Odbor za pravosuđe

Izvješće Odbora za pravosuđe s rasprave o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2011. godini

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 12. lipnja 2012. razmotrio je Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom od 30. svibnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće o radu državnih odvjetništava raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 73. Poslovnika.

U cjelovitom izlaganju glavni državni odvjetnik RH izvijestio je članove Odbora o radu državnih odvjetništava u 2011. godini. Izvješće sadrži prikaz stanja na pojedinom području, pregled rada državnih odvjetništava, statističke pokazatelje po pojedinim cjelinama, pokazatelje o uspješnosti u postupcima, pokazatelje o materijalnom i financijskom stanju državnog odvjetništva. Izvijestio je da će sljedeće Izvješća biti rezultat sustava elektroničkog praćenja rada.

Posebno je istaknuo da Izvješće ne sadrži podatke o pojedinim predmetima. Radi lakšeg praćenja Izvješća je podijeljeno na rad na kaznenim predmetima i rad na građanskim i upravnim predmetima. U 2011. godini zabilježen je porast broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na 2010. godinu za 3,1%., u porastu su prijave protiv nepoznatih počinitelja. Ažurnost u radu ocjenjena je dobrom jer je broj neriješenih prijava na razini dvomjesečnog priliva. U strukturi kriminaliteta 57% prijava odnosi se na imovinska kaznena djela, 6% prijava odnosi se na kaznena djela vezana za zloporabu opojnih droga, 5% prijava odnosi se na kaznena djela počinjena u platnom prometu i poslovanju. Broj odbačaja stalno se povećava, posebno se provjerava osnovanost odbačaja kaznenih prijava. Razlozi za visoki broj odbačaja leže u činjenici da prijavljeno djelo nije kazneno djelo, da se prijave odbacuju primjenom instituta beznačajnog kaznenog djela, česta je primjena oportuniteta. Postotak neposrednog optuženja je 47,6%. U izvještajnom razdoblju sudovi su donijeli 87,3% osuđujućih presuda. Oduzeta je imovinska korist u iznosu od 79 milijuna kuna. Tijekom 2011. godine Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ukupno je primio 1184 prijave (bilježi se rast kaznenih prijava protiv pravnih osoba), podigao je 292 optužnice, sudovi su donijeli 97% osuđujućih presuda.

Izvješće sadrži podatke po pojedinim područjima kriminaliteta iz kojih je vidljivo da se struktura kaznenih djela protiv života i tijela godinama ne mijenja, kod kaznenih djela vezanih za zloporabu opojnih droga velika većina prijava podnesena je za kazneno djelo iz članka 173. stavka 3. Kaznenog zakona, kaznena djela protiv imovine u strukturi kriminaliteta su najbrojnija, u području gospodarskog kriminala najbrojnije su prijave za kaznena djela prijevare u gospodarstvu, zatim zloporaba u gospodarstvu, uspjeh u postupcima za ova kaznena djela niži je od prosjeka, kod kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji javljaju se poteškoće u progonu jer se za njih u pravilu podnosila kaznena prijava i optužni prijedlog za prekršaj. Novi Zakon o kaznenom postupku daje veće mogućnosti državnom odvjetniku u istraživanju kaznenih djela i procesuiranju počinitelja. Što se tiče izvida kaznenih djela i ograničenja temeljnih prava i sloboda suci istrage u 2011. Godini izdali su 728 naloga u odnosu na 1781 osobu za provođenje posebnih dokaznih radnji.

U 2011. godini građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava primili su u rad 72 726 predmeta, što je u odnosu na 2010. godinu manje za 6%, najviše je pao broj upravnih predmeta. U strukturi sudskih predmeta u 2011. godini primljeno je 37% ovrha, 46% ostalih predmeta (zemljišnoknjižni i izvanparnični), 15% parnica i 2% stečajnih predmeta. Nastavlja se trend povećanja broja ovršnih predmeta. Rad i uspješnost u parničnim i ovršnim postupcima na temelju iskazanih pokazatelja govori da u parnicama u kojima državna odvjetništva zastupaju Republiku Hrvatsku uspješnost je dobra. Ukupno 65% sporova je dobiveno, a 35% sporova je izgubljeno. Na uspješnost posebno utječu radni sporovi u kojima su obveze prema tužiteljima stvorene zakonom ili drugim propisom, a da bi se spor riješio nagodbom potrebno je osigurati sredstva. Od izuzetnog značaja za državno odvjetništvo su poslovi na uknjižbi vlasništva na Republiku Hrvatsku, uknjižbi poljoprivrednog zemljišta, upisu pomorskog dobra i dr.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini. Pohvalili su Izvješće i izrazili zadovoljstvo što je državno odvjetništvo prihvatilo mišljenja i prijedloge Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora izražena prilikom rasprave o Izvješću o radu državnih odvjetništava za 2010. godinu.

Ocjena je Odbora da je ovakvo iscrpno Izvješće o radu državnih odvjetništava sa svim pokazateljima jedina prilika da se raspravlja o stanju i kretanju kriminaliteta, građanskim i upravnim predmetima, te da bi se na sličan način trebalo raspravljati i o radu sudbene vlasti.

S obzirom na činjenicu da broj odbačaja kaznenih prijava raste iz godine u godinu, da je državno odvjetništvo dalo svoj osvrt na odbačaj, mišljenje je Odbora da treba poraditi na iznalaženju rješenja kako bi osumnjičenik bio službeno upoznat s odbačajem kaznene prijave. Isto tako s obzirom na visok postotak odbačaja kaznenih prijava treba poraditi na razdvajanju prekršaja i kaznenih djela.

Sugerira se državnom odvjetništvu da napravi analizu učinaka prisilnog založnog prava i ovrhe kod provođenja prisilne naplate dugova države.

Predlaže se i nadalje afirmacija alternativnih načina rješavanja sporova osobito u građanskim i upravnim predmetima.

Mišljenje je Odbora da sljedeće izvješće o radu državnih odvjetništava kao prioritet izvješćivanja treba imati kriminal u pretvorbi i privatizaciji.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa (7) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Josip Kregar