Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine Prijedlog strategije razvoja pravosuđe, za razdoblje 2013. do 2018. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2012. godine.
Odbor je Prijedlog strategije raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je o sustavnom radu na reformi i razvoju pravosuđa i strateškim dokumentima od otvaranja pregovora o pristupanju europskoj uniji. Analizom dodadašnjih aktivnosti utvrđeno je kako je provedeno 47 smjernica utvrđenih Strategijom za razdoblje od 2011. godine do 2015. godine, dok je 34% u provedbi, stoga se pristupilo redefiniranju strateških ciljeva i izradi nove Strategije. Strategija je usmjerena na daljnji razvoj profesionalnosti, nepristranosti i učinkovitosti pravosuđa, sadrži prioritete i ciljeve za ostvarenje najviših standarda transparentnosti i objektivnosti ulaska u profesiju, te uspostavu sustava koji opravdava povjerenje građana i društva u cjelini. Strategija razvoja pravosuđa polazi od pet osnovnih područja kao temelja budućih strateških planova. U području neovisnosti, nepristranosti i stručnosti pravosuđa predlaže se sedam smjernica njegovo daljnje poticanje i razvijanje. U području učinkovitosti pravosuđa važnom i složenom području predlaže se dvadeset i pet smjernica.U području naše pravosuđe kao dio europskog prava predlažu se četiri smjernice, kojima se usklađuje domaće pravo, osigurava dostupnost informacija, te znanja pravosudnih dužnosnika.U području upravljanja ljudskim potencijalima predlažu se tri smjernice s ciljem učinkovite raspodjele ljudskog potencijala, rukovođenja i planiranja financijama. U području iskorištavanja potencijala novih tehnologija predlaže se šest smjernica, radi efikasnosti sustava, boljeg pristupa javnosti. Radi važnosti predloženog dokumenta naglašeno je i sudjelovanje inozemnih konzultanata u izradi Strategije, te paralelan rad na donošenju Akcijskog plana.
U raspravi su članovi Odbora podržali predloženu Strategiju, ocijenili su da je predloženi dokument dobar, da slijedi intenzivne aktivnosti Ministarstva pravosuđa u izvršavanju mjerila, postizanju efikasnosti postupaka i kvalitete sudovanja, te otklanja nedostatke ranijih strategijskih dokumenata.
Konstatirali su da Strategija koja se predlaže, u nekim se segmentima već izvršava, što proizlazi iz praćenja rada Vlade Republike Hrvatske kroz posljednjih šest mjeseci. S tim u vezi podsjetili su na ranije predložene tri ključne zakonodavne izmjene: izmjene Zakona o kaznenom postupku, donijeti Ovršni zakon kojim se na vrijeme saniralo stanje u ovrhama, te predloženi Zakon o sudovima koji svojim novinama značajno utječe na sudstvo. Spomenute su i druge zakonodavne novine koje su u postupku kao što su izmjene parničnog postupka, ili se predlažu kao što su izmjene Zakona o prekršajima.
U raspravi je posebno upozoreno na predloženu smjernicu 2.9. koja se tiče reforme zemljišnoknjižnog sudovanja, način na koji je smjernica formulirana postavlja pitanje tko će obavljati poslove izdavanja zemljišnoknjižnih izvadaka i zaprimati prijedloge za upis, budući se smjernicom želi postići rasterećenje sudova .
Vezano za predloženu smjernicu 2.15. koja se tiče smanjivanja broja predmeta osobito starih predmeta, naglašena je važnost pomoći sucima, rasterećenja sudaca u odlučivanju o troškovima postupka, važnost dodatnog nagrađivanja sudaca za rješavanje starih predmeta.
Mišljenja su da je odgovornost za područje sudbene vlasti nakon zadnjeg Izvješća Europske komisije, osim Ministarstva pravosuđa, Vlade RH, i na sudbenoj vlasti. Odbor podržava predloženu Strategiju sa smjernicama, podržava napore koje je potrebno uložiti na kontinuiranom praćenju realizacije Strategije i budućeg Akcijskog plana.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Strategiju razvoja pravosuđe, za razdoblje 2013. do 2018. godine
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Josipa Kregara, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar