Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 25. studenoga 2013. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2013. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izložio je da su predložene izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu uvjetovane sadržajnim usklađivanjem s Konačni prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. U cilju usklađenja predlažu se novine: državni odvjetnik dužan je odmah poduzimati imovinske izvide u cilju utvrđivanja vrijednosti imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, propisuju se stegovna djela za koja odgovaraju zamjenici državnog odvjetnika, uređuje se dužnost državnog odvjetnika da izvješćuje Vladu RH o predmetima odlučnim za imovinske interese RH.
U raspravi su članovi Odbora ukazali su na problem imobilizacije imovine sekvestrirane u kaznenim postupcima budući da čuvanje i održavanje takve imovine stvara znatne troškove, a stvari i prava koja čine tu imovinu redovito gube na vrijednosti ili propadaju. Slijedom toga članovi Odbora predložili su da se razmotri mogućnost utvrđivanja mehanizma odlučivanja o unovčenju sekvestrirane imovine. Također, predložili su razmotriti mogućnost propisivanja većeg stupnja organizacijskog razdvajanja Državnog odvjetništva budući da trenutni organizacijski ustroj u dovoljnoj mjeri ne uvažava posebnosti sustava građanskoga prava u kojemu Državno odvjetništvo treba imati veće mogućnosti za odlučivanju sukladno načelu oportuniteta. U tome smislu predložena je uspostava sustava prethodne procjene uspješnosti spora u stvarima u kojima Državno odvjetništvo zastupa Republiku Hrvatsku pri čemu je naglašena uloga ministarstava kao središnjih tijela državne uprave. U pogledu kontrole rada i odlučivanja državnih odvjetništava o kaznenim prijavama predloženo je preispitati mogućnost jačeg nadzora nad radom državnih odvjetnika. Članovi Odbora pozdravili su predložena rješenja o određivanju rokova za rješavanje o kaznenim prijavama kao i o utvrđivanju obveze državnih odvjetnika i njihovih zamjenika da izvještavaju više državne odvjetnike o razlozima nerješavanja o kaznenim prijavama u zakonskim rokovima. S tim u vezi predložili su da Glavni državni odvjetnik izvijesti Hrvatski sabor o neriješenim kaznenim prijavama u svome redovitom godišnjem izvješću. Članovi Odbora ukazali su i na izvjesnu sporost i neaktivnost u poslovima predlaganja upisa prava vlasništva na nekretninama u zemljišne knjige u korist Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Josip Kregar