih zločina“, te ukazali da je Republika Srbija proširila svoju kaznenu vlast na djela počinjena izvan njezina područja i to selektivno, čime krši  Povelju UN-a.

U raspravi su ponovljene konstatacije iz rasprave o Izvješću za 2012. godinu a odnose se na odbačaj kaznenih prijava. Kako se navodi da su odbačajem državna odvjetništva riješila 35% kaznenih prijava, potrebno je izvješće dopuniti pokazateljima o kojim se kaznenim djelima radi.  Isto tako potrebno je unaprijediti suradnju državnih odvjetništava, policije i drugih državnih tijela na otkrivanju počinitelja kaznenih djela.

U dijelu Izvješća u kojem su obrađeni podaci o izrečenim sankcijama razvidan je veliki postotak uvjetnih osuda 75,8%.

Zastupanje u sporovima  pred sudovima ocjenjeno je zahtjevnim segmentom rada državnog odvjetništva, u pravcu rasterećenja sugerira se poraditi na sklapanju većeg broja nagodbi u građanskim i upravnim stvarima.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar