Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 12. veljače 2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. veljače 2013. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa obrazložio je rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona. Osvrnuo se na reakcije sudačke udruge vezane za podnošenje godišnjeg izvješća o radu sudbene vlasti. U Konačnom prijedlogu zakona izmijenjene su odredbe koje se odnose na delegaciju sudskih predmeta, donošenje okvirnih mjerila za rad sudaca, postupanje po predstavkama građana i dr.
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona, izrazili su zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio većinu primjedbi i prijedloga Odbora za pravosuđe. Ocijenili su da je predloženi članak 45. rezultat rasprave u Hrvatskom saboru, da je odredba sukladna članku 4. stavka 2. Ustava RH kojim se uređuje da načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti. Odredbom se osigurava da podnošenjem godišnjeg izviješća o stanju sudbene vlasti predsjednik Vrhovnog suda RH može upozoriti na probleme i stanje sudbene vlasti, zakonodavne nedostatke i prijedloge unaprjeđenja, a sve u pravcu osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U prilog navedenome istaknuto je da i iskustva nekih zemalja upućuju na razne oblike izvještavanja sudbene vlasti. Vezano za predloženi članak postavljen je upit da li predložena stipulacija osigurava cjelovitost izvješća (zastupljenost svih vrsta sudova, Pravosudne akademije, Državnog sudbenog vijeća).
U raspravi je istaknuto da predložena delegacija predmeta utvrđena člankom 11. pridonosi rasterećenju predmeta na pojedinim sudovima, ali da treba otkloniti mogućnosti zloporabe instituta u praksi. Mogućnost zloporabe vide i u držanju spisa u kalendaru, jer nema propisane sankcije za suce.
Korisnim su ocijenili uvođenje ravnatelja sudske uprave.
Na Konačni prijedlog zakona o sudovima istaknute su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
-u članku 10. stavku 2. predlaže se brisati riječ „pravomoćan“,
-predlaže se članak 20. dopuniti na način da Vrhovni sud Republike Hrvatske obavlja i druge poslove uređene ovim Zakonom i drugim zakonima,
-u članku 21. stavku 1. točka 5. predlaže se riječi „trgovačkim sporovima“ zamijeniti riječima „u sporovima iz svoje nadležnosti“,
-članak 34. predlaže se urediti na način da ministar pravosuđa može ovlastiti osobu za obavljanje poslova sudske uprave,
-predlaže se u članku 36. stavku 1. dopuniti uvjete za tajnika suda na način da ispunjava uvjete za savjetnika toga suda,
-predlaže se u članku 95. stavku 3. pored predloženoga urediti i obvezu sudaca za poštivanje rokova, osobito rokova za izradu odluka.
U završnom obraćanju ministar pravosuđa pozitivno se očitovao na iznijete prijedloge i primjedbe Odbora.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova „za“ glasova odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o sudovima
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar