Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 21. svibnja 2014. razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. svibnja 2014. godine. 
 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju ministar pravosuđa istaknuo je da je o predloženom zakonskom aktu Ministarstvo pravosuđa provelo široku javnu raspravu, provedeno je internetsko savjetovanje, održano je između 70-80 prezentacija prijedloga reorganizacije pravosudnog sustava.  Republika Hrvatska nalazi se na 17. mjestu po izdvajanjima za pravosuđe, na drugom mjestu po broju sudaca, prosječno trajanje suđenja u prvom stupnju iznosi 465 dana dok je u zemljama Europske unije prosjek 272 dana,  neravnomjerna je radna opterećenost sudaca, veliki su zaostatci u radu, neujednačena je sudska praksa, nedovoljna pokretljivost sudskog osoblja, dugotrajni postupci premještanja sudaca i službenika. Stoga, reorganizacija pravosudnog sustava zahtijeva dodatno spajanje postojećih pravosudnih tijela.

Nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova, temelji se na podjeli na 15 pravosudnih područja, na način da se uspostavlja 15 županijskih sudova, 23 općinska i 21 prekršajni sud. U odnosu na novoustanovljena 23 općinska suda predložena reorganizacija polazi od toga da se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski sud, s time da je sjedište ovih sudova u sjedištu županijskih sudova, a u onim županijama koje nemaju županijske dudove, sjedište općinskih sudova je u sjedištu županije, s izuzetkom Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Važna organizacijska promjena predlaže se na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najopterećenijeg suda u RH.

Predlaže se i nova organizacija mreže trgovačkih sudova, uspostavlja se Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.

Prijedlogom zakona predviđaju se značajne promjene u nadležnosti županijskih sudova, radi nadležnosti za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima od 1. siječnja 2015., a od 1. travnja 2015. godine svaki županijski sud bit će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim postupcima. Svaki županijski sud moći će odlučivati  o žalbi na odluke bilo kojega suda u RH, a predmeti će se dodjeljivati elektroničkim putem.

Zemljišnoknjižni odjeli nastavljaju s radom kao posebni odjeli općinskih sudova do spajanja u zemljišni informacijski sustav.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženi zakon, prema ocjeni članova iznimno dobar Konačni prijedlog rezultat je široko provedene javne rasprave o Nacrtu prijedloga. Prihvaćanjem brojnih prijedloga i primjedbi u raspravi predlagatelj zakona pokazao je kako se sistemskim radom i vrednovanjem stavova javnosti može doći do prijedloga koji će poslužiti kao primjer za izradu i drugih zakonskih prijedloga.

Članovi Odbora suglasni su da je nastavak reorganizacije pravosudnog sustava nužan, da treba doseći ravnomjernu opterećenost sudaca, da se predmeti trebaju rješavati u razumnim rokovima, da treba više poraditi na ujednačavanju sudske prakse.

Podržali su predloženi način distribucije žalbenih postupaka, založili se za izmjenu procesnih zakona radi unaprjeđenja dostave sudskih akata.

U raspravi su ukazali i na određena pitanja u prvom redu to je pitanje upravljanja stalnim službama, pitanje nastavka reorganizacije prekršajnih sudova radi smanjenja broja predmeta, te  pitanje nadležnosti u provođenju ovršnih postupaka u radnim sporovima.

Na Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova iznijeli su sljedeće prijedloge i mišljenja:
-mišljenje je članova Odbora da bi u predloženom aktu i drugim zakonskim prijedlozima izraz „općinski“ valjalo zamijeniti primjerenijim izrazom „temeljni“,
-predlaže se preispitati prijedlog kojim Općinski sud u Velikoj Gorici postaje stalna služba Općinskog suda u Zagrebu-jug. Činjenica je da Općinski sud u Velikoj Gorici ima potreban broj sudaca, veći broj predmeta po sucu od prosjeka RH, ažuran je u svom radu, ima osigurane uvjete rada. S tim u vezi izražena je bojazan da bi spajanje s Općinskim sudom u Zagrebu-jug dovelo do glomaznog suda i narušilo postojeću ažurnost u radu. Osim toga prijedlogom se narušava odnos na kome počiva reorganizacija pravosudnog sustava da se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski sud, te da je njegovo sjedište u sjedištu županijskog suda,
-iznijeto je mišljenje da treba zadržati stalne službe u Slatini i Orahovici Općinskoga suda u Virovitici,
-iznijeto je i mišljenje da treba zadržati stalnu službu u Senju.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je  sa devet (9) glasova „za“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio  predložiti Hrvatskom saboru slijedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                                       
                                                                                        
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

        
                                    PREDSJEDNIK ODBORA
                                           
                                                                                                            Prof.dr.sc. Josip Kregar