Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 30. rujna 2013. razmotrio je i proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. rujna 2013. godine, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, predlagatelja Klub zastupnika nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika HGS-a, aktom od 26. kolovoza 2013. godine i Prijedlogu zakona o stavljanju izvan snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora, aktom od 25. rujna 2013. godine.
Odbor je Prijedloge zakona raspravio sukladno članku 81. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa istaknuo je da se predloženom izmjenom, nakon svih konzultacija s Europskom komisijom, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije u dijelu koji se odnosi na vremensko ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga, usklađuje s odredbom članka 32. Okvirne odluke, na način da se predlaže brisanje stavka 3. članka 132. a Zakona, a Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.
Predlagatelj Davorin Mlakar obrazlažući prijedlog u ime 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora naglasio je da je Hrvatski sabor 2010. godine donio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, tim Zakonom izvršena je obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona iz lipnja 2013. godine izmijenjen je tekst osnovnog zakona čime su prekršene međunarodno preuzete obveze RH o usklađivanju s pravnom stečevinom, stoga predlaže da se Zakon stavi izvan snage. 1/3 zastupnika uputila je Prijedlog prije Vlade Republike Hrvatske kako bi se iznašlo rješenje za nastalu situaciju.
U raspravi je većina članova Odbora podržala Prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mišljenje je većine članova Odbora da je unatoč izrečenim kritikama u vezi predmetnog Zakona, Republika Hrvatska bila u neravnopravnom položaju, te je imala pravo tražiti odgodu primjene europskog uhidbenog naloga, kako su to uradile i neke zemlje članice Europske unije. Iskazali su podršku Prijedlogu koji je nakon usuglašavanja s Europskom komisijom, usklađen s Okvirnom odlukom Vijeća iz 2002 godine. Da pitanje europskog uhidbenog naloga nije samo političko pitanje, nego ukazuje na svu složenost provedbe, iznijet je prikaz određenih pokazatelja. Tako je u razdoblju od 2005. godine do 2011. godine ukupno izdano 78 785 uhidbenih naloga ( Poljska 24 577, Njemačka 10 601, Francuska 8960..), dok je izručenjem rezultiralo 19 841 naloga ili 25% izdanih naloga. Među razlozima odbijanja najčešći su uz ustavna zabranu izručenja, neusklađenost određenja bića kaznenog djela, sudsko odbijanje, u svojoj ukupnosti pokazuju da se radi o manjkavostima izvršenja uhidbenih naloga.
Mišljenje je oporbenih zastupnika da Vladine izmjene Zakona iz lipnja mjeseca 2013. godine sadrže dva sporna elementa vremensko ograničenje i zastaru. U vezi tih pitanja zatraženo je očitovanje predstavnika predlagatelja zašto predloženi Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine, te zašto se ne mijenja zastara. Osim toga, zatraženi su podatci o broju pristiglih uhidbenih naloga, te očitovanje o dosegu najavljenih ustavnih promjena u odnosu na kaznena djela ubojstva i druga teška kaznena djela.
U raspravi o Prijedlogu zakona 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora ministar Orsat Miljenić izrazio je mišljenje da navedeni Prijedlog ne vodi računa o novim obvezama i promjenama u europskim propisima, te predstavlja kršenje pravne stečevine Europske unije o EUN-u obzirom da Zakon o pravosudnoj suradnji iz 2010. godine nije usklađen s Odlukom Vijeća 2009/426/PUP, Okvirnom odlukom Vijeća 2009/829/PUP te Direktivom 2012/13/EU.
U završnom obraćanju ministar pravosuđa naglasio je da je predmet usuglašavanja s Europskom komisijom bilo stupanje na snagu Zakona, dok pitanje zastare kao obligatornog razloga neizvršenja EUN nije bilo predmet rasprave. Ministar je iznio podatak da je u Republici Hrvatskoj ukupno zaprimljeno 125 europskih uhidbenih naloga, od čega je 27 realizirano, 12 postupaka u tijeku, temeljem tih pokazatelja RH po izvršenju uhidbenih naloga je iznad europskog prosjeka.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama
Europske unije, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske
Odbor za pravosuđe s jednim (1) glasom „za“ i devet (9) glasova „protiv“
Nije prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, predlagatelja Klub nezavisne zastupnice Jadranke Kosor i zastupnika HGS-a.
Odbor za pravosuđe s tri glasa (3) „za“ i sedam (7) glasova „protiv“
Nije prihvatio Prijedlog zakona o stavljanju izvan snage Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, predlagatelja 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar