Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 15. travnja 2015. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. travnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Ministarstvo pravosuđa u raspravi o budućnosti Državne škole za pravosudne dužnosnike opredijelilo za koncept da se Škola zadrži. Naglasila je da se predloženim izmjenama i dopunama  Zakona otklanjaju uočeni nedostatci u dosadašnjoj primjeni Zakona. Prvenstveno se otklanjaju nejednakosti pri upisu kandidata u Školu s obzirom na način i vrijeme polaganja  pravosudnog ispita kao temeljnog kriterija upisa, rješava se nejednak položaj savjetnika u pravosudnim tijelima i ostalih savjetnika, rješava se nemogućnost izbora mjesta rada te načina provedbe postupka upisa i polaganja završnog ispita. Prijedlogom se postupak upisa kandidata u Državnu školu prenosi na Povjerenstvo za provedbu natječaja i osigurava jedinstven postupak upisa, provodi se selekcija kandidata kroz pisani i usmeni dio postupka, kandidati koji ostvare pravo na upis u Državnu školu primaju se u državnu službu na određeno vrijeme i raspoređuju na rad u pravosudna tijela, polaganje završnog ispita stavlja se u djelokrug rada Povjerenstva za polaganje završnog ispita. Osim toga,  uređuje se sastav Povjerenstva za polaganje završnog ispita, trajanje stručnog usavršavanja u Državnoj školi, omogućava se i drugim osobama  polaganje završnog ispita. 

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj akademiji. Naglasili su da osnivanje Državne škole za pravosudne dužnosnike koja je između ostaloga ustanovljena radi usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike nije dalo očekivane rezultate, te da se preuzeti model Državne škole pokazao lošim.

Članovi Odbora predložene izmjene smatraju dobrodošlim u popravljanju postojećih zakonskih odredaba, s obzirom na činjenicu da se predlagatelj očitovao kako Državnu školu neće gasiti, jer bi takva odluka bila u suprotnosti s preporukama Vijeća Europe i neovisnih stručnjaka u preuzetoj obvezi utvrđivanja objektivnih i transparentnih kriterija imenovanja pravosudnih dužnosnika i stručnog osposobljavanja prije njihovog imenovanja. Osim toga, gašenjem Državne škole RH bi bila u obvezi vratiti odobrena financijska sredstva. 

Nadalje, u raspravi su iznijeti neki od primjera koji potkrepljuju stajalište da Državna škola nije ispunila predviđena očekivanja početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike. Tako je navedeno da određeni broj kandidata koji su prošli praktična znanja i sposobnosti i položili završni ispit nisu raspoređeni na mjesta pravosudnih dužnosnika. U dosadašnjem radu Državne škole za pravosudne dužnosnike nije osigurana jednakost kandidata pri upisu u Školu, kao primjeri navedene su određene kategorije zainteresiranih poput savjetnika na sudovima, odvjetnika, javnih bilježnika.  Isto tako, uspostavljeni sustav bodovanja nije omogućavao ravnopravni položaj kandidatima za obavljanje dužnosničkih poslova poput odvjetnika sa desetogodišnjim iskustvom, jer nisu mogli ostvariti potreban broj bodova.

Iznijeto je i mišljenje kako treba preispitati sadržaj za polaganje pravosudnog ispita i sadržaj završnog ispita, koji se u određenim segmentima  nepotrebno preklapaju. Pojedinačno je mišljenje da bi u provođenju osposobljavanja kandidata za pravosudne dužnosnike trebalo uključiti veći broj pravosudnih praktičara u odnosu na zastupljenost sveučilišnih profesora.

Članovi Odbora predložili su da se u postupku donošenja Zakona prezentiraju i razmotre mišljenja Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o pravosudnoj akademiji.

Odbor je zatražio dodatno obrazloženje predlagatelja o razlozima kojima se rukovodio predlažući da se kandidati koji ostvare pravo na upis u Državnu školu primaju u državnu službu na određeno vrijeme i raspoređuju na rad u pravosudna tijela  prema njihovom izboru. Mišljenja su da pristup Državnoj školi za pravosudne dužnosnike treba biti prvenstveno odluka pojedinca, po uzoru na jednogodišnje  poslijediplomske specijalističke studije koji se i financiraju vlastitim sredstvima polaznika. 

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i tri glasa (3) „protiv“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar