Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 17. listopada 2012. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. listopada 2012. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnio je ministar pravosuđa. Istaknuo je da se predloženim izmjenama Zakon usklađuje s novim Kaznenim zakonom te s odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 19. srpnja 2012. godine u odnosu na 17 članaka. Pri usklađenju vodilo se računa da će se Zakon, nakon stupanja na snagu Kaznenog zakona iz 2011. i dalje primjenjivati u postupcima za kaznena djela iz Kaznenog zakona iz 1997., radi načela primjene blažeg zakona, čime se omogućuje njegova primjena u postupcima po oba Kaznena zakona. Predlaže se katalog kaznenih djela, modificira se stvarna nadležnost sudova, uređuje se sustav kaznenih sankcija. Predlagatelj je u odnosu na Odluku Ustavnog suda RH u preostalom dijelu usklađenja Zakona pridržao pravo da to učini naknadno najkasnije do 15. prosinca 2013. godine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona onemogućava se pribavljanje dokaza povredom ljudskog dostojanstva, omogućava se podnošenje zahtjeva za izuzeće suca tijekom cijelog postupka, onemogućava se policiji dovođenje okrivljenika protiv kojeg je određeno jamstvo bez dovedbenog naloga, uređuje se ukidanje istražnog zatvora davanjem jamstva, uređuje se sprječavanje bijega osobe zatečene u vršenju kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, skraćuje se vrijeme u kojem uhićenik mora biti doveden pred suca istrage, uređuje se obveza državnog odvjetnika da sudu dostavi popis svih dokaza kojima raspolaže, nameće se obveza sudu da u presudi obrazloži odluku o odbijanju dokaznog prijedloga stranaka i načinu izvođenja dokaza. Dosadašnja primjena Zakona ukazala je na potrebu izmjena i dopuna pojedinih odredaba radi učinkovitije primjene novih instituta i položaja pojedinih sudionika.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog istaknuvši da se radi o složenoj materiji, te da treba podržati obrazloženje predlagatelja da se izmjene Zakona o kaznenom postupku provedu u dva dijela. Unatoč činjenici da se radi o novijem zakonskom prijedlogu, intervencije koje su predlažu i koje će uslijediti uistinu su obimne.
Na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-mišljenje je da treba preispitati odredbu članka 16. kojom se za kataloški navedena kaznena djela predlaže nadzor okrivljenika i branitelja, s obzirom na ustavno određenje prava okrivljenika na obranu,
-predlaže se dodatno obrazložiti članak 24. kojim se sužava određivanje istražnog zatvora u domu,
- u vezi predloženog članka 45. kojim se u članku 245. st. 1. propisuju uvjeti i kaznena djela za koja se može iznimno naložiti pretraga, mišljenje je Odbora da intervenciju treba proširi i na članak 246.,
-predlaže se preispitati članak 54. kojim se mijenja članak 334. u dijelu kojim se uređuje provođenje posebnih dokaznih radnji na štetu maloljetnika, kako bi se obuhvatila sva kaznena djela iz članka 113. Zakona o sudovima za mladež,
-predlaže se intervencija na članak 337,
-u članku 86. predlaže se institut zastare urediti na način da u postupcima u kojima je dopuštena obnova kaznenog postupka zastara počinje teći iznova,
-mišljenje je Odbora da ispitivanje optuženika na početku dokaznog postupka nije dobro procesno rješenje.
Ministar pravosuđa u velikom dijelu pozivno se očitovao na primjedbe i prijedloge iznijete u raspravi.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar