Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 35. tematskoj sjednici održanoj 23. listopada 2013. razmotrio je Izvješće zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava aktom od 18. listopada 2013. godine. Odbor je proveo glasovanje o Izvješću na 36. sjednici održanoj 13. listopada 2013. godine.
Odbor je Izvješće o radu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U svom izlaganju zastupnica Štefica Stažnik iznijela je okvirne podatke o radu Ureda. Uvodno je opisala položaj, ovlasti i poslove Ureda kojim rukovodi ističući kako je Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava stručna služba Vlade Republike Hrvatske čije osnovne aktivnosti podrazumijevaju direktno zastupanje Republike Hrvatske pred Sudom, koordinaciju izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava te praćenje njegove sudske prakse s osnovnim ciljem postizanja usklađenosti domaćeg zakonodavstva i prakse s konvencijskim pravom. Rad Ureda u zastupanju u 2012. godini obilježio je značajan porast broja predmeta koji su se odnosili na različita područja primjene konvencijskog prava. Uočeno je povećanje broja predmeta koji se tiču prava na suđenje u razumnom roku, povreda prava na život, zabrane mučenja, ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, povreda prava na mirno uživanje vlasništva itd. Osobitu pozornost privukli su predmeti koji se odnose na istrage ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, pritvorske predmete u kojima su postupci pokrenuti zbog prekomjerne duljine pritvora, nedostatnih razloga za pritvor ili zbog neodlučivanja Ustavnog suda o produljenju pritvora te predmeti koji se odnose na pitanje neprenesene devizne štednje u Ljubljanskoj banci. Europski sud za ljudska prava ukupno je u 2012. godini donio 23 presude u predmetima u kojima je tužena Republika Hrvatska. Od tog broja predmeta u pet slučajeva Sud je, odlučujući o meritumu, utvrdio da nije bilo povrede konvencijskog prava.
U poslovima Ureda u pogledu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava zastupnica je istaknula kako je Ured uspio u suradnji s Odborom ministara Vijeća Europe izvršiti 19 presuda čime je Republika Hrvatska ispunila sve svoje obveze u tim predmetima. Glede financijskih učinaka, u postupku izvršenja navedenih presuda iz Državnog proračuna Republike Hrvatske isplaćeno je 325.950,00 eura što predstavlja povećanje od 70% u odnosu na 2011. godinu. Krajem 2012. u postupku izvršenja ostale su 122 odluke Suda koje su prenesene u 2013. Radi sustavnog pristupa izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava pri Uredu je formiran poseban Savjet za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava kao međuresorno tijelo. Zastupnica je naglasila kako je rad Ureda u 2012. godini obilježen njegovim izdvajanjem iz organizacijskog ustroja Ministarstva pravosuđa i posljedičnim ustrojavanjem kao posebnog Ureda Vlade Republike Hrvatske. Istaknula je kako će Ured u budućnosti provoditi pojačane edukacijske aktivnosti te da će inzistirati na pojačanoj suradnji s nadležnim tijelima kako u poslovima zastupanja tako i u pogledu izvršavanja odluka Europskog suda za ljudska prava.
U raspravi o Izvješću ukazano je na problematiku onih predmeta u kojima se postavlja pitanje opravdanosti primjene iznimke od načela ne bis in idem u suđenjima za ratne zločina u Domovinskom ratu.
Nadalje, u raspravi su iznijeti prijedlozi u pogledu sadržaja budućih izvješća o radu Ureda i daljnjih aktivnosti Ureda. Predloženo je značajno intenziviranje suradnje i koordinacije s nadležnim tijelima u postupku izvršenja, osobito s Ministarstvom pravosuđa. Istaknuto je kako se aktivnosti Ureda u praćenju sudske prakse Europskog suda moraju u većoj mjeri odražavati na zakonodavne aktivnosti. Pritom, nije dovoljno pratiti samo onu praksu Europskog suda u predmetima protiv Republike Hrvatske, već i predmete protiv drugih država u kojima bi odluke Suda mogle utjecati na domaće zakonodavstvo. Također, u odnosu na postupke izvršenja presuda Europskog suda iznijet je prijedlog da se u određenim tipičnim vrstama predmeta koji se ponavljaju izrade strategije za njihovo rješavanje umjesto pojedinačnih akcijskih planova. Istaknuto je i da u domaćoj i međunarodnoj javnosti postoji dojam o izvjesnoj sporosti Republike Hrvatske u izvršavanju presuda Europskog suda te je naglašeno da treba prestati s praksom pojedinih državnih tijela koja ignoriraju presude Europskog suda i preporuke Ureda ili ih primaju s određenim rezervama. Podržani su napori Ustavnog suda Republike Hrvatske koji svojim odlukama praktično izvršava presude Europskog suda direktno utječući na praksu drugih državnih tijela.
Ukazano je na određene nejasnoće u pogledu ovlasti Ureda za izvršenje presuda Europskog suda te istaknuto da to pitanje valja normativno jasno urediti. Osobito je istaknuto kako valja pojačati napore u osnivanje Savjeta za izvršenje presuda Europskog suda obzirom da se to pitanje odražava na međunarodni ugled zemlje. Postavljeno je i pitanje o izvršenju presude Europskog suda u predmetu Saveza crkava Riječ života uz naglasak da je u tom slučaju najvažnije spriječiti daljnje narušavanje ljudskih prava.
Pozitivnom je ocijenjena uloga Europskog suda za ljudska prava te istaknuto da nije neuspjeh Republike Hrvatske u samoj činjenici da je protiv nje pokrenut kakav postupak pred sudom, međutim, nedopustivo je da se Republika Hrvatska percipira kao zemlja u kojoj se ne primjenjuju sudske odluke. Potrebno je unaprijediti sustav izvršavanja presuda Europskog suda jer su one rezultat dugogodišnje pravne bitke pojedinca za ostvarenje određenih prava. Naglašeno je kako Izvješće mora postati integralni dio rada Sabora i njegovih radnih tijela.
Istaknuta je odgovornost nositelja izvršne vlasti osobito Vlade Republike Hrvatske u implementaciji presuda Europskog suda, te ukazano na značajna pitanja koja proizlaze iz presuda Europskog suda.
U raspravi je iznijeto i mišljenje da Ured odrađuje odgovoran posao, s druge strane da su prisutni brojni problemi u razumijevanju i primjeni konvencijskog prava. Istaknuto je razumijevanje za kadrovske probleme i njihovo rješavanje na način kako je to navedeno u zaključcima izvješća ili na neki drugi način.
Postavljeno je i pitanje korespodencije između Ureda zastupnice RH, Državnog sudbenog vijeća i sudaca.
Odgovarajući na postavljene upite zastupnica RH istaknula je da se Stručni savjet za izvršenje presuda i odluka Europskog suda nije sastao, te da je bilo poteškoća u formiranju Savjeta. Pojasnila je da presude Europskog suda za ljudska prava ne izvršava Ured, neke presude zahtijevaju promjenu sudske prakse, neke zahtijevaju promjenu propisa. Navela je, kada je RH imala problem s pritvorima, u dijelu da Ustavni sud nije odlučivao o produljenju pritvora, formirano je “ad hoc Vijeće” Ustavnog suda RH koje odlučuje o svakom produljenju pritvora. U izvršenju presude Europskog suda u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske, izmijenjen je Zakon o osnovnom školstvu i niz podzakonskih akata kako bi se uskladili s presudom Suda. Presude Europskog suda izvršava tijelo koje je s obzirom na narav povrede nadležno. Podsjetila je da je pravni sustav Republike Hrvatske usklađivan s konvencijskim pravom davne 1997. godine kada je Republika Hrvatska ulazila u Vijeće Europe, te da bi bilo dobro ponovo pregledati do koje mjere usklađenosti danas vrijede. Osvrćući se na predmet Saveza crkava “Riječ života i dr.” naglasila je da je Ured formirao radnu skupinu koja je utvrdila moguće načine otklanjanja povreda utvrđenih presudom, dio problema moguće je rIješiti izmjenom Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i mogućom izmjenom Zaključka Vlade RH (kako bi se pokrile opće individualne mjere izvršenja). Tijekom 2012. godine Ured je aktivno surađivao sa Komisijom za odnose s vjerskim zajednicama na izmjenama Zakona, održan je i sastanak tajnika Komisije s predstavnicima Vijeća Europe, nakon toga ne bilježi se napredak u radu na izmjenama Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. Vezano za članak 46. Konvencije koji jasno propisuje obvezu države na izvršenje presuda, ustvrdila je da Ured konstantno upozorava na probleme i ukazuje nadležnim tijelima kako nešto treba napraviti. Ured je u posljednje vrijeme imao aktivnu ulogu u radu na izmjenama Zakona o kaznenom postupku, Ured surađuje na izmjenama Obiteljskog zakona. Ministarstvo pravosuđa uputilo je Uredu na mišljenje Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, s obzirom na problem utvrđen presudama Europskog suda. Podržala je jačanje suradnje Ureda s Uredom pučke pravobraniteljice. Pojasnila je da se svaka presuda kojom je utvrđena određena povreda ljudskih prava ponajprije prevodi, zatim analizira, kada se točno opiše problem, presuda se dostavlja svim sudovima. Ured ukazuje na one slučajeve kada je presudama utvrđeno da sudac nije primijenio pravo, Ured redovito traži od Državnog sudbenog vijeća podatke o stegovnim postupcima protiv sudaca vezanim za njihov rad. Presude se dostavljaju Ministarstvu pravosuđa ukazuje se na utvrđene probleme i daju poticaji za izmjene zakona, dok sudsku praksu mogu mijenjati samo sudovi. Sve presude Europskog suda dostavljaju se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Određene presude dostavljaju se različitim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne uprave i samouprave.
Zaključeno je da bi provedena rasprava trebala biti poticaj Uredu da razmisli o načinu izvještavanja, te Izvještaj nadopuni identificiranjem onih područja u kojima su nužne zakonodavne izmjene. Rasprava je ukazala na potrebu povećanog napora u koordinaciji djelovanja između državnih tijela na realizaciji i izvršenju odluka Europskog suda za ljudska prava, s obzirom da se radi o tipičnim presudama koje se ponavljaju iz godine u godinu i koje će kroz određeno vrijeme postati ozbiljno financijsko opterećenje za državu. Podržani su napori Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom da izvještava sva tijela koja imaju interese za razumijevanje i praćenje prakse suda za ljudska prava.
Nakon provedene rasprave Odbor je s devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće
Zaključke
1. Prihvaća se Izvješće zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava za 2012. godinu;
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi o Izvješću, dostavljaju se Vladi Republike Hrvatske radi poduzimanja mjera za učinkovit rad nadležnih tijela na izvršavanju presuda Europskog suda za ljudska prava.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar