Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. prosinca 2012. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa izložio je o stanju neriješenih predmeta na Visokom prekršajnom sudu i kontinuiranom rastu predmeta, te problemima u izvršavanju pravomoćnih prekršajnih odluka. Radi učinkovitog postupanja i rasterećenja Visokog prekršajnog suda, učinkovitog izvršenja pravomoćnih odluka predlažu se izmjene i dopune Prekršajnog zakona. Temeljne novine sadržane su u sljedećem: propisuje se veći stupanj povrjeđivanja ili ugrožavanja zaštićenog dobra koji opravdava prekršajno sankcioniranje njihovih počinitelja u odnosu na dosadašnje određenje prekršaja, uvodi se institut beznačajnog prekršaja, stimulira se dobrovoljno plaćanje novčanih kazni za prekršaje, uvodi se načelo oportuniteta koje se može primijeniti sve do donošenja nepravomoćne odluke o prekršaju, predlaže se mogućnost pregovora o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanja o sankcijama, težište je na učinkovitosti prisilne naplate nenaplaćene novčane kazne, uvodi se registar izrečenih a nenaplaćenih novčanih kazni i obvezna uskrata izdavanja određenih dozvola i dokumenata, daje se mogućnost naplate novčane kazne na mjestu počinjenja u iznosu manjem od propisanog, mijenja se stvarna nadležnost Visokog prekršajnog suda RH, isključuje se podnošenje žalbe protiv presude prekršajnog suda kada je taj sud po podnesenom prigovoru odlučivao zbog prekršajnopravne sankcije, troškova postupka i oduzimanja imovinske koristi, nomotehnički se uređuju pojedine odredbe.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Prekršajnog zakona naglasivši da se predlaže široka intervencija u prekršajno pravo, a s obzirom na sadržaj predloženih izmjena i uređenje novih instituta podržavaju donošenje zakona kroz dva čitanja. Osobito se zalažu za prijedloge kojima se osigurava efikasnost prekršajnog postupka, podržavaju predloženu definiciju prekršaja koja će utjecati na donositelje propisa u pravcu smanjenja broja prekršajnih djela.
U raspravi su, također, podržali odredbe kojima se jača aktivnost ovlaštenih tužitelja u cilju učinkovitosti prekršajnog postupka, zalažu se za maksimalne ovlasti ovlaštenih tužitelja pri izricanju novčanih kazni, podržavaju prijedloge za unaprjeđenje naplate novčanih kazni.
Mišljenje je Odbora da bi članak 5. kojim se mijenja članak 12. Prekršajnog zakona, trebalo izostaviti, jer predložena odredba nije nužna u ovom trenutku.
Odbor predlaže da se odredbe o oduzimanju imovinske koristi dopune na način da sud slobodnom sudačkom ocjenom utvrđuje visinu imovinske koristi.
Odbor predlaže da se u članku 43. zadrži mogućnost ulaganja žalbe (jedan od načina odlučivanja o žalbama jest posebno žalbeno vijeće), neovisno o tome što je predlagatelj posebno obrazložio ustavnopravnu prihvatljivost predložene odredbe.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar