Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 24. ožujka 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o stečaju potrošača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. ožujka 2015. godine. Odbor je proveo glasovanje o Prijedlogu zakona o stečaju potrošača 25. ožujka 2015. godine. 

Odbor je  Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da je javna rasprava o predloženom aktu trajala godinu dana, da je Ministarstvo pravosuđa pri izradi Prijedloga koristilo europska iskustva. Uvođenjem instituta stečaja potrošača daje se prilika prezaduženim građanima za novi početak, dok vjerovnici zaslužuju efektivnu pravnu zaštitu, time se ostvaruje cilj postupka stečaja potrošača njihovo skupno i ravnomjerno namirenje. Pretpostavka za otvaranje stečaja potrošača je nemogućnost ispunjenja dospjelih novčanih obveza. Uređuje se izvansudski i sudski postupak. Izvansudski postupak provodi se pred savjetovalištima Financijske agencije radi sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i vjerovnika. Izvansudski postupak podrazumijeva posredovanje među sudionicima postupka, prikupljanja svih podataka o tražbinama vjerovnika  i potrošačevoj imovini. Sporazum sklopljen između potrošača i njegovih vjerovnika ima snagu izvansudske nagodbe te predstavlja plan namirenja. Ako se potrošač ne uspije dogovoriti s vjerovnicima oko načina namirenja tražbina, postupak bi se nastavio pred sudom. Potrošaču se omogućava da umjesto prodaje nekretnine predloži i drugi način namirenja. U razdoblju provjere ponašanja potrošač je dužan prijavljivati vjerovniku  sve promjene vezane za svoju imovinu.
  
U raspravi o Prijedlogu zakona istaknuto je da u postupku donošenja Zakona  posebnu pozornost valja posvetiti informiranosti građana o predloženom uređenju stečaja potrošača, s obzirom da su očekivanja javnosti za stečaj potrošača velika, a da se u dijelu javnosti stečaj potrošača poistovjećuje s oslobađanjem od duga.

Predlagatelj je u ocjeni stanja predočio pokazatelje o porastu duga građana prema bankama u posljednjih nekoliko godina, o strukturi dospjelih neizvršenih obveza, oni ukazuju na „eskalaciju dužničke krize“. S tim u vezi u raspravi je iskazana bojazan da organizacijske i kadrovske sposobnosti Financijske agencije neće biti dostatne za provedbu zakona pod pretpostavkom pojavljivanja velikog broja postupaka.

U raspravi je istaknuto i kako bi se u provedbi Zakona mogao pojaviti i problem financiranja troškova stečaja potrošača, budući je iz ocjene i izvora potrebnih sredstava za provođenje zakona razvidno da će okvirni troškovi izvansudskih i sudskih postupaka u velikom dijelu teretiti sustav besplatne pravne pomoći.

Nadalje, upozoreno je da proizvoljne interpretacije i javni istupi pojedinaca o kršenju „prava na dom“ (Pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života), nisu u skladu s  Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te da takve interpretacije u javnosti iskrivljuju namjere zakonodavca.  Za napomenuti je da praksu Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske prati Ured zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, ista je dostupna na mrežnim stranicama Ureda. 
   
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa osam  (8) glasova „za“  i jednim (1) suzdržanim glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o stečaju potrošača.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Prof.dr.sc. Josip Kregar