Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 21. listopada 2014. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 06. listopada 2014. godine.
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da prvi put predstavlja izvješće o stanju sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, te da su brojne činjenice i podaci iz izvješća poznati članovima Odbora jer se u više navrata odazivao pozivu Odbora i sudjelovao u njegovom radu o pravosudnim temama. Godina 2013. bila je prema njegovom mišljenju iznimno bitna za sudbenu vlast radi značaja uloge sudova i njihovog odlučivanja ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.
U svom izlaganju posebno se osvrnuo na važne promjene u organizaciji sudova u razdoblju od 2007. do 2013. godine, koje su rezultat uzajamnog djelovanja izvršne i sudbene vlasti. Ukupan broj sudova je u 2007. godine smanjen za 95 sudova, daljnja racionalizacija obavljena je na prelasku iz 2009. u 2010. godinu smanjenjem broja prekršajnih sudova na 63, na prelasku 2010. u 2011. godinu smanjen je broj županijskih sudova na 15 te trgovačkih sudova na 7. U 2012. godini provedena je reforma upravnog suđenja. Na kraju 2013. godine ustanovljeno je 159 sudova, djelovala je 51 stalna služba, dva ustanovljena suda nisu počela s radom. Naglasio je da u sudbenoj vlasti treba stvoriti pretpostavke za spajanje stalnih službi s matičnim sudom, osigurati pristup sudu kao jedan od bitnih elemenata, predvidjeti specijalizaciju sudova te sudaca radi podizanja razine stručnosti i ubrzanja sudskih postupaka.
Izvješćem je dat pregled kretanja predmeta od 2007. godine do 2013. godine, iz kojeg je razvidno da sudovi riješe veći broj predmeta od zaprimljenog broja, čime se bilježi stalni pad broja neriješenih predmeta. Analiza priljeva predmeta pokazuje rast broja novih predmeta svake kalendarske godine, osobito veći priljev predmeta na općinske sudove, veći priljev predmeta likvidacije i stečaja na trgovačkim sudovima. Prema mišljenju predsjednika Republika Hrvatska ima dovoljan broj sudaca, unatoč tome problem je fluktuacija svih kategorija zaposlenika, dugotrajna odsutnost sudaca i sudskih savjetnika na prvostupanjskim sudovima, fluktuacija sudaca i savjetnika unutar sudskog sustava.
U dijelu Izvješća u kojem su iznijeti podaci o proračunskim sredstvima namijenjenim pravosudnim tijelima ukazuje se na trend smanjenja sredstava, proračunska sredstva za 2013. godinu visinom čine samo 86,36% od proračuna 2009. godine. Izdaci za zaposlene čine 84% proračuna, preostali iznos odnosi se na materijalne troškove. S obzirom na dospjele nepodmirene obveze za intelektualne i osobne usluge, predsjednik Vrhovnog suda zalaže se za promjene načina financiranja, predloženim sredstva za intelektualne usluge ne bi se doznačivala sudovima, ostala bi u državnoj riznici, a usluge bi se isplaćivale po nalogu suda koji obrađuje te troškove. Upozorio je i na nedostatna sredstva za stručno usavršavanje i nabavu stručne literature.
Nadalje, predsjednik Vrhovnog suda se osvrnuo na prioritetna područja djelovanja u narednom periodu, kao i na nedostatke u zakonodavstvu. U prvom redu ukazao je na zakonodavnu hiperaktivnost, dvojbe o nadležnosti sudova, nedovoljnu koncentraciju sudskih postupaka te nomotehničke nedostatke u zakonima osobito u prijelaznim i završnim odredbama.
U raspravu su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu.
Ocjena je članova Odbora da se radi o stručnom, potpunom i sveobuhvatnom izvješću o radu pravosuđa u Republici Hrvatskoj. Pohvaljen je rad sudova u kaznenim predmetima konstatacijom da zastare u kaznenim predmetima nema. Istaknuti su pozitivni rezultati na području prekršajne grane sudovanja nakon provedene zakonodavne reforme. Očekivanja su da će Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova donijeti ravnomjernu opterećenost sudaca, s tim u vezi pruža se prilika uključivanja sudaca prekršajnih sudova bilo angažiranjem prekršajnih sudaca za suce općinskih sudova bilo osnivanjem odjela općinskih sudova za prekršaje.
Nadalje, u raspravi je istaknuto kako zajednička suradnja i dijalog o stanju sudbene vlasti mogu doprinijeti unaprjeđenju sudbene vlasti i inicijativi za zakonodavne promjene. Unatoč zabrinjavajućem broju novih predmeta potrebno je raditi na afirmaciji postupaka mirenja i alternativnog rješavanja sporova, potrebna je i dosljedna primjena procesnih pravila i rokova radi ubrzanja parničnih postupaka, čime bi se izbjeglo da primjerice parnica radi smetanja posjeda traje nekoliko godina. Članovi Odbora podržali su prijedloge u pravcu specijalizacije sudova i sudaca, permanentnog stručnog obrazovanja sudaca, sustavnog usklađenja statističkih pokazatelja. Članovi Odbora osobito su podržali nužno rješavanje financiranja intelektualnih usluga iznalaženjem hitnih mjera. Skrenuta je pozornost na veliki broj neriješenih predmeta ratnih zločina koji su između ostaloga rezultat protivljenja suđenju u odsutnosti.
U raspravi su iznijete i određene kritike na zatvoreni sustava odabira karijere u pravosudnim tijelima u tom pravcu predloženo je provođenje rasprave o Pravosudnoj akademiji i Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.
Osvrćući se na raspravu predsjednik Vrhovnog suda iznio je određena rješenja angažiranja prekršajnih sudaca, djelovanja škole za pravosudne dužnosnike i uređenja nadležnosti. Naglasio je da će potpuna implementacija e-spisa dati pouzdanu statistiku i kontrolu drugostupanjskog postupanja.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa osam (8) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2013. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar