6th term of the Croatian Parliament (11 January 2008 - 22 December 2011)

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 28. rujna 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. kolovoza 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak pri čemu je istaknuto da predložena rješenja omogućavaju poslodavcima da svojim radnicima, odnosno osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada, odobravaju kredite po povoljnijim kamatnim stopama, a da se isto ne smatra oporezivim primitkom primatelja kredita, na način da se primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, a koja prema važećem zakonu iznosi 4% godišnje.

U raspravi je izražena dvojba glede rješenja predloženog člankom 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona kojim se predlaže smanjenje donje granice kamatne stope sa 4% na 3% na temelju koje se utvrđuje primitak u naravi po osnovi povoljnijih kamata, obzirom da se primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra razlika između ugovorene niže stope i propisane stope. Pri tome je iznijeto mišljenje prema kojem bi visinu kamate trebalo usklađivati s kretanjem euribora, obzirom da i hrvatske banke kod kreditiranja koriste euribor kao fiksnu osnovicu cijene novca na koju dodaju profitnu maržu.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je potrebno preispitati opravdanost rješenja predloženog člankom 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona prema kojem su isplatitelji dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu obvezni voditi evidenciju o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti po svakoj fizičkoj osobi - dioničaru odnosno članu društva i dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“, jedan glas „protiv“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 28. rujna 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o umjetničkom obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona o umjetničkom obrazovanju, kojim se uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg umjetničkog obrazovanja kroz sustav povezanih stupnjeva obrazovanja od osnovne školske pripremne razine za srednju školu i srednjoškolske razine umjetničkog obrazovanja. Predstavnik Vlade naglasio je da se Prijedlogom ovoga Zakona predlaže stvoriti zakonske pretpostavke za priznavanje umjetničkog obrazovanja, kao jednako važnog sastavnog dijela odgojno obrazovnog sustava, izgraditi sustav umjetničkog obrazovanja te urediti druga pitanja od važnosti za umjetničko obrazovanje.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Vlade iznijeto je mišljenje prema kojem bi određene odredbe Prijedloga zakona trebalo izmijeniti i dopuniti na način da se utvrdi da se i osnovno i srednje umjetničko obrazovanje izvodi u umjetničkim školama koje mogu objediniti sve ili određene umjetničke programe.

Također iznijeto je mišljenje prema kojem bi provedbene propise na temelju ovoga Zakona trebalo donijeti do 30. lipnja 2012. godine, a ne u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kako je predloženo odredbom članka 27. Prijedloga zakona, obzirom da bi se time omogućila provedba ovoga Zakona od početka školske 2013. godine.
U raspravi je iznijeto i mišljenje prema kojem jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva za financiranje javnih potreba u umjetničkom obrazovanju trebale financirati iz decentraliziranih sredstava.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o umjetničkom obrazovanju.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 28. rujna 2011. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. srpnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja, načela te zaštite, subjekti koji provode zaštitu, te druga pitanja od važnosti za zaštitu od svjetlosnog onečišćenja.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade, Odbor je bez rasprave, većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 28. rujna 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o tržištu plina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. kolovoza 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se utvrđuje da Vlada Republike Hrvatske može, na određeno vrijeme propisati najvišu razinu cijene plina za povlaštene kupce radi zaštite gospodarskog interesa Republike Hrvatske i osiguranja međunarodne konkurentnosti, pri čemu će se uzimati u obzir cijena plina na međunarodnom tržištu za istu ili slične kategorije kupaca.
U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem tržište plina u Republici Hrvatskoj ne funkcionira na odgovarajući način, obzirom na cijenu plina, troškove proizvodnje, udio domaćih izvora u proizvodnji plina, dobavu plina i drugo. S tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem bi tržište plina bolje funkcioniralo kada bi na njemu sudjelovalo više dobavljača.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 76. sjednici održanoj 28. rujna 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Hrvatske obrtničke komore o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, pri čemu je istaknuto da su predložena rješenja usmjerena na otklanjanje prepreka za nesmetan rast i razvoj trgovine kao važne gospodarske grane. Također u uvodnom izlaganju naglašeno je da se predloženima izmjenama i dopunama ovoga Zakona predlaže širenje kruga osoba koje mogu obavljati djelatnost trgovine, te uređuje pitanje prodaje robe kroz pokretnu prodaju, na način da će pokretnu prodaju moći obavljati subjekti koji ispune uvjete propisane odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave na čijem području se pokretna prodaja obavlja.

U raspravi je iznijeto mišljenje člana Odbora prema kojem odredbe važećeg Zakona o trgovini koje se odnose na radno vrijeme u djelatnosti trgovine ne bi trebalo brisati, te je predloženo da Odbor s tim u svezi utvrdi amandman. Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Za iznijeti prijedlog izjasnio se jedan član Odbora, a svi ostali članovi Odbora bili su protiv.

U raspravi su predstavnice Vlade odgovorile na više pitanja koja su postavljali članovi Odbora, koja su se odnosila na stručno obrazovanje osoba zaposlenih u djelatnosti trgovine i s tim u svezi pitanja definicije pojma „prodavač“ u dijelu koji se odnosi na osobu koja slaže robu, pitanja kupovine i prodaje robe od strane humanitarnih organizacija, određenje pojmova: „jasan, vidljiv i čitljiv način“ iz članka 15. Konačnog prijedloga ovoga zakona, i slično.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 75. sjednici održanoj 13. srpnja 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama predmetnog Zakona, pri čemu je istaknuto da će predložena rješenje pridonijeti poboljšanju sustava odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama u onim segmentima u kojima su uočene poteškoće u realizaciji.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

U odnosu na rješenje predloženo člankom 3. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi u izmijenjenom članku 14. stavku 3. riječi: „te temeljni policijski tečaj“, trebalo brisati.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 5. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi u izmijenjenom stavku 1. članka 21. riječi „Ured državne uprave, odnosno Gradski ured“ trebalo zamijeniti riječju: „osnivač“, te na taj način omogućiti osnivačima školskih ustanova da na prijedlog povjerenstva donose rješenja o prijevremenim upisima, odgodi upisa u prvi razred osnovne škole, te druga rješenja propisana ovim člankom.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 12. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje, prema kojem bi se i osoba koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja, trebala zapošljavati putem natječaja.

Naime, člankom 12. Konačnog prijedloga zakona, kojim se predlaže dopuna stavka 10. članka 107. Zakona, predlaže se da se s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja radni odnos može zasnovati ugovorom o radu bez natječaja.

U raspravi je više članova Odbora iznijelo mišljenje prema kojem bi u članku 13. Konačnog prijedloga zakona kojim je utvrđen broj i sastav članova školskog odbora, trebalo izmijeniti.

Pri tome su iznijeta različita gledišta, od toga da bi trebalo povećati broj članova školskog odbora koje imenuje i razrješuje osnivač samostalno, do toga da bi u sastav školskog odbora trebalo uključiti i predstavnike jedinica lokalne samouprave koje nisu osnivači školske ustanove, a na čijem području školska ustanova djeluje.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na članak 13. Konačnog prijedloga zakona kojim bi se predložilo da se sastav školskog odbora proširi za dva člana koje bi birale i razrješavale jedinice lokalne samouprave koje nisu osnivači školske ustanove, a na čijem području školska ustanova djeluje.

Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Naime, za iznijeti prijedlog izjasnila su se dva člana Odbora, a pet članova Odbora bilo je „protiv“. Članovi Odbora izrazili su dvojbu glede rješenja predloženih člancima 17., 18. i 19. Konačnog prijedloga zakona kojima se produžuje rok valjanosti licencija osobama koje su na dan stupanja na snagu važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama zatečene na dužnosti ravnatelja, do 31. prosinca 2014., te provođenje natječajnih postupaka za imenovanje ravnatelja i ispunjavanje propisanih uvjeta za njihovo imenovanje, koji se također produžuje za tri godine, te ukazali da je navedena rješenja potrebno preispitati.

U raspravi je ukazano na niz problema vezanih za obrazovanje, u prvom redu u strukovnim školama, u kojima, prema iznijetom mišljenju nisu osigurani odgovarajući uvjeti u pogledu opremljenosti (školske radionice). Nadalje, ukazano je na problem učenika koji žive na brdsko-planinskim područjima a koji se odnose na sustav bodovanja prilikom upisa u srednje škole, pri čemu bi, prema iznijetom stajalištu tim učenicima trebalo osigurati jednake uvjete koji su osigurani za učenika koji žive na otocima.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi koja su se odnosila na pojašnjenje određenih odredaba Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 7. srpnja 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši daljnje spajanje općinskih državnih odvjetništva, na način da se od ukupno 55 općinskih državnih odvjetništava ustanovljuju 34 općinska državna odvjetništva. S tim u svezi predstavnica predlagatelja naglasila je da potreba za daljnjim spajanjem općinskih državnih odvjetništava proizlazi zbog primjene novog Zakona o kaznenom postupku po kojem je potreban veći broj državnoodvjetničkih dužnosnika za početni rad u predmetima s više okrivljenika, te zbog opreme i prostora koji je nužan za primjenu toga Zakona.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem nisu transparentni kriteriji prema kojima se predlaže spajanje pojedinih državnih odvjetništava. S tim u svezi ukazano je da, primjerice, nije jasno prema kojem kriteriju su pravosudna tijela u Križevcima i Đurđevcu zadržala svoj status ili su ukinuta, odnosno spajana na druga pravosudna tijela.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 74. sjednici održanoj 7. srpnja 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna predmetnog Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima mijenja mjesna nadležnost pojedinih općinskih sudova u odnosu na kaznene predmete, ustanovljuje specijalizirani Općinski radni sud u Zagrebu, te propisuje odnosno predlaže da su za rješavanje predmeta iz oblasti Obiteljskog zakona izvan radnog vremena, a koji ne trpe odgodu, nadležni općinski sudovi u sjedištu županijskog suda.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnice predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati rješenje predloženo člankom 4. Konačnog prijedloga zakona, na način da se razmotri mogućnost da kaznene predmete protiv mladih počinitelja kaznenih djela i dalje rješavaju općinski sudovi u Gospiću, Čakovcu, Koprivnici, Požegi, Virovitici i Zlataru, obzirom na udaljenost nadležnih sudova za rješavanje tih predmeta, s jedne strane i potrebu da primjerice, maloljetne počinitelje kaznenih djela trebaju pratiti zakonski zastupnici, odnosno skrbnici, s druge strane.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je na više pitanja postavljena u raspravi koja su se odnosila na status sudaca koji rade u sudovima koji se spajaju, status zemljišnoknjižnog odjela općinskih sudova, obzirom na predložene promjene, i slično.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 29. lipnja 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona pri čemu je istaknuto da ovim Zakonom uređuje rješavanje imovinskopravnih odnosa prilikom izgradnje infrastrukturnih građevina za koje je utvrđen interes Republike Hrvatske između osoba javnog prava koje su nositelj projekata i osoba javnog prava koje su vlasnici zemljišta.

Članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

Iznijeto je mišljenje prema kojem Konačni prijedlog ovoga Zakona uređuje oslobođenje osoba javnog prava od međusobnog plaćanja naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti ili prava građenja na njihovu zemljištu, a koje je potrebno za izgradnju infrastrukturnih građevina, a ne i imovinskopravne odnose.

Također, iznijeto je mišljenje prema kojem rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona negativno utjecati na prihode jedinica lokalne samouprave.

S tim u svezi istaknuto je da jedinice lokalne samouprave ubiru značajne prihode s osnove plaćanja naknade za stjecanje prava služnosti, pa je postavljeno pitanje o tome tko će tim jedinicama nadoknaditi gubitke, koje će uzrokovati rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona.

U raspravi je iznijeto i mišljenje prema kojem bi o raspravu o Prijedlogu zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, s Konačnim prijedlogom zakona trebalo provesti u prvom čitanju.

Ukazano je na i probleme vezane za uređivanje imovinskopravnih odnosa za potrebe izgradnje infrastrukturnih građevina kada je u pitanju zemljište koje je u vlasništvu fizičkih osoba.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je na više pitanja postavljenih u raspravi koja su se odnosila na pojašnjenje pojedinih odredbi Konačno prijedloga ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O UREĐIVANJU IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA U SVRHU IZGRADNJE INFRASTRUKTURNIH GRAĐEVINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 29. lipnja 2011. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. svibnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu je postavljeno više pitanja vezanih za tumačenje pojedinih odredbi Konačnog prijedloga zakona, na koje je predstavnica predlagatelja odgovorila.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O ZAKUPU I KUPOPRODAJI POSLOVNOGA PROSTORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona pri čemu je istaknuto da će predložena rješenja pridonijeti pojednostavljenju i ubrzanju postupaka izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja, smanjivanju broja provedbenih prostornih planova, jačanju uloge i odgovornosti jedinica područne (regionalne) samouprave u uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, i slično.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora u raspravi su podržali predložene izmjene i dopune ovoga Prijedloga zakona, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

U raspravi je pojašnjeno pitanje u svezi primjene članka 2. Prijedloga zakona kojim se uvodi obveza primjene i pridržavanja cjenika usluga komora ovlaštenih arhitekata i inženjera koji se donose na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, na način, da se radi o zaštiti postupka.

Pozitivnim je ocijenjeno rješenje predloženo člankom 15. Prijedloga zakona kojim se u dodanom stavku 2. članka 63. Zakona, propisuje obveza županija, gradova i općina da Ministarstvu, Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj i zavodima za prostorno uređenje županija, prostorne planove s odlukom o donošenju dostavljaju i u digitalnom obliku (kao elektronički zapis).

S tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem bi bilo dobro kada bi se prostorni planovi s odlukama o donošenju dostavljali samo u digitalnom obliku.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećih

ZAKLJUČAKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona o postupanju s nezakonitim zgradama kojim se uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni promet nezakonitih zgrada uvažavanjem prostornih, socijalnih, gospodarskih i tehničkih zahtjeva.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora u raspravi podržali su predložena rješenja, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

U odnosu na rješenje predloženo člankom 2. stavkom 1. Prijedloga zakona u pogledu roka do kojeg će se uzimati u obzir nezakonite zgrade u smislu ovoga Zakona, to jest dana 30. studenoga 2009. godine, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati navedeni rok na način da se razmotri mogućnost da taj rok bude definiran danom stupanja na snagu ovoga Zakona.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 5. stavkom 2. Prijedlog zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo razmotri mogućnost legalizacije pod određenim uvjetima i nezakonitih zgrada izgrađenih na vodnom dobru. Pri tome je ukazano na problem vikend naselje izgrađenog uz rijeku Dunav. Isto tako u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo razmotriti mogućnost legalizacije kućica za ribolovce kao i lovačkih kućica. Pri tom je istaknuto da su ribarske kućice izgrađene na primjerenoj udaljenosti te ne ugrožavaju retenciju ili akumulaciju.

Iznijeto je mišljenje prema kojem je potrebno uskladiti odredbu članka 5. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na nezakonite zgrade koje se koriste za stalno stanovanje s odredbom članka 8. stavka 1. podstavka 4. prijedloga zakona prema kojem se zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pored ostalog prilaže potvrda o prebivalištu.

S tim u svezi ukazano je da potvrdu o prebivalištu prema pozitivnim propisima nije moguće dobiti na nelegalnom objektu.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, rješenje predloženo člankom 21. stavkom 1. Prijedloga zakona, kojim se predlaže raspodjela sredstava naknade koju će podnositelji zahtjeva u postupku ozakonjenja plaćati, tako da 25% sredstava pripada jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nezakonita zgrada nalazi, a 75% u Državni proračun Republike Hrvatske, nije prihvatljivo.

Pri tome su iznijeta različita mišljenja, od toga da bi prihode s tog osnova trebalo podijeliti na način da 50% sredstava bude pripadajući prihod proračuna jedinica lokalne samouprave, a 50% pripadajući prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, do toga da bi 75% tih sredstava trebalo pripadati proračunu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonita zgrada nalazi, a 25% Državnom proračunu Republike Hrvatske.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 30. stavkom 2. Prijedloga zakona ukazano je na potrebu preispitivanja predloženog roka (31. prosinca 2012.), posebice imajući u vidu financijske mogućnosti građana, prije svega u ruralnim sredinama.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi naziv ovoga Zakona trebalo izmijeniti na način da glasi: „Zakon o izgradnji objekata izgrađenih protivno prostornim planovima i izvan građevinskog područja“, obzirom da bi na taj način bio jasnije definiran predmet njegovog uređenja.

Nadalje, u raspravi je ukazano da Prijedlog zakona podrazumijeva i izmjenu prostornih planova obzirom da će njime biti legalizirani nelegalno izgrađeni objekti, a što dalje povlači krupne financijske obveze vezane za izgradnju i osiguranje komunalne infrastrukture.

Pri tome je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo legalizirati proizvodne objekte, uključujući i poljoprivredne objekte, a da se na te objekte ne plaćaju pripadajući doprinosi i druga davanja.

Prema iznijetom mišljenju ovim Zakonom nagrađuju se investitori koji će na bazi nelegalne gradnje ostvariti značajne materijalne koristi.

Postavljeno je pitanje o tome što je radila građevinska inspekcija i kako je moguće da je prema procjenama, u Republici Hrvatskoj izgrađeno više od 150.000 nelegalnih objekata.
Predstavnica predlagatelja odgovorila je na više pitanja postavljenih u raspravi koja su se odnosila na pojašnjenje određenih odredaba Prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećih

ZAKLJUČAKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama.

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi i pedelecs, to jest električni bicikl trebalo uvrstiti u definicije iz članka 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona i to iza točke 49. (bicikl). Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo koristiti istu terminologiju o istim pojmovima u ovom Zakonu i Zakonu o cestama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 72. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. svibnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje predloženo člankom 108. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim je regulirano pitanje financiranja nerazvrstanih cesta.

S tim u svezi istaknuto je da nisu prihvatljivi kriteriji raspodjele sredstava za ceste koje su bile javne ceste a stupanjem na snagu ovoga Zakona postaju nerazvrstane ceste.

Ukazano je da nerazvrstane ceste zahtijevaju veće investicije za gradnju i održavanju. Pri tome je navedeno da nije isto gradi li se i održava cesta čija širina iznosi primjerice pet metara, od gradnje i održavanje ceste čija širina iznosi jedan metar, a što bi se moralo uzeti u obzir prilikom utvrđivanja kriterija za raspodjelu sredstava za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstanih cesta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 71. sjednici održanoj 9. lipnja 2011. godine i nastavku 71. sjednice održane 10. lipnja 2011., razmotrio je Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 9. ožujka 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Godišnjem izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2010. godinu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem Udruge GONG o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Izvješće, koje Agencija za zaštitu osobnih podataka dostavlja Hrvatskome saboru temeljem članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ravnatelj Agencije istaknuo je da je tijekom 2010. godine zaprimljeno bitno više zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama u odnosu na prethodne godine, te da je u promatranom razdoblju ostvaren značajan napredak u ostvarivanju toga prava.

Nakon uvodnog izlaganja ravnatelja Agencije članovi Odbora u raspravi su podržali Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2010. godinu, pri čemu je istaknuto kako je za poboljšanje stanja na ovom pravnom području potrebno provesti odgovarajuće edukacijske programe.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo proširiti opseg informacija koje su tijela javne vlasti dužna na primjeren način učiniti dostupnim javnosti, odnosno objaviti. Pri tome je posebice istaknuta potreba objave informacija koje se odnose na trošenje proračunskih sredstava, a što bi moglo pridonijeti i suzbijanju koruptivnih aktivnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2010. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 25. svibnja 2011., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2011.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je ovaj Zakon trebalo donijeti prije donošenja Odluke o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne novine” br. 56/11.).

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas “uzdržan”) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O REGISTRU VIJEĆA, KOORDINACIJA VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 25. svibnja 2011., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2011.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna ovoga Zakona pri čemu je istaknuto da će predložena rješenja pridonijeti učinkovitijoj provedbi postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje Zakona o izmjenama i dopunama ovoga Zakona.

Prema mišljenju dijela članova Odbora raspravu o predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona, obzirom na njihov opseg i složenost, trebalo bi provesti u dva čitanja.
S tim u svezi predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi zaključak kojim će Hrvatskom saboru predložiti da se rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona provede u prvom čitanju. Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova.

Za iznijeti prijedlog izjasnila su se tri člana Odbora, a pet članova Odbora bilo je protiv.

U raspravi je postavljeno više pitanja od strane članova Odbora, koja su se odnosila na pojašnjenje određenih odredaba Konačnog prijedloga ovoga Zakona, primjerice: na što se točno odnose površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje su predviđene za ostale namjene, na temelju kojih podloga će jedinice lokalne samouprave postupati u provedbi odredbe članka 52. Konačnog prijedloga zakona, zbog čega je produžen rok neplaćanja zakupnine za minirano poljoprivredno zemljište koje se daje u dugogodišnji zakup i slično.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 19. svibnja 2011., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2011.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši usklađivanje ovoga Zakona s odredbama Zakona o općem upravnom postupku u pitanjima koja se odnose na određivanje službene osobe koja postupa u upravnom postupku, rokovima za žalbu protiv rješenja kojima se odlučuje o pravima i obvezama službenika i namještenika, rokovima za poništavanje i ukidanje rješenja i slično.
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora u raspravi su iznijeli slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedloge:

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi rješenje predloženo člankom 22. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo dopuniti na način da se omogući da i čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle, općinksi načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučivati o privremenom premještaju službenika po potrebi službe, a ne da o tome sporazumno mogu odlučivati samo i isključivo pročelnici upravnih tijela tih jedinica.

Također, s tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo omogućiti veću fleksibilnost kada je u pitanju privremeni premještaj službenika, na način da se omogući privremeni premještaj službenika između upravnih tijela, između upravnih tijela i trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, i obrnuto, kada to zahtijevaju potrebe službe.

U raspravi je ukazano na problem zapošljavanja stručnjaka za potrebe provođenja projekata u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se financiraju iz fondova Europske unije.

Naime za realizaciju projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije, potrebno je na određeno vrijeme, a koje je nerijetko duže od tri godine, angažirati odgovarajuće stručnjake, što bi na odgovarajući način trebalo urediti ovim Zakonom.

Također, u raspravi su iznijete određene primjedbe koje se odnose na odredbe ovoga Zakona, a koje nisu predmet njegovih izmjena i dopuna, primjerice, ocjenjivanja zaposlenika, sadržaja rješenje o zapošljavanju, način dokazivanja radnog staža u slučaju kada je proveden u trgovačkom društvu ili ustanovi koja više ne postoji.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „uzdržana“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 19. svibnja 2011., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2011.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da je predmetni akt sadržajno isti Zakonu o pravu na pristup informacijama, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 144/2010., koji je stupio na snagu 30. prosinca 2010. godine, a koji je Ustavni sud Republike Hrvatske zbog formalne protupravnosti ukinuo, te će navedeni Zakon prestati važiti 15. srpnja 2011. godine.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je u kraćoj raspravi, većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „uzdržana“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 4. svibnja 2011., razmotrio je Prijedlog zakona o referendumu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2011.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši usklađivanje Zakona o referendumu s promjenom Ustava Republike Hrvatske te deteljnije razrađuju pojedini instituti u uređivanju pitanja raspisivanja i provedbe referenduma kao oblika neposrednog odlučivanja građana.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora u raspravi su iznijeli slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedloge:

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu članka 2. stavka 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo dopuniti na način da se neposredno odlučivanje birača, pored državnog i lokalnog referenduma može provoditi i na regionalnom referendumu.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 7. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi predloženo rješenje trabalo dopuniti na način da se predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave omogući raspisivanje referenduma i o pitanjima o kojima predstavničko tijelo nema pravo donositi odluke, a koja se odnose na zaštitu zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 8. stavkom 2. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi narečenu odredbu trebalo izmijeniti na način prema kojem će referendum biti raspisan u slučaju kad prijedlog za raspisivanje referenduma podnese jedna trećina članova predstavničkog tijela, ako predstavničko tijelo o tom prijedlogu donese odluku većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

S tim u svezi ukazano je da se niti jedna odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne donosi s jednom trećinom članova, pa nije logično da se na prijedlog jedne trećine članova predstavničkog tijela raspisuje referendum.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu članka 18. Konačnog prijedloga zakona kojom je propisano postupanje predstavničkog tijela po zaprimanju zahtjeva za raspisivanje lokalnog referenduma, trebalo proširiti i urediti na način sličan kako je uređeno postupanje Hrvatskoga sabora po zaprimljenom zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 21. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi predloženo rješenje trebalo dopuniti na način da je za donošenje odluke, u slučaju kada se odlučuje o razrješenju župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika, uz većinu birača koji su pristupili izboru, potrebno da glasuje najmanje jednak ili veći broj od broja glasača koji su neposredno izabrali župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika.

U raspravi je ukazano na problem glede troškova loklanog referenduma, obzirom na utvrđene rokove u kojima su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne raspisati referendum s jedne strane, i ograničenja tih jedinica glede financijskih mogućnosti i fiskalne odgovornosti s druge strane.

S tim u svezi istaknuto je da značajan broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne bi bio u stanju financirati troškove referenduma bez donošenja izmjena i dopuna proračuna tih jedinica.

U raspravi je postavljeno više pitanja od strane članova Odbora, koja su se odnosila na tumačenje određenih članaka Konačnog prijedloga zakona, primjerice o glasačkim mjestima kada referendum raspisuje županijsko povjerenstvo, prebrojavanju glasačkih listića i slično, na koja je predstavnik predlagatelja odgovorio.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O REFERENDUMU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, razmotrio je Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2010. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 8. prosinca 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenim Izvješćima raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor obrazložio je osnovne karakteristike predmetnih Izvješća, koja Državni ured za reviziju podnosi Hrvatskome saboru u skladu s odredbom članka 11. Zakona o državnoj reviziji („Narodne novine“ br. 42/03. - pročišćeni tekst i 177/04.).

Glavni državni revizor naglasio je, da se postupci i način obavljanja revizije obavljaju u skladu sa Zakonom o državnoj reviziji, a prema načelima i pravilima utvrđenim INTOSAI revizijskim standardima, unutarnjim normativnim aktima i procedurama, te pravilima struke uz poštivanje Kodeksa profesionalne etike državnih revizora.

Pored toga u uvodnom izlaganju glavnog državnog revizora istaknuto je da je u ovom izvještajnom razdoblju obavljeno 770 revizija, čime su obuhvaćena javna sredstva u ukupnom iznosu od 178.099.531.308,00 kuna.

Revizijom je obuhvaćeno 576 lokalnih jedinica, od čega je revizija financijskih izvještaja i poslovanja obavljena za 261 lokalnu jedinicu, a uvid u proračun i financijske izvještaje obavljen je za 315 lokalnih jedinica. S tim u svezi istaknuto je da je o financijskim izvještajima i poslovanju lokalnih jedinica za 2009. godinu, izraženo 11 bezuvjetnih, 247 uvjetnih, tri nepovoljna mišljenja, a da je o financijskim izvještajima i poslovanju svih drugih revidiranih lokalnih jedinica izraženo uvjetno mišljenje.

U raspravi, je istaknuto da dostavljena Izvješća sadrže sve relevantne podatke o radu Državnog ureda za reviziju za 2010. godinu i o obavljenim revizijama za 2009. godinu.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, za određeni broj jedinica lokalne samouprave bezuvjetno mišljenje nije izraženo, radi okolnosti na koje te jedinice nisu mogle utjecati, primjerice, kada je u pitanju naplata određenih potraživanja.

Ukazano je na određene nepravilnosti koje nisu sadržane u Izvješću o obavljenim revizijama, a koje se odnose na provedbu članka 9. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, kada su u pitanju dužnosti koje općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba za vrijeme obavljanja te dužnosti ne mogu obavljati.

Također, ukazano je i na određene nepravilnosti koje nisu sadržane u Izvješću, a koje se odnose na provedbu članka 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim je utvrđeno da u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, velikim gradovima, gradovima sjedištima županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužnost obavljaju profesionalno, a njihovi zamjenici odlučuju o tome hoće li dužnosti na koje su izabrani obavljati profesionalno.

S tim u svezi istaknuto je da u nekim gradovima koji imaju više od 10.000 stanovnika gradonačelnici ne obavljaju svoju dužnost profesionalno.

Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da je o financijskim izvještajima i poslovanju revidiranih lokalnih jedinica izražen značajan broj uvjetnih mišljenja zbog nenamjenskog korištenja neporeznih prihoda. Pri tome je istaknuto da su jedinice te prihode u najvećem broju slučajeva nenamjenski koristile zbog značajnog smanjenja prihoda s osnove poreza na dohodak.

Pri tome je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi zaključak kojim će predložiti Vladi Republike Hrvatske da odgovarajućim aktom omogući jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, da iznimno od zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda tih jedinica, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, uz uvjet da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz tih prihoda.

Naime, Odbor je zaključak istog sadržaja predlagao i uz Izvješće Odbora o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, te isti povukao uz prethodni dogovor s predlagateljem navedenoga Zakona, da će sadržaj zaključka biti uređen odgovarajućim izmjenama zakona.

Predstavnik Državnog ureda za reviziju odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, koja su se odnosila na kriterije za odabir subjekata revizije, izražena mišljenja i slično.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2010. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama.

Također, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje i sljedećeg

ZAKLJUČKA:

Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da odgovarajućim aktom omogući jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, da iznimno od zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda tih jedinica, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, uz uvjet da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz tih prihoda.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 10. veljače 2011., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2011.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja u Prijedlogu zakona, pri čemu je istaknuto da je većina primjedbi i prijedloga Odbora iznijetih na Prijedlog zakona prihvaćena i ugrađena u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
U odnosu na rješenje predloženo člankom 28. Konačnog prijedloga zakona kojim je uređen pravni položaj i sastav Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa iznijeto je mišljenje prema kojem bi, obzirom na opseg poslova koje će Povjerenstvo obavljati i broj dužnosnika na koje se ovaj Zakon odnosi, Povjerenstvo trebalo imati regionalne centre u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 31. Konačnog prijedloga zakona kojim je uređen izbor predsjednika i članova Povjerenstva, iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu ovoga članka trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da se o izboru predsjednika i članova Povjerenstva odlučuje dvotrećinskom većinom zastupnika.

S tim u svezi iznijet je prijedlog da Odbor utvrdi amandman na članak 31. Konačnog prijedloga zakona. Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora. Za iznijeti prijedlog izjasnila su se tri člana Odbora, a šest članova Odbora bilo je protiv.

U raspravi je predstavnik predlagatelja odgovorio na više pitanja koja su postavljali članovi Odbora, a koja su se odnosila na ograničenja dužnosnika nakon prestanka obnašanja dužnosti u smislu odredbe članka 20. Konačnog prijedloga zakona, postupanja Povjerenstva u slučaju kada utvrdi da postoji nesklad i nerazmjer između prijavljenog i stvarnog stanja imovine dužnosnika i slično.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 3. veljače 2011., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2011.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima produljuje rok jedinicama područne (regionalne) samouprave za provedbu postupaka davanja koncesije za rad zdravstvenih radnika u privatnoj praksi do 30. lipnja 2011. godine, a ako u tom roku ne bude proveden postupak davanja koncesije, postupak će provesti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi do 31. prosinca 2011. godine.

U raspravi je većina članova Odbora podržala predložene izmjene i dopune ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem Zakon o zdravstvenoj zaštiti nije usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u dijelu koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu.

S tim u svezi ukazano je da je Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito, pored ostalih pobrojanih poslova, poslove koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu.

Pored toga, navedeno je da je prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi primarna zdravstvena zaštita u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, dok jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog značaja, a koji pored ostalog, obuhvaćaju i zdravstvo.

Posebice je istaknuto da bi velikim gradovima, kao i gradovima sjedištima županija trebalo osigurati obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, a koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu.

U raspravi je postavljeno pitanje o broju osnovanih Savjeta za zdravstvo. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da je do sada osnovano oko deset Savjeta za zdravstvo.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“, dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 3. veljače 2011., razmotrio je Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. siječnja 2011.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima otklanjaju nedostaci uočeni u primjeni važećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, te unaprjeđuje koncept razumijevanja i sprječavanja sukoba interesa.

Također, predstavnik predlagatelja naglasio je da se rješenjima koja se predlažu ovim Prijedlogom zakona jača neovisnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, jasnije uređuje niz instrumenata za sprječavanje sukoba interesa, uvodi sustav nadzora i verificiranja izjava o imovini javnih dužnosnika te preciznije uređuju druga pitanja od važnosti za provedbu ovoga Zakona.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

U odnosu na rješenje predloženo člankom 3. Prijedloga zakona kojim su definirane kategorije pojma dužnosnik, iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu ovoga članka trebalo proširiti na način da i članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa budu uvršteni u kategoriju dužnosnika.

S tim u svezi u raspravi je razmotreno pitanje uvrštavanja članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u vlasništvu lokalne samouprave u kategoriju dužnosnika, pri čemu je ocijenjeno da bi time bila znatno otežana provedba Zakona, obzirom da bi na taj način krug dužnosnika bio znatno proširen, čime bi se praktički onemogućila provedba Zakona.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 4. stavkom 5. Prijedloga zakona, kojim su definirane povezane osobe u smislu ovoga Zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi predloženo odredbu trebalo preispitati u smislu sužavanja kruga povezanih osoba, kako bi se omogućila učinkovitija provedba Zakona.

U odnosu na rješenje koje je predloženo člankom 13. stavkom 4. iznijeto je mišljenje prema kojem nije razvidno tko utvrđuje popis ustanova i izvanproračunskih fondova koji su od posebnog interesa za jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 14. Prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem pitanje predlaganja članova upravnih tijela i nadzornih odbora i provedbe javnog natječaja i uvjeta za članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele u vlasništvu, ne bi trebalo biti predmetom ovoga Zakona.

S tim u svezi u raspravi je ukazano i na druga pitanja koja se predlažu ovim Prijedlogom zakona, a uređena su drugim propisima, primjerice, pitanje razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, pitanje obavljanja drugih poslova dužnosnika, a koja bi u ovom Zakonu trebalo izostaviti.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 15. Prijedloga zakona kojim je uređen prijenos upravljačkih prava dužnosnika na temelju udjela u trgovačkom društvu za vrijeme obnašanja javne dužnosti na drugu osobu ili posebno tijelo, iznijeto je mišljenje prema kojem bi prijenos upravljačkih prava trebalo proširiti i na udjele u vlasništvu dužnosnika kada su u pitanju obrti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 30. Prijedloga zakona kojim je uređen izbor predsjednika i članova Povjerenstva, iznijeto je mišljenje prema kojem bi u taj izbor trebalo na odgovarajući način uvrstiti i Vladu Republike Hrvatske i predsjednika Republike Hrvatske, pri čemu bi Hrvatski sabor o izboru predsjednika i članova Povjerenstva trebao odlučivati dvotrećinskom većinom zastupnika.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 27. siječnja 2011., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2011. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da će predložena rješenja djelotvornije utjecati na suzbijanje protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima te potaknuti organizatore športskih natjecanja, a isto tako vlasnike i korisnike športskih objekata na ispunjenje njihovih obveza i odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Iznijeto je mišljenje prema kojem je i po važećem Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima policija mogla učinkovitije postupati prema određenoj skupini navijača, pri čemu najveći problem predstavljaju gostujući navijači.

Ukazano je na protek rokova za opremanje športskih objekata uređajima za kontrolu i brojanje ulaznica te neprekidnim videonadzorom s mogućnošću ispisa i pohranjivanja snimljenog zapisa u skladu s Zakonom, pri čemu je utvrđeno da športski objekti nisu opremljeni prema odredbama Zakona.

S tim u svezi u raspravi je postavljeno pitanje zabrane održavanja športskog natjecanja od strane policije, ako športski objekt nije opremljen sukladno odredbama ovoga Zakona, a opremanje športskog objekta odnosi se na osiguranje dovoljnog broja ulaza odnosno izlaza, zaštitu od požara, postavljanje uređaja za kontrolu brojanja ulaznica, neprekidni videonadzor i drugo.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da postoji mogućnost zabrane održavanja športskog natjecanja od strane policije, ukoliko športski objekt nije opremljen sukladno odredbama ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 27. siječnja 2011., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona pri čemu je istaknuto da se predložene izmjene i dopune ovoga Zakona odnose na preciznije određivanje pojma porezne osnovice kao i  postupka njezinog utvrđivanja, oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnine za kupnju prve nekretnine, te  trenutak izvršnosti rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.  

Predstavnik predlagatelja naglasio je da rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona omogućavaju brže rješavanje prijava poreza na promet nekretnina te otklanjaju mogućnosti dvojakog tumačenja koja su se pojavila u praktičnoj primjeni važećeg Zakona o porezu na promet nekretnina.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja pridonijeti ekonomičnijem i bržem utvrđivanju poreza na promet nekretnine te ostvarivanju većih prihoda s naslova ovoga poreza.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi raspravu o ovome Zakonu trebalo provesti u dva čitanja obzirom na različito definiranje instituta tržišne vrijednosti nekretnine u ovom i drugim pozitivnim propisima Republike Hrvatske, čime bi se osigurali uvjeti za ujednačeno definiranje ovog instituta.

S tim u svezi ukazano je da primjerice, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije i Zakon o upravljanju državnom imovinom, pitanje tržišne vrijednosti nekretnine ne uređuju na isti način.
Pri tome je istaknuto da bi ovim Zakonom ili posebnim Pravilnikom trebalo utvrditi metodologiju za procjenu vrijednosti nekretnine.

Također, iznijeto je mišljenje prema kojem bi jedinicama lokalne samouprave trebalo pružiti odgovarajući uvid u porezna rješenja, obzirom da je dio poreza na promet nekretnina pripadajući prihod jedinica lokalne samouprave.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 5. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se   u dodanom članku 9.a stavku 1. utvrđuje da će se procjena tržišne vrijednosti nekretnine provoditi vještačenjem stručne osobe koju imenuje pročelnik područnog ureda Porezne uprave, iznijeto je mišljenje prema kojem bi predloženo rješenje trebalo preispitati, obzirom da u pitanju mogu biti nekretnine velike vrijednosti.

Pri tome je iznijeto i mišljenje prema kojem bi ovim Zakonom trebalo urediti i elemente na bazi kojih će stručna osoba koju imenuje pročelnik Porezne uprave vršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnine vještačenjem.

U raspravi su članovi Odbora postavili više pitanja u svezi provedbe ovoga Zakona, koja su se odnosila na rokove za rješavanje poreznih prijava, postupke po žalbama i slično, na koje je predstavnik predlagatelja odgovorio.   

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge GONG o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, pri čemu je naglašeno da su primjedbe i prijedlozi Odbora iznijeti na Prijedlog zakona djelomično prihvaćeni i ugrađeni u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Također u uvodnom izlaganju istaknuto je da se rješenjima predloženim ovim Prijedlogom zakona otklanjaju nedostaci uočeni u provedbi važećeg Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata („Narodne novine“ br. 1/07.) te unaprjeđuje sustav financiranja političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima predlaže da se pitanje financiranja izborne promidžbe uredi na jedinstven način za sve izbore, pri čemu se predlaže da se pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog odnosno lokalnog proračuna, utvrđuje prema ostvarenim rezultatima na izborima.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi je ocijenjeno da su predložena rješenja bitno kvalitetnija u odnosu na rješenja uređena važećim Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi sve subjekte koji pružaju usluge medijskog oglašavanja izborne promidžbe trebalo obvezati da objave cjenik usluga oglašavanja, čime bi se osigurali jednaki uvjeti oglašavanja za sve sudionike izbora.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati rješenje predloženo člankom 3. stavkom 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, prema kojem sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokane i područne (regionalne) samouprave, osigurava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u iznosu koji se određuje u proračunu odnosne jedinice za svaku godinu za koju se proračun donosi, na način da se ovim Zakonom utvrdi odgovarajući iznos sredstava za navedenu namjenu.

Također, ukazano je na potrebu jasnijeg definiranja odredbe članka 8. stavka 1. podstavka 2. Konačnog prijedloga zakona, kojim se uređuje pitanje povrata novčanog iznosa tržišne protuvrijednosti imovine nabavljene sredstvima dobivenim iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redovito godišnje financiranje djelatnosti nezavisnih zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji nakon isteka mandata nisu ponovo izabrani za zastupnike, odnosno članove predstavničkih tijela ili im je mandat prestao prije isteka vremena na koje su izabrani.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 13. stavkom 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu ovoga članka trebalo izmijeniti na način da se riječi: „lokalnom dnevnom tisku“ zamijene riječima: „lokalnom tisku“, odnosno da se utvrdi da su kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba dužni do roka propisanog za predaju kandidature javno objaviti na svojim web stranicama ili u lokalnom tisku okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koja namjeravaju utrošiti za izbornu promidžbu.

U raspravi je ukazano na potrebu jasnog utvrđivanja mehanizma kontrole financiranja političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina, nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nezavisnih lista i kandidata, kada je u pitanju financiranje od strane fizičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima, napose kada je u pitanju naplata dospjelih nepodmirenih obveza prema zaposlenicima.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 47. Konačnog prijedloga ovoga Zakona iznijeto je mišljenje prema kojem je potrebno preispitati predloženi raspon novčane kazne za prekršaje (od 100.000,00 do 500.000,00 kuna), te isti uskladiti s financijskim potencijalom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vodeći pri tome računa da iznos novčane kazne ne prelazi iznos sredstava predviđenih za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je ukazano i na potrebu preispitivanja rješenja predloženog člankom 48. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, obzirom na činjenicu da proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donose njihova predstavnička tijela, pa nije logično rješenje prema kojem se predlaže da će novčanom kaznom biti kažnjena osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, to jest općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba, te osoba odgovorna za financijsko poslovanje te jedinice.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „uzdržana“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O FINANCIRANJU POLITIČKIH AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDŽBE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 8. prosinca 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona ustanovljuje 15 županijskih državnih odvjetništava i 55 općinskih državnih odvjetništava, pri čemu se racionalizacija mreže županijskih državnih odvjetništava planira provesti do 31. prosinca 2019. godine.

Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je da je mreža državnih odvjetništava usklađena s mrežom županijskih sudova u Republici Hrvatskoj.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je bez rasprave, većinom glasova (osam glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 8. prosinca 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona stvaraju pretpostavke za održivi razvoj proizvodnje i korištenja biogoriva za prijevoz. S tim u svezi naglašeno je da će predložena rješenja pridonijeti smanjenju negativnih utjecaja na okoliš, poboljšanju sigurnosti opskrbe gorivom na ekološki prihvatljiv način, ispunjavanju međunarodnih obveza Republike Hrvatske glede smanjenja emisija stakleničkih plinova, na način da se potiče proizvodnja i korištenje biogoriva u prijevozu u zamjenu za dizelsko gorivo ili motorni benzin, i drugo.

Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. Pri tome je ocijenjeno da će rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona pridonijeti povećanju proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi članak 19. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo izmijeniti na način da se Zakonom utvrdi formula po kojoj će se računati jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva, odnosno za proizvodnju pojedine vrste biogoriva, a ne da se taj iznos određuje na osnovi razlike između tržišne cijene fosilnog goriva u odnosu na cijenu biogoriva na referentnom međunarodnom tržištu uvećano za opravdanu razliku domaćeg proizvodnog troška i cijene biogoriva na referentnom međunarodnom tržištu, a što će svake godine do kraja listopada tekuće godine za sljedeću godinu propisivati Vlada Republike Hrvatske, kako je predloženo Konačnim prijedlogom ovoga Zakona.

Pri tome je ukazano da bi Zakonom definirana formula po kojoj bi se računao jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva pružala bolju zaštitu i veću sigurnost proizvođačima biogoriva u Republici Hrvatskoj, te bi se izbjegla okolnost da Vlada određuje i količinu i jedinični iznos novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi koja su se odnosila na postojeću proizvodnju biogoriva u Republici Hrvatskoj, provedbu određenih projekata vezanih za proizvodnju biogoriva, kapacitetima za proizvodnju i slično.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru
predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 8. prosinca 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli zastupnici Hrvatskoga sabora Ana Lovrin, Ivo Grbić, Nevenka Marinović i Branko Kutija, aktom od 3. prosinca 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je prihvatio prijedlog članice Odbora, gospođe Nevenke Marinović, koja je u ime predlagatelja predložila da se predmetni akt raspravi bez mišljenja Vlade Republike Hrvatske.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona predlaže da se u sastav Općine Poličnik uvrste dva nova naselja, i to: Gornji Poličnik i Murvica Gornja, te da se ispravi pogrešno naveden naziv naselja Rupalj, odnosno da se umjesto pogrešno navedenog naziva naselja: Islam Latinski (dio Rupalj) navede ispravan naziv naselja, to jest da naziv naselja glasi: Rupalj.

Nadalje, predstavnica predlagatelja naglasila je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona predlaže se da se u sastav Općine Posedarje uvrste naselja Ždrilo i Grgurice, te da se naselje Islam Latinski (dio Podgradina) razdvoji u dva smaostalna naselja, i to: Islam Latinski i Podgradina.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnice predlagatelja većina članova Odbora podržala je donošenje ovoga Zakona.

U raspravi je ukazano da se Vlada Republike Hrvatske više puta negativno očitovala na slične prijedloge vezane za izmjene i dopune Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, uz obrazloženje da se takvi prijedlozi neće rješavati pojedinačno, već sustavno uzimajući u obzir sve činjenice odlučne za kvalitetno uređenje područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Na tekst Konačnog prijedloga zakona članovi Odbora nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“, jedan glas „protiv“ i dva glasa „uzdržana“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODRUČJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 1. prosinca 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona u osnovi preuzima normativni pristup važećeg Zakona o javnim cestama o pravnom položaju javnih cesta, razvrstavanju javnih cesta, uređenju građenja i održavanja, te mjerama zaštite javnih cesta, koncesijama, financiranju i upravljanje javnim cestama.

Također, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona usklađuju odredbe ovoga Zakona s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i novim direktivama EU s područja sigurnosti prometa na cestama i elektroničke naplate cestarine, uređuju nerazvrstane ceste te regulira pitanje upisa javnih i nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

U odnosu na rješenje predloženo člankom 2. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi u stavku 1. ovoga članka trebalo dodati novi podstavak kojim će se definirati pojam „gradska cesta“, a u podstavku 6. izmijeniti značenje pojma „nerazvrstana cesta“ na način da se nerazvrstana cesta odredi kao cesta, a ne prometna površina.

S tim u svezi istaknuto je da u kategoriju nerazvrstanih cesta otpada većina cesta u Republici Hrvatskoj, pri čemu su u toj kategoriji i najfrekventnije prometnice u gradovima, koje su nerijetko frekventnije od županijskih i lokalnih cesta, pa je posve neprikladno da su nerazvrstane ceste definirane kao prometne površine, a ne kao ceste, i to kao javne ceste.

Naime, prema rješenju sadržanom u članku 98. stavku 2. Prijedloga zakona, nerazvrstane ceste su posebice ceste na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova sjedišta županija, koje su Odlukom o razvrstavanju javnih cesta na državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste bile razvrstane u javne ceste, a koje, kada se donese nova Odluka o razvrstavanju javnih cesta kojom će se odrediti autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, više neće biti javne ceste.

Valja imati u vidu da je veće temeljem važeće Odluke o razvrstavanju javnih cesta značajan broj javnih cesta izgubio status javne ceste, odnosno brisan s popisa javnih cesta, i to zbog nedostatka financijskih sredstava za održavanje tih cesta.

Ukazano je da bi i zbog načina financiranja gradskih cesta, čije se građenje, rekonstrukcija i održavanje dijelom financira iz godišnje naknade za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila a dijelom iz naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, te ceste trebale imati status javnih cesta.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 4. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi ovaj članak trebalo dopuniti na način da sastavni dio javne ceste čini i javna rasvjeta, jer nije logično da nerazvrstane ceste koja su definirane kao prometne površine imaju javnu rasvjetu, a javne ceste nemaju, odnosno da javna rasvjeta nije sastavni dio javne ceste.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 6. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi članak 6. trebalo dopuniti na način da se u javne ceste, pored autocesta, državnih cesta, županijskih cesta i lokalnih cesta, uvrste i gradske ceste.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi članak 24. stavak 1. trebalo izmijeniti na način da se utvrdi nadležnost županija i velikih gradova, te gradova sjedišta županija za izdavanje posebnih uvjeta za građenje i rekonstrukciju županijskih cesta i lokalnih cesta. Na taj bi se način uskladila odredba članka 24. stavka 1. Prijedloga zakona o cestama s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Naime, odredbama navedenog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, pored ostalih poslova iz njihovog djelokruga obavljaju i poslove koji se odnose na izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 27. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi slivnici uz javnu cestu, neovisno o tome jesu li ili nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku ili kanalsku mrežu trebali biti održavani kao sastavni dio te javne ceste, ili da se primijeni načelo „onečišćivač plaća“.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi u članku 88. Prijedloga zakona trebalo razmotriti mogućnost oslobađanja od plaćanja korisničke naknade i cestarine svim osobama kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje od 100%.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi rješenje predloženo člankom 100. stavkom 2. Prijedloga zakona trebalo izmijeniti na način da se utvrdi nadležnost predstavničkog tijela za utvrđivanje okvirnih uvjeta i mjerila za stjecanje prava služnosti i prava građenja radi izgradnje građevina, dok bi za donošenje odluka o davanju prava služnosti i prava građenja trebalo utvrditi nadležnost izvršnog tijela.

Ukazano je na potrebu preispitivanja rješenja predloženog člankom 103. Prijedloga zakona prema kojem će tehničke, prostorne i druge zahtjeve za planiranje i projektiranje nerazvrstanih cesta propisivati pravilnikom ministar nadležan za promet uz suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja i graditeljstva, obzirom da bi takvo rješenje moglo unijeti velike probleme u području prostora grada.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 108. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi raspored sredstava za građenje, rekonstrukciju i održavanje gradskih cesta trebalo vršiti na temelju zakonom utvrđene formule, a ne da ta sredstva raspoređuje ministar nadležan za promet, kako se predlaže u odredbi stavka 2. ovoga članka.

Nadalje, u raspravi je ukazano i na potrebu izmjene kriterija na temelju kojih se javne ceste razvrstavaju u pojedine kategorije, tako da se vodi računa o ujednačenoj opremljenosti pojedinih kategorija cesta, obzirom da postoje znatne razlike u stupnju opremljenosti pojedinih dionica iste kategorije javnih cesta.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi pravne osobe koje upravljaju javnim cestama trebale imati jednak pravni status, čime bi se izbjegla situacija da zbog različitog pravnog statusa pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama, iste nisu u jednakom, prije svega financijskom položaju.

Pored navedenog u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi jedinicama lokalne samouprave trebalo omogućiti osnivanje trgovačkog društva za upravljanje nerazvrstanim cestama, kao i da više jedinica lokalne samouprave može osnovati zajedničko trgovačko društvo za upravljanje nerazvrstanim cestama.

Ukazano je na potrebu preispitivanja predloženog roka stupanja na snagu ovoga Zakona, obzirom na mogućnost provedbe pojedinih odredaba ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o cestama.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 25. studenoga 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona preciznije određuju namjene vodnih naknada koje su prihod Hrvatskih voda te dodaju odredbe kojima se precizira da se navedena namjena vodnih naknada određuje višegodišnjim programom gradnje i održavanja vodnih građevina koji donosi Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od četiri godine.
Također, u uvodnom izlaganju navedeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši njegovo usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Predstavnik Udruge općina izrazio je nezadovoljstvo što tijekom pripreme predloženih izmjena i dopuna Zakona o financiranju vodnog gospodarstva nije poštivan Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (“Narodne novine” br. 140/09.).

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 25. studenoga 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pučkim otvorenim učilištima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o pučkim otvorenim učilištima kojima se osnivačkih prava nad Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu s Republike Hrvatske prenose na Grad Zagreb, čime Grad Zagreb postaje jedini osnivač Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu.

Naime, prema važećem Zakonu o pučkim otvorenim učilištima osnivačka prava nad Pučkim otvorenim učilištem u Zagrebu u jednakim dijelovima imaju Republika Hrvatska i Grad Zagreb.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je, bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PUČKIM OTVORENIM UČILIŠTIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 25. studenoga 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna Zakona o vodama, pri čemu je istaknuto da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona predlaže promjena pravnog statusa Hrvatskih voda iz javne ustanove u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da će navedeno preoblikovanje Hrvatskih voda u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću pridonijeti racionalnijem korištenju sredstava za investiranje u vodne građevine različite namjene.

Također, u uvodnom izlaganju navedeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši njegovo usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog obrazloženja, većina članova Odbora podržala je donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje predloženo člankom 29. Konačnog prijedloga zakona kojim se predlaže da količina isporučene vode nužna za osnovne potrebe kućanstva koju plaćaju socijalno ugroženi građani iznosi pet kubičnih metara po kućanstvu mjesečno.

Naglašeno je da se ovakvim prijedlogom neposredno zadire u nadležnost jedinica lokalne samouprave.

Naime, jedinice lokalne samouprave sukladno članku 206. važećeg Zakona o vodama daju prethodnu suglasnost na visinu cijene vodnih usluga koju odlukom određuje isporučitelj vodne usluge.

Pri tome je ukazano da jedinice lokalne samouprave donose odluke o socijalnom zbrinjavanju građana, a koje se uvijek odnosi na broj korisnika, a ne kućanstvo, obzirom da kućanstva uključuju bitno različite potrebe ovisno o broju članova.

Naglašeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona predlaže da količina isporučene vode nužna za osnovne potrebe kućanstva, iznosi pet kubičnih metara po kućanstvu, pri čemu nije jasno na koji će se način provoditi navedena odredba, primjerice u zgradama koje imaju zajednički vodomjer i pojedina kućanstva koja su socijalno ugrožena.

Pored navedenog, u raspravi je istaknuto da će predloženo rješenje negativno utjecati na rezultate poslovanja isporučitelja vodnih usluga, obzirom da se cijena koju plaćaju socijalno ugroženi građani ne može utvrditi u visini većoj od 60% od osnovne cijene vodne usluge.

U raspravi su članovi Odbora postavili više pitanja koja su se odnosila na ustrojstvo i funkcioniranje Hrvatskih voda u odnosu modele funkcioniranja tog sustava u zemljama Europske unije, količine vode namijenjene ljudskoj potrošnji koja se može izvoziti, kakvi se financijski učinci očekuju od preoblikovanja Hrvatskih voda iz javne ustanove u društvo s ograničenom odgovornošću, i slično, na koje je predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio.

Predstavnik Udruge općina izrazio je nezadovoljstvo što tijekom pripreme predloženih izmjena i dopuna Zakona o vodama nije poštivan Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (“Narodne novine” br. 140/09.).

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 25. studenoga 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova i Auto kluba Pula o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu je istaknuto da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona otklanjaju nedostaci i nedorečenosti uočeni u primjeni važećeg Zakona, te vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Pozitivnim je ocijenjeno rješenje predloženo člankom 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona prema kojem će Ministarstvo unutarnjih poslova dostavljati podatke jedinicama lokalne samouprave odnosno pravnim osobama koje one odrede, o vlasnicima odnosno korisnicima vozila na temelju ugovora o leasingu, kako bi se ovlasti lokalnih jedinica temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji su povjereni tim jedinicama, što kvalitetnije izvršavali.
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi obuhvat izmjene članka 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo proširiti, na način da se adekvatnije definiraju pojmovi „nerazvrstana cesta“ i „bicikl“.

S tim u svezi ukazano je da bi nerazvrstanu cestu trebalo definirati kao cestu, a ne površinu, posebice ako se ima u vidu da je većina cesta u Republici Hrvatskoj upravo u skupini nerazvrstanih cesta, pri čemu su u nerazvrstane ceste uključene i najfrekventnije prometnice u gradovima.

Stoga, određenje utvrđeno u članku 2. stavku 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je nerazvrstana cesta definirana kao površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski i šumski putovi, putovi po nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.) nije odgovarajuće, te bi ga trebalo izmijeniti i prilagoditi stvarnom stanju.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 34. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, trebalo dopuniti, na način da se u članku 229. stavku 3. važećeg Zakona utvrdi da je vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno dužna na zahtjev policijskog službenik ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove sukladno članku 5. stavku 4. ovoga Zakona dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
S tim u svezi predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi amandman na članak 34. Konačnog prijedloga ovoga Zakona. Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Naime za iznijeti prijedlog izjasnila su se dva člana Odbora, a šest članova Odbora bilo je protiv.

U raspravi je iznijeto i mišljenje prema kojem bi naziv ovoga Zakona trebalo izmijeniti obzirom da su njime, pored sigurnosti prometa na cestama, regulirana i druga pitanja koja se ne odnose na sigurnost prometa na cestama, primjerice biciklističke staze.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi za sigurnost prometa na cestama više pažnje trebalo usmjeriti na prevenciju, pri čemu bi prometna policija trebala zauzimati najvažnije mjesto.
Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila na pojašnjenje određenih odredaba Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „uzdržana“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 22. studenoga 2010. godine, razmotrio je o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši njegovo usklađivanje s Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o športu, kojim je Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu pripojena Hrvatskom zavodu za toksikologiju.

Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona propisuje da je Zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave, s danom početaka rada obvezan preuzeti radnike koji su radili u djelatnosti hitne medicinske pomoći doma zdravlja te prostor i opremu koju su do dana početka rada koristili za obavljanje djelatnosti hitne medicinske pomoći.

U raspravi je većina članova Odbora podržala predložene izmjene i dopune ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložilaVlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem Zakon o zdravstvenoj zaštiti nije usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u dijelu koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu.

Naime, člankom 135. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine” br. 85/10.) utvrđeno je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito, pored ostalih pobrojanih poslova, poslove koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu.

Nadalje, prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07. i 125/08.) primarna zdravstvena zaštita u djelokrugu je jedinica lokalne samouprave, dok jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog značaja, a koji pored ostalog, obuhvaćaju i zdravstvo.

S tim u svezi posebice je istaknuto da bi velikim gradovima, kao i gradovima sjedištima županija trebalo osigurati obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, a koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila predložene izmjene i dopune ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (četiri glasa „za“ i tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 22. studenoga 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području sa zakonodavstvom Europske unije, te osigurava djelotvornije ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu su iznijeta mišljenja primjedbi i prijedlozi, kako slijedi: U odnosu na rješenje predloženo člankom 15. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi stavak 4. ovoga članka trebalo izmijeniti, na način da se utvrdi da prihodi od naknada stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pružanjem informacije, kao i naknade troškova dostave tražene informacije bude prihodi tijela javne vlasti, a ne državnog proračuna.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi poslove neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, trebao obavljati Povjerenik za informacije, čime bi se pridonijelo djelotvornijoj provedbi Zakona.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila na predložene izmjene i dopune ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA,
uz sljedeći

AMANDMAN

Na članak 15.
U članku 15. stavku 4. riječi: „državnog proračuna.“ zamjenjuju se riječima: „tijela javne vlasti.“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom predlaže se da prihodi od naknada stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pružanjem informacija, kao i naknade troškova dostave tražene informacije budu pripadajući prihod tijela javne vlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcijama za 2012. i 2013. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu.

Odbor je raspolagao prijedlogom amandmana Udruge gradova na predmetni akt.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, pri čemu je istaknuto da su ukupni prihodi planirani u iznosu od 107,4 milijardi kuna, što predstavlja međugodišnje smanjenje od 0,8%. S tim u svezi naglašeno je da su prihodi poslovanja planirani u iznosu od 107,1 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 351,3 milijuna kuna.

S druge strane, ukupni rashodi planirani su na razini od 122,3 milijarde kuna, pri čemu su rashodi poslovanja planirani u iznosu od 120,2 milijarde kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 2,1 milijarde kuna.

Predstavnik predlagatelja posebice se osvrnuo na pozicije Prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu koje se odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi su iznijeta mišljenja prema kojima će financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2011. godini biti znatno otežano.
S tim u svezi ukazano je da su prihodi od poreza na dohodak u prvom polugodištu 2010. godine manji za 5,3% u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini, a u razdoblju od početka primjene izmijenjenog Zakona o porezu na dohodak, to jest od 1. srpnja 2010. do 31. listopada 2010. godine, prihodi s osnove poreza na dohodak manji su za 12,3%.

Nakon provedene rasprave, Odbor nije utvrdio stajalište glede prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu.
Naime, „za“ prijedlog da se Hrvatskome saboru predloži donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu, izjasnila su se četiri člana Odbora, a četiri člana Odbora bila su „protiv“.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona osiguravaju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2011. godini.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi je istaknuto da bi jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo omogućiti da iznimno od zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda tih jedinica, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, uz uvjet da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz tih prihoda.

Pri tome je istaknuto da su prihodi većine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave značajno smanjeni, pa je dovedeno u pitanje redovito financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga tih jedinica.
Nakon provedene rasprave, Odbor nije utvrdio stajalište glede Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu.

Naime, "za" prijedlog da se Hrvatskome saboru predloži donošenje Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, izjasnila su se četiri člana Odbora, a četiri člana Odbora bila su "protiv".

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 11. studenoga 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da su primjedbe i prijedlozi Odbora iznijeti na Prijedlog zakona djelomično prihvaćeni i ugrađeni u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem nisu transparentni kriteriji prema kojima se su određeni županijski i trgovački sudovi spajani na druge županijske odnosno trgovačke sudove.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati predloženo rješenje prema kojem se za područje Općinskog suda u Koprivnici ustanovljuje nadležnost Županijskog suda u Varaždinu, a za područje nadležnosti trgovačkih sudova, za područje Koprivničko-križevačke županije ustanovljuje se nadležnost Trgovačkog suda u Bjelovaru.

Pri tome je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo ustanoviti nadležnost Trgovački suda u Varaždinu za područje Koprivničko-križevačke županije.

Također, u raspravi je ukazano da nije logično rješenje prema kojem se za područje Karlovačke županije ustanovljuje nadležnost Trgovačkog suda u Zagrebu, a Upravnog suda u Rijeci, za područje Ličko-senjske županije nadležnost Trgovačkog suda u Rijeci, a nadležnost Županijskog suda u Karlovcu za područje Općinskog suda u Gospiću.

U raspravi je iznijeto i mišljenje prema kojem bi u sklopu racionalizacije mreže sudova trebalo preispitati opravdanost zadržavanja Županijskog suda u Velikoj Gorici, pri čemu bi za područje općinskih sudova u Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Samoboru, Velikoj Gorici, Vrbovcu i Zaprešiću trebalo ustanoviti nadležnost Županijskog suda u Zagrebu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri glasa „uzdržana“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 23. rujna 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. srpnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima provodi racionalizacija mreže županijskih i trgovačkih sudova. S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da se od postojećih (21) županijskih sudova predlaže da se ustanovi ukupno njih 15, a od postojećih (13) ustanovljenih trgovačkih sudova, ustanovi njih sedam.
Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da se ovim Prijedlogom zakona uspostavlja novi sustav upravnog sudovanja.

U raspravi je većina članova Odbora podržala Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:
Iznijeto je mišljenje prema kojem nisu transparentni kriteriji prema kojima se su određeni županijski i trgovački sudovi spajani na druge županijske odnosno trgovačke sudove.
S tim u svezi istaknuto je da nije logično rješenje prema kojem je Županijski sud u Zlataru spaja na Županijski sud u Varaždinu, a Županijski sud u Koprivnici na Županijski sud u Bjelovaru, obzirom na međusobnu udaljenost i prometnu povezanost između navedenih gradova i novih sjedišta županijskih sudova.
Isto tako u raspravi je istaknuto da nije logično rješenje prema kojem se ustanovljuje nadležnost Županijskog suda u Velikoj Gorici za područje nadležnosti Općinskog suda u Vrbovcu, obzirom na bolju povezanost Grada Vrbovca s Gradom Zagrebom i s Gradom Bjelovarom nego s Gradom Velikom Goricom.
Također u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je u sklopu racionalizacije mreže županijskih i trgovačkih sudova trebalo voditi računa i o tome da sjedišta tih sudova budu raspoređena po različitim županijskim središtima, primjerice, da jedan od tih sudova bude u Koprivnici, a drugi u Bjelovaru.
Pored navedenog u raspravi je ukazano da bi trebalo preispitati i predložene nazive županijskih sudova, obzirom da predloženi županijski sudovi pokrivaju područja općinskih sudova i drugih županija.


Iznijeto je i mišljenje prema kojem je u sklopu reforme pravosudnog sustava i racionalizacije mreže sudova trebala obuhvatiti i promjenu nadležnosti sudova, tako da se proširi nadležnost prvostupanjskih sudova i značajnije smanji broj drugostupanjskih sudova.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, koja su se uglavnom odnosila na kriterije temeljem kojih su predložena rješenja sadržana u Prijedlogu ovoga Zakona.

Članica Odbora zatražila je da joj predlagatelj dostavi pisano obrazloženje, odnosno točne kriterije za predloženo spajanje Županijskog suda u Zlataru Županijskom sudu u Varaždinu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih
uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 23. rujna 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženog Zakona, kojim se uređuju načela i pravila upravljanja državnom imovinom Republike Hrvatske, osnivanje, djelatnost, nadležnosti i poslovi Agencije za upravljanje državnom imovinom, te prijenos prava, obveza, ovlasti i odgovornosti Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama na Agenciju za upravljanje državnom imovinom.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da će spajanje Hrvatskoga fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom pridonijeti učinkovitijim upravljanju državnom imovinom, smanjenju troškova poslovanja kao i transparentnijem poslovanju.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

U odnosu na rješenje predloženo člankom 4. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu ovoga članka trebalo dopuniti na način da upravljanje državnom imovinom mora biti predvidljivo i za jedinice lokalne samouprave.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 40. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo jasnije definirati prethodne radnje u vezi s upravljanjem nekretninama u smislu definiranja kriterija za određivanje početne cijene nekretnina.

S tim u svezi ukazano je na potrebu usklađivanja ovog članka s odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ((„Narodne novine“ br. 92/2010.).
Naime, člankom 26. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, tržišna cijena definirana je kao vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja, te je utvrđeno da će Vlada Republike Hrvatske uredbom propisati način i postupak utvrđivanja tržišne cijene.

U raspravi je izražena dvojba glede rješenja predloženog člankom 41. stavkom 2. Prijedloga zakona, prema kojem se postupak raspolaganja nekretninama može provesti i na temelju javne metode raspolaganja, koja je propisana posebnim postupkom, pri čemu je postavljeno pitanje o tome što je točno javna metoda raspolaganja.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 42. stavkom 1. Prijedloga zakona, prema kojem su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenim slučajevima dužne odluke o izradi dokumenata prostornog uređenja dostaviti Agenciji, iznijeto je mišljenje prema kojem iz sadržaja ove odredbe nije razvidno ima li Agencija ovlaštenja u pogledu mogućnosti izmjene tih odluka, te bi u tom smislu odredbu trebalo jasnije definirati.
U odnosu na stavak 2. ovoga članka iznijeto je mišljenje prema kojem bi isti trebalo brisati obzirom da je pitanje koje se predlaže urediti ovim stavkom uređeno Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Također, u odnosu na rješenja predložena člankom 42. Prijedloga zakona u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem predloženo rješenje osigurava kvalitetnu suradnju između Agencije i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U raspravi je postavljeno pitanje ustavne utemeljenosti stavka 4. članka 44. Prijedloga zakona, prema kojem osobe (neposredni) posjednici imovine iz stavka 1. ovoga članka na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stječu pravni položaj zakupoprimaca u odnosu na Agenciju, pod tržišnim uvjetima, do jednostrane izjave Agencije o prestanku zakupa.

Pored toga u raspravi je izražena dvojba glede mogućnosti provedbe odredbe članka 44. stavka 6. Prijedloga zakona, kojom se utvrđuje da su osobe iz stavka 3. ovog članka dužne u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Agenciji obavijest o činjenici posjeda, sa svim dokazima u vezi predmeta posjeda i načina stjecanja posjeda.

Također u odnosu na rješenja predložena člankom 44. iznijeta su i mišljenja prema kojim je ista potrebno uskladiti s odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu , a sa čime se suglasio i predstavnik predlagatelja.

U raspravi je postavljeno pitanje o tome na koji će se način osigurati provedba članka 48. Prijedloga zakona, prema kojem je Agencija dužna bez naplate ustupiti dio dionica kojima raspolaže ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata ovisno o stupnju invalidnosti i obiteljima poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da je narečena odredba preuzeta iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, međutim, da je u provedbi teško osigurati pravičnost pri dodjeli dionica obzirom da većina dionica ima višu ili nižu tržišnu vrijednost dionica od nominalne vrijednosti.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi Agencija za upravljanje državnom imovinom trebala imati odgovarajuće Urede u više gradova, kako bi se osigurala bolja dostupnost njihovih usluga korisnicima.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da bi pitanje Ureda Agencije izvan sjedišta Agencije moglo biti uređeno Statutom Agencije.

Također, predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila na upravljanje imovinom Ministarstva obrane koja nije u funkciji, zakupa poslovnog prostora od strane tijela javne vlasti, pretvaranja potraživanja s osnove poreza na dohodak u ulog, pri čemu se oštećuju jedinice lokalne samouprave za prihode koji im pripadaju s osnove poreza dohodak, pitanje efekata koji će se postići spajanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama na Agenciju, i slično.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih
uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 23. rujna 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. rujna 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predložene izmjene i dopune Zakona o energiji, kojom se predlaže da visine pojedinih tarifnih stavki u tarifnim sustavima za djelatnosti:
-proizvodnje toplinske energije, s iznimkom za povlaštene kupce,
-opskrbe toplinskom energijom, s iznimkom za povlaštene kupce i
-tarifni sustav za distribuciju toplinske energije, određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Članovi Odbora u raspravi su podržali predloženu izmjenu i dopunu Zakona o energiji, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi u članku 1. u izmijenjenom članku 28. Zakona, ovlast za određivanje visine pojedinih tarifnih stavki u tarifnim sustavima za djelatnosti proizvodnje i opskrbe toplinskom energijom, s iznimkama za povlaštene kupce, te distribuciju toplinske energije, umjesto predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave trebalo dodijeliti izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave.

S tim u svezi ukazano je da predstavničko tijelo dodjeljuje koncesije, a pitanje određivanja visine pojedinih tarifnih stavki u tarifnim sustavima trebalo bi prepustiti izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave.

Pri tome treba imati u vidu da je prema predloženom rješenju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno u roku od 30 dana donijeti odluku o prijedlogu za promjenu visine tarifnih stavki koji je podnio energetski subjekt, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske energetske regulatorne agencije, a što bi u primjeni moglo izazvati značajne teškoće obzirom na obvezu pribavljanja prethodnog mišljenja Agencije i sazivanja sjednice predstavničkog tijela, a sve to u roku od 30 dana.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo jasnije definirati ovlasti Agencije koja će davati mišljenje na prijedloge za promjenu visine tarifnih stavki koji je podnio energetski subjekt za obavljanje čijih djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav.

Isto tako iznijeto je i mišljenje prema kojem bi trebalo jasnije odrediti od kada se računa predloženi rok od 30 dana, utvrđen u stavku 2., u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno donijeti odluku.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ENERGIJI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 26. kolovoza 2010. godine, razmotrio je o Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona osiguravaju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2010. godini.

Također, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se rješenjem predloženim člankom 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, od mjera ograničenja za davanje suglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izuzimaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte).

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da bi jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo omogućiti da iznimno od zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda tih jedinica, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, uz uvjet da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz tih prihoda.

Pri tome je istaknuto da su prihodi većine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave značajno smanjeni, pa je dovedeno u pitanje redovito financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga tih jedinica.

Također, s tim u svezi ukazano je da značajan broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zbog smanjenje prihoda nije u stanju financirati tekuće rashode, primjerice, rashode za zaposlene, s jedne strane, dok s druge strane imaju slobodnih sredstava kojima je namjena određena, primjerice, prihodi s osnova komunalne naknade, a koja ne mogu koristiti za druge namjene, bez obzira što se time ne bi dovelo u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz tog prihoda.

Također, iznijeto je i mišljenje prema kojem bi obuhvat izmjene članka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo proširiti, na način da se ograničenje za davanje suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uskladi sa Zakonom o proračunu.

Naime, člankom 88. Zakona o proračunu utvrđeno je da ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i pet glasova „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Također, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Zaključka:

Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da odgovarajućim aktom omogući jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, da iznimno od zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda tih jedinica, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, uz uvjet da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz tih prihoda.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 26. kolovoza 2010. godine, razmotrio je o Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, pri čemu je istaknuto da ukupni prihodi prema novom planu iznose 108,3 milijarde kuna odnosno 4,5 milijardi kuna manje u odnosu na prvotni plan, dok su ukupni rashodi planirani na razini od 122,3 milijarde kuna, pri čemu se rashodi poslovanja povećavaju za 1,2 milijarde kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine se smanjuju za 314,9 milijuna kuna.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2010. godinu ostvaruju dodatne uštede na rashodnoj strani proračuna smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna, međutim, da je zbog potrebe za dodatnim sredstvima na pojedinim kategorijama rashoda poput mirovina, naknada za nezaposlene, poticaja u poljoprivredi, naknada za štete uzrokovane elementarnim nepogodama, provedbe referenduma, konačni efekt predloženih Izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2010. godinu povećanje rashoda za 898,2 milijuna kuna.

U raspravi su izražena oprečna stajalište glede Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

Tako je s jedne strane ocijenjeno da su predložene izmjene i dopune Državnog proračuna kojima se postižu dodatne uštede na rashodnoj strani proračuna smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna, unatoč povećanju sredstava na pojedinim kategorijama rashoda, te smanjenju prihoda, realne i jedino moguće, obzirom na niz faktora koji su utjecali na potrebu povećanja pojedinih kategorija rashoda, primjerice naknada za štete uzrokovane elementarnim nepogodama.

S druge strane ocijenjeno je da predložene Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2010. godinu ne osiguravaju provedbu nužnih reformi, te neće pridonijeti stabilizaciji gospodarstva, već daljnjem produbljivanju krize.

S tim u svezi ukazano je da se predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna otvara prostor za dalje zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kojim će se i nadalje financirati potrošnja, a ne razvoj.

Također, iznijeto je mišljenje prema kojem je najava mirovinske reforme i tzv. „penalizacija“ potaknula značajan broj još uvijek radno aktivnih osiguranika u prijevremeno umirovljenje.

Pored toga iznijeto je i mišljenje prema kojem je već prilikom donošenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, trebalo provesti racionalizaciju troškova, imajući u vidu da se u četvrtom kvartalu proračunske godine postižu uštede na rashodnoj strani proračuna smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste se netransparentno, čime jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu biti dovedene u neravnopravan položaj.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i pet glasova „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s pravnom stečevinom Europske unije u području ostvarivanja prava glasovanja i kandidiranja na izborima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave državljana drugih država članica Europske unije, odnosno na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da će se ovaj Zakon početi primjenjivati danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

U raspravi je postavljeno pitanje o tome zašto državljani drugih država članica Europske unije, koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se provode izbori ne mogu glasovati niti se kandidirati na izborima za čelnike tih jedinica.

S tim u svezi predstavnica predlagatelja odgovorila je da je prema propisima Europske unije uređenje navedenog pitanja prepušteno državama članicama, odnosno da države članice mogu autonomno urediti ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava za nositelje izvršne vlasti u jedinicama lokalne i područne (regionalne)samouprave.

Predstavnik Udruge općina ukazao je da prilikom izrade Nacrta prijedloga ovoga Zakona nije poštivan Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“ br. 140/09.)

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PRAVU DRŽAVLJANA DRUGIH DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE U IZBORIMA ZA PREDSTAVNIČKA TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlogu zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se uređuju državne potpore poljoprivredi u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za razdoblje 2011.-2014. godine, posebna potpora poljoprivredi, mjere ruralnog razvoja, te druga pitanja od važnosti za uređenje državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi je postavljeno pitanje o tome da li se rok utvrđen člankom 6. stavak 6. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, do kojeg jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odobravati lokalne potpore poljoprivredi bez odobrenja Ministarstva, odnosi na podnijete zahtjeve za lokalne potpore ili izvršeno plaćanje.

S tim u svezi predstavnica predlagatelja odgovorila je da će ovo pitanje biti uređeno Pravilnikom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti od požara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom zakona o zaštiti od požara uvode bitne novine u odnosu na važeći Zakon, te da se njime sustavno i cjelovito uređuju područje zaštite od požara, utvrđuju pretpostavke za unaprjeđenje zaštite od požara te uređuju druga pitanja od važnosti za poboljšanje sustava zaštite od požara.

Također u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona daje preširoko ovlaštenje proizvođačima prijenosnih i prijevoznih aparata za gašenje požara glede održavanja aparata, obzirom da će njihovu ispravnost moći ispitivati samo oni subjekti koje na to ovlasti proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.

Naime, odredbom članka 41. Konačnog prijedloga ovoga Zakona utvrđeno je da ispravnost i funkcionalnost prijenosnih i prijevoznih aparata za gašenje požara ispituje pravna osoba, fizička osoba obrtnik i stručna služba /serviser/ ovlaštena od proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika, te da uvjete koje moraju ispunjavati serviser i njegovi zaposlenici te uvjete za davanje i oduzimanje ovlaštenja propisuje proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.

Na taj način, ispravnost aparata za gašenje požara mogli bi ispitivati samo oni subjekti koje na to ovlasti proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik, ali ne i svi drugi subjekti koji ispunjavaju potrebne uvjete za ispitivanje odnosnih aparata.

Nadalje, u raspravi je ukazano da bi trebalo preispitati način financiranja zaštite od požara. S tim u svezi ukazano je da bi trebalo povećati decentralizirana sredstva za vatrogastvo iz državnog proračuna, te razmotriti mogućnost da se i osiguravajuća društva uključe u sufinanciranje vatrogasne djelatnosti, na način da dio prihoda ostvarenih od osiguranja po ovoj osnovi bude usmjeren na unaprijeđenje zaštite od požara.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila utvrđivanje uvjeta za stavljanje na tržište proizvoda za zaštitu od požara, na ovlaštenja inspektora u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, rokova za izdavanje rješenja u postupku inspekcijskog nadzora i slično.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije - treće čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnim prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja koja su predlagana Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u drugom čitanju.

U raspravi je ocijenjeno da će uređenje imovinskopravnih odnosa na turističkom i ostalom građevinskom zemljištu koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe i privatizacije potaknuti investicijsku aktivnost na tom zemljištu i omogućiti sklapanje valjanih pravnih poslova i zakonito korištenje tog zemljišta.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati rješenje predloženo člankom 15. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim je određena raspodjela prihoda od naknade za koncesiju, u smislu da se poveća udio naknade u korist jedinica lokalne samouprave.

U raspravi je pojašnjeno potanje u svezi procjene vrijednosti nekretnine, odnosno načina i postupka utvrđivanja tržišne cijene.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 7. srpnja 2010. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Izvješću, Izvješću o provedbi Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine i Izvješću o provedbi Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Izvješća, pri čemu je istaknuto da je u 2008./09. pedagoškoj godini u Republici Hrvatskoj u sustavu predškolskog odgoja i naobrazbe bilo 669 dječjih vrtića koji su odgojno-obrazovni rad provodili s djecom rane i predškolske dobi u 1.582 objekta.

Od 669 dječjih vrtića, osnivači 432 dječja vrtića su gradovi, općine ili županije, osnivači 236 dječjih vrtića su fizičke i pravne osobe, a osnivač jednog vrtića je Vlada Republike Hrvatske.

Također, u uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora i s drugim relevantnim pokazateljima glede provedbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe u izvještajnom razdoblju.

U raspravi je iznijeto mišljenje da bi u provedbi Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe više pozornosti trebalo posvetiti većoj uključenosti djece u program predškolskog odgoja.

Naime, u izvještajnom razdoblju programom predškolskog odgoja bilo je obuhvaćeno 149.477 djece, odnosno 56,72% ukupnog broja djece od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu, pri čemu je u dječjim vrtićima čiji su osnivači gradovi, općine ili županije bilo smješteno 128.201 dijete, odnosno 85,77% djece obuhvaćene programom predškolskog odgoja.

S tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo iznaći adekvatniji način financiranja predškolske djelatnosti, a koji bi omogućio veću uključenost djece u programe predškolskog odgoja i naobrazbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE, U RAZDOBLJU OD 10. LIPNJA 2008. DO 31. PROSINCA 2009. GODINE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 7. srpnja 2010. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Izvješću, Izvješću o provedbi Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine i Izvješću o provedbi Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Izvješća, kojim se uređuju jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjoškolskim ustanovama. Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja utvrđena su mjerila za materijalne, financijske, kadrovske i druge uvjete nužne za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i ujednačen razvoj sustava srednjeg školstva na cijelom području Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da je u izvještajnom razdoblju većina mjera utvrđenih Standardom ostvarena u skladu s planom, te da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa do kraja 2010. godine predložiti mrežu škola i programa što će pridonijeti efikasnijem planiranju kapitalnih projekata i racionalnijem korištenju sredstava za opremanje odgojno-obrazovnih ustanova.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi u provedbi Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja treba osigurati kvalitetniju opremljenost strukovnih škola.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem svi osnivači srednjih škola neće moći osigurati uvjete propisane Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u utvrđenim rokovima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA SREDNJOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA, U RAZDOBLJU OD 10. LIPNJA 2008. DO 31. PROSINCA 2009. GODINE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 7. srpnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. lipnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama, kojima se vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području sa zakonodavstvom Europske unije.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da će predložene izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama pridonijeti djelotvornijem ostvarivanju prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, radi ostvarivanja kontrole njihovog rada.

U raspravi je pojašnjeno pitanje u svezi ograničavanja prava na pristup informacijama, na način da se pravo na pristup informacijama iznimno može ograničiti u slučajevima propisanim zakonom, pri čemu je tijelo javne vlasti dužno u slučaju uskrate informacije donijeti rješenje, te navesti razloge uskrate informacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećih

ZAKLJUČAKA
1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA.
2. MIŠLJENJA, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVU UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU DA IH UZME U OBZIR PRILIKOM IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 7. srpnja 2010. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Izvješću, Izvješću o provedbi Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine i Izvješću o provedbi Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Izvješća, pri čemu je istaknuto da su se u školskoj godini 2008./2009. u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa osnovnoškolski programi ostvarivali u 957 osnovnoškolskih ustanova. Uz 19 posebnih odgojno-obrazovnih ustanova u sustavu Ministarstva, koje rade po posebnim nastavnim planovima i programima i ustrojavaju se za obvezno osnovno školovanje djece s teškoćama, nastava se ostvarivala i u 25 posebnih ustanova u sustavu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, od čega je 11 domova odgoja i obrazovanja za djecu s poremećajima u ponašanju, te 14 za djecu bez roditeljske skrbi.

Predstavnik predlagatelja osvrnuo se i na druge relevantne pokazatelje glede provedbe Državnog pedagoškog standarda u osnovnoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja u izvještajnom razdoblju, uz napomenu da će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa do kraja 2010. godine predložiti mrežu škola i programa, što će pridonijeti efikasnijem planiranju kapitalnih projekata te racionalnijem korištenju sredstava za opremanje odgojno-obrazovnih ustanova, sukladno Planu provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi je ukazano da je Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja stupio na snagu 10. lipnja 2008. godine, a da je člankom 49. narečenog Standarda utvrđeno da će ministar, odnosno Ministarstvo donijeti provedbene propise u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

S tim u svezi navedeno je da je Ministarstvo još uvijek nije donijelo normative za izgradnju i opremanje prostora osnovnih škola, a što je bilo dužno učiniti pozivom na članak 21. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.

Naime, člankom 21. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja utvrđeno je da se osnovne škole grade i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora osnovnih škola te svim zakonima, pravilnicima i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad i boravak u školskom prostoru.

Iako odredba članka 21. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi i prije stupanja na snagu ove odredbe, odnosno i prije 1. siječnja 2023. godine trebalo omogućiti gradnju i opremanje prostora osnovnih škola po ovom Standardu, ako investitori ispunjavaju normative za izgradnju i opremanje prostora osnovnih škola.

Međutim, kako nisu donijeti normativi za izgradnju i opremanje prostora osnovnih škola sukladno članku 21. Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, Ministarstvo može postupati samo po pravilima utvrđenim ranijim propisima.

Također, u raspravi je ukazano da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne odgovara na zahtjeve za izdavanje akata vezanih za ispunjavanje uvjeta za gradnju osnovne i strukovne škole, iako su zahtjevi podnijeti prije više od godinu dana.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem svi osnivači osnovnih škola neće moći osigurati uvjete propisane Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u utvrđenim rokovima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA OSNOVNOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA, U RAZDOBLJU OD 10. LIPNJA 2008. DO 31. PROSINCA 2009. GODINE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (P.Z. br. 560).
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak smanjuje porezno opterećenje dohotka, pri čemu je naglašeno da se predloženim rješenjima porez na dohodak plaća po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka.
Također, predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona ukidaju porezne olakšice koje je porezni obveznik, temeljem godišnje porezne prijave mogao koristiti u ukupnom iznosu do 12.000,00 kuna godišnje.
Pored navedenog, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se procjenjuje da će provedba ovoga Zakona rezultirati neto smanjenjem poreznih prihoda za cca. milijardu kuna na godišnjoj razini, i to za oko 135 milijuna kuna poreznih prihoda državnog proračuna, 126 milijuna prihoda proračuna županija i 763 milijuna kuna prihoda proračuna gradova i općina.
U raspravi je većina članova Odbora podržala predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Iznijeto je mišljenje prema kojem će predložene izmjene i dopune ovoga Zakona, kojima se značajno smanjuju prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ovog osnova, rezultirati nemogućnošću izvršavanja obveza određenog broja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Istaknuto je da bi umanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave koje će uslijediti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona trebalo na odgovarajući način kompenzirati povećanjem prihoda jedinica lokalne samouprave kroz izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da bi trebalo izvršiti odgovarajuće izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima bi se udio općina i gradova u porezu na dohodak povećao sa 55% na 63% na teret udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, čime bi se neutralizirao negativan učinak predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, na prihode jedinica lokalne samouprave.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK.

Također, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA:

Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da u roku od 60 dana predloži odgovarajuće izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način da se udio općine, odnosno grada u porezu na dohodak poveća sa 55% za 8% na 63% na teret udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vatrogastvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. lipnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu, pri čemu je posebice istaknuto uređenje pitanja noćnog rada, odnosno rada u smjenama/turnusima, za koje se predlaže drugačije uređenje od uređenja toga pitanja općim propisom, odnosno Zakonom o radu.
Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona preciznije određuje što čini proračunsku osnovicu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz koje se osiguravaju sredstva za financiranje poslova vatrogastva.
U raspravi su članovi Odbora podržali rješenja predložena izmjenama i dopunama Zakona o vatrogastvu pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
Iznijeto je mišljenje prema kojem će rješenje predloženo člankom 5. Konačnog prijedloga zakona, kojim se predlaže brisanje stavka 2. članka 48. Zakona o vatrogastvu, prema kojem su javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice bili u cijelosti oslobođeni od plaćanja poreza na dodanu vrijednost po računima plaćenim za nabavu opreme, materijala i usluga za obavljanje njihove djelatnosti, značajno utjecati na povećanje troškove nabave opreme, materijala i usluga za vatrogasnu djelatnost.
S tim u svezi u raspravi je razmatrana i primjena odredbe članka 35. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu („Narodne novine“ br. 151/09.), prema kojoj se plaćeni porez na dodanu vrijednost po računima za nabavu opreme u 2010. godini za obavljanje vatrogasne djelatnosti, vraća  na teret prihoda poreza na dodanu vrijednost, javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama.  
U raspravi je postavljeno više pitanja koja su se odnosila na uvjeta za obavljanje poslova profesionalnog vatrogasca, mreže profesionalnih vatrogasnih postrojbi, udaljenosti između pojedinih profesionalnih vatrogasnih postrojbi, spremnosti vatrogasnih postrojbi za turističku sezonu i slično, na koja je predstavnik predlagatelja odgovorio.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VATROGASTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
       Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (P.Z. br. 561).
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, pri čemu je naglašeno da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit provode aktivnosti utvrđene Programom gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske, te preciznije normativno uređuju određena pitanja u svrhu sprječavanja porezne evazije.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona rezultirati povećanjem prihoda od poreza na dobit, te povećanjem prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog preciznijeg uređenja odredbi o podmirivanju privatnih troškova dioničara i članova društva fizičkih osoba, te s njima povezanim osobama, fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, na teret sredstava poslovanja, obzirom da se na takve troškove obračunava i plaća porez na dohodak. 
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine, i u nastavku 50. sjednice održane istog dana razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama predlaže smanjenje stope po kojoj obveznici plaćanja članarine plaćaju članarinu turističkoj zajednici, vrši drugačija raspodjela prihoda ostvarenih s osnova članarine, te drugačije definiraju određene skupina gospodarskih djelatnosti u koje se razvrstavaju pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja članarine turističkoj zajednici.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora u raspravi je podržale predložene izmjene i dopune Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, kojima se za 20% smanjuju stope po kojima obveznici plaćanja članarine plaćaju članarinu turističkoj zajednici, a koje će zajedno s predloženom promjenom skupina djelatnosti u koje se razvrstavaju obveznici plaćanja članarine rezultirati smanjenjem prihoda od članarine u ukupnom iznosu od cca. 25%.

Također, većina članova Odbora u raspravi je podržala rješenje predloženo odredbom članka 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, prema kojoj se predlaže drugačija raspodjela prihoda ostvarenih od članarina turističkoj zajednici, na način, da se od ukupno uplaćenih sredstava članarine, 7,5% sredstava izdvaja na poseban račun Hrvatske turističke zajednice za namjensku potporu turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima, a preostala sredstva prema sljedećem rasporedu: 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 10% sredstava turističkoj zajednici županije i 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Iznijeto je mišljenje prema kojem će rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona znatno utjecati na prihode turističkih zajednica gradova, općina i županija obzirom na smanjenje stope članarine obveznicima plaćanja članarine, te umanjenje osnovice za raspodjelu članarine za 7,5%.

Ukazano je na potrebu preispitivanja rješenja predloženog člankom 1. Konačnog prijedloga zakona, kojim se u članku 4. Zakona mijenja prva skupina obveznika plaćanja članarine turističkoj zajednici, u dijelu u kojem se kao obveznici plaćanja članarine utvrđuju samo ostala osiguranja, odnosno ona društva osiguranja koja obavljaju djelatnosti osiguranja koje su neposredno povezne s turizmom, a koje su vezane za zakon kojim se regulira pružanje usluga u turizmu i zakon kojim se regulira obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

S tim u svezi ukazano je i na problem povrata dijela uplaćenih sredstava članarine osiguravajućim društvima, koja je, sukladno Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama obračunavala i naplatu obavljala Porezna uprava.

Naime, u pitanju su sredstava koju su osiguravajuća društva uplaćivala od početka primjene novog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama („Narodne novine“ br. 152/08.), na sveukupan prihod, a prema Uputi o provedbi Pravilnika o obliku i sadržaju obrasca za prijavu podataka o osnovici za obračun članarine turističkoj zajednici, bila su je dužna plaćati samo na usluge vezane za turističku djelatnost.

U raspravi je ukazano i na visoke troškove evidencije, obračuna i naplate članarine, koji iznose 3% od naplaćene članarine.

Iznijeto je i mišljenje prema kojem će rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona neznatno utjecati na poboljšanje položaja gospodarskih subjekata, obveznika plaćanja članarine turističkim zajednicama, dok će s druge strane negativno utjecati na financijski položaj turističkih zajednica, i hrvatskog turizma u cjelini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine, i u nastavku 50. sjednice održane istog dana, razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a, aktom od 16. ožujka 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnika Kluba HNS-a istaknuto je da se predloženim dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji regulira pitanje korištenja javnih sredstava za provedbu posebnih programa  kojima se potiče izgradnja i prodaja  novoizgrađenih stanova na tržištu.

Predstavnik Kluba zastupnika HNS-a naglasio je da se predloženom dopunom ovoga Zakona stvaraju uvjeti za donošenje i provedbu odgovarajućih programa u cilju prevladavanja kriznog stanja u graditeljstvu, te utvrđuje mogućnost da i jedinice lokalne samouprave, ovisno o vlastitim mogućnostima i potrebama mogu osigurati sredstva za poticanje   izgradnje i prodaje stanova prema posebnim programima, sukladno ugovoru sklopljenom s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama.  

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Kluba zastupnika HNS-s, predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio mišljenje Vlade o predmetnom aktu.
U raspravi, većina članova Odbora nije podržala rješenja predložena Konačnim prijedlogom zakona o dopunama ovoga Zakona, iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Naime, Vlada u svom mišljenju, kojim predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, pored ostalog, navodi, da je pitanje poticanja prodaje stanova radi prevladavanja nepovoljnog stanja u stanogradnji uređeno posebnim Zakonom (Zakonom o poticanju prodaje stanova, „Narodne novine“  br. 38/10.)
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (P.Z. br. 521).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, razmotrio je Izvješće o obavljenom uvidu u Završna izvješća o izborima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu - lokalni izbori 2009., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju obrazložio je osnovne odrednice Izvješća o obavljenom uvidu u Završna izvješća o izborima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu - lokalni izbori 2009, pri čemu je istaknuto da je postupak uvida proveden u skladu s INTOSAI revizijskim standardima i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora.

Predstavnik Državnog ureda za reviziju naglasio je da su kandidati i zamjenici kandidata za nositelje izvršnih ovlasti bili u obvezi, nakon provedenih izbora, izraditi Završno izvješće o izvorima i visini sredstava prikupljenih za financiranje izborne promidžbe, te ga u roku od 14 dana od objave službenih rezultata izbora dostaviti nadležnom izbornom povjerenstvu.

Na lokalnim izborima održanim 2009. za nositelje izvršnih ovlasti kandidiralo se 1997 kandidata i 2362 zamjenika kandidata, izbori su provedeni na 6579 biračkih mjesta s istim brojem biračkih odbora, a provedbu izbora pratilo je 576 izbornih povjerenstava.

Od ukupno 1997 kandidata, njih 1763 je dostavilo, a 234 kandidata nije dostavilo Završno izvješće.

Uvidom u dostavljena Završna izvješća, za financiranje izborne promidžbe kandidati i zamjenici kandidata ostvarili su sredstva u ukupnom iznosu od 54.023.023,93 kuna, od čega se najveći dio odnosi na sredstva ostvarena od političkih stranaka, koja su ostvarena u iznosu od 30.836.793,92 kuna, odnosno 57,1%.

Predstavnik Državnog ureda za reviziju naglasio je da se najznačajniji troškovi lokalnih izbora 2009. odnose na proračune lokalnih jedinica, iz kojih je za provedbu lokalnih izbora utrošeno 153.624.712,09 kuna, dok su troškovi Državnog izbornog povjerenstva, koji se odnose na lokalne izbore u 2009. iznosili 1.017.670,66 kuna.

Nakon uvodnog obrazloženje predstavnika Državnog ureda za reviziju, u raspravi je ukazano da 50% nadležnih izbornih povjerenstava lokalnih jedinica nije objavilo završno izvješće o izvorima i visini sredstava za izbornu promidžbu svih kandidata, a što su bili dužni objaviti u lokalnom službenom glasilu i lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, sukladno odredbi članka 32. Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Također, u raspravi je ukazano da se u strukturi troškova lokalnih jedinica za provedbu izbora najveći dio odnosi na naknade izbornim povjerenstvima, čiji udjel iznosi 54.284.501,54 kuna, odnosno 35,3% ukupnih troškova lokalnih jedinica za provedbu izbora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se o Izvješću o obavljenom uvidu u Završna izvješća o izborima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu - lokalni izbori 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, razmotrio je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006.-2010. godine, za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. svibnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da je stanje sigurnosti cestovnog prometa u 2009. godini poboljšano u odnosu na prethodnu 2008. godinu. S tim u svezi naglašeno je da je smanjen i broj prometnih nesreća i broj stradalih osoba, pri čemu je primjerice broj poginulih u 2009. godini manji za 116 osoba, odnosno 17,5% u odnosu na 2008. godinu.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se pozitivan trend sigurnosti cestovnog prometa nastaviti i dalje provođenjem aktivnosti svih subjekata u čijem je djelokrugu rada sigurnost cestovnog prometa.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali predmetno Izvješće pri čemu je ocijenjeno da Izvješće sadrži sve relevantne podatke o stanju sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Ocijenjeno je da je poboljšanju stanja sigurnosti cestovnog prometa pridonio i novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji je stupio na snagu 17. lipnja 2008. godine.

Pri tome je ukazano da je sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama potrebno donijeti i preostale provedbene propise.

Također, ukazano je i na potrebu provedbe odredbe članka 3. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema kojoj je Ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja dužno u odgojno-obrazovne programe, počevši od predškolskih ustanova, uvrstiti sadržaje primjerene uzrastu, koji imaju za cilj osposobljavanje za sigurno sudjelovanje u prometu te promicanje i podizanje razine prometne kulture.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem se velik broj prometnih nesreća i stradavanja događa na nerazvrstanim cestama koje su neadekvatne širine i signalizacije.

S tim u svezi ukazano je da su za održavanje nerazvrstanih cesta odgovorne jedinice lokalne samouprave, koje u značajnom broju nisu u stanju financirati održavanje nerazvrstanih cesta.

Naime, održavanje nerazvrstanih cesta jedinice lokalne samouprave financiraju iz sredstava komunalne naknade koja se plaća na nekretnine definirane Zakonom o komunalnom gospodarstvu i predstavlja njihov izvorni prihod.
Stoga bi, prema mišljenju člana Odbora za nerazvrstane caste trebalo iznaći adekvatan način financiranja, posebice, za saniranje opasnih mjesta na tim cestama.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi za daljnje unaprijeđenje sigurnosti cestovnog prometa trebalo pooštriti sankcije za nepoštivanje najviše dopuštene brzine i upotrebe mobilnog telefona prilikom vožnje. Također, ukazano je na potrebu djelotvornije kontrole tehničke ispravnosti vozila, te preispitivanja utvrđene granice starosti autobusa koji sudjeluju u prometu, kao i dobne granice za vozače vozila namijenjenih za obavljanje prijevoza tereta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006.-2010. godine, za 2009. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 10. lipnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. svibnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima smanjuje visina spomeničke rente po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline obveznicima spomeničke rente, te utvrđuje mogućnost da jedinice lokalne samouprave svojom odlukom izuzmu od plaćanja spomeničke rente pravne i fizičke osobe koje spomeničku rentu već plaćaju po osnovi obavljanja gospodarskih ili drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su podržali predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja pozitivno utjecati na gospodarski položaj subjekata koji su obveznici plaćanja spomeničke rente.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi odredbu članka 7. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojom se uređuje stupanje na snagu ovoga Zakona, trebalo preispitati, obzirom na potrebu usklađivanja akta jedinica lokalne samouprave s odredbama ovoga Zakona.

S tim u vezi ukazano je da jedinice lokalne samouprave ne mogu vršiti usklađivanje akata jedinica lokalne samouprave s odredbama ovoga Zakona prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dakle, prije 1. listopada 2010. godine, a što će za posljedicu imati odgodu primjene ovoga Zakona, obzirom na vrijeme potrebno za provedbu svih aktivnosti jedinica lokalne samouprave, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Predstavnik predlagatelja predložio je, a članovi Odbora su se suglasili, da predlagatelj preispita rješenje predloženo člankom 7. Konačnog prijedloga predmetnog Zakona s aspekta njegove primjene, i eventualno doradi, obzirom na potrebu usklađivanja akata jedinica lokalne samouprave s odredbama ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 26. svibnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, kojeg je temeljem članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“ br. 87/08.) podnijela Vlada Republike Hrvatske.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ukupni prihodi Državnog proračuna za 2009. godinu ostvareni u iznosu od 110,6 milijardi kuna, odnosno 99,4% planiranih prihoda za 2009. godinu, pri čemu su u strukturi ostvarenih prihoda vrijednosno najznačajniji prihodi od poreza, koji čine 54,8% ukupnih prihoda Državnog proračuna za 2009. godinu.
S druge strane, ukupni rashodi iznosili su 120,2 milijardi kuna, odnosno 99,7% planiranih rashoda za 2009. godinu, pri čemu su vrijednosno najznačajniji rashodi za naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, koji čine 53,2% ukupno izvršenih rashoda.
Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je da su rashodi za dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije u 2009. godini izvršeni u cijelosti u skladu s planom, odnosno u iznosu od 1.447.175.725,70 kuna.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je, bez rasprave, većinom glasova (sedam glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 26. svibnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima osigurava brža provedba racionalizacije poslovanja u okviru sveobuhvatne reforme sustava zdravstva u Republici Hrvatskoj.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima uređuje da javnu zdravstvenu službu na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na osnovi koncesije mogu obavljati fizičke osobe i zdravstvene ustanove, osim zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, županija, odnosno Grad Zagreb.
Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da se predloženom izmjenom isključuju domovi zdravlja i ustanove za zdravstvenu njegu čiji je osnivač županija, odnosno Grad Zagreb od davanja koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja  pridonijeti racionalizaciji poslovanja te djelotvornijoj zdravstvenoj zaštiti stanovništva.
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi Konačni prijedlog ovoga Zakona trebalo uskladiti s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01., 129/05., 109/07. i 125/08.) u dijelu koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu.
Naime, odredbama narečenog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi primarna zdravstvena zaštita u djelokrugu je jedinica lokalne samouprave, dok  jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od  područnog značaja, a koji  pored ostalog, obuhvaćaju i zdravstvo.
S tim u svezi posebice je istaknuto da bi velikim gradovima, kao i gradovima sjedištima županija trebalo osigurati obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, a koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu.
Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila na provedbu postupka davanja koncesije, korištenja sredstava ostvarenih od naknade za koncesiju, liječničkih timova i slično.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 26. svibnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se rješenjima predloženim ovim Prijedlogom zakona otklanjaju nedostaci uočeni u provedbi važećeg Zakona o financiranju  političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata („Narodne novine“ br. 1/07.) te unaprjeđuje sustav financiranja političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima predlaže da se pitanje financiranja izborne promidžbe uredi na jedinstven način za sve izbore, pri čemu se predlaže da se pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog odnosno lokalnog proračuna, utvrđuje prema ostvarenim rezultatima na izborima.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi je ocijenjeno da su predložena rješenja bitno kvalitetnija u odnosu na rješenja uređena važećim Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata.
Iznijeto je mišljenje prema kojem je potrebno osigurati učinkovitije mehanizme kontrole  troškova izborne promidžbe, obzirom da izvješća o troškovima koje podnose političke stranke, nositelji nezavisnih lista i kandidati nerijetko ne prikazuju  stvarne troškove izborne promidžbe.
Ukazano je, da bi subjekte koji pružaju usluge medijskog oglašavanja izborne promidžbe trebalo obvezati da usluge oglašavanja pružaju pod jednakim uvjetima svim sudionicima izbora. 
Izražena je dvojba glede rješenja predloženog člankom 5. stavkom 2. Prijedloga  kojim se predlaže da u slučaju da pojedinom zastupniku u Hrvatskome saboru, odnosno članu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora, odnosno nakon konstituiranja predstavničkog tijela odnosne jedinice prestane članstvo u političkoj stranci, financijska sredstva ostaju stranci kojoj je zastupnik, odnosno član predstavničkog tijela pripadao u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora, odnosno predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Također, ukazano je na potrebu jasnijeg definiranja odredbe članka 8. stavka 1. podstavka 2. Prijedloga zakona, kojim se uređuje pitanje povrata novčanog iznosa tržišne protuvrijednosti imovine nabavljene sredstvima dobivenim iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redovito godišnje financiranje djelatnosti  nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji nakon isteka mandata nisu ponovo izabrani za zastupnike, odnosno članove predstavničkih tijela ili im je mandat prestao prije isteka vremena na koje su izabrani.
Nadalje, iznijeto je mišljenje, prema kojem bi rješenje predloženo člankom 17. Prijedloga zakona kojim je određen ukupan iznos troškova izborne promidžbe po kandidatu ili kandidacijskoj listi, trebalo preispitati u dijelu koji se odnosi na visinu troškova izborne promidžbe župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika i općinskih načelnika.
Pri tome je ukazano na velike razlike u pogledu financijske snage i  broja stanovnika između pojedinih županija, a što bi trebalo imati u vidu kod utvrđivanja ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe po kandidatu ili kandidacijskoj listi, obzirom na razlike između, primjerice,  Ličko-senjske županije i Grada Zagreba, za koje se predlaže jednako ograničenja troškova izborne promidžbe.
Također, u odnosu na rješenje predloženo člankom 17. Prijedloga zakona, u raspravi je izražena sumnja u mogućnost kontrole troškova izborne promidžbe u izbornim jedinicama na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, za koje se predlaže da ukupan iznos troškova izborne promidžbe po kandidatu odnosno kandidacijskoj listi ne smije prelaziti 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (osam glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju političkih stranaka i izborne promidžbe.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 17. ožujka 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona predlažu rješenja kojima će se potaknuti prodaja stanova i ublažiti nepovoljno stanje u stanogradnji. Predstavnik predlagatelja naglasio je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona stvaraju uvjeti koji će građevinarima (izvođačima) omogućiti da sa dobivenim sredstvima od prodaje stanova započnu novi ciklus izgradnje, zaposle svoje kapacitete i sačuvaju radna mjesta.
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
U odnosu na rješenje predloženo člankom 7. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu ovoga članka trebalo dopuniti na način da se utvrdi da se zajam sukladno uvjetima i načinu propisanom ovim Zakonom može odobriti pored fizičkih osoba koje u vlasništvu nemaju stan za potrebe vlastitog stanovanja i fizičkim osobama koje u vlasništvu nemaju  kuću za potrebe vlastitog stanovanja.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 8. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona, kojim je propisano da se zajam odobrava samo za kupovinu novog stana u zgradi za koju je akt za uporabu izdan do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi  rok za izdavanje akta za uporabu, a koji je uvjet za odobravanje zajma sukladno ovome Zakonu, trebalo produžiti, odnosno definirati na način da se uzmu u obzir  i oni stanovi u zgradama koje su već završene ili su radovi na tim zgradama pri završetku, a zgrade nemaju akt za uporabu obzirom da zbog objektivnih razloga, primjerice zimskih uvjeta građevinari nisu mogli izvesti sve potrebne radove, a koji su uvjet za dobivanje akta za uporabu.
Također, u odnosu na rješenje predloženo člankom 8. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je i mišljenje prema kojem bi stavak 1. ovoga članka trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da će se zajam odobravati za kupovinu novog stana u zgradi za koju je podnijet zahtjev za izdavanje akta za uporabu do stupanja na snagu ovoga Zakona.  
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTICANJU PRODAJE STANOVA, uz sljedeći

AMANDMAN

Na članak 7.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: „nema stan“ dodaju se riječi: „odnosno kuću“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom predlaže se da se zajam pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom odobrava pored fizičkih osoba koje u vlasništvu nemaju stan za potrebe vlastitog stanovanja i fizičkim osobama koje u vlasništvu nemaju kuću za potrebe vlastitog stanovanja.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 17. ožujka 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona kojim se uređuje gospodarenje i zaštita obnovljivih bioloških bogatstava mora, način i uvjeti obavljanja ribolova i uzgoja, praćenje ulova i uzgoja, te druga pitanja od važnosti za morsko ribarstvo.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da je donošenja novog Zakona o morskom ribarstvu potrebno, prije svega zbog stvaranja odgovarajućeg pravnog okvira za donošenje i provedbu odredbi i mjera Zajedničke ribarstvene politike Europske unije u segmentu upravljanja flotom i resursima.
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
U odnosu na rješenje predloženo člankom 49. Konačnog prijedloga zakona, kojim se određuje obveza označavanja ulova iz športskog i rekreacijskog ribolova i dozvoljena količina ulova u športskom i rekreacijskom ribolovu, iznijeto je mišljenje prema kojem   bi ovim člankom trebalo propisati i djelotvorniju kontrolu prodaje odnosno dostave ribe ulovljene u športskom i rekreacijskom ribolovu restoranima. 
U odnosu na rješenje predloženo člankom 67. Konačnog prijedloga zakona, prema kojem ministar može propisati obvezu vođenja evidencije ulova po vrstama, količini i području ulova ribe i drugih morskih organizama u športskom i rekreacijskom ribolovu od strane osoba koje obavljaju taj ribolov, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo razmotriti mogućnost iznalaženja jednostavnijeg rješenja za prikupljanje podataka, obzirom na velik broj osoba koje bi sukladno predloženom rješenju bile dužne dostavljati propisane podatke, a što bi otežalo preglednost i zahtijevalo dodatni posao na praćenju stanja u ovom području.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 83. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo  preispitati usklađenost odredbe ovoga članka sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Također, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo jasnije definirati odredbu stavka 2. ovoga članka kojom se propisuje da će jedinice područne (regionalne) samouprave u suradnji s jedinicama lokalne samouprave dostavljati Ministarstvu prijedloge regulacije ribolova na području svoje samouprave.    
Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila na tumačenje odredbi Konačnog prijedloga zakona u svezi načela na kojima se temelji politika održivog upravljanja ribolovnim bogatstvima, odobrenja za obavljanje malog obalnog ribolova i drugo.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 17. ožujka 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Boris Miletić, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 6. listopada 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, gradonačelnika Grada Pazina i Kluba vijećnika HDZ-a-N.L. Valtera Milohanića i nezavisnog vijećnika Renata Kalca (Kluba koji čini većinu u gradskom vijeću Grada Pazina) o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju zastupnik Boris Miletić obrazložio je predloženu izmjenu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, kojom se predlaže da se za sjedište Istarske županije umjesto Pazinu odredi Pula.
Nakon uvodnog obrazloženja zastupnika Borisa Miletića, većina članova Odbora u raspravi nije podržala Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj  iz razloga navedenog u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
Naime, Vlada u svom mišljenju kojim ne podržava Prijedlog zakona o izmjeni ovoga Zakona pored ostalog navodi, da je u Ministarstvu uprave zaprimljeno više različitih inicijativa za promjenu važećeg područnog ustrojstva, rješavanju kojih se nije pristupalo pojedinačno, te da je pitanju promjene područnog ustrojstva potrebno pristupiti sustavno, uzimajući u obzir sve činjenice odlučne za kvalitetno uređenje područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i četiri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o  izmjeni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (P.Z. br. 452).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 17. ožujka 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o rokovima plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 18. lipnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju istaknuto je da se rješenjima predloženim ovim Prijedlogom zakona utvrđuju rokovi plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija, budući da nelikvidnost i neurednost plaćanja spadaju među najveće probleme hrvatskog gospodarstva, a javni sektor i državna poduzeća u velikoj mjeri pridonose takovom stanju.
Nakon uvodnog izlaganja, većina članova Odbora u raspravi nije podržala Prijedlog ovoga Zakona iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
Naime, Vlada u svom mišljenju, dostavljenom aktom klase: 450-05/09-01/03 od 20. kolovoza 2009. godine, kojim ne podržava Prijedlog ovoga Zakona, pored ostalog navodi da taj Prijedlog zakona u svojoj naravi ne sadrži rješenja koja već nisu razmatrana te obuhvaćena nizom aktivnosti i mjera koje provodi Vlada Republike Hrvatske, te da je Vlada akceptirala i detaljno sagledala načine rješavanja problema kojima će pospješiti uredno servisiranje obveza pojedinih javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.  
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i četiri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o  rokovima plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija (P.Z. br. 374).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 24. veljače 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub IDS-a, aktom od 16. listopada 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je predložene izmjene i dopune Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba Zakona, kojima se predlaže da se općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba biraju većinom važećih glasova birača, te da se na ponovljenim izborima u drugom izbornom krugu redoslijed kandidata utvrđuje prema rezultatima iz prvog  kruga izbora.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade o predmetnom aktu.
Naime, Vlada u svom mišljenju, kojim ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ovoga Zakona, pored ostalog navodi, da su postojeća rješenja Zakona izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, adekvatna, a što je potvrđeno i na provedenim lokalnim izborima u mjesecu svibnju 2009. godine.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 24. veljače 2010. godine, razmotrio je Godišnje izvješće o državnim potporama za 2008. godinu,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 14. prosinca 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja obrazložila je osnovne odrednice Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2008. godinu, pri čemu se posebice osvrnula na dio Izvješća koji se odnosi na državne potpore na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S tim u svezi predsjednica Agencije naglasila je da je u 2008. godini ostvaren napredak u suradnji Agencije s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, budući da je podatke o potporama za 2008. godinu,  za potrebe izrade Godišnjeg izvješća  dostavilo 18 županija, 103 grada i 359 općina, što je u odnosu na prethodnu 2007. godinu više  za devet gradova i 50 općina.
Predsjednica Agencije istaknula je da se od 178,4 milijuna kuna državnih potpora koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dodijelile u 2008. godini, najveći dio odnosi na subvencije za željeznički promet, zatim slijede izdvajanja za cestovni promet, za poticanje razvoja poduzetništva, restrukturiranje poduzetnika u teškoćama i komunalnoj djelatnosti te izdvajanja za poljoprivredu.
Također, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijekom 2008. godine dodijelile  su 117,2 milijuna kuna državne potpore male vrijednosti u svrhu poticanja malog i srednjeg poduzetništva, cestovnog prometa, komunalne djelatnosti, radiodifuzijskih usluga, turizma, zračnih luka, te kulturu i zaštitu baštine.
Članovi Odbora u raspravi su podržali Godišnje izvješće o državnim potporama za 2008. godinu, pri čemu je ocijenjeno da isto sadrži sve relevantne podatke koji pružaju uvid u opseg i strukturu državnih potpora u 2008. godini.
U raspravi je postavljeno više pitanja koja su se odnosila na tumačenje odredbi Zakona o državnim potporama kada je u pitanju odgoda i obročna otplata duga, otpis ili djelomičan otpis potraživanja iz članka 44. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, zatim pružanju potpora tekstilnoj i obućarskoj industriji, pri čemu nisu realizirani ciljevi radi kojih je potpora dodijeljena, usklađenosti određenih vrsta potpora koje jedinica lokalne samouprave dodjeljuje, s odredbama Zakona o državnim potporama i slično, na koja je predsjednica Agencije odgovorila.
Također, predsjednica Agencije u raspravi je pojasnila razloge zbog kojih je Agencija podnijela Godišnje izvješće za 2008. godinu krajem 2009. godine, a ne ranije.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 17. veljače 2010. godine i nastavku 43. sjednice, održane 18. veljače 2010. godine razmotrio je Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2009. - 2012., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenog 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica  predlagatelja obrazložila je osnovne odrednice predmetnog Programa, pri čemu je istaknuto da se njime osobito određuju načela i ciljevi politike zaštite potrošača u razdoblju 2009. - 2012. godine, te zadaće koje imaju prioritet pri ostvarivanju te politike.
Predstavnica predlagatelja posebice se osvrnula na dio Program koji se odnosi  na obveze i zadaće jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje proizlaze iz ovoga Programa.
Naime, odredbom članka 124. Zakona o zaštiti potrošača utvrđeno je da su tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna sustavno promicati zaštitu potrošača na svom području, te podupirati djelovanje udruga za zaštitu potrošača.
Također, člankom 19. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi poslovi koji se odnose na zaštitu potrošača određeni su kao poslovi lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje jedinice lokalne samouprave obavljaju u svom samoupravnom djelokrugu.
S tim u svezi naglašeno je da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju intenzivirati svoje aktivnosti u provođenju politike zaštite potrošača i stvaranju uvjeta za djelotvorniju zaštitu potrošača na svom području putem informiranja i savjetovanja potrošača, organizacije edukacijskih skupova kao i potpora radu udruga za zaštitu potrošača.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo da se u 2010. godini donosi Nacionalni program zaštite potrošača za prethodnu 2009. godinu, već da bi Nacionalni program za razdoblje od četiri godine, sukladno odredbi članka 121. Zakona o zaštiti potrošača, trebalo donijeti za razdoblje 2010. - 2013. 
Pri tome je iznijeto stajalište da bi temelj za izradu Nacionalnog programa zaštite potrošača  trebao biti Izvješće o ostvarivanju politike zaštite potrošača u prethodnoj 2009. godini, a ne ranije Izvješće o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za dvogodišnje razdoblje (2007. i 2008.), koje je Hrvatski sabor prihvatio na 14. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo  da se u predmetnom aktu, u poglavlju 4. (Zadaće koje imaju prednost pri ostvarivanju politike zaštite potrošača), točki 4.4. (Sigurnost i kakvoća hrane) planira izrada novih propisa za IV kvartal 2009. godine, kako je to utvrđeno u zadaćama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Slijedom navedenog u raspravi je ocijenjeno da bi naziv predmetnog akta trebalo preimenovati, na način da naziv akta glasi: „Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2010. - 2013.“ te sadržaj akta u odgovarajućoj mjeri preinačiti, tako da obveze koje su utvrđene za 2009. godinu, a nisu izvršene u toj godini budu prenijete u 2010. godinu.
Također, članovi Odbora suglasni su u ocjeni da bi Vlada Republike Hrvatske u primjerenom roku, a najkasnije do 30. rujna 2010. godine trebala Hrvatskome saboru dostaviti Izvješće o ostvarivanju politike zaštite potrošača u 2009. godini.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske objasnila je kronologiju izrade Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2009. - 2012., pri čemu je ukazala na važnost njegovog donošenja, pored ostalog i zbog toga što se na osnovi ovog Programa a na temelju natječaja dodjeljuju financijska sredstava udrugama za zaštitu potrošača za aktivnosti savjetovanja, edukacije i informiranja potrošača, te druge poslove iz područja zaštite potrošača utvrđene Zakonom o zaštiti potrošača.    
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (devet glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE POTROŠAČA ZA RAZDOBLJE 2009. - 2012, uz sljedeće zaključke:
1. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da svojim amandmanom izmijeni naziv predmetnog akta, tako da naziv akta glasi: „Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2010. - 2013.“, te uskladi sadržaj akta s razdobljem na koje se taj akt odnosi.
2. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da najkasnije do 30. rujna 2010. godine podnese Hrvatskome saboru Izvješće o ostvarivanju politike zaštite potrošača za 2009. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

    
 
       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 17. veljače 2010. godine, razmotrio je Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2008. godinu,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od 24. prosinca 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnica  Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, obrazložila je osnovne značajke predmetnog Izvješća, pri čemu je istaknuto, da je tijekom 2008. godine Državna komisija zaprimila 1020 žalbenih predmeta, odnosno 1074 predmeta ako se uzmu u obzir 54 predmeta prenijeta iz prethodne godine, pri čemu je riješeno njih 968 ili 90,1%.
Od ukupno 968 riješena predmeta u 2008. godini, žalba je usvojena u 352 predmeta ili 36,36%, pri čemu je u najvećem broju slučajeva (222) odnosno 63,07% poništeno javno nadmetanje i odluka o odabiru u cijelosti.
Predstavnica Državne komisije, naglasila je, da Izvješće o radu za 2008. godinu predstavlja specifično izvješće u godini koja je donijela višestruke izmjene u sustavu javne nabave, pri čemu je novi sustav pravne zaštite u javnoj nabavi, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2008. godine povećao transparentnost žalbenih postupaka, povećao broj osoba s aktivnom legitimacijom i proširio mogućnost ulaganja žalbe, tako da je istu moguće uložiti tijekom cijelog postupka javne nabave.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, članovi Odbora u raspravi su podržali predmetno Izvješće, pri čemu je ocijenjeno, da Izvješće sadrži sve relevantne podatke o predmetima koji su bili predmetom obrade pred Državnom komisijom u 2008. godini.
Iznijeto je mišljenje prema kojem se mogućnost ulaganja žalbe tijekom cijelog postupka javne nabave nerijetko zlorabi, što zajedno s rokovima vezanim za postupke po žalbama usporava realizaciju projekata.
S tim u svezi iznijeto je stajalište da bi troškove vezane za naknade za pokretanje žalbenog postupka  trebalo povećati, odnosno odrediti na način da ih se dovede u vezu s vrijednošću nabave. 
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi ovo Izvješće trebalo sadržavati i konkretnije preporuke vezane uz potrebne izmjena Zakona o javnoj nabavi.
Pri tome je ukazano na problem s kojim se suočavaju naručitelji prilikom odabira ponuda, pri čemu se kao kriterij odabira, zbog nesigurnosti naručitelja, najčešće koristi odabir ponude s najnižom cijenom, iako to u većini slučajeva nije najbolja ponuda.
 S tim u svezi iznijeto je stajalište da bi odgovarajućim izmjenama Zakona o javnoj nabavi, ili uputama Državne komisije, trebalo zaštititi naručitelje, na način da u postupku javne nabave mogu odabrati najbolju ponudu.
Predstavnica Državne komisije u raspravi je odgovorila na više pitanja koja su postavljali članovi Odbora, a koja su se odnosila podatke o naručiteljima koji najčešće krše zakonske odredbe u postupku javne nabave, podatke o žaliteljima, ocjeni kriterija odabira ponuda, rješavanje prenijetih predmeta iz prethodne godine, žalbe u predmetima javno-privatnog partnerstva i koncesija i slično.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 
    
 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora u raspravi je podržala predložene izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi rokove predložene člankom 3. stavkom 1. podstavcima 1. i 2. Konačnog prijedloga zakona, u kojima su jedinice lokalne samouprave dužne donijeti Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države i početi raspolagati tim zemljištem, trebalo produžiti, obzirom da donošenju navedenog Programa prethodi dobivanje niza suglasnosti nadležnih tijela državne uprave, na izdavanje kojih jedinice lokalne samouprave ne mogu utjecati. U odnosu na rješenje predloženo stavkom 2. ovoga članka, iznijeto je mišljenje da predloženo rješenje nije u skladu s odredbama Zakona o proračunu, odnosno da Agencija za poljoprivredno zemljište, u slučaju da jedinica lokalne samouprave ne donese Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u utvrđenom roku, ne može donijeti navedeni Program na trošak sredstava proračuna jedinice lokalne samouprave.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 4. Konačnog prijedloga zakona trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da će Agencija za poljoprivredno zemljište započeti s radom 1. siječnja 2011. godine, a da će se do početka rada Agencije privatnim poljoprivrednim zemljištem raspolagati sukladno općim propisima koji uređuju raspolaganje nekretninama.

Pri tome je istaknuto je da je za kvalitetnu pripremu početka rada Agencije potrebno osigurati duži rok od roka predloženog odredbom članka 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, a rješenje predloženo stavkom 3. ovoga članka ocijenjeno je neprihvatljivim te je predloženo njegovo brisanje.

S tim u svezi predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi amandman na članak 4. Konačnog prijedloga zakona. Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Za iznijeti prijedlog izjasnila su se tri člana Odbora a pet članova Odbora bilo je protiv.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i gradonačelnika Grada Buzeta o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

Iznijeto je mišljenje prema kojem prilikom izrade Konačnog prijedloga ovoga Zakona nije poštivan Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u pogledu roka za očitovanje zainteresirane javnosti, te zaključak Gospodarsko-socijalnog vijeća kojim je predviđeno usklađivanje plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s plaćama u državnoj upravi i javnim službama.

Prema mišljenju dijela članova Odbora rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri posebitosti, potrebe i proračunske mogućnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S tim u svezi iznijet je prijedlog da Odbor predloži Hrvatskome saboru donošenje zaključka da se o Konačnom prijedlogu zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi provede treće čitanje, kako bi se isti doradio te izradila analiza fiskalnih i socijalnih učinaka ovoga Zakona.

Navedeni prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Tri člana Odbora izjasnila su se za predloženi zaključak, a pet članova Odbora bilo je protiv.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 3. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi ovaj članak trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da koeficijente za obračun plaća župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj isti obnašaju dužnost, a da osnovicu za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 10. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebao određivati župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik, a ne predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 11. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi se plaće pročelnika upravnog odjela ili službe trebale određivati u iznosima u koje nije uključeno uvećanje za radni staž.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 14. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi prihodi ostvareni s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija trebali biti uključeni u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 15. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo omogućiti da se u jedinicama lokalne samouprave koje primaju tekuće pomoći u iznosu manjem od 10% prihoda poslovanja, plaće župana, gradonačelnika i općinskog načelnika mogu odrediti u u iznosima iz članka 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 16. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi stavak 1. toga članka trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje kao krajnji korisnici ostvaruju pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, u iznosu koji ne prelaze iznos od 10, 20 i 30 posto prihoda poslovanja odnosne jedinice, mogu povećati osnovicu za obračun plaća službenika i namještenika razmjerno udjelu vlastitih prihoda u ukupnim prihodima poslovanja jedinice.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 26. Konačnog prijedloga ovoga Zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi navedeni članak trebalo brisati, obzirom da svaki zakon može biti izmijenjen, usklađen, dopunjen ili stavljen izvan snage, pa nema potrebe da se posebnom odredbom to i propisuje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, uz sljedeće amandmane

AMANDMAN I.

Na članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:
„Članak 3.
Koeficijente za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obnašaju dužnost.
Osnovicu za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.“

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da koeficijente za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko tijelo odnosne jedinice, a da osnovicu za obračun tih plaća odlukom određuje izvršni čelnik tih jedinica.
Naime, i prema Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika, Hrvatski sabor donosi odluku o koeficijentima za obračun plaće državnih dužnosnika, a osnovicu za obračun plaće određuje Vlada RH posebnom odlukom. Ovim amandmanom se prava i obveze lokalnih dužnosnika uređuju na isti način. Nadalje, člankom 4. Konačnog prijedloga ovoga zakona propisan je najveći iznos u kojem je moguće utvrditi plaću izvršnog čelnika te se tako isključuje mogućnost zloporabe ovlasti za utvrđivanje osnovice, a istodobno onemogućava utvrđivanje plaća dužnosnika na simboličnoj razini.

AMANDMAN II.

Na članak 10.

U članku 10. stavku 1. riječi „predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ zamjenjuju se riječima „župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.„

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom koeficijente za određivanje plaće službenika i namještenika donosio bi izvršni čelnik, odnosno kolegij izvršnog čelnika kojeg u pravilu čine izvršni čelnik, zamjenici te savjetnici ili pročelnici upravnih odjela. Premda u formalnom smislu odluku donosi jedna osoba, odlučivanje se de facto provodi na sastanku kolektivnog tijela.
I određivanje plaća državnih službenika u djelokrugu je izvršne vlasti i koeficijente određuje Vlada Republike Hrvatske.
Predstavničko tijelo konzumira pravo odlučivanja o plaćama dužnosnika, službenika i namještenika kroz odlučivanje o masi proračunskih sredstava za isplatu plaća.

AMANDMAN III.

Na članak 11.

U članku 11. stavcima 1. i 2. iza riječi: „upravnog odjela ili službe“ stavlja se zarez i dodaju sljedeće riječi: „bez uvećanja za radni staž,“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom utvrđuje se da se najviši iznos plaće pročelnika upravnog odjela ili službe utvrđuje bez uvećanja za radni staž, kako je to, sukladno članku 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona utvrđeno i za najviši iznos plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika.

AMANDMAN IV.

Na članak 14.

U članku 14. stavku 1. riječi „u jedinicama“ zamjenjuju se riječima „u upravnim tijelima jedinica“, a podstavak 3. briše se.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom pojašnjava se primjena ograničenja ukupne mase sredstava za plaće, sukladno obrazloženju predlagatelja uz odredbu članka 14. Također, predloženim amandmanom u masu sredstava za plaće zaposlenih uključuju se sredstva ostvarena s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.

AMANDMAN V.

Na članak 15.

U članku 15. iza riječi: (“„Narodne novine“, broj 76/2007. i 38/2009.),“ dodaju se riječi: „u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice,“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom omogućava se jedinicama lokalne samouprave koje primaju tekuće pomoći u iznosu manjem od 10% prihoda poslovanja, da odrede plaću župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika u iznosu iz članka 4. Konačnog prijedloga ovoga zakona.

AMANDMAN VI.

Na članak 16.

U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 15. ovoga Zakona, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama ne smije biti veća od
- 115% osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći ne prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice;
- 110% osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći ne prelazi 20% prihoda poslovanja jedinice;
- 105% osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći ne prelazi 30% prihoda poslovanja jedinice;
- osnovice za obračun place državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći prelazi 30% prihoda poslovanja jedinice.“
Obrazloženje:
Predloženim amandmanom jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje kao krajnji korisnici ostvaruju pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, ali te pomoći ne prelaze iznos 10, 20 i 30 posto prihoda poslovanja jedinice, omogućilo bi se povećanje osnovice za obračun place državnih službenika razmjerno udjelu vlastitih prihoda u ukupnim prihodima poslovanja jedinice, odnosno masi sredstava za plaće zaposlenih u tim jedinicama.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Predstavnica predlagatelja naglasila je se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona uređuju imovinskopravni odnosi na turističkom i ostalom građevinskom zemljištu koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe i privatizacije.

Nakon uvodnog izlaganja, većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja potaknuti investicijsku aktivnost na turističkom i ostalom građevinskom zemljištu i omogućiti sklapanje valjanih pravnih poslova i zakonitog korištenja toga zemljišta.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, nisu prihvatljiva rješenja predložena člankom 6. stavkom 2. i člankom 24. stavkom 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, prema kojima je turističko zemljište odnosno građevine i građevinsko zemljište odnosno građevine, čija vrijednost je u dijelu procijenjena u društvenom kapitalu u postupku pretvorbe odnosno privatizacije, suvlasništvo Republike Hrvatske i trgovačkog društva u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog zemljišta i građevine, obzirom da bi time bili nagrađeni oni subjekti koji su godinama koristili to zemljište bez valjanog pravnog osnova.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 15. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona, kojim je utvrđena raspodjela prihoda od naknade za koncesiju, u raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman kojim će se predložiti da se naknada za koncesiju dijeli na način da 25% pripada Republici Hrvatskoj 25% jedinicama područne (regionalne) samouprave i 50% jedinicama lokalne samouprave.

Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Za iznijeti prijedlog izjasnila su se tri člana Odbora, a pet članova Odbora bilo je protiv.

Također, Odbor nije podržao prijedlog iznijet u raspravi da Odbor predloži Hrvatskome saboru donošenje zaključka da se o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona provede treće čitanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“, dva glasa „protiv“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVIORBE I PRIVATIZACIJE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 27. siječnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o koncesijama, te uspostavlja unificiran, transparentan, i efikasan zakonski okvir za koncesije za distribuciju toplinske energije i koncesije za izgradnju energetskih objekata za distribuciju toplinske energije u Republici Hrvatskoj.
U raspravi je postavljeno pitanje u svezi određivanja načina plaćanja naknade za koncesiju za distribuciji toplinske energije i koncesiju za izgradnju energetskih objekata za distribuciju toplinske energije.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da će način plaćanja naknade za naprijed navedene koncesije biti uređen Uredbom o visini i načinu plaćanja naknade za koncesiju za distribuciju toplinske energije i koncesiju za izgradnju objekata za distribuciju toplinske energije, na osnovi koje će davatelj koncesije i koncesionar ugovorom o koncesiji odrediti način plaćanja te naknade. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROIZVODNJI, DISTRIBUCIJI I OPSKRBI TOPLINSKOM ENERGIJOM.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                 Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 27. siječnja 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području sa zakonodavstvom Europske unije.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona predlaže da stambeni štediša može biti osim državljanina Republike Hrvatske  i svaka fizička osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.
U raspravi je postavljeno pitanje  o tome je li u smislu članka 6. Konačnog prijedloga ovoga Zakona stambeni štediša svaka fizička osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj neovisno o tome je li državljanin države članice Europske unije ili nije.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da stambeni štediša u smislu članka 6. Konačnog prijedloga ovoga može biti državljanin Republike Hrvatske i svaka fizička osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome čiji je državljanin.  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 9. prosinca 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao amandmanom Vlade Republike Hrvatske na članak 31. Konačnog prijedloga ovoga Zakona i mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da ovaj Zakon predstavlja pravni temelj za upravljanje politikom regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj.

S tim u svezi naglašeno je da u pravnom sustavu Republike Hrvatske pravno područje regionalnog razvoja nije sustavno uređeno općim propisom, već su različita pitanja politike regionalnog razvoja uređena u nekoliko posebnih zakona (primjerice, Zakona o područjima posebne državne skrbi, Zakona o brdsko-planinskim područjima i dr.), dok više pitanja koja se odnose na upravljanje politikom regionalnog razvoja nisu uređena niti jednim zakonom.

Također, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se regionalni razvoj ne može poistovjećivati s regionalizacijom, to jest uvođenjem nekih novih regionalnih jedinica, promjenama teritorijalne strukture jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i slično, već da sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave čini važnu sastavnicu okvira za upravljanje regionalnom razvojnom politikom.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe iprijedlozi:

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi pravno područje regionalnog razvoja trebalo u cijelosti urediti ovim Zakonom, tako da specifična pitanja razvoja pojedinih, prije svega, slabije razvijenih područja Republike Hrvatske ne treba uređivati posebnim zakonima.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 6. Konačnog prijedloga zakona, kojim se utvrđuje da se politika regionalnog razvoja temelji na partnerstvu i suradnji, iznijeto je mišljenje prema kojem bi odnose između subjekata koji sudjeluju u tom procesu trebalo adekvatno razraditi.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 13. stavkom 3. Konačnog prijedloga zakona, kojim se propisuje da Strategiju regionalnog razvoja donosi Vlada Republike Hrvatske, iznijeto je mišljenje, prema kojem bi Strategiju, obzirom da se radi o temeljnom planskom dokumentu za poticanje regionalnog razvoja i postizanje ciljeva regionalne razvojne politike, trebao donositi Hrvatski sabor.

U raspravi je iznijeto i mišljenje, prema kojem je u provedbu ovoga Zakona uključen prevelik broj subjekata, što bi moglo otežati njegovu primjenu.

U raspravi je postavljeno više pitanja koja su se odnosila na pojašnjenje određenih odredaba ovoga Zakona, primjerice, u svezi donošenja Strategije regionalnog razvoja Rrepublike Hrvatske, županijskih razvojnih strategija, planova razvojnih programa jedinica lokalne samouprave, kriterija za ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, partnerskog vijeća statističke regije, i slično, na koja je predstavnik predlagatelja odgovorio.

Članovi Odbora pozitivno su ocijenili suradnju nadležnog Ministarstva koje je prilikom izrade ovoga Zakona provelo konzultacije sa zainteresiranom javnošću.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 9. prosinca 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2009.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga zakona i Prijedlogu zakona o vodama, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se utvrđuju izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava.

Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom zakona o financiranju vodnoga gospodarstva vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Strategijom upravljanja vodama, te usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi je postavljeno više pitanja vezanih za pojašnjenje odredbi kojima su regulirane vodne naknade na koje je predstavnik predlagatelja odgovorio.

Ukazano je na problem naplate naknade za uređenje voda na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, a koju naplaćuju jedinice lokalne samouprave.

Naime, jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda, te naplaćene iznose naknade za uređenje voda doznačuje na uplatne račune Hrvatskih voda.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 9. prosinca 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o vodama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2009.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu zakona o financiranju vodnog gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je donošenje novog Zakona o vodama potrebno prije svega radi usklađivanja zakonodavstva na ovom pravnom području s Okvirnom direktivom o vodama i ostalim relevantnim direktivama Europske unije te njegovo usklađivanje s odrednicama Strategije upravljanja vodama, pri čemu je osobito važna strateška odrednica o prelasku djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje kao djelatnosti od interesa za jedinice lokalne samouprave na uslužnom području u obuhvat ovoga Zakona.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona o vodama. Članovi Odbora postavili su više pitanja vezanih uz tumačenje određenih članaka Konačnog prijedloga zakona o vodama, na koje je predstavnik predlagatelja odgovorio.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O VODAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu Državnog proračuna za 2010. godinu i projekcijama za 2011. i 2012. godinu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom aktu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog akta, pri čemu je istaknuto da su prihodi Državnog proračuna za 2010. godinu planirani u iznosu od 112,8 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 1,5% u odnosu na 2009. godinu, dok rashodi iznose 121,4 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 0,8% u odnosu na rashode iz 2009. godine.

Predstavnik predlagatelja posebice se osvrnuo na pozicije Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu koje se odnose na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora podržala je Prijedlog Državnog proračuna za 2010. godinu i projekcije državnog proračuna za 2011. i 2012. godinu u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, iz Prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcija za 2011. i 2012. godinu nije vidljiv program fiskalne decentralizacije, a koji je utvrđen Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2009.-2011. godine.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem se sredstva pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koriste netransparentno, čime jedinice lokalne i područne regionalne) samouprave mogu biti dovedene u neravnopravan položaj.

Naime, tekuće pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta, poticanje ulaganja u kapitalne programe i drugo.

S tim u svezi ukazano je da iz sadržaja obrazloženja Državnog proračuna za 2010. godinu nije razvidno, primjerice, u koje će programe biti usmjerena sredstva iz Državnog proračuna za 2010. planirana na pozicijama pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pri tome je naglašeno da bi se sredstvima pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ispunjavaju potrebne uvjete, trebali financirati samo razvojni projekti u tim jedinicama, a ne i rashodi, primjerice, za zaposlene.

U odnosu na predloženi iznos sredstava za financiranje decentraliziranih funkcija, iznijeto je mišljenje prema kojem predloženi iznos nije dostatan, obzirom na zabilježeni pad prihoda jedinica lokalne samouprave i očekivani rast potreba za dodatnim sredstvima izravnanja za decentralizirane funkcije u 2010. godini.

Također, u raspravi je ukazano da je uz Prijedlog Državnog proračuna potrebno priložiti i plan zapošljavanja u 2010. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2011. I 2012. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcijama za 2011. i 2012. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da predložena rješenja osiguravaju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2010. godini.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja,  većina članova Odbora podržala je donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, Konačni prijedlog ovoga Zakona trebalo bi dopuniti na način da se utvrdi, da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odlukom o izvršavanju proračuna odnosne jedinice za 2010. godinu, iznimno od odredbi posebnih zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, pod uvjetom da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz navedenog prihoda.

Pri tome je istaknuto da bi, obzirom na probleme vezane za redovito financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mogućnost korištenja neporeznih prihoda za financiranje i drugih potreba iz samoupravnog djelokruga, a ne samo za isključivu namjenu, značajno pridonijelo redovnom financiranju lokalnih poslova i programa sukladno prihodima koji pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tim više ako se ima u vidu da značajan broj jedinica, zbog smanjenja prihoda nije u stanju financirati tekuće rashode, primjerice, rashode za zaposlene, s jedne strane, dok s druge strane imaju slobodnih sredstava kojima je namjena određena, primjerice, prihodi s osnova komunalne naknade, i koja ne može koristiti za druge namjene, unatoč tome što se time ne bi dovelo u pitanje obavljanje  djelatnosti koja se financira iz tog prihoda.                 

S tim u svezi predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi amandman na Konačni prijedlog ovoga Zakona, kojim će se propisati da jedinice lokalne i područne (regionalne) iznimno od odredbi posebnih zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda tih jedinica, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, pod uvjetom da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz tih prihoda.

Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Za iznijeti prijedlog izjasnila su se dva člana Odbora, a pet članova Odbora bilo je protiv.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi sredstvima pomoći iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ispunjavaju propisane uvjete, trebalo financirati samo razvojne projekte i programe u tim jedinicama, a ne i rashode, primjerice, za zaposlene.Sukladno navedenom, predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi amandman na tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona kojim će se propisati da se sredstva pomoći iz državnog proračuna namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje ispunjavaju utvrđene uvjete, mogu koristiti za financiranje razvojnih projekata u tim jedinicama.

Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Za iznijeti prijedlog izjasnila su se dva člana Odbora, a pet članova Odbora bilo je protiv.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave otklanjaju nedorečenosti uočene u provedbi ovoga Zakona, te vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonom o proračunu i Zakonom o reviziji.

U raspravi su članovi Odbora podržali rješenja sadržana u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

Ukazano je na potrebu donošenja novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a što proizlazi i iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2009.-2011.

U odnosu na rješenje sadržano u članku 5. Prijedloga zakona,  iznijeto je mišljenje prema kojem nije razvidno radi čega su automati za zabavu vrste biljar i pikado ako imaju na vidnom mjestu istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog, odnosno Hrvatskog pikado saveza, oslobođeni obveze plaćanja poreza na automate za zabavne igre.

S tim u svezi ukazano je da bi takav način dodatnog financiranja trebalo osigurati i drugim udrugama, prije svega onima koje rade na promicanju sporta među mladima, udrugama koje se brinu o djeci s posebnim potrebama, osobama s invaliditetom, osobama treće životne dobi, odnosno udrugama koje vode palijativnu skrb. 

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi jedinicama lokalne samouprave trebalo osigurati odgovarajuću kontrolu glede poreza na potrošnju koji je prihod tih jedinica. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (P.Z. br. 463).
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o poljoprivredi, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se Konačnim prijedlogom Zakona o poljoprivredi vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području sa zakonodavstvom Europske unije, te usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o državnoj potpori i ruralnom razvoju, i Prijedlogom zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

U raspravi je ocijenjeno da bi odredbu članka 26. stavka 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo izmijeniti, na način da se utvrdi, da Ministarstvo nadležno za poljoprivredu i ruralni razvoj izrađuje Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (Zeleno izvješće) i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na utvrđivanje, koja ga do konca listopada tekuće godine podnosi Hrvatskom saboru na prihvaćanje.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati rješenje predloženo člankom 27. stavkom 1. Konačnog prijedloga ovoga zakona, prema kojem upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo, obzirom da bi prema tom rješenju Ministarstvo obavljalo upravni nadzor i nad samim sobom.

U raspravi je postavljeno više pitanja vezanih uz pojašnjenje određenih odredaba Konačnog prijedloga ovoga Zakona, na koja je predstavnik predlagatelja odgovorio.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POLJOPRIVREDI, 

uz sljedeći

AMANDMAN

Na članak 26.
U članku 26. stavku 1. riječi: „a izrađuje ga i donosi Ministarstvo do konca listopada tekuće godine.“ zamjenjuju se riječima: „a izrađuje ga Ministarstvo i dostavlja na utvrđivanje Vladi, koja ga do konca listopada tekuće godine podnosi na prihvaćanje Hrvatskome Saboru.“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom propisuje se da Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (Zeleno izvješće) izrađuje Ministarstvo nadležno za poljoprivredu i ruralni razvoj i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na utvrđivanje, koja ga do konca listopada tekuće godine podnosi na prihvaćanje Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 37. održanoj 28. listopada 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z.E. br. 451), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. listopada 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, kojim se vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja pridonijeti jačanju konkurentnosti sektora ribarstva, unaprjeđenju proizvodnih kapaciteta u uzgoju i prerađivačkoj industriji te zaštiti okoliša.

Ukazano je na važnost ovog sektora za ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske, posebice, ako se ima u vidu da ovaj sektor ostvaruje konstantan suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.

U raspravi je pojašnjeno pitanje u svezi provedbe odredbe članka 27. stavka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojom se propisuje da se za proizvode ribarstva navedene u dodatku III. Dijelu C. i Dodatku IV. ovoga Zakona utvrđuje prodajna cijena.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O STRUKTURNOJ POTPORI I UREĐENJU TRŽIŠTA U RIBARSTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 37. održanoj 28. listopada 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 238), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedloga zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova, s Konačnim prijedlogom zakona o kojem je u Hrvatskome saboru provedena rasprava u prvom i drugom čitanju 20. ožujka 2009. godine.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da je većina prijedloga Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu prihvaćena i ugrađena u tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora podržala je donošenje Zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova, pri čemu je ocijenjeno da se kod predlaganja racionalizacije mreže sudova vodilo računa o broju predmeta na pojedinom prekršajnom sudu, njihovom godišnjem prilivu, broju sudaca te međusobnoj udaljenosti prekršajnih sudova.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, kod predlaganja racionalizacije mreže prekršajnih nisu dosljedno poštivani kriteriji prema kojima su određeni prekršajni sudovi spajani na druge prekršajne sudove.
S tim u svezi istaknuto je da nije logično rješenje prema kojem je Prekršajni sud u Zlataru nadležan za područje općina Gornja Stubica, Stubičke Toplice, Donja Stubica i Oroslavje, obzirom na udaljenost između Zlatara i navedenih općina, odnosno na mogućnost pristupa građana sudu.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje prema kojem se Prekršajni sud u Đurđevcu spaja na Prekršajni sud u Koprivnici.

Pri tome je ukazano da je udaljenost između Đurđevca i Koprivnice značajno veća od udaljenosti između Križevaca i Vrbovca, a što bi s aspekta pristupa građana sudu valjalo imati u vidu.
S tim u svezi istaknuto je da bi Prekršajni sud u Đurđevcu trebao zadržati svoj status, obzirom na značajan broj predmeta na tom sudu, riješenost poslovnog prostora za rad suda, te očekivano povećanje priliva predmeta na području nadležnosti ovog Prekršajnog suda.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“, jedan glas „protiv“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA PREKRŠAJNIH SUDOVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 14. listopada 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju zastupnik Dragutin Lesar obrazložio je predložene dopune Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojima se predlaže, da pored slučajeva utvrđenih člankom 40a. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona i danom konačnosti odluke tijela nadležnog za odlučivanje o sukobu interesa kojom je utvrđeno postojanje sukoba interesa.

Nakon uvodnog izlaganja zastupnika Dragutina Lesara, većina članova Odbora u raspravi nije podržala donošenje ovoga Zakona iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Naime, Vlada u svom mišljenju o predmetnom Prijedlogu zakona, pored ostalog navodi da prestanak dužnosti, odnosno mandata kao oblik sankcije za zabranjeno djelovanje dužnosnika i sukob interesa treba utvrditi i urediti mjerodavnim zakonom, odnosno Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 14. listopada 2009. godine, razmotrio je Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetne Strategije, kojom se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvoj Republike Hrvatske do 2020. godine, pri čemu je radi potrebe šireg vremenskog sagledavanja, tijekom njezine razrade promatran energetski razvoj do 2030. godine.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da Strategija energetskog razvoja sadrži rješenja za ostvarenje temeljnih energetskih ciljeva, koji se odnose na sigurnost opskrbe, konkurentnost energetskog sektora i održivi razvitak.

Također, u uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge zbog kojih Vlada Republike Hrvatske predlaže donošenje nove Strategije energetskog razvoja prije isteka desetogodišnjeg razdoblja važenja  Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske iz 2002. godine.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
Iznijeto je mišljenje prema kojem Strategija nudi rješenja za ostvarenje temeljnih ciljeva koji se odnose na sigurnost opskrbe, konkurentnost energetskog sektora i održivi razvoj.

U raspravi je ocijenjeno da će osnivanje energetskih ureda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pridonijeti  jačanju administrativnih kapaciteta za pripremu, provođenje i praćenje projekata energetske učinkovitosti u tim jedinicama.

Također, pozitivnim je ocijenjeno uspostavljanje jedinstvene baze podataka za sektor energetike, čija će dinamika uspostave biti određena Programom provedbe Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je potrebno poticati povećanje proizvodnje u svim segmentima energetskog sektora.

S tim u svezi ukazano je da predmetna Strategija ne daje odgovore o tome hoće li se, kada i koji energetski objekti graditi.

Pored navedenog, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi, obzirom na procjenu vrijednosti investicija u energetskom  sektor do 2020. godine, koje će se u glavnini biti prepuštene tržištu, trebalo izvršiti izmjene i dopune odgovarajućih zakona, čime bi se adekvatno zaštitili interesi Republike Hrvatske u energetskom sektoru.
S tim u svezi ukazano je da bi, primjerice, za ulaganje u LNG terminal trebalo izvršiti izmjene više zakona, a da do sada u tom pogledu nije izmijenjen niti jedan.

Također,  iznijeto je mišljenje prema kojem bi u Prijedlogu strategije trebalo staviti veći naglasak  na obnovljive izvore energije.

U raspravi je postavljeno više pitanja, koja su se odnosila na izgradnju novih proizvodnih kapaciteta u energetskom sektoru, financiranje investicija, utvrđivanja mjera i nositelja aktivnosti za provedbu Strategije energetskog razvoja, i slično, na koje je predstavnik predlagatelja odgovorio.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlogu zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 23% umjesto sadašnje stope toga poreza od 22%. Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da će predložena opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 23% rezultirati značajnim fiskalnim učinkom koji neće negativno utjecati na gospodarske subjekte te na tržište i opseg potrošnje.
Nakon uvodnog obrazloženja, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem će povećanje opće stope poreza na dodanu vrijednost negativno utjecati na financijski položaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obzirom da se na svakoj ulaznoj fakturi obračunava porez na dodanu vrijednost, koji je u cijelosti pripadajući prihod državnog proračuna.
U raspravi je postavljeno pitanje u svezi primjene ovoga Zakona na već ugovorena javne nabave. Predstavnik predlagatelja odgovorio da će  obračun stope poreza na dodanu vrijednost od 23% biti vršen od 1. kolovoza 2009. godine i na već ugovorene javne nabave.                            
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (četiri glasa „za“ i   tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

                                                                                     PREDSJEDNIK ODBOR
                                                                                                         Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama ovoga Zakona predlaže smanjenje sredstava proračunske zalihe za 50,0 milijuna kuna i izmjena iznosa do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu kapitala što je iskazano u Računu financiranja.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima osigurava redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2009. godini.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojemu bi obuhvat predloženih izmjena ovoga Zakona trebalo proširiti na način da se utvrdi, da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odlukom o izvršavanju proračuna odnosne jedinice za 2009. godinu, iznimno od odredbi posebnih zakona i podzakonskih akata kojima je propisana isključiva namjena korištenja neporeznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mogu te prihode koristiti i za druge namjene iz njihovog samoupravnog djelokruga, pod uvjetom da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz navedenog prihoda.
Naime, nizom posebnih zakona koji propisuju djelokrug poslova iz pojedinih djelatnosti koje obavljaju država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili se uređuje područje javnih prihoda koji im pripadaju utvrđeni su osnovni instituti javnih prihoda i ključ njihove raspodjele po razinama, pri čemu je definirana isključiva odnosno alternativna namjena za koju se javni prihodi mogu koristiti.
Radi se o zajedničkim neporeznim prihodima koji se dijele između države i jedinica lokalne samouprave ili su isključivi prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, primjerice, prihod od spomeničke rente, naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda, naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, naknada za koncesiju za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, naknada za melioracijsku odvodnju, komunalni doprinosi, šumski doprinos i drugo.
Obzirom na izražene probleme vezane za redovito financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mogućnost korištenja neporeznih prihoda za financiranje i drugih potreba iz samoupravnog djelokruga, a ne samo za isključivu namjenu, značajno bi pridonijelo redovnom financiranju lokalnih poslova i programa sukladno prihodima koji pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
Stoga su svi članovi Odbora suglasni u ocjeni da bi navedeno pitanje Vlada Republike Hrvatske trebala urediti svojim amandmanom na Konačni prijedlog predmetnog Zakona.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

                                                                      PREDSJEDNIK ODBOR
                                                                                        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne odrednice Prijedloga zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, kojim se uređuju uvjeti, visina i način ostvarivanja potpore za očuvanje radnih mjesta skraćivanjem punog radnog vremena.
Predstavnica predlagatelja naglasila je da su rješenja predložena ovim Prijedlogom zakona usmjerena na sprječavanje otpuštanja radnika, odnosno očuvanje njihovih radnih mjesta.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem će predložena rješenja negativno utjecati na prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) uprave s naslova poreza na dohodak.
S tim u svezi predstavnica predlagatelja ukazala je da bi otpuštanje radnika u  većoj mjeri negativno utjecalo na ostvarivanje proračunskih prihoda. Pri tome je istaknuto da je ovaj Prijedlog zakona usmjeren na očuvanje radnih mjesta kod onih poslodavaca koji su zbog utjecaja gospodarske i financijske krize prisiljeni smanjivati gospodarske aktivnosti, zbog čega se pojavljuje problem viška radne snage kod tih poslodavaca.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova glasova „za“ i   četiri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTPORI ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR
                                                                                                           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona utvrđuju mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika kao i plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima na jedinstvenim osnovama uređuju plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, uz uvažavanje potreba i posebnosti te proračunskih mogućnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala Prijedlog zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Prema mišljenju dijela članova Odbora rješenjima predloženim ovim Prijedlogom zakona krše se temeljne ustavne odrednice o autonomiji lokalne samouprave i uvodi centralizacija u sustav određivanja plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S tim u svezi istaknuto je da Prijedlog zakona ne poštuje ni odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koja promiče visok stupanj autonomije lokalnih jedinica kako u pogledu njihovog djelokruga tako i sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
Primjerice, člankom 9. narečene Povelje utvrđuju se izvori financiranja lokalnih jedinica i propisuje pravo lokalnih jedinica na odgovarajuće prihode kojima će slobodno raspolagati u obavljanju svojih ovlasti uz poštivanje načela da sustav financiranja prihoda lokalnih jedinica mora biti dovoljno raznolik i evolutivan kako bi mogao biti razmjeran njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom.
Nadalje, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je predmetni Prijedlog zakona protivan konvencijama br. 98. i 154. Međunarodne organizacije rada koje uređuju kolektivno pregovaranje i potpuno suprotan nalazima studije European Public Services Union „Socijalni dijalog u lokalnim i regionalnim vlastima“ iz travnja ove godine, koja pokazuje da je kolektivno pregovaranje na lokalnoj i regionalnoj razini jedna od demokratskih stečevina svih zemalja članica Europske unije.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem iz obrazloženja ovog Prijedloga zakona nije razvidno hoće li se ukupna masa rashoda za plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na razini konsolidirane lokalne države povećati ili smanjiti. S tim u vezi ukazano je da je analizom učinaka ovoga Prijedloga zakona na ograničenom broju dužnosnika i službenika utvrđeno da će se u pojedinim slučajevima rashodi za plaće smanjiti, dok će se u drugim slučajevima ti rashodi povećati.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 4. i 9.  Prijedloga zakona, kojim je utvrđen raspon koeficijenata za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, kao i raspon koeficijenata lokalnih službenika i namještenika, iznijeto je mišljenje prema kojem bi raspon koeficijenata trebalo dovesti u korelaciju s ovlastima, veličinom i financijskim kapacitetom lokalne odnosno područne jedinice.
Primjerice, veliki gradovi raspolažu ovlastima i/ili proračunom većim ili jednakim županijskim pa je i odgovornost pročelnika u velikom gradu veća ili jednaka odgovornosti pročelnika u županiji.
Također, iznijeto je mišljenje prema kojem bi regulaciju koeficijenata za lokalnu službu trebala utvrđivati izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S tim u svezi ukazano je da koeficijente za državnu službu uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, pa bi, obzirom da se ovim Prijedlogom zakona usklađuje sustav plaća u lokalnoj i područnoj  (regionalnoj) samoupravi sa sustavom plaća u državnoj službi, i uređivanje koeficijenata trebalo istovjetno regulirati, odnosno uređivanje koeficijenata prepustiti županu, gradonačelniku i općinskom načelniku.
U raspravi je ukazano da je člankom 78. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano da se u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi radna mjesta klasificiraju prema standardnim mjerilima za sva upravna tijela i da ta klasifikacija predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaća službenika i namještenika. Člankom 79. istoga Zakona utvrđeno je da klasifikaciju radnih mjesta uredbom uređuje Vlada Republike Hrvatske, a člankom 122. stavkom 1. propisano je da će Vlada navedenu uredbu donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće službenika i namještenika.
S tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem nije logično da lokalne jedinice svoje akte o platnom sustavu donose prije stupanja na snagu uredbe o klasifikacijskom sustavu, te bi u tom smislu trebalo izvršiti odgovarajuće izmjene u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Zakona.
Naime, člankom 11. Prijedloga zakona utvrđen je rok od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u kojem predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba donijeti odluku o određivanju koeficijenata za obračun plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, što bi dovelo do situacije da lokalne jedinice u kratkom razdoblju reguliraju platni sustav dva puta (po prijelaznim odredbama ovoga Zakona, a zatim i zbog usklađenja s uredbom o klasifikaciji radnih mjesta).
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje prema kojem lokalne jedinice ne mogu samostalno određivati osnovicu za izračun plaća. 
Predloženim rješenjem, središnja vlast u cijelosti utvrđuje plaće na lokalnoj razini čime se dovodi u pitanje uloga sindikata u zastupanju prava lokalnih službenika i namještenika kod poslodavca, odnosno, lokalni službenici i namještenici nemaju mogućnost pregovarati sa poslodavcima o osnovici za izračun plaća kao što to mogu činiti državni službenici i namještenici.
Pri tome je ukazano i na probleme vezane za kolektivne ugovore sklopljene u  jedinicama lokalne samouprave sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,  kojom je propisano da se kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica.
Prema mišljenju dijela članova Odbora, pitanje plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi trebalo bi riješiti ograničenjem udjela rashoda za plaće dužnosnika, službenika i namještenika u ukupnim prihodima lokalnih jedinica, bez primitaka.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (četiri glasa „za“ i  tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

                                                                      PREDSJEDNIK ODBOR
                                                                                        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlogu zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona kojim se utvrđuje pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe odnosno privatizacije, te uređuju imovinskopravni odnosi na tom zemljištu, način njegova korištenja i koncesije.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se uređivanjem imovinskopravnih pitanja na turističkom i građevinskom zemljištu koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe i privatizacije otvara mogućnost investicijske aktivnosti na tom zemljištu i omogućuje sklapanje valjanih pravnih poslova i zakonito korištenje tih nekretnina.
Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJLUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

                                                                      PREDSJEDNIK ODBOR
                                                                                        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlogu zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se u pravni sustav Republike Hrvatske uvodi poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke za razdoblje od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2010. godine te obustava usklađivanja mirovina prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju za 2010. godinu. 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se procjenjuje da će se provedbom ovoga Zakona ostvariti dodatni prihodi Državnog proračuna od oko 2 milijarde i 120 milijuna kuna, uz istovremeno smanjivanje rashoda Državnog proračuna od oko 630 milijuna kuna.
Članovi Odbora u raspravi su postavili više pitanja vezanih uz provedbu ovoga Zakona, primjerice, oporezuju li se prema ovome Zakonu  prihodi od opcijskih dionica, bonusa, kamata i dr., zbrajaju li se prihodi ostvareni s više osnova i zbirno oporezuju i dr., na koje je predstavnik predlagatelja odgovorio.   
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (četiri glasa „za“ i   tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

                                                                      PREDSJEDNIK ODBOR
                                                                                        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, novi plan proračunskih prihoda temelji na dosadašnjem ostvarenju prihoda u ovoj godini te procjeni ostvarenja dodatnih prihoda  uvođenjem posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, uvođenjem naknada za pružanje usluga pokretnih elektroničkih komunikacija, povećanjem stope poreza na dodanu vrijednost i izjednačavanjem kriterija oporezivanja plovila i zrakoplova s osobnim automobilima i motociklima.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je, da ukupni prihodi prema novom planu za 2009. godinu iznose 111,2 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 1,4 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan.
S druge strane, ukupni rashodi smanjuju se za 260,5 milijuna kuna i iznose 120,5 milijardi kuna.
Također, predstavnik predlagatelja naglasio je da predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu predstavljaju nastavak provedbe antirecesijskih mjera te održavanja likvidnosti i dinamike plaćanja.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala predložene Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.
Iznijeto je  mišljenje prema kojem će se predložene Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao i pratećih zakona (Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, Zakona o porezu na dodanu vrijednost i dr.) u znatnoj mjeri negativno odraziti na proračunske prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Ukazano je da se o smanjenju prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije vodilo računa niti kada su u pitanju sredstva za decentralizirane funkcije, odnosno da je i na toj poziciji trebalo osigurati značajno više sredstava, obzirom na potrebe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranjem decentraliziranih funkcija.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem će predložene Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2009. godinu, kao i pratećih zakona, rezultirati smanjenjem proračunskih prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave između 15-20%, i to pod uvjetom da ne dođe do drastičnijeg otpuštanja zaposlenih.
Pored navedenog u raspravi je istaknuto da Vlada Republike Hrvatske u postupku pripremanja Izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2009. godinu nije konzultirala lokalnu samoupravu niti nacionalne udruge jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova "za" i četiri glasa "protiv") odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
   
        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, novi plan proračunskih prihoda temelji na dosadašnjem ostvarenju prihoda u ovoj godini i planiranim makroekonomskim kretanjima do kraja 2009. godine.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je, da ukupni prihodi prema novom planu za 2009. godinu iznose 109,8 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 6,8 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan.

S druge strane, ukupni rashodi smanjuju se za 780,6 milijuna kuna i iznose 120,8 milijardi kuna.
Također, predstavnik predlagatelja naglasio je da predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu predstavljaju nastavak provedbe antirecesijskih mjera te održavanja likvidnosti i dinamike plaćanja.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Iznijeto je mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje prema kojem se u sklopu mjera štednje, ukida besplatan prijevoz učenika, s jedne strane, dok na drugoj strani, primjerice, izdaci za intelektualne usluge, promidžbu i informiranje, ostaju neizmijenjene ili se na pojedinim pozicijama proračunskih korisnika sredstva za ove namjene povećavaju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Zakona, kojim se predlaže izmjena iznosa do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu kapitala i izmjena iznosa jamstvene zalihe za financijska državna jamstva. Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima osigurava redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2009. godini.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje Zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo omogućiti korištenje neporeznih prihoda i za druge potrebe iz samoupravnog djelokruga, a ne isključivo za zakonima i podzakonskim aktima utvrđene namjene, obzirom na izražene probleme vezane za redovito financiranje lokalnih poslova, pod uvjetom da se ne dovede u pitanje financiranje djelatnosti koja se financira iz neporeznih prihoda.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 8. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnim izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da su predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara prvenstveno usmjerene na usklađivanje ovoga Zakona sa promjenama koje su se dogodile na drugim pravnim područjima u pravnom sustavu Republike Hrvatske, i to sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonom o Gradu Zagrebu, Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, Zakonom o koncesijama i Prekršajnim zakonom.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi u članku 6. Konačnog prijedloga zakona, u izmijenjenom članku 43.b i 43.c trebalo definirati koje je to nadležno tijelo županije, Grada Zagreba, grada ili općine koje objavljuje obavijest o namjeri davanja koncesije za kulturna dobra u njihovom vlasništvu, odnosno koje donosi odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 8. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama predmetnog Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o koncesijama, potpunije uređuju pitanja obavljanja prijevoza u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti, te otvara mogućnost zamjene broda za vrijeme trajanja koncesije, u slučaju da za to postoje opravdani razlozi i da zamjena broda ne utječe na kvalitetu i redovito obavljanje javnog prijevoza na određenoj liniji.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali predložene izmjene i dopune ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno da bi u članku 5. Konačnog prijedloga zakona, u izmijenjenom članku 10. stavku 3., ugovore o povećanoj učestalosti prijevoza na određenoj liniji s brodarom koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na toj državnoj liniji trebalo sklapati izvršno, a ne, predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU, uz sljedeći

Amandman

Na članak 5.
U članku 5. u izmijenjenom članku 10. stavku 3. riječi: „županijska skupština, općinsko, odnosno gradsko vijeće“ zamjenjuju se riječima: „izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da ugovore o povećanoj učestalosti prijevoza na određenoj liniji s brodarom koji je dobio koncesiju za obavljanje prijevoza na toj državnoj liniji, pod istim uvjetima pod kojima je sklopljen ugovor o prijevozu na toj državnoj liniji sklapa izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno općinski načelnik, gradonačelnik i župan.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 1. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnim izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, pri čemu je istaknuto da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši njegovo usklađivanje s odredbama Zakona o koncesijama u dijelu koji se odnosi na djelatnosti gospodarenja otpadom za koje se dodjeljuju koncesije, Uredbom EZ o pošiljkama otpada broj 1013/2006 u dijelu koji se odnosi na izvoz i provoz neopasnog otpada radi zbrinjavanja, te omogućava uvoz oporabljivog otpada u Republiku Hrvatsku.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje predloženo člankom 13. dodanim člankom 56.a stavkom 3. prema kojem se predlaže da ugovor o koncesiji s odabranim najpovoljnijim ponuditeljem sklapa ovlaštena osoba predstavničkog tijela županije odnosno Grada Zagreba, grada ili općine na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja koju donosi predstavničko tijelo tih jedinica.

S tim u svezi istaknuto je da bi ugovor o koncesiji trebalo sklapati izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pri tome je ukazano da i prema odredbama važećeg Zakona o otpadu ugovor o koncesiji s ovlaštenikom koncesije sklapa župan, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik.

U raspravi je predstavnik predlagatelja odgovorio na pitanja koja su postavljali članovi Odbora a koja su se odnosila na pojašnjenja određenih odredaba Konačnog prijedloga ovoga Zakona, primjerice pitanje u svezi sanacije okoliša koju osigurava država na lokacijama visoko opterećenim opasnim otpadom.

Predstavnik Udruge općina obavijestio je članove Odbora da Udruga općina nije konzultirana u postupku predlaganja izmjena i dopuna ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTPADU,

uz sljedeći

Amandman

I. Na članak 13.
U članku 13. u dodanom članku 56.a stavku 3. riječi: „ovlaštena osoba predstavničkog tijela županije odnosno Grada Zagreba, grada ili općine“ zamjenjuju se riječima: „izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom predlaže se da ugovor o koncesiji s odabranim najpovoljnijim ponuditeljem sklapa izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ne ovlaštena osoba predstavničkog tijela tih jedinica.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši njegovo usklađivanje s Zakonom o koncesijama, čime se osigurava jedinstvena provedba postupka davanja koncesija za komunalne djelatnosti za koje se može dati koncesija u svim jedinicama lokalne samouprave na području Republike Hrvatske.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi u članku 4. u izmijenjenom članku 14. stavak 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da ugovor o koncesiji, na temelju odluke o koncesiji s odabranim najpovoljnijim ponuditeljem sklapa izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.
S tim u svezi naglašeno je da prema odredbama važećeg Zakona, ugovor o koncesiji sklapa izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, te da nema opravdanog razloga da ugovor o koncesiji  u ime jedinice lokalne samouprave sklapa ovlaštena osoba predstavničkog tijela.
Također, u raspravi je ukazano da se predloženim člankom 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona mijenja članak 13. , a ne članak 14. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (šest glasova "za" i jedan glas "uzdržan") odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnim izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se uređuju vrste državnih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju, uvjeti za ostvarivanje državnih potpora i njihovi korisnici te uređuju državne potpore poljoprivredi u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za razdoblje 2009. - 2010. godinu i mjere ruralnog razvoja.
Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je da je osnovni cilj donošenja novog Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju prilagodba domaćeg sustava potpore potporama Europske unije u području poljoprivrede te jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, osiguranja stabilnosti dohotka od poljoprivrede, zaštita okoliša i drugo.
U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, pri čemu je iznijeto više pitanja vezanih za pojašnjenje određenih odredaba Konačnog prijedloga ovoga Zakona, primjerice, pitanje u svezi provedbe sustava savjetovanja korisnika poticaja, kriterija za ostvarivanje prava na poticaje i kontrolu korištenja sredstava, poticanja uzgoja egzotičnih kultura i dr.,  na koja je predstavnik predlagatelja odgovorio.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje predloženo člankom 5. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, u dijelu kojim se utvrđuje obveza jedinicama lokalne samouprave da su za mjere iz svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju dužne zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Pored toga, u raspravi je ukazano da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 1. siječnja 2011. godine iz svojeg proračuna moći financirati mjere ruralnog razvoja, ali ne i mjere koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnje i/ili jedinici sredstava za proizvodnju, a što će se negativno odraziti na razvoj poljoprivrednog sektora, obzirom na značajna ulaganja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u ovu namjenu.   
Slijedom navedenog predstavnik predlagatelja  odgovorio je da će Republika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju morati primjenjivati pravila Europske unije vezana uz nacionalne državne potpore poljoprivredi, koje nisu u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike, te da se takve potpore mogu dodjeljivati po strogim pravilima Europske unije, za čije će odobravanje biti odgovorno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Također, predstavnik predlagatelja pojasnio je mjere ruralnog razvoja koje će se sukladno odredbama ovoga Zakona moći poticati sredstvima državne potpore i sredstvima potpore jedinica lokalne i područne (regionalne)  samouprave.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova "za" i jedan glas "protiv") odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o rudarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o rudarstvu, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima uvode značajne novine u području rudarstva, koje se u prvenstveno odnose na pojednostavljenje, veću transparentnost i veća jamstva tržišnog natjecanja u postupku davanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina temeljem javnog natječaja i eksploatacije mineralnih sirovina temeljem koncesije, također, putem javnog natječaja.

Pored toga, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije. 
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem odredbu članka 61. stavka 5. trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da je novčana naknada za koncesiju prihod državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno da se u stavku 5. riječi:“ i/ili“ zamjene veznikom: „i“.   

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O RUDARSTVU,

uz sljedeći amandman:

Na članak 61.
U članku 61. stavku 5. riječi: „i/ili“ zamjenjuju se veznikom: „i“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom utvrđuje se da je novčana naknada za koncesiju prihod državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima ne mijenjaju osnovne postavke važećeg Zakona o lovstvu, već se iste nadopunjuju, detaljnije razrađuju odnosno dodaju nove, a postupci vezani  za dodjelu koncesije prava lova usklađuju s odredbama Zakona o koncesijama.
Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je da se predloženima izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Konačnom prijedlogu zakona o vodama. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima zadržavaju sve postojeće vodne naknade, ali da su im djelomično dopunjene namjene i promijenjen način obračuna.

Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da će predložena rješenja pridonijeti učinkovitijoj provedbi mjera zaštite voda u cilju postizanju dobrog stanja svih voda na vodnim područjima.

U raspravi je postavljeno pitanje u svezi utvrđivanja visine vodnog doprinosa za obveznike vodnog doprinosa na otocima.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da su, sukladno Uredbi o visini vodnog doprinosa („Narodne novine“ br. 14/06., 35/06. i 39/06.) obveznici vodnog doprinosa na otocima razvrstani u zonu C, odnosno najnižu tarifu, te da bi u tu kategoriju, odnosno zonu C trebali biti razvrstani i prema novoj Uredbi iz članka 11. Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Konačnom prijedlogu zakona o financiranju vodnog gospodarstva.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je donošenje novog Zakona o vodama potrebno prije svega radi usklađivanja zakonodavstva na ovom pravnom području s Okvirnom direktivom o vodama i ostalim relevantnim direktivama Europske unije kao i njegovog usklađivanja s odrednicama Strategije upravljanja vodama, pri čemu je osobito važna strateška odrednica o prelasku djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda (nadkomunalnih djelatnosti) u nadležnost vodnog gospodarstva.

U raspravi je postavljeno pitanje u svezi raspodjele prihoda ostvarenih od naknada za koncesije za zahvaćanje prirodne izvorske vode. S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da će način raspodjele narečenih prihoda biti uređen Uredbom Vlade Republike Hrvatske, pri čemu bi važeći režim raspodjele tih prihoda trebao ostati neizmijenjen.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O VODAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 20. svibnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske,  pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja pridonijeti bržem izdavanja rješenja za građenje i započinjanju investicija, a time i poticanju ulaganja u području gradnje do kraja 2010. godine.
Prema mišljenju dijela članova Odbora rješenje predloženo člankom 6. stavkom 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se predlaže da rješenja za građenje građevina odnosno izvođenje radova čija vrijednost iznosi 70.000.000,00 kuna i više donosi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nije prihvatljivo, obzirom da nema opravdanog razloga da i ta rješenja ne donosi upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba odnosno županije.
Tim više ako se imaju u vidu odredbe članaka 15. i 16. Konačnog prijedloga zakona, prema kojima se prije pokretanja postupka za izdavanje rješenja za građenje utvrđuju posebni uvjeti za čije pribavljanje investitor ili projektant može prije ili tijekom izrade glavnog projekta zatražiti od tijela nadležnog za donošenje rješenja za građenje da ga obavijesti o tome, od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete, a u skladu s kojima mora biti izrađen glavni projekt za određenu građevinu, odnosno radove na određenoj lokaciji te o načinu provođenja pojedinih odredbi prostornog plana.
Tako bi, primjerice, tijelo nadležno za donošenje rješenja za građenje, za točno određenu katastarsku česticu trebalo imati uvid hoće li priključak na javno prometnu površinu biti na nerazvrstanu cestu, županijsku cestu ili državnu, kako bi se investitora odnosno projektanta točno obavijestio od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete.

Dakle, prema stajalištu dijela članova Odbora, narečene poslove na području gdje se namjerava graditi  građevina, učinkovitije može obavljati upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba odnosno županije nego Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Nadalje, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi u članku 27. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona predloženi rok od 45 dana za izdavanje rješenja za građenje trebalo skratiti na način da se utvrdi da je nadležno tijelo dužno donijeti rješenje u roku od 15  od dana od dana podnijetog zahtjeva sa svim propisanim uvjetima.
Predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja koja su u raspravi postavljali članovi Odbora, a koja su se odnosila na pojašnjenje određenih odredbi Konačnog prijedloga zakona.
Predstavnici Udruge gradova i Udruge općina izvjestili su članove Odbora, da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva sukladno obvezi ustanovljenoj odredbama Europske povelje o lokalnoj samoupravi nije konzultiralo  narečene udruga u postupku izrade Nacrta prijedloga ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova "za" i  dva glasa  "suzdržana" ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POSTUPANJU I UVJETIMA GRADNJE RADI POTICANJA ULAGANJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 20. svibnja 2009. godine, razmotrio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju zamjenik Pučkog pravobranitelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Izvješće, pri čemu se posebice osvrnuo na dio Izvješća koji se  odnosi na lokalnu samoupravu.
S tim u svezi, u uvodnom izlaganju istaknuto je tijekom 2008. godine iz područja lokalne samouprave Pučki pravobranitelj zaprimio 46 pritužbi koje su se odnosile na povrede prava građana pred nadležnim predstavničkim, izvršnim i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U raspravi je ocijenjeno da predmetno Izvješće na precizan i sveobuhvatan način daje prikaz rada Pučkog pravobranitelja za 2008. godinu, te podatke o stupnju poštivanja ustavnih i zakonskih prava građana u 2008. godini.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.      

PREDSJEDNIK ODBORA

        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 20. svibnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. travnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, kojim se osigurava poticanje proizvodnje i potrošnje biogoriva u Republici Hrvatskoj, te vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo poticati i potrošnju prirodnog plina, koji je jeftiniji u odnosu na proizvodnju biodizela i bioplina, a ekološki je jednako prihvatljiv kao biodizel i bioplin.
Članovi Odbora u raspravi su postavili više pitanja na koja je predstavnik predlagatelja odgovarao, a  koja su se odnosila na minimalno i maksimalno poticanu proizvodnju pojedinig biogoriva, mogućnosti korištenja GMO proizvoda, kao sirovinske osnove za proizvodnju biodizela, strukturi cijene biogoriva i drugo.
Na tekst Konačnog prijedloga zakona članovi Odbora nisu imali primjedbi.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 30. ožujka 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Zakona, pri čemu je istaknuto da predložena rješenja osiguravaju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2009. godini.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi, obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju u zemlji, razinu zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebala podignuti iznad 2,3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2008. godine. Tim više, ako se uzme u obzir povećanje razine zaduživanja Vlade Republike Hrvatske, sa 12.764.034.950,00 kuna na 15.344.114.607,00 kuna.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 30. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da ukupni prijhodi prema predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu iznose 116,6 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 8,0 milijardi kuna u odnosu na prihode koji su planirani Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2009. godinu. S druge strane, predloženim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, ukupni rashodi smanjuju se za 5,5 milijarde kuna i iznose 121,6 milijardi kuna.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da se predložene Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2009. godinu, u izmijenjenim tržišnim uvjetima koriste kao jedan od instrumenata provedbe anti recesijskih mjera, koje su usmjerene na reduciranje državne potrošnje, održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva, efikasnije alociranje subvencija i drugo.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi sredstva na poziciji Financiranje decentraliziranih funkcija trebalo povećati, a ne smanjivati kako je predloženo Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za ovu godinu. S tim u svezi istaknuto je da niti sredstva predložena Državnim proračunom za 2009. ne bi bila dostatna za financiranje decentraliziranih funkcija, aka se uzme u obzir u kojoj su mjeri smanjeni prihodi lokalnoj samoupravi s osnove poreza na dohodak, i u kojoj će se mjeri financiranje decentraliziranih funkcija oslanjati na financiranje s pozicije Dodatna sredstava izravnanja za decentralizirane funkcije.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo izvršiti preraspodjelu poreza u korist jedinica lokalne i područne (regiopnalne) samouprave, kao jednu od anti recesijskih mjera, obzirom da će u aktualnim gospodarskim prilikama veliki teret krize biti prevaljen na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Zvonimir Mršić, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 11. veljače 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama ovoga Zakona predlaže izdvajanje naselja Glogovac iz sastava Općine Koprivnički Bregi, izdvajanje naselja Subotica Podravska iz sastava Općine Rasinja i izdvajanje naselja Kamenica iz sastava Općine Sokolovac i pripajanje narečenih naselja Gradu Koprivnici.

S tim u svezi predlagatelj je istaknuo da su stanovnici narečenih naselja pokrenuli inicijative za izdvajanje tih naselja iz sastava naprijed navedenih općina i njihovo pripajanje Gradu Koprivnici u prvoj polovini 2008. godine, o čemu su, pozivom na odredbe Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj zatražili prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Međutim, Vlada se nije očitovala o predloženim područnim promjenama, pa je predlagatelj preuzeo inicijativu i u svojstvu zastupnika pokrenuo postupak donošenja ovoga Zakona.

Također, u uvodnom izlaganju, predlagatelj je naglasio da bi sve prijedloge koji se odnose na promjenu područne pripadnosti naselja, izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj jedinici trebalo prihvatiti, ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

U raspravi su članovi Odbora izrazili različita stajališta glede predmetnog Prijedloga zakona.

Tako je s jedne strane ocijenjeno da bi Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, kojim se predlaže izdvajanje naselja Glogovac, Subotica Podravska i Kamenica iz sastava odnosnih općina i njihovo pripajanje Gradu Koprivnici trebalo podržati, obzirom da su ispunjeni zakonski uvjeti i postignuta suglasnost svih na koje se promjena odnosi, te da bi se prihvaćanjem Prijedloga zakona uvažilo demokratsko pravo i volju stanovnika tih naselja.

S druge strane ocijenjeno je da Prijedlog zakona o izmjenama zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ne treba podržati iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Naime, Vlada u svom mišljenju na Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, pored ostalog navodi da nije suglasna s predloženim izmjenama ovoga Zakona pred predstojeće lokalne izbore.

Nakon provedene rasprave, Odbor nije utvrdio stajalište o Prijedlogu zakona o izmjenama ovoga Zakona.

Četiri člana Odbora izjasnila su se „za“ prihvaćanje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a četiri člana Odbora bila su „protiv“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti vrši usklađivanja ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te vrši izmjena članka 43. važećeg Zakona radi učinkovitije provedbe kontrole kampiranja izvan organiziranog kampa.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pri čemu je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 36/09.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

uz sljedeći:

Amandman

Na članak 3.

U članku 3. iza riječi: „u Narodnim novinama“ briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja poglavarstva jedinica lokalne samouprave nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika i gradonačelnika izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine, a koji je objavljen u „Narodnim novinama“ br. 36/09.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je predloženu izmjenu Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, kojom se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI

uz sljedeći:

Amandman

Na članak 2.
U članku 2. iza riječi Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o obnovi kojima se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI

uz sljedeći:
Amandman

Na članak 16.
U članku 16. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 16. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 284), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu, Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i novim izbornim modelom u lokalnoj samoupravi uvedenim Zakonom o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REFERENDUMU I DRUGIM OBLICIMA OSOBNOG SUDJELOVANJA U OBAVLJANJU DRŽAVNE VLASTI I LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kojima se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi rješenje predloženo člankom 5. Konačnog prijedloga ovoga zakona trebalo izmijeniti, na način, da poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama obavlja općinski načelnik, odnosno gradonačelnik.

Također, iznijeto je mišljenje prema kojem bi sve poslove koji su bili u nadležnosti poglavarstva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo prenijeti na općinske načelnike, gradonačelnike i župane izabrane na neposrednim izborima.

S tim u svezi iznijet je prijedlog člana Odbora da Odbor utvrdi amandmane na tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim će se utvrditi da se svi poslovi koji su bili u nadležnosti poglavarstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenesu na općinske načelnike, gradonačelnike odnosno župane.

Također, iznijet je prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I

Na članak 1.
U članku 1., u izmijenjenom članku 29. stavku 2. riječi: „županijska, odnosno Gradska skupština“ zamjenjuju se riječima: „župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da kada je osnivač zavoda za prostorno uređenje županija, odnosno Grad Zagreb, osnivačka prava ostvaruje župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba.

Amandman II

Na članak 5.
Članak 5. mijenja se i glasi:
„U članku 345. riječi: „obavlja poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na svom području“ zamjenjuju se riječima: „obavljaju općinski načelnici, gradonačelnici i gradonačelnik Grada Zagreba.“.“

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da poslove gospodarenja nekretninama do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama obavljaju općinski načelnici, gradonačelnici i gradonačelnik Grada Zagreba.

Amandman III

Na članak 6.
U članku 6. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 6. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o zaštiti od požara kojim se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u odnosu na nadležnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA.

uz sljedeći:
Amandman

Na članak 4.
U članku 4. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tehničkoj kulturi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o tehničkoj kulturi, pri čemu je istaknuto da se predloženim izmjenama vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi poslove iz članaka 22. i 24. Zakona o tehničkoj kulturi koje su obavljala poglavarstva županija, Grada Zagreba, grada i općine trebalo prenijeti na izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na župane, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnike i općinske načelnike.

S tim u svezi iznijet je prijedlog člana Odbora da Odbor utvrdi amandman na članak 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim će se predložiti da se riječi: „Predstavničko tijelo“ i „predstavnička tijela“ u odgovarajućem padežu zamijene riječima: „izvršno tijelo“.

Također, u raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TEHNIČKOJ KULTURI,

uz sljedeće amandmane:

Amandman I

Na članak 2.
U članku 2., u izmijenjenom članku 22. stavku 2. i članku 24. riječi: „Predstavničko tijelo“ i „predstavnička tijela“ u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječima: „izvršno tijelo“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da se poslovi iz članka 22. i 24. Zakona o tehničkoj kulturi koje su obavljala poglavarstva županija, grada Zagreba, grada i općine prenesu na izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno na župane, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnike i općinske načelnike.

Amandman II

Na članak 4.
U članku 4. iza riječi Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara kojim se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI I RAZVOJU GRADA VUKOVARA

uz sljedeći:
Amandman

Na članak 3.
U članku 3. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, na način da su određeni poslovi, odnosno nadležnosti sa gradskog poglavarstva prenijeti na gradonačelnika odnosno predstavničko tijelo.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi sve poslove koji su bili u nadležnosti Gradskog poglavarstva Grada Zagreba trebalo prenijeti na gradonačelnika Grada Zagreba.

S tim u svezi iznijet je prijedlog člana Odbora da Odbor utvrdi amandman na tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim će se utvrditi da se poslovi koji su bili u nadležnosti Gradskog poglavarstva Grada Zagreba prenesu na gradonačelnika Grada Zagreba.

Također, iznijet je prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I

Na članak 2.
U članku 2., u izmijenjenom članku 61. stavku 1. riječi: „Gradske skupštine“ zamjenjuju se riječima: „gradonačelnika Grada Zagreba“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da Upravno tijelo Grada Zagreba na temelju odluke gradonačelnika, obavlja poslove iz članaka 14., 18. i 22. ovoga Zakona.

Amandman II

Na članak 3.
U članku 3. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu kojima se vršu usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi sve poslove koji su bili u nadležnosti poglavarstava jedinica lokalne samouprave trebalo prenijeti na općinske načelnike, odnosno gradonačelnike izabrane na neposrednim izborima.

S tim u svezi iznijet je prijedlog člana Odbora da Odbor utvrdi amandmane na tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim će se utvrditi da se svi poslovi koji su bili u nadležnosti poglavarstava jedinica lokalne samouprave prenesu na općinske načelnike, odnosno gradonačelnike.

Također, iznijet je prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici, održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU,

uz sljedeće amandmane:

Amandman I

Na članak 2.
U članku 2. u izmijenjenom članku 10. stavcima 2., 3., i 4. riječi: „predstavničko tijelo“, „predstavničkom tijelu“ i „predstavničkog tijela“ zamjenjuju se u odgovarajućem padežu riječima: „općinski načelnik, gradonačelnik i gradonačelnik Grada Zagreba“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da upravitelja vlastitog pogona imenuje i razrješava općinski načelnik, gradonačelnik i gradonačelnik Grada Zagreba, te da upravitelj za svoj rad odgovara općinskom načelniku, gradonačelniku i gradonačelniku Grada Zagreba i na temelju njihove ovlasti sklapa ugovore s drugim fizičkim i pravnim osobama.

Amandman II

Na članak 6.
U članku 6. u izmijenjenom članku 21. stavcima 1., 2., 3. i 4. riječi: „predstavničkog tijela“ i „predstavničko tijelo“ zamjenjuju se u odgovarajućem padežu riječima: „općinski načelnik, gradonačelnika i gradonačelnik Grada Zagreba“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da suglasnosti na promjenu cijena, odnosno tarifa komunalnih usluga daju općinski načelnici, gradonačelnici i gradonačelnik Grada Zagreba.

Amandman III

Na članak 9.
U članku 9. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 9. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i spašavanju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetno aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o zaštiti i spašavanju, kojima se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU.

uz sljedeći:
Amandman

Na članak 3.
U članku 3. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je predloženu izmjenu Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, kojom se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ZAKUPU I PRODAJI POSLOVNOG PROSTORA

uz sljedeći:
Amandman

Na članak 2.
U članku 2. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. S tim u svezi naglašeno je da se predloženim rješenjima predlaže da se svi poslovi koji proizvode učinke na duže vremensko razdoblje i koji predstavljaju poslove upravljanja, primjerice, davanje koncesija na pomorskom dobru, radi ukidanja poglavarstava, povjeravaju predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a da se operativni poslovi provedbe povjeravaju županu, općinskom načelniku i gradonačelniku.

U raspravi je iznijeto je mišljenje prema kojem bi sve poslove koji su bili u nadležnosti poglavarstva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo prenijeti na općinske načelnike, gradonačelnike i župane izabrane na neposrednim izborima.

S tim u svezi iznijet je prijedlog člana Odbora da Odbor utvrdi amandmane na tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim će se utvrditi da se svi poslovi koji su bili u nadležnosti poglavarstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenesu na općinske načelnike, gradonačelnike odnosno župane.

Također, iznijet je prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I

Na članak 1.
U članku 1., u izmijenjenom članku 19. stavku 2., članku 20. stavku 2., članku 22. stavku 1., članku 36. stavku 3., članku 74. stavku 1., članku 75. stavku 2., članku 76. stavku 6., i članku 80. stavku 4. točci 1. riječi: „županijska skupština“ u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječima: „župan“ u odgovarajućem padežu.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da se poslovi koje su obavljala županijska poglavarstva prenesu na župane.

Amandman II

Na članak 4.
U članku 4. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Naime predloženom izmjenom Zakona o društveno poticanoj stanogradnji predlaže se da uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva na kupnju stana, u skladu s uvjetima iz članka 21. i 22. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji utvrđuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI

uz sljedeći a m a n d m a n:

Amandman I

Na članak 2.
U članku 2. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vatrogastvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o vatrogastvu, kojima se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O VATROGASTVU

uz sljedeći:
Amandman

Na članak 8.
U članku 8. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 8. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.

Na tekst Konačnog prijedloga ovoga zakona članovi Odbora nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA U OBNAŠANJU JAVNIH DUŽNOSTI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

U raspravi je iznijet prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

uz sljedeći:
Amandman

Na članak 3.
U članku 3. iza riječi: „u Narodnim novinama“ briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, na način, da se poslovi ukinutih općinskih, gradskih i županijskih poglavarstava, preraspoređuju na općinsko i gradsko vijeće te županijsku skupštinu.

U raspravi je iznijeto je mišljenje prema kojem bi sve poslove koji su bili u nadležnosti poglavarstva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo prenijeti na općinske načelnike, gradonačelnike i župane izabrane na neposrednim izborima.

S tim u svezi iznijet je prijedlog člana Odbora da Odbor utvrdi amandmane na tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim će se utvrditi da se svi poslovi koji su bili u nadležnosti poglavarstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenesu na općinske načelnike, gradonačelnike odnosno župane.

Također, iznijet je prijedlog da Odbor utvrdi amandman na završnu odredbu ovoga Zakona, kojim će ta odredba biti usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), kojeg je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I

Na članak 1.
U članku 1., u izmijenjenom članku 8. stavku 2., članku 10. stavku 2., članku 17. stavku 2., članku 26. stavcima 3. i 5., članku 30., stavku 2., točci 2. i članku 64. stavku 3. riječi „županijska skupština“ u odgovarajućem padežu zamjenjuju se riječima: „župan“ u odgovarajućem padežu.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da se poslovi koje su obavljala županijska poglavarstva prenesu na župane.

Amandman II

Na članak 3.
U članku 3. iza riječi: Grada Zagreba briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: „a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom vrši se usklađivanje članka 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona sa završnom odredbom Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), koji je Hrvatski sabor donio na 9. sjednici održanoj 13. ožujka 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, aktom od 24. veljače 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 125/08.), s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona predlaže usklađivanje završne odredbe članka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.) sa Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, radi omogućavanja valjane provedbe općih i redovitih lokalnih izbora 17. svibnja 2009. godine.

Naime, predloženom izmjenom predlaže se da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.) stupi na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora članova općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba te općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženu izmjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07).

Iznijeto je mišljenje prema kojem je i prilikom rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, provedenoj 28. rujna 2007. godine upozoravano na posljedice koje će izazvati rješenje predloženo člankom 26. toga Zakona, odnosno da će tako predloženo rješenje onemogućiti valjanu provedbu općih i redovitih lokalnih izbora 17. svibnja 2009. godine.

U raspravi je ukazano da rješenje predloženo člankom 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona znači i prestanak postojanja općinskog, gradskog i županijskog poglavarstva, te da će njihove poslove u okviru ovlasti propisanih Zakonom obavljati općinski načelnici, gradonačelnici, župani i gradonačelnik Grada Zagreba.

S tim u svezi predlagatelj je napomenuo da će na Konačni prijedlog ovoga Zakona podnijeti amandman kojim će predložiti da poglavarstva nastave funkcionirati i djelovati do stupanja na dužnost neposredno izabranih općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI („Narodne novine“ br. 109/07.).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je predložene izmjene Zakona o kulturnim vijećima, kojima se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o audiovizualnim djelatnostima („Narodne novine“ br. 76/07.), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu („Narodne novine“ br. 125/08.).

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno   odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kulturnim vijećima (P.Z. br. 278).

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o općem upravnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Predstavnik predlagatelja istaknuo da je predlagatelj prihvatio većinu primjedbi iznijetih na Prijedlog zakona i ugradio u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, aktom od 24. veljače 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 125/08.), s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona predlaže usklađivanje članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu („Narodne novine“ br. 125/08.) sa Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba radi omogućavanja valjane provedbe općih i redovitih lokalnih izbora 17. svibnja 2009. godine.

Naime, predloženom izmjenom predlaže se da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu („Narodne novine“ br. 125/08.) stupi na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora članova općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba te općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADU ZAGREBU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 125/08.), s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskoga sabora, aktom od 24. veljače 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga  radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07.), s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona predlaže usklađivanje završne Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 125/08.) sa Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Naime, predloženom izmjenom predlaže se da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 125/08.) stupi na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora članova općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba te općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženu izmjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 125/08.).

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI („Narodne novine“ br. 125/08.).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, razmotrio je Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2008. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenim Izvješćima raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju glavna državna revizorica obrazložila je osnovne odrednice predmetnih Izvješća, koja Državni ured za reviziju podnosi Hrvatskome saboru u skladu s odredbama članka 11. Zakona o državnoj reviziji („Narodne novine“ br. 42/03. - pročišćeni tekst i 177/04.).

Glavna državna revizorica naglasila je, da se postupci i način obavljanja revizije   obavljaju u skladu sa Zakonom o državnoj reviziji, a  prema načelima i pravilima utvrđenim INTOSAI revizijskim standardima, unutarnjim normativnim aktima i procedurama, te pravilima struke uz poštivanje Kodeksa profesionalne etike državnih revizora.

Pored toga u uvodnom izlaganju glavne državne revizorice istaknuto je da je u ovom izvještajnom razdoblju obavljeno 898 revizija, od čega se prema razini financiranja 81 revizija odnosi na subjekte na državnoj, a 817 revizija na subjekte na lokalnoj razini.

Revizijom je obuhvaćeno 576 lokalnih jedinica, od čega je revizija financijskih izvještaja i poslovanja obavljena za 309 lokalnih jedinica, a uvid u proračun i financijske izvještaje obavljen je za 267 lokalnih jedinica. S tim u svezi istaknuto je da je o financijskim izvještajima i poslovanju lokalnih jedinica za 2007. godinu, izraženo 21 bezuvjetno, 283 uvjetna, 5 nepovoljnih mišljenja, a da je o financijskim izvještajima i poslovanju svih drugih revidiranih lokalnih jedinica izraženo uvjetno mišljenje.

U raspravi, je istaknuto da dostavljena Izvješća sadrže sve relevantne podatke o radu Državnog ureda za reviziju za 2008. godinu i o obavljenim revizijama za 2007. godinu.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, za određeni broj jedinica lokalne samouprave bezuvjetno mišljenje nije izraženo, radi okolnosti na koje te jedinice nisu mogle utjecati, primjerice, kada je u pitanju naplata određenih potraživanja.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi sadržaj narednih Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenim revizijama, u dijelu koji se odnosi na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu trebalo dopuniti s podacima o stanju imovine i podacima o visini prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarenih iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i dotacija (pomoći) iz državnog i županijskih proračuna.

Pri tome je istaknuto da bi na osnovu takvih podataka bilo moguće pratiti i ocjenjivati učinkovitost korištenja sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i financijsku ovisnost pojedinih jedinica o dotacijama (pomoći) iz državnog i županijskog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2008. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da su primjedbe ovoga Odbora iznijete na Prijedlog zakona prihvaćene i ugrađene u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja većina članova Odbora u raspravi je podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi u članku 3. stavak 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se predlaže da je sjedište Komore u Zagrebu, trebalo brisati, obzirom da je člankom 7., pored ostalog propisano da se Statutom uređuje i sjedište Komore.

Izražena je dvojba glede rješenja predloženog člankom 4. stavkom 1. podstavkom 9. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, prema kojem djelatnost Komore čine poslovi i zadaci koordiniranja djelovanja poljoprivrednih udruga, u smislu narušavanja Ustavnom zajamčenog prava na slobodno udruživanje.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori trebalo biti dobrovoljno. Tim više ako se ima u vidu da su određeni subjekti, za koje se predlaže da budu obvezni članovi Komore, članovi Hrvatske obrtničke komore, pa bi u konačnici, ti subjekti bez svoje volje bili u obvezi plaćati dvije administrativne strukture.

Predstavnik Saveza Udruge gradova i Udruge općine, upoznao je članove Odbora da nacionalne udruge gradova i općina u smislu Zakonu o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, br. 14/97. i 4/08. ), nisu konzultirane o ovom aktu u postupku njegove izrade.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“, jedan glas „protiv“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, razmotrio je Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom Prijedlogu strategije raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice  Prijedloga strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, kojom se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da predmetna Strategija postavlja osnovne ciljeve i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivog socijalnog razvitka i zaštite okoliša te identificira ključne izazove u njihovom ostvarivanju.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem su, Strategijom utvrđene mjere i aktivnosti za ostvarivanje glavnih ciljeva u  određenim područjima nedovoljno razrađene.  Pri tome je istaknuto područje: „5. Energija“ (postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije).

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi Strategiju trebalo doraditi na način da se za provedbu mjera i aktivnosti za ostvarivanje glavnih ciljeva definiranih po područjima, utvrdi na koji način će se to postići, primjerice, na koji će se način do 2010. godine povećati udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji na 5,8%, a do 2020.godine na 20%.

U raspravi je konstatirano da tijela lokalne samouprave na lokalnoj razini promiču održivost u vlastitim Agendama 21 u kojima definiraju svoje lokalne ciljeve prema kojima će se usmjeravati gospodarski i socijalni projekti, kako bi se provedbom tih projekata jačala održivost zajednice.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi u poglavlju: „IV. Pretpostavke daljnjeg razvoja“ predmetne Strategije, uvodni dio teksta trebalo izmijeniti i dopuniti, na način da se istakne da se određene reforme provode, te da Republika Hrvatska ne zaostaje jednako u navedenim osnovnim elementima i pretpostavkama razvitka, u svim Strategijom definiranim područjima.

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske odgovorili su na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila na promicanje održivog razvitka na lokalnoj razini, usklađivanje postojećih razvojnih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s predmetnom Strategijom, rokove za provođenje određenih mjera i aktivnosti, prioritete za provedbu mjera po pojedinima područjima i slično.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona predlaže da se u Republici Hrvatskoj ustanovi 59 prekršajnih sudova,  na način da su pojedini postojeći prekršajni sudovi međusobno spoje.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se kod predlaganja spajanja pojedinih prekršajnih sudova vodilo računa o kriterijima koji objektivno utvrđuju broj prekršajnih sudova s obzirom na broj predmeta u pojedinom prekršajnom sudu, njihov godišnji priliv, broj sudaca, te da međusobna udaljenost sudova bude manja od 50 km.

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje Zakona ovoga Zakona, kojim se provodi racionalizacija mreže sudova.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, kod predlaganja spajanja pojedinih prekršajnih sudova nisu u cijelosti poštovani navedeni kriteriji.

Vanjski član Odbora, gospodin Ivo Gavranić u skladu s člankom 51. Poslovnika zatražio je, da se njegovo mišljenje o predloženom spajanju Prekršajnog suda u Blatu na Prekršajni sud u Korčuli posebno izdvoji. Prema mišljenju gospodina Gavranića predloženo rješenje prema kojem se Prekršajni sud u Blatu spaja na Prekršajni sud u Korčuli nije prihvatljivo niti u skladu s kriterijima niti proklamiranom politikom Vlade Republike Hrvatske da se postojeće državne institucije na otocima neće ukidati (u cilju zaustavljanja depopulacijskog trenda).

Nadalje, prema mišljenju gospodina Gavranića iz istih razloga nije prihvatljivo predloženo rješenje prema kojem se Prekršajni sud u Lastovu spaja na Prekršajni sud u Dubrovniku, pri čemu bi eventualno spajanje Prekršajnog suda u Lastovu zbog prometne povezanosti i udaljenosti bilo logičnije spojiti na Prekršajni sud u Korčuli.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je potrebno preispitati predložena rješenja prema kojima se Prekršajni sudovi u Đurđevcu i Križevcima spajaju na Prekršajni sud u Koprivnici, te Prekršajni sud u Pagu na Prekršajni sud u Novalji, u smislu da navedeni prekršajni sudovi zadrže svoj status.
Predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da će predlagatelj pozorno razmotriti iznijete primjedbe i prijedloge i u slučaju njihove opravdanosti svojim amandmanima urediti Konačni prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA PREKRŠAJNIH SUDOVA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 248), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. siječnja 2009. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice  Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ovoga Zakona, koje se u prvom redu odnose na nove ovlasti policije i redara, obveze organizatora, odnosno korisnika športskog objekta i kojima se povećavaju važeće i utvrđuju dodatne sankcije za prekršitelje.

U raspravi su članovi Odbora podržali rješenja predložena izmjenama i dopunama ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja pridonijeti učinkovitijem sprječavanju navijački izgreda na športskim natjecanjima.

Iznijeto je mišljenje prema kojem nisu u punom opsegu primjenjivane odredbe važećeg Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, odnosno da se na temelju važećeg Zakona moglo uvesti više reda na športskim natjecanjima i sankcioniranju nedoličnog ponašanja, nereda i nasilja, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja.

U raspravi je ukazano da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona uvode značajne financijske obveze za vlasnike športskih objekata, a koji su u većini slučajeva u   vlasništvu jedinica lokalne samouprave, primjerice opremanje športskih objekata uređajima za kontrolu i brojanje ulaznica, opremanje zatvorenih športskih objekata i otvorenih športskih objekata ako se na njima održavaju športska natjecanja noću samostalnim izvorom električne energije i slično.

Naime, člankom 25. Konačnog prijedloga ovoga Zakona utvrđuje se da će vlasnici ili korisnici športskih objekata opremiti športske objekte u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu, što znači u narednom periodu, odnosno u godini u kojoj bi trebalo smanjiti sve investicijske aktivnosti koje nisu gospodarskog i razvojnog karaktera.  

Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da će predložene izmjene i dopune ovoga Zakona te njegova dosljedna provedba suzbiti protupravna ponašanja  na objektima na kojima se održavaju športska natjecanja, u užoj i široj zoni tih objekata te na putovanjima na športska natjecanja i zemlji i inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.      

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Dragutin Lesar, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 29. listopada 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Odbor je proveo raspravu bez uvodnog obrazloženja predlagatelja. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je mišljenje Vlade o predmetnom aktu.

U raspravi većina članova Odbora nije podržala Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti iz razloga navedenih u mišljenju Vlade. Naime, Vlada u svom mišljenju, kojim ne podržava Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti, pored ostalog navodi da je pogrebnička djelatnost regulirana Zakonom o komunalnom gospodarstvu, te da je nije potrebno uređivati posebnim zakonom, jer bi se time narušila načela utvrđena Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( četiri glasa „za“ i tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i  2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu Državnog proračuna za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom aktu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora podržala je Prijedlog Državnog proračuna za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Predstavnica Udruge gradova obrazložila je mišljenje Udruge gradova, prema kojem bi sredstva za financiranje decentraliziranih funkcija u dijelu koji se odnosi  na prijenos sredstava za zaposlene u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07) planiran u iznosu od 45.000.000,00 kuna za preuzete djelatnike koji obavljaju poslove decentraliziranih poslova prostornog uređenja i gradnje trebalo povećati  na iznos od 168.422.253,00 kuna.
S tim u svezi predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi amandman prema kojem bi se na poziciji prijenosa sredstava za zaposlene u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji umjesto 45.000.000, kuna planirala sredstva u iznosu od 168.422.253,00 kuna.
Iznijeti prijedlog nije dobio potrebni većinu glasova.
Iznijeto je mišljenje prema kojem je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu po svojoj strukturi identičan Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2008. godinu, u smislu da se u njemu ne nazire kriza izazvana globalnim financijskim kretanjima, kao ni izlazak iz krize.
Pri tome je posebice istaknuto da u Prijedlogu Državnog proračuna za 2009. godinu nisu predviđena interventna sredstva za premošćivanje krize u gospodarstvu.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem  su sredstva planirana za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu za 2009. godinu realno manja od sredstava osiguranih Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2008. godinu, a što će se negativno odraziti na realizaciju razvojnih projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema mišljenju dijela članova Odbora,  iz Prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu nije vidljiv program fiskalne decentralizacije, a koji je utvrđen Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008.-2011. godine.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU, kao i sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu i
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.      

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca  2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona uređuju struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka državnog proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, te druga pitanja od značaja za izvršavanje Državnog proračuna za 2009. godinu.
U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona kojim se osigurava redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika sukladno makroekonomskoj politici i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2009. godini.
Predstavnica Udruge gradova i vanjska članica Odbora obrazložila je mišljenje Udruge o predmetnom aktu.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 18. Konačnog prijedloga zakona, kojim su propisane mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebalo izmijeniti na način da se kvota do koje se Vladi Republike Hrvatske daje ograničenje za davanje suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja iznosi 2,3 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskim izvještajima o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2008. godine, poveća na 10 posto.
S tim u svezi predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi amandman na članak 18.  Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, na način da se naprijed navedeno ograničenje od 2,3% prihoda svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave poveća na 10 posto.
Iznijeti prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU, uz sljedeći amandman

Amandman I.
Iza članka 40. dodaje se članak 40a. koji glasi:

(1) Iznimno od odredbi posebnih zakona i podzakonskih propisa koji propisuju isključivu namjenu korištenja neporeznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odlukom za izvršavanje proračuna odnosne jedinice za 2009. godinu može se utvrditi da se neporezni prihodi mogu koristiti i za druge namjene iz njihova samoupravnog djelokruga, s tim da se ne dovede u pitanje obavljanje djelatnosti koja se financira iz navedenog prihoda.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka odnose se na prihode čija je isključiva namjena propisana  sljedećim zakonima:
1. Zakonom o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 36/95.,70/97.,128/99., 57/00.,129/00.,59/01.,26/03. - pročišćeni tekst, 82/04. i 178/04.),
2. Zakonom o šumama  („Narodne novine“, broj  140/05. i 82/06.),
3. Zakonom o lovstvu („Narodne novine“, broj 140/05.),
4. Zakonom o boravišnoj pristojbi („Narodne novine“, broj 27/91., 109/93., 30/94 - pročišćeni tekst, 30/99., 64/00.,42/05. i 68/07.),
5. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 66/01., 87/02., 45/05. i 84/08.) i Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od prodaje zakupa i koncesije poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države („Narodne novine,  broj 102/02),
6. Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine„ broj 66/99., 151/03. i 157/03.),
7. Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva ( „Narodne novine„ broj 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.),
8. Zakonom o upravnim pristojbama („Narodne novine„ broj 8/96. ,77/96., 131/97.,68/98., 66/99., 145/99., 30/00., 116/00., 163/03., 17/04., 141/04., 150/05., 153/05., 126/06.,117/07., 25/08. i 60/ 08.),
9. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine„ broj 158/03. i 141/06.) i
10. Zakonom o rudarstvu („Narodne novine„ broj 27/91, 26/93, 92/94, 35/95, – pročišćeni tekst 114/01. i 190 /03.).

OBRAZLOŽENJE

Sustav financiranja poslova iz djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zasniva se na Ustavu Republike Hrvatske, sistemskom Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07. i 125/08) i drugim posebnim zakonima iz pojedinih djelatnosti odnosno odlukama predstavničkih tijela donesenih na temelju zakona koji se izvršavaju na razini županija, gradova odnosno općina osnovanih Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06., 16/07. i 95/08.) i propisima kojima se uređuju pravno financijski instituti u javnom sektoru, Zakon o proračunu („Narodne novine“, broj 87/08.) i odnosi u pogledu pripadnosti i raspodjele javnih prihoda, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave  („Narodne novine“, broj 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/08).
Zakonsko je opredjeljenje da prihodi općina, gradova i županija trebaju biti razmjerni funkcijama i poslovima koje jedinice obavljaju, s tim da se u skladu sa zakonom jedinicama koje to ne mogu iz vlastitih sredstava osiguravaju pomoći.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeni su osnovni izvori sredstava za financiranje poslova općina, gradova i županija propisani posebnim zakonima. Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni su prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihova raspodjela, stope odnosno granice unutar kojih se propisuju.
Brojnim posebnim zakonima koji propisuju djelokrug poslova iz pojedinih djelatnosti koje obavljaju država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili se uređuju područje javnih prihoda koji im pripadaju utvrđeni su osnovni instituti javnih prihoda i ključ njihove raspodjela po razinama, s tim da je definirana isključiva odnosno i alternativna namjena za koje se javni prihodi mogu koristiti, tzv. namjenski prihodi po posebnim propisima.
Namjenu javnih prihoda, koji su njihov prihod, jedinice ne mogu mijenjati unatoč različitosti potreba i prioriteta te razini ostvarenja sredstava, što uzrokuje stavljanje dijela prihoda izvan funkcije, s jedne strane odnosno nemogućnost njihova korištenja, a na što često upućuju izvještaji Državnog ureda za reviziju. 
Radi se o zajedničkim neporeznim prihodima koji se dijele između države i jedinica lokalne samouprave ili su isključivi prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: prihod od spomeničke rente a) prihod od spomeničke rente po m2 korisne površine poslovnog prostora,  b) prihod od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupni prihod,  naknada za koncesiju za crpljenje mineralnih i termalnih voda, naknada za koncesiju za  zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu, naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište, naknada za koncesiju za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, prihod od prodaje državnih biljega (prihod od pristojbi ostvaren prodajom državnih biljega), prihod od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, prihod od prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, naknada za koncesiju na pomorskom dobru, naknada za uporabu pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici brodica i jahti upisanih u očevidnik brodica odnosno očevidnik jahti, naknada za koncesijsko odobrenje, naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina, naknada za melioracijsku odvodnju, komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom, komunalne naknade, prihodi od cijene komunalne usluge, naknada za koncesiju naknada za priključenje, boravišna pristojba, naknada za koncesije, naknada za šumsku infrastrukturu, šumski doprinos, naknada za koncesiju prava lova, naknada za koncesiju za pravo lova koncesijom na državnom lovištu te lovozakupnina za zajednička i za državna lovišta.
 
Budući da se zbog konzervativnih procjena rasta poreznih prihoda i krize koja se očekuje u 2009. godini neće moći osigurati izvršavanje samoupravnog djelokruga iz općih prihoda – poreza i primitaka, to se predlaže da se neporezni prihodi kojima je zakonima i podzakonskim aktima utvrđena isključiva namjena korištenja mogu odlukom o izvršavanju proračuna za 2009. godine koristiti ne samo za propisanu isključivu namjenu već i za druge potrebe iz samoupravnog djelokruga, s tim da se ne dovede u pitanje financiranje djelatnosti koja se financira iz navedenih neporeznih prihoda.

Na taj će se način omogućiti redovno financiranje lokalnih poslova i programa u skladu s prihodima koji pripadaju općinama, gradovima i županijama.

Neprihvaćanje predloženog amandmana, uvjereni smo, moglo bi izazvati štetne posljedice i dovesti u pitanje redovito izvršavanje propisanih poslova i funkcija općina, gradova i županija tijekom 2009. godini.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
      
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 4. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.
U raspravi je predstavnik predlagatelja pojasnio rješenja predložena člancima 1. i 5. Konačnog prijedloga zakona, koja se odnose na usklađivanje ovoga Zakona sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 
       

       PREDSJEDNIK ODBORA
     
        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 4. prosinca 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije. 
Također, u uvodnom izlaganju je naglašeno, da tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona ne sadrži razlike u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su  ukazali na potrebu usklađivanja Zakona o javnim cestama s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 129/05.).
Naime, navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi  utvrđeno je da veliki gradovi kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove održavanja javnih cesta.
S tim u svezi u raspravi je istaknuto da je potrebno pristupiti izradi novog Zakona o javnim cestama, obzirom na činjenicu da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona  o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi stupio na snagu krajem 2005. godine, te da veliki gradovi i gradovi sjedišta županija ne mogu obavljati poslove iz svog samoupravnog djelokruga,  koji se odnose na održavanje javnih cesta.
U raspravi je ukazano na problem nerazvrstanih cesta koje nisu uključene u javne ceste, a koje čine oko 2/3 svih cesta.
Pri tome je konstatirano da su pojedine javne ceste proglašene nerazvrstanim, čime je obveza održavanja tih cesta s Države prenijeta na jedinice lokalne samouprave, a da nisu prenijeta i odgovarajuća sredstva za financiranje održavanja tih cesta.
S tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem pretvaranje javnih cesta u nerazvrstane ceste nije u skladu s Zakonom o javnim cestama („“Narodne novine“  br. 180/04. i 138/06.) i  Uredbom o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta („Narodne novine“ br. 57/07.).
U raspravi je iznijeto i mišljenje prema kojem bi nerazvrstane ceste trebalo uvrstiti u lokalne ceste. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“, dva glasa „protiv“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 
       

       PREDSJEDNIK ODBORA
     
        Zvonimir Mršić, v.r.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženih izmjena i dopuna ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima razgraničuje pojam drugog nastavnog sredstva (radna bilježnica, zbirka zadataka i sl.) od pojma udžbenika.

Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona propisuje, na koje će se način u državnom proračunu osiguravati sredstva za nabavu udžbenika i drugih nastavnih sredstava u osnovnoj i srednjoj školi prema broju učenika te utvrđivati limiti za nabavu udžbenika i drugih nastavnih sredstava po učeniku.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, a na tekst Konačnog prijedloga zakona, članovi Odbora nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UDŽBENICIMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, pri čemu je istaknuto da su primjedbe ovoga Odbora iznijete na Prijedlog zakona djelomično prihvaćene i ugrađene u tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima stvaraju preduvjeti za okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenja poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog poljoprivrednog zemljišta.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora iznijeli su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedloge:

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati rješenja predložena člankom 15. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se uređuje pitanje davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu koje se ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama i nije obrađeno u prethodnom vegetativnom periodu, ili poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu koje je obraslo višegodišnjim raslinjem, obzirom da se navedeno zemljište daje u zakup mimo volje vlasnika toga zemljišta.

Članovi Odbora izrazili su dvojbu glede rješenja predloženog člankom 24. stavkom 1. podstavkom 7. Konačnog prijedloga zakona, prema kojem se investitor oslobađa plaćanja naknade zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta, u slučaju gradnje golf igrališta.
S tim u svezi ukazano je na potrebu preispitivanja navedenog rješenja u smislu njegove opravdanosti.

Prema mišljenju dijela članova Odbora, predloženi omjer raspodjele sredstava ostvarenih od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta utvrđen člankom 25. stavkom 10. Konačnog prijedloga ovoga zakona, potrebno je izmijeniti, na način da se utvrdi da će 50% ostvarenih sredstava od naknade biti pripadajući prihod državnog proračuna, a 50% pripadajući prihod proračuna jedinica lokalne samouprave na čijem se području odnosno zemljište nalazi.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 30. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo dopuniti, na način da se utvrdi da, ukoliko Ministarstvo u roku od 60 dana od dana primitka potpune dokumentacije ne izda suglasnost na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, podrazumijeva se da je suglasnost dana.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati opravdanost rješenja predloženog člankom 38. stavkom 1. prema kojem se nevažećom ponudom smatra ponuda u kojoj najviša ponuđena cijena na natječaju za prodaju ili zakup od strane ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne cijene.

Isto tako, u raspravi je iznijeto je mišljenje prema kojem bi članak 77. Konačnog prijedloga zakona, kojim je utvrđeno osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište, trebalo izmijeniti i dopuniti, na način da se utvrdi da će u rad Agencije biti uključeni predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave, te da će Agencija osnovati podružnice u svim jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Pored navedenog, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 84. Konačnog prijedloga zakona trebalo izmijeniti, na način, da se utvrdi da prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljišta u građevinskoj zoni imaju jedinice lokalne samouprave.

S tim u svezi ukazano je na potrebe jedinica lokalne samouprave glede otkupa zemljišta za potrebe gradnje objekata javne namjene, a što bi trebalo imati u vidi i kod određivanja prvenstvenog prava kupnje poljoprivrednog zemljišta u građevinskoj zoni u korist jedinica lokalne samouprave.

Tim više, ako se ima u vidu da sukladno članku 84. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona, Agencija za poljoprivredno zemljište nije u obvezi kupnje sveg poljoprivrednog zemljišta ponuđenog na prodaju.

Predsjednik Odbora iznio je prijedlog da Odbor utvrdi amandman na članak 84. Konačnog prijedloga zakona, kojim bi se propisalo da prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljišta u građevinskoj zoni imaju jedinice lokalne samouprave. Članovi Odbora nisu podržali iznijeti prijedlog. Za iznijeti prijedlog izjasnio se jedan član Odbora a šest članova Odbora bilo je protiv.

Također, iznijeto je i mišljenje da bi odredbe članaka koje se odnose na raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem (članci 81.-85.) trebalo preispitati obzirom na ustavne slobode prava vlasništva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a, aktom od 23. listopada 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženom izmjenom i dopunom ovoga Zakona predlaže da se za sjedište Zagrebačke županije umjesto Grada Zagreba odredi Grad Velika Gorica.

U raspravi većina članova Odbora nije podržala predmetni Prijedlog zakona iz razloga navedenih uz mišljenju Vlade Republike Hrvatske.

Naime, Vlada u svom mišljenju kojim ne podržava Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni ovoga Zakona, pored ostalog navodi da sve jedinice lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji gravitiraju prema Gradu Zagrebu kao kulturnom, znanstvenom, gospodarskom i prometnom središtu, te da Grad Zagreb i Zagrebačka županija čine prirodnu cjelinu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (P.Z. br. 181).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 23. listopada 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o općem upravnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona o općem upravnom postupku kojim su uređena pravila na temelju kojih državna tijela, tijela jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima u okviru svojega djelokruga.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže širenje obuhvata primjene Zakona o općem upravnom postupku, od klasičnih upravnih stvari na vrlo opsežan krug drugih postupanja državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, a koja imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese građana, pravnih osoba ili drugih stranaka.

Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je da rješenja predložena ovim Prijedlogom zakona predstavljaju jedan od glavnih instrumenata politike reforme hrvatske državne uprave, odnosno javne uprave u cijelosti.

Nakon uvodnog obrazloženja, u raspravi je predstavnik predlagatelja pojasnio pitanja koja je postavila članica Odbora, a koja su se odnosila na definiciju upravne stvari i upravnog ugovora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o općem upravnom postupku (P.Z.E. br. 168).
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 23. listopada 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o šumama, s  Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni i dopunama ovoga Zakona uređuju imovinsko-pravna pitanja  koja reguliraju izgradnju poduzetničkih zona na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da će predložena rješenja pridonijeti bržem rješavanju već započetih postupaka izdvajanja šuma i/ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja u svrhu izgradnje poduzetničkih zona, kao i učinkovitijem rješavanju budućih postupaka.

Nakon uvodnog obrazloženja, članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje  Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o šumama u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.   

U raspravi je ocijenjeno da bi prilikom donošenja novog Zakona o šumama ili predlaganja odgovarajućih izmjena i dopuna važećeg Zakona, trebalo razmotriti mogućnost izdvajanja šuma i/ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u korist jedinica lokalne samouprave, i kada su u pitanju druge namjene općeg interesa, primjerice, izgradnja športskih terena, turističkih sadržaja, i slično.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Mato Bilonjić, potpredsjednik Odbora. 

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mato Bilonjić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 15. listopada 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o koncesijama,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Također, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije, te da će predložena rješenja pridonijeti povećanju transparentnosti sustava koncesija i jačanju efikasnosti u procesu nadzora i prikupljanja naknada za koncesije.

Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

ZAKONA O KONCESIJAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
      
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 15. listopada 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim Zakonom predlaže osnivanje Hrvatske poljoprivredne komore, kao samostalne i stručne organizacije za promicanje i zaštitu interesa poljoprivrednih proizvođača, njihovo savjetovanje, te poticanje unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i seoskog prostora.

Nakon uvodnog obrazloženja, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 7. Prijedloga zakona trebalo izmijeniti, na način da se utvrdi, da će tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i nositelji javnih ovlasti na odgovarajući način konzultirati Komoru prilikom pripremanja akata koji se odnose na poljoprivredu. 

S tim u vezi istaknuto je da rješenje predloženo člankom 7. Prijedloga zakona, prema kojem su tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i nositelji javnih ovlasti obvezni dostavljati Komori na mišljenje mjere koje namjeravaju donijeti, a koje se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, nije prihvatljivo, tim više ako se uzme u obzir da je članstvo u Komori dobrovoljno.

Pri tome nije razvidno niti koje je to tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezno zatražiti mišljenje Komore, niti rok u kojem je Komora dužna dostaviti mišljenje. 

Na tekst ostalih odredbi Prijedloga zakona, članovi Odbora nisu imali primjedbi.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 15. listopada 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi otklanjaju nedostaci uočeni u primjeni važećeg Zakona, značajno pojednostavljuje postupak javne nabave, te vrši daljnje usklađivanje ovoga Zakona s pravnom stečevinom Europske unije.

Također, u uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja utvrđenih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi je većina članova Odbora podržala rješenja predložena Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, pri čemu je ocijenjeno da bi, obzirom na opseg i složenost predloženih izmjena,  ovaj Zakon trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2009. godine, kako bi se subjektima javne nabave ostavilo odgovarajuće vrijeme za prilagodbu. 

U raspravi je predstavnik predlagatelja pojasnio pitanja u svezi rokova koje javni naručitelj u postupku javne nabave određuje za dostavu ponude, kao i pitanja u svezi uvjeta koje moraju ispunjavati natjecatelji, a koje je javni naručitelj obvezan odrediti u postupku javne nabave.    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, 

uz sljedeći

AMANDMAN

Na članak 102.
Članak 102. mijenja se i glasi:
„Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2009. osim članka 12.a koji stupa na snagu 1. siječnja 2010. godine, s time da odredba članka 85.a ovoga Zakona važi do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.“.

Obrazloženje:

Ovim amandmanom predlaže se da se ovaj Zakon objavi u „Narodnim novinama“, a da stupi na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
      
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 15. listopada 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o javno-privatnom partnerstvu, kojim se uređuje postupak pripreme, predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, te prava i obveze javnih i privatnih partnera u primjeni ugovornih i statusnih modela javno-privatnog partnerstva.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja utvrđenih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je područje javno-privatnog partnerstva u pravnom sustavu Republike Hrvatske prenormirano, obzirom da je ovo područje uređeno Smjernicama za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, Zakonom o koncesijama, i drugim zakonima.

S tim u vezi istaknuto je da zemljama članicama Europske unije postoji ili zakon ili smjernice, pri čemu se u starim zemljama članicama Europske unije projekti javno-privatnog partnerstva realiziraju u skladu sa smjernicama Europske unije.

U odnosu na rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona iznijeto je mišljenje da će predložena rješenja rezultirati usporavanjem realizacije projekata javno-privatnog partnerstva obzirom na niz mišljenja, suglasnosti i rješenja koja prethode realizaciji tih projekata, kao i utvrđenim rokovima u kojima su nadležna tijela dužna dostaviti mišljenja i suglasnosti, odnosno donijeti rješenja.

Nakon provedene rasprave Odbor nije utvrdio stajalište o Konačnom prijedlogu zakona o javno-privatnom partnerstvu. Za donošenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu, izjasnila su se četiri člana Odbora, a četiri člana Odbora bila su protiv.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 24. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona, te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 158) i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 157).

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženima izmjenama i dopunama predmetnog Zakona predlaže, da je za pravovaljanost stranačkih i nezavisnih kandidatura za izbor gradonačelnika grada s manje od 10.000 stanovnika potrebno prikupiti 200 potpisa birača, a 500 potpisa birača za gradonačelnika grada iznad 10.000 stanovnika, a manje od 35.000 stanovnika.

Na tekst Konačnog prijedloga zakona, članovi Odbora nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (četiri glasa „za“, dva glasa „protiv“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORIMA OPĆINSKIH NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA, ŽUPANA I GRADONAČELNIKA GRADA ZAGREBA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 24. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona, te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 158) i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 155).

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika župana i gradonačelnika Grada Zagreba i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

S tim u svezi istaknuto je da se predloženim rješenjima utvrđuje da gradonačelnik Grada Zagreba ima dva zamjenika koji se također biraju neposredno, istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i gradonačelnik, sukladno odredbama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Na tekst Konačnog prijedloga zakona, članovi Odbora nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADU ZAGREBU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
      
Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 24. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona, te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 155), i Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona (P.Z. br. 157).

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, otklanjaju nedostaci uočeni u odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07), koji se odnose na reguliranje pitanja načina obavljanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog odnosno njihovih zamjenika.

Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona, u odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 109/07), čije odredbe stupaju na snagu 17. svibnja 2009. godine, utvrđuje razlika u broju zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, pri čemu se predlaže da u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik odnosno gradonačelnik ima jednog zamjenika, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju preko 10.000 stanovnika, te u gradovima sjedištima županija, odnosno županijama, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imaju dva zamjenika.

U raspravi su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
U odnosu na rješenja predložena člankom 1. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati rješenja utvrđena stavcima 6. i 7., koja se odnose na dopunske izbore na kojima se bira zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova pripadnika nacionalnih manjina, ili iz reda hrvatskog naroda u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva, kako u pogledu ostvarivanja prava glasa na tim izborima, tako i u pogledu broja potpisa potrebnih za pravovaljanost kandidatura.

Pri tome je istaknuto da zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obavlja sve dužnosti zamjenika, pa bi o njegovom izboru trebali odlučivati svi građani s pravom glasa u odnosnoj jedinici.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbe ovoga članka trebalo dopuniti, na način, da se definiraju okolnosti, da na izborima u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva, čelnik te jedinice bude izabran iz reda hrvatskog naroda, ili da u drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik bude izabran iz redova pripadnika nacionalnih manjina.
S tim u svezi konstatirano je, da rješenja predložena ovim člankom polaze od toga da će u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave općinski načelnici, gradonačelnici i župani biti izabrani iz reda hrvatskog naroda, odnosno iz redova pripadnika nacionalnih manjina u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva.

Članovi Odbora izrazili su različita stajališta u pogledu rješenja utvrđenih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona, kojima se predlaže, da u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija, odnosno županijama, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan imaju dva zamjenika, pri čemu izabrani zamjenici odlučuju da li će dužnost obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa.

Prema mišljenju većine članova Odbora predložena rješenja treba podržati obzirom na opseg poslova koje obavljaju veće jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema mišljenju dijela članova Odbora predložena rješenja nisu prihvatljiva, u prvom redu stoga, što prepuštaju zamjenicima općinskih načelnika, gradonačelnika odnosno župana, da odluče o tome, da li će dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa.
S tim u svezi iznijeto je mišljenje, da predloženo rješenje, prema kojem zamjenici općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana sami odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa, ne korespondira s obrazloženjem predloženog rješenja, po kojem su, zbog opsega poslova u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, velikim gradovima, gradovima sjedištima županija, odnosno županijama, potrebna dva zamjenika.

Također, s tim u svezi, u raspravi je postavljeno pitanje, kako će, primjerice, gradonačelnik velikog grada s dva zamjenika koji odluče da će dužnost na koju su izabrani obavljati bez zasnivanja radnog odnosa, učinkovitije obavljati poslove, od gradonačelnika i njegovog zamjenika koji svoje dužnosti obavljaju profesionalno, kako je to pitanje uređeno naprijed navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čije odredbe stupaju na snagu 17. svibnja 2009. godine.

U raspravi je iznijeto mišljenje člana Odbora, prema kojem bi i čelnici jedinica lokalne samouprave koje imaju manje od 10.000 stanovnika, svoju dužnost trebali obavljati profesionalno.

Također, u raspravi je iznijeto stajalište, prema kojem bi trebalo regulirati pitanje o tome, tko mijenja gradonačelnika u slučaju prestanka njegovog mandata opozivom.

Predsjednik Udruge gradova upoznao je članove Odbora s mišljenjem Udruge gradova na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pri čemu je naglasio da Udruga gradova nije konzultirana u postupku pripremanja predloženih izmjena i dopuna ovoga Zakona.

Naime, iz sadržaja mišljenja Udruge gradova proizlazi, da bi obuhvat predloženih izmjena i dopuna Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi trebalo proširiti, i to:
- odredbama o obveznom konzultiranju središnjih tijela državne uprave s nacionalnim udruženjima lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica prije upućivanja u daljnji postupak nacrta prijedloga zakona i drugih propisa kojima se uređuju pitanja od značaja i utjecaja na lokalnu samoupravu, te
- odredbama o suradnji i udruživanju lokalnih jedinica radi zajedničkog obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga, kao i decentraliziranih poslova i ovlasti.
S tim u svezi u raspravi je istaknuto, da i Europska povelja o lokalnoj samoupravi, koju je Hrvatski sabor u cijelosti ratificirao, utvrđuje obvezu konzultiranja lokalnih jedinica u postupku pripremanja i donošenja propisa, koji se neposredno tiču tih jedinica.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (četiri „za“, dva glasa „protiv“ i jedan glas „uzdržan“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 17. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona po područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Dragica Zgrebec, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 13. lipnja 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu. 
U uvodnom izlaganju koje je podnijela gospođa Dragica Zgrebec, istaknuto je, da se predloženom izmjenom i dopunom predmetnog Zakona predlaže izdvajanje naselja Štefanec iz sastava Općine Mala Subotica i pripajanje narečenog naselja Gradu Čakovcu.
Nakon uvodnog izlaganja predlagateljice, predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio mišljenje Vlade o predmetnom aktu.
Naime, Vlada u svom mišljenju, kojim ne podržava predmetni Prijedlog zakona, pored ostalog navodi, da se obrađuju sve inicijative koje se podnose radi promjene područja općina, gradova i županija, pri čemu će Vlada prilikom predlaganja izmjena i dopuna Zakona o područjima županija, gradova i općina, uvažiti sve promjene koje budu usklađene sa Zakonom.
U raspravi su članovi Odbora imali podijeljena mišljenja glede predmetnog Prijedloga zakona. Dio članova Odbora podržao je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona  o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, kojim se predlaže izdvajanje naselja Štefanec iz sastava općine Mala Subotoca i pripajanje tog naselja Gradu Čakovcu, a dio članova Odbora ne podržava predmetni Prijedlog zakona iz razloga navedenih u mišljenju Vlade Republike Hrvatske.
U raspravi je istaknuto da bi trebalo donijeti odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 86/06),   kojim će biti uvaženi svi podnijeti prijedlozi za promjenama područja županija, gradova i općina, koji su usklađeni s Zakonom, kako bi naredni lokalni izbori mogli biti provedeni u skladu s tim promjenama.

Nakon provedene rasprave Odbor nije utvrdio stajalište o predmetnom Prijedlogu Zakona.
Za prihvaćanje Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (P.Z. br. 112) izjasnila su se četiri člana Odbora, a četiri člana Odbora izjasnila su se protiv.  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

       Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 17. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o Državnom inspektoratu, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima, u odnosu na važeći Zakon o Državnom inspektoratu, adekvatnije uređuju određena pitanja radi učinkovitije provedbe Zakona, a prije svega pitanje uvjeta koje moraju ispunjavati osobe da bi mogle biti  raspoređene na radno mjesto inspektora.
Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije. 
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja pridonijeti učinkovitijoj provedbi inspekcijskog nadzora.
Iznijeto je mišljenje, prema kojem bi članak 59. stavak 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo dopuniti, na način, da se u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada  kao mjera zabrane obavljanja djelatnosti na određeno vrijeme poslodavcu, dok ne otkloni nedostatke u poslovanju,  utvrdi i nepoštivanje radnog vremena i plaćanja rada nedjeljom.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo razmotriti i pitanje prenošenja određenih inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata na velike gradove.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
ZAKONA O DRŽAVNOM INSPEKTORATU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

     
       PREDSJEDNIK ODBORA

        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 17. rujna 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima ovlašćuje Vlada Republike Hrvatske da uredbama uređuje određena pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora u razdoblju kada Hrvatski sabor ne zasjeda, te za razdoblje kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat.  
U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Članovi Odbora izrazili su različita stajališta glede rješenja predloženog člankom 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona u dijelu koji  se odnosi na dodjeljivanje ovlasti Vladi Republike Hrvatske da uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena i dopuna državnog proračuna i propisivanja poreza, u razdoblju kada Hrvatski sabor ne zasjeda.
Tako je s jedne strane ocijenjeno da predloženo rješenje ne vodi dovoljno računa o razgraničenju zakonodavne i izvršne vlasti, te da je člankom 1. ovoga Zakona potrebno konkretnije definirati okolnosti temeljem kojih Vlada Republike Hrvatske, u razdoblju kada Hrvatski sabor ne zasjeda, može uredbama uređivati pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora.
S druge strane iznijeta su stajališta da se rješenjem predloženim člankom 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona na adekvatan način uređuje pitanje dodjeljivanja ovlasti Vladi Republike Hrvatske, da u razdoblju kada Hrvatski sabor ne zasjeda, ako je to potrebno, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, uz utvrđena ograničenja.
 
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi članak 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo izmijeniti, na način, da i Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini („Narodne novine“ br. 96/08) ostaje na snazi, a najdulje do 31. prosinca 2008. godine, obzirom da nisu predložene odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o trgovini.   
  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE DA UREDBAMA UREĐUJE POJEDINA PITANJA IZ DJELOKRUGA HRVATSKOGA SABORA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

         Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 14. srpnja 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o trgovini,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.  Predstavnica predlagatelja upoznala je članove Odbora s amandmanima koje je na Konačni prijedlog ovoga Zakona podnio Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice predlagatelja, u raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje Zakona o trgovini, kojim se vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije, te uređuju druga pitanja vezana za djelatnost trgovine, a koja su prilagođena praksi zemalja s razvijenim tržišnim gospodarstvom.

Iznijeto je mišljenje dijela članova Odbora prema kojem ovaj Zakon neće pridonijeti zaštiti prava radnika, niti uvođenju reda u djelatnosti trgovine. S tim u svezi konstatirano je da je za zaštitu prava radnika i poštivanja radnog vremena zaposlenika potrebno pojačati rad inspekcijskih službi.

 U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem će,  obzirom na rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga zakona, koja se odnose na rad prodavaonica nedjeljom,  benzinske postaje i prodavaonice na malo unutar zatvorenog dijela benzinskih postaja postati mjesta opskrbe potrošača nedjeljom.

Pored toga, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem rješenje predloženo člankom 58. stavkom 3. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim je propisano da u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada, te tijekom prosinca prodavaonice mogu raditi nedjeljom, zanemaruje kontinentalni turizam, primjerice skijašku sezonu, rad toplica i slično.

Također, iznijeto je mišljenje prema kojem bi rješenja predložena člankom 60. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo preispitati, obzirom da nije razvidno, radi čega bi primjerice, štandovi i klupe izvan tržnica na malo za prodaju cvijeća i svijeća ili kiosci za
prodaju tiska, cvijeća i svijeća mogli raditi cijelu godinu, a da to isto nije moguće kada su u pitanju prodavaonice.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O TRGOVINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
      
         Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 8. srpnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima stvaraju preduvjeti za okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava,  povećanje korištenja poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog poljoprivrednog zemljišta.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su podržali Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi ovim Zakonom trebalo propisati da se naknada za koncesiju za korištenje poljoprivrednog zemljišta neće fiksno utvrđivati, već da će se ta naknada revalorizirati svake godine, obzirom da se koncesija daje na dug rok.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema su jedinice lokalne samouprave ovim Prijedlogom zakona dovedene u nepovoljan položaj glede prava stjecanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem. S tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem bi ovim Zakonom izrijekom trebalo propisati način stjecanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem od strane jedinica lokalne samouprave.

Pored navedenog, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi uz institut vlasnika zemljišta trebalo navesti i posjednika, obzirom na nerijetku pojavu da su gruntovni vlasnici i katastarski posjednici dvije različite osobe.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 25. stavkom 1. podstavkom 3. Prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi navedenu odredbu trebalo uskladiti s Zakonom o javnim cestama i Zakonom o komunalnom gospodarstvu, obzirom da su tim zakonima uređena pitanja gradnje i održavanja županijskih cesta, kao i nerazvrstanih cesta i poljskih putova, za koje bi investitor, također, trebao biti oslobođen plaćanja naknade iz članka 24. Prijedloga ovoga Zakona.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 3. srpnja 2008. godine, razmotrio je Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2007. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od 2. lipnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, obrazložio je osnovne značajke predmetnog Izvješća, pri čemu je istaknuto, da je tijekom 2007. godine Državna komisija zaprimila 637 žalbenih predmeta, odnosno 685 predmeta ako se uzme u obzir 48 predmeta prenijetih iz prethodne godine, pri čemu je riješeno njih 622 ili 90,8%.

Od ukupno 622 riješena predmeta, žalba je usvojena kod 269 predmeta ili 43,25%.

Predstavnik Državne komisije, naglasio je, da tijekom 2007. godine Državna komisija nije bila nadležna za kontrolu dodjele koncesija te kontrolu jano-privatnih partnerstva, ali da će, prema Strategiji razvoja javne nabave Republike Hrvatske, tu nadležnost dobiti tijekom 2008. godine.

Pored navedenog, predstavnik Državne komisije napomenuo je, da odnosi unutar sustava javne nabave nisu bitno promijenjeni u 2007. godini u odnosu na prethodne dvije godine, a da se pozitivni pomaci odnose na kvalitetu dokumentacije za nadmetanje i podizanje kvalitete izjavljenih žalbi.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, članovi Odbora u raspravi su podržali predmetno Izvješće, pri čemu je ocijenjeno, da Izvješće sadrži sve relevantne podatke o predmetima koji su bili predmetom obrade pred Državnom komisijom u 2007. godini.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem kontrolu postupaka javne nabave nije moguće u cijelosti sagledati, obzirom da postoji značajan dio javne nabave koji nije pod kontrolom, a koji se prvenstveno odnosi na javnu nabavu za potrebe vojske i policije.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 3. srpnja 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.  Pri tome je istaknuto da su primjedbe i prijedlozi Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu iznijeti na Prijedlog zakona, djelomično prihvaćeni i ugrađeni u tekst Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su  podržali donošenje Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Iznijeto je mišljenje, prema kojem bi članak 5. stavak 1. i članak 19. stavak 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo dopuniti, na način, da o prijamu u službu, rasporedu na radna mjesta te o drugim pravima i obvezama službenika, kao i o raspisivanju natječaja, odlučuje pročelnik upravnog tijela uz suglasnost općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

S tim u svezi konstatirano je da odgovornost snose čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pa im je potrebno osigurati i odgovarajući utjecaj kada je u pitanju zapošljavanje službenika.

U raspravi je također iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje sadržano u članku 79. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, prema kojem klasifikaciju radnih mjesta uredbom uređuje Vlada Republike Hrvatske, kao niti  rješenje sadržano u članku 80. stavku 2. ovoga Zakona, prema kojem se plaće službenika i namještenika uređuju posebnim zakonom. Pri tome je konstatirano, da se takovim rješenjima narušava autonomija lokalne samouprave, te da nisu u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA  U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI,

uz sljedeće  a m a n d m a n e:

I. Na članak 79.
Članak 79. briše se.

Obrazloženje:
Ne postoji opravdani razlozi da klasifikaciju radnih mjesta službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

II. Na članak 80.
U članku 80. stavak 2. briše se.

Obrazloženje:
Ne postoje opravdani razlozi radi kojih bi plaće službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi trebalo regulirati posebnim zakonom. Stoga se predlaže brisanje stavka 2. članka 80. Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

III. Na članak 128.
U članku 128. stavku 1. iza riječi: „(„Narodne novine“, br. 27/2001.)“, umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: „osim odredaba članaka 62. - 78. i članaka 108. - 112. istoga Zakona, koje i dalje ostaju na snazi.“ brišu se, stavak 2. i 3. briše  se.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da Zakon o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 27/2001.) prestaje važiti u odnosu na službenike i namještenike u upravnim tijelima lokalnih jedinica, a što je u skladu s naprijed podnijetim amandmanima I. i II., obzirom da su u pitanju odredbe navedenog Zakona o državnim službenicima i namještenicima,  kojima su uređena radna mjesta službenika i namještenika i njihove plaće.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona, Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu i Prijedlogu zakona o proračunu, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predmetnog Zakona, pri čemu je istaknuto da se predložene izmjene i dopune Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, odnose na promjene u visini zaduživanja i otplata glavnice, smanjenje visine zaduživanja izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te reguliranje preraspodjele proračunskih sredstava za određene rashode.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, a na tekst Konačnog prijedloga zakona nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o područjima posebne državne skrbi,  s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga  ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši  usklađivanje ovoga Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, u dijelu koji se odnosi na  porezne olakšice, te uređuju druga pitanja koja će pridonijeti oporavku i razvitku područja posebne državne skrbi.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da će rješenja kojima se predlažu porezne povlastice pravnim osobama, a koja su usklađena s pravnom stečevinom Europske unije, pridonijeti privlačenju malih, srednjih i velikih poduzetnika na ulaganje na ta područja.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno, da predložene poticajne mjere za obnovu i razvitak područja posebne državne skrbi predstavljaju kvalitetan okvir za razvitak tih područja, te zaustavljanje njihovog zaostajanja u razvitku za ostalim područjima Republike Hrvatske.

U raspravi je iznijeto je mišljenje prema kojem  bi odredbe Konačnog prijedloga ovoga Zakona kojima se vrši njegovo usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije trebalo vezati ili za datum završetka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom ili  za datum primitka Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i dva glasa „uzdržana“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

 PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o proračunu,  s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona, Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga  ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.
S tim u svezi, naglašeno je, da je donošenje novog Zakona o proračunu nužno radi stvaranja preduvjeta potrebnih za nesmetano i učinkovito izvršenje predpristupnih programa i fondova Europske unije.

Predstavnik predlagatelja posebice je obrazložio odredbe Konačnog prijedloga ovoga Zakona koje se odnose na područje planiranja, izrade i donošenja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanja proračunskim sredstvima i imovinom, te i zaduživanja i davanja jamstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pri tome je istaknuto,  da u opseg mogućeg zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne ulaze projekti koji se sufinanciraju iz predpristupnih programa i fondova Europske unije u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja,  u raspravi je iznijeto mišljenje dijela članova Odbora prema kojem nisu prihvatljiva rješenja predložena člankom 88.  Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

Naime, člankom 88. Konačnog prijedloga ovoga Zakona utvrđeno je da ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po osnovi zaduživanja može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, pri čemu je u iznos ukupne godišnje obveze uključen iznos prosječnog godišnjeg anuiteta po kreditima, zajmovima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava i suglasnosti, te dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

S tim u svezi konstatirano je  da bi predloženo rješenje onemogućilo pokretanje novih razvojnih projekata u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, napose ako se imaju u vidu i odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koje dodatno ograničavaju zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno kojima je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena da može izdati suglasnost za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2,3 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine.

S druge strane, prema mišljenju većine članova Odbora, predloženo ograničenje zaduživanja do visine 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje, predstavlja adekvatan okvir za reguliranje pitanja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ne predstavlja ograničavajući faktor za realizaciju razvojnih projekata u tim jedinicama. 

U raspravi je iznijeto i mišljenje prema kojem bi ovaj Zakon trebalo donijeti u redovnom postupku.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PRORAČUNU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
      
           Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu i Prijedlogu zakona o proračunu, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, novi plan proračunskih prihoda temelji na dosadašnjem ostvarenju prihoda u ovoj godini i planiranim makroekonomskim kretanjima do kraja 2008. godine.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je, da ukupni prihodi prema novom planu za 2008. godinu iznose 118,4 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 2,5 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan, a u odnosu na 2007. godinu bilježe povećanje od 9,6 milijardi kuna, odnosno 8,8%.

S druge strane, rashodi poslovanja rebalansom se povećavaju za 2,6 milijardi kuna i iznose 117,3 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećavaju se za 120,0 milijuna kuna i iznose 3,9 milijardi kuna.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su iznijeli različita gledišta glede predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu.

Tako je s jedne strane ocijenjeno, da je povećanje proračunskih prihoda rezultat pozitivnih kretanja u realnom sektoru gospodarstva, te da je to povećanje usmjereno na financiranje programa kojima se potiče rast gospodarstva i smanjuje utjecaj nepovoljnih globalnih kretanja na standard stanovništva.

Posebice je pozitivnim ocijenjeno usmjeravanje značajnih sredstava za nastavak rješavanja pitanja zdravstva te ulaganja u ravnomjerniji regionalni razvoj.

S druge strane iznijeta su mišljenja, prema kojima se rast proračunskih prihoda u prvom redu temelji na rastu cijena i povećanju uvoza, obzirom da je u strukturi povećanih prihoda, prihod od poreza na dodanu vrijednost najzastupljeniji, i iznosi 1,3 milijarde kuna.

U odnosu na planirane rashode, iznijeto je mišljenje, prema kojem bi značajnija sredstva trebalo izdvojiti na poziciji dodatnih sredstava izravnanja za decentralizirane funkcije.

Također, iznijeto je mišljenje prema kojem iz sadržaja izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, nije razvidno koliko će se u 2008. godini izdvojiti sredstava po za gradnju ostalih sportskih dvorana za svjetsko rukometno prvenstvo, a da je iskazani iznos sredstava za gradnju nastavno-športske dvorane „Gradski vrt“ u Osijeku različit od onog iz Ugovora o izgradnji i opremanju narečene dvorane.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“ i tri glasa „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

Pored toga, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je, da se rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom ovoga Zakona proširuje obuhvat osoba koje su obveznici plaćanja doprinosa, s jedne strane, dok se s druge strane predlažu dodatne iznimke od obveze plaćanja doprinosa, kako u pogledu određenih primitaka, tako i obveznika plaćanja doprinosa, što će rezultirati smanjenjem prihoda državnog proračuna s naslova doprinosa za 198 616 000 kuna za jednu proračunsku godinu.

Također, predstavnik predlagatelja napomenuo je da se rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši njegovo usklađivanje s odredbama drugih zakona čije odredbe posredno ili neposredno utječu na područje koje je regulirano ovim Zakonom, primjerice Zakonom o porezu na dohodak.

Nakon uvodnog obrazloženja, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje trebalo smanjiti, a razliku prihoda s tog osnova osigurati u državnom proračunu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (devet glasova „za“ i jedan glas „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O DOPRINOSIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak,  s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (P.Z. br. 97).

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je, da se predloženom izmjenom ovoga Zakona predlaže povećanje osnovnog osobnog odbitka, odnosno neoporezivog dijela dohotka sa 1.600,00 na 1.800,00 kuna mjesečno, te povećanje osobnog odbitka umirovljenika s 3.000,00 kuna na 3.200,00 kuna mjesečno.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja naglasio je da će predloženo rješenje pridonijeti ublažavanju posljedica rasta cijena energenata na životni standard građana.

Također, predstavnik predlagatelja naglasio je, da se, istovremeno s predloženom izmjenom ovoga Zakona predlažu i izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima će biti neutralizirani negativni učinci primjene predmetnog Zakona na prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno da će njegova primjena pridonijeti ublažavanju posljedica rasta cijene nafte i hrane na svjetskom tržištu, te poboljšanju materijalnog položaja hrvatskih građana.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak (P.Z. br. 98).

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je, da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona povećava udio u porezu na dohodak jedinicama lokalne samouprave, i to sa 52 na 55 posto, jedinicama područne (regionalne) samouprave sa 15 na 15,5 posto, te Gradu Zagrebu sa 67 na 70,5 posto. Također, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona predlaže smanjenje udjela u raspodjeli poreza na dohodak na poziciji pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije sa 21 na 17,5 posto, te smanjenje udjela za zajedničko financiranje kapitalnih projekata, jedinicama lokalne samouprave koje međusobno zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, sa 21 na 17,5 posto.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju dodatni prihodi, koji će neutralizirati učinke predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak. Naime, predloženom izmjenom Zakona o porezu na dohodak povećava se iznos osnovnog osobnog odbitka, odnosno neoporezivog dijela dohotka sa 1.600,00 na 1.800,00 kuna mjesečno, te osobnog odbitka umirovljenika s 3.000,00 kuna na 3.200,00 kuna mjesečno.

Nakon uvodnog obrazloženja, članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona.

Iznijeto je mišljenje, prema kojem, iz sadržaja obrazloženja ovoga Zakona i obrazloženja uz predloženu izmjenu Zakona o porezu na dohodak, nije razvidno, kako će se predložena rješenja odraziti na financijski položaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pojedinačno.

Pri tome je konstatirano, da bi onim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kod kojih će učinci primjene ovoga Zakona i predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak, rezultirati smanjenjem prihoda, trebalo osigurati razliku sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ovoga Zakona, pri čemu je istaknuto da se predloženim rješenjima vrši daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da se rješenjima predloženim ovim Prijedlogom zakona propisuju parametri na osnovi kojih će se određivati visina cestarine te vršiti naplata, kao i uvjeti koje moraju ispunjavati elektronički sustavi za naplatu cestarina u pogledu korištenja tehnologija.

Pored navedenog, predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona utvrđuju najniži sigurnosni zahtjevi za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži te određuju subjekti koji će temeljem javne ovlasti upravljati tunelima i u njima uspostavljati sigurnosne parametre.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi obuhvat izmjena i dopuna ovoga Zakona trebalo proširiti i na reguliranje pitanja održavanja javnih cesta od strane jedinica lokalne samouprave, odnosno usklađivanje odredaba ovoga Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 129/05.), a koji je stupio na snagu krajem 2005. godine, utvrđeno je da veliki gradovi (gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika) kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove održavanja javnih cesta.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi Zakonom o javnim cestama trebalo urediti i pitanje nerazvrstanih cesta, budući da to pitanje nije uređeno drugim propisima, a imajući u vidu velik broj nerazvrstanih cesta u pojedinim jedinicama lokalne samouprave.  
Pored toga, iznijeto je mišljenje prema kojem bi ovim Zakonom trebalo urediti i pitanje održavanja javnih cesta u naseljima.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 8. Prijedloga zakona kojim je regulirano pitanje  nadoknade štete od strane fizičkih i pravnih osoba čijom djelatnošću dolazi do oštećenja javne ceste, iznijeto je mišljenje, prema kojem bi ovo pitanje trebalo potpunije definirati, u smislu jasnijeg utvrđivanja pravila vezanih za otklanjanje posljedica oštećenja i njihovog financiranja.

Nakon provedene rasprave, predsjednik Odbora predložio je da Odbor utvrdi zaključak kojim će Hrvatskome saboru predložiti da o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama    provede prethodnu raspravu.

Za iznijeti prijedlog izjasnila su se tri člana Odbora, a sedam članova Odbora bilo je protiv. Nakon toga, Odbor je većinom glasova (sedam glasova „za“ i tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 28. svibnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice  Prijedloga zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, pri čemu je istaknuto da se rješenjima predloženim ovim Prijedlogom zakona, djelatnost osnovnog i srednjeg školstva  uređuje kao jedinstven sustav odgoja i obrazovanja, koji je prilagođen zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća.
Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je, da se Prijedlogom ovoga zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

Iznijeto je mišljenje, prema kojem bi odredbu stavka 1. članka 10. trebalo dopuniti na način, da se utvrdi, odnosno razgraniči, u kojim slučajevima prijedlog mreže školskih ustanova na svom području utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a kojim, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 49. stavkom 3. Prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo jasnije definirati utvrđenu obvezu lokalnoj odnosno regionalnoj (područnoj) zajednici glede izrade plana aktivnosti i osiguranja uvjeta za realizaciju plana aktivnosti učenika u vrijeme učeničkog odmora.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 120. stavak 1. Prijedloga zakona trebalo izmijeniti, na način da se utvrdi, da osnivač, od osam članova školskog odbora,  samostalno imenuje više od tri člana. 

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 142. trebalo dopuniti, na način da se utvrdi da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva i za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardom, te za naknade prijevoza na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova.
   
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru
predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (P.Z.E. br. 84).

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 28. svibnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je, da se ovim Zakonom u cijelosti uređuje radno-pravni status službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je, da su rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom ovoga Zakona, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovlaštene općim aktima propisati i razraditi određena pitanja od važnosti za službeničke, odnosno radne odnose, primjerice, utvrditi nazive radnih mjesta i koeficijente za izračun plaće u okviru raspona utvrđenih ovim Zakonom.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su iznijeli sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedloge:

U odnosu na rješenje predloženo člankom 5. stavkom 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim je regulirano pitanje prijema u službu, rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama službenika, te prestanku službe, iznijeto je mišljenje, prema kojem bi o tim pitanjima, pored pročelnika upravnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, trebali odlučivati, na odgovarajući način i općinski načelnici, gradonačelnici i župani.

Iznijeto je mišljenje prema kojem bi u članku 46. stavku 1. riječi: „s više od 35 000 stanovnika“ trebalo zamijeniti riječima: „kao i grad sjedište županije“, čime bi se osiguralo da i gradovi, sjedišta županija mogu samostalno ustrojiti službenički sud nadležan za vođenje postupaka zbog teške povrede službene dužnosti protiv službenika upravnih tijela grada. Pored toga, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi odredbe ovoga Zakona, kojima je regulirano pitanje službeničkih sudova, trebalo dopuniti, na način, da tim odredbama bude uređeno i pitanje njihovog financiranja.

U odnosu na rješenja predložena člankom 75. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, članovi Odbora u raspravi su iznijeli različita gledišta.

Tako je, s jedne strane ocijenjeno, da predloženi klasifikacijski sustav s okvirnim rasponom koeficijenata za plaće službenika, na odgovarajući način rješava uvjete za raspored na radna mjesta službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru predloženog raspona koeficijenata. S druge strane, iznijeta su mišljenja, prema kojima bi, predloženi klasifikacijski sustav s okvirnim rasponom koeficijenata, u značajnom broju jedinica lokalne samouprave, napose manjim, izazvao i kadrovske i financijske probleme, koji bi se negativno odrazili na redovito izvršavanje poslova u tim jedinicama. S tim u svezi iznijeto je mišljenje, prema kojem bi članak 75. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo dopuniti, na način da se pitanje minimalnih uvjeta za raspored na radna mjesta i okvirni raspon koeficijenata za plaće u jedinicama lokalne samouprave koje imaju manje od 10.000 stanovnika drugačije uredi, odnosno da se utvrde fleksibilniji uvjeti za zapošljavanje službenika u tim jedinicama, posebice za radna mjesta na kojima se upravlja upravnim tijelom. Također, u odnosu na rješenje predloženo člankom 75. ovoga Zakona, iznijeto je i mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati predložene raspone koeficijenata, obzirom na njihovu visinu, pri čemu je posebice istaknut visok raspon koeficijenata u I. klasi, gdje su u pitanju radna mjesta na kojima se upravlja upravnim tijelom (pročelnik upravnog tijela u Gradu Zagrebu, velikom gradu ili županiji).

U raspravi je postavljeno pitanje o tome, može li službenik po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, bez njegovog prethodnog pristanka.

S tim u svezi, predstavnica predlagatelja odgovorila je, da, kada je u pitanju potreba službe, službenik može biti raspoređen, bez njegovog prethodnog pristanka na drugo radno mjesto u okviru iste stručne spreme, te iste ili približne složenosti poslova.

U raspravi je iznijeto mišljenje, prema kojem bi ovaj Zakon trebalo donijeti u redovitom postupku, a početak njegove primjene uskladiti s početkom primjene Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba („Narodne novine“ br. 109/07.). Naime, Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba počinje se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih, sljedećih, redovitih izbora općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, koji se održavaju istodobno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

S tim u svezi konstatirano je, da bi i prijelazne i završne odredbe Konačnog prijedloga zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, trebalo izmijeniti, na način, da određene radnje, primjerice, ustrojavanje službeničkih sudova, obavljaju županijske skupštine i Gradska skupština Grada Zagreba, koje će biti konstituirane nakon sljedećih izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave, predsjednik Odbora predložio je, da Odbor utvrdi zaključak kojim će Hrvatskome saboru predložiti donošenje zaključka, kojim će se, o Prijedlogu zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona (P. Z. E. br. 80) provesti rasprava u prvom čitanju.

Nakon toga, Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i četiri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. O Prijedlogu zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona (P. Z. E. br. 80) provest će se rasprava u prvom čitanju.

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o upravnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o upravnoj inspekciji, pri čemu je istaknuto da se ovim Zakonom ustrojava upravna inspekcija, kao samostalna ustrojstvena jedinica u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav i ustrojstvo državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i službeničke odnose.
Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je da se ovim Zakonom vrši usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi je postavljeno pitanje o tome jesu li u postupku pripreme ovoga Zakona na odgovarajući način, i u duhu Europske povelje o lokalnoj samoupravi konzultirane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njihove nacionalne udruge, budući da se odredbe ovoga Zakona neposredno tiču i tih jedinica.

S tim u svezi predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora, da nacionalne udruge jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu dostavile svoje očitovanje na predmetni akt.

Nakon odgovora predstavnika predlagatelja, predsjednik Odbora predložio je, da Odbor utvrdi zaključak, kojim će Hrvatskome saboru predložiti da se o Prijedlogu zakona o upravnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, provede rasprava u prvom čitanju.
Odbor je većinom glasova prihvatio predloženi zaključak.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (pet glasova „za“, dva glasa „protiv“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

O prijedlogu zakona o upravnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, (P.Z.E. br. 78) provest će se rasprava u prvom čitanju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da su primjedbe Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu iznijete na Prijedlog ovoga zakona, djelomični prihvaćene i ugrađene u tekst Konačnog prijedloga zakona.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu je ocijenjeno da će rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona pridonijeti podizanju razine sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj.
Izražena je dvojba glede rješenja predloženog člankom 113. stavkom 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, kojim se predlaže obveza nošenja reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće biciklističke odjeće za vozače bicikla koji se kreću kolnikom na javnoj cesti izvan naselja.
Pri tome je konstatirano da se odredba važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja regulira to pitanje, ne provodi u praksi.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi rješenje predloženo člankom 114. stavkom 1. Konačnog prijedloga ovoga Zakona trebalo izmijeniti, na način da se utvrdi, da vozač bicikla mlađi od 10 godina za vrijeme vožnje na cesti na glavi mora nositi propisanu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

        Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 13. svibnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženom izmjenom i dopunom ovoga Zakona predlaže potvrđivanje preostalih odredaba Europske povelje o lokalnoj samoupravi,  koje nisu potvrđene Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ br. 14/97.).
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženom izmjenom i dopunom ovoga Zakona osigurava najviši stupanj suglasja nacionalnog pravnog okvira u području lokalne samouprave s dostignutim načelima proklamiranim u Europskoj povelji, kao jednom od temeljnih međunarodnih ugovora iz ovog područja donesenim u Vijeću Europe.
Članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, uz ocjenu da će potvrđivanje preostalih odredaba Europske povelje o lokalnoj samoupravi pridonijeti jačanju uloge lokalne samouprave i poboljšanju njezinog položaja.
Nakon provedene rasprave, Odbor je  jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O POTVRĐIVANJU EUROPSKE POVELJE O LOKALNOJ SAMOUPRAVI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

     
PREDSJEDNIK ODBORA

         Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 13. svibnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije, te mijenjaju odredbe važećeg Zakona kojima se pojednostavljuje postupak izdavanja pojedinih dokumenata za obavljanje djelatnosti prometa, ukida ograničenje obavljanja djelatnosti prijevoza putnika i tereta za vozila ispod 18 godina starosti, te uređuju druga pitanja koja će pridonijeti učinkovitijoj provedbi ovoga Zakona.
 U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo donijeti poseban program kojim će se poticati nabava novih vozila, odnosno zanavljanje voznog parka prijevoznika.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja izvijestio je članove Odbora da je u pripremi program kojim će se poticati zanavljanje voznog parka prijevoznika, pri čemu će sredstva za tu namjenu biti osigurana u okviru sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U raspravi je ukazano na problem registracije vučnih vozila koja prema pravilima registracije,  moraju imati rezervnu gumu na vozilu. S tim u svezi konstatirano je da određena vučna vozila zbog drugačijih tehničkih rješenja nemaju rezervnu gumu na vozilu, te da taj uvjet ne bi trebao predstavljati prepreku za registraciju tih vozila.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru
predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

 
       PREDSJEDNIK ODBORA

       Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 6. svibnja 2008. godine, razmotrio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika Pučkog pravobranitelja obrazložene su osnovne odrednice predmetnog Izvješće, pri čemu je posebice obrazložen dio Izvješća koji se odnosi na lokalnu samoupravu.
S tim u svezi naglašeno je da je Pučki pravobranitelj zaprimao pritužbe građana, zbog povreda njihovih prava pred nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Pritužbe građana u prvom redu odnosile su se na opće akte koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave iz područja komunalnih djelatnosti, posebice cijena komunalnih usluga, te komunalnu naknadu i komunalni doprinos, koncesije za auto taksi i linijski prijevoz na području tih jedinica i lokalne poreze.
U raspravi je ocijenjeno da predmetno Izvješće na precizan i sveobuhvatan način daje prikaz rada Pučkog pravobranitelja za 2007. godinu, te podatke o stupnju poštivanja ustavnih i zakonskih prava građana u 2007. godini.
Iznijeto je mišljenje prema kojem je za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu od osobite važnosti donošenje Zakona o radnim odnosima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, obzirom da se na zaposlenike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i dalje na odgovarajući način primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima iz 2001. godine, a koji u potpunosti ne rješava sve posebnosti lokalne samouprave na ovom pravnom području.
S tim u svezi predstavnik Vlade Republike Hrvatske izvijestio je članove Odbora, da je Nacrt zakona o radnim odnosima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi izrađen i da će u do kraja svibnja 2008. godine biti upućen u postupak donošenja.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi u županijama trebalo osnovati područne urede Pučkog pravobranitelja, kao bi institucija Pučkog pravobranitelja bila dostupnija građanima.
Pored toga, u raspravi je ukazano na probleme s kojima se susreću osobe s invaliditetom, a posebice na potrebu učinkovitije provedbe Zakona o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom, u dijelu kojim je utvrđena obveza zapošljavanja osobe s invaliditetom na određeni broj zaposlenih.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 29. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog  državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovome Prijedlogu državnog pedagoškog standarda i Prijedlogu državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe i Prijedlogu državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
U uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja istaknuto je da je osnova za donošenje Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja sadržana u članku 87. Zakona o srednjem školstvu, prema kojem se javne potrebe u srednjem školstvu utvrđuju pedagoškim standardom srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj. 
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim  Prijedlogom  državnog pedagoškog standarda osiguravaju materijalni i financijski preduvjeti za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava i obveza u području srednjeg školstva.  
Nakon uvodnog obrazloženje predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala rješenja predložena Prijedlogom državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Iznijeto je mišljenje člana Odbora, prema kojem bi rok za stupanje na snagu odredaba  članka 4. stavka 1., članaka 19. do 42. i članaka 57. do 61., utvrđenih člankom 68. ovoga  Prijedloga, a koje sukladno ovom Prijedlogu stupaju na snagu 1. siječnja 2023. godine, trebalo skratiti.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA SREDNJOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 29. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog  državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovome  Prijedlogu državnog pedagoškog standarda i Prijedlogu državnog pedagoškog standarda predškolskog  odgoja i naobrazbe i Prijedlogu državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
U uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja istaknuto je da je osnova za donošenje Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja sadržana u članku 10. Zakona o osnovnom školstvu, prema kojem se javne potrebe u osnovnom školstvu utvrđuju pedagoškim standardom osnovnog školstva.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim Prijedlogom pedagoškog standarda  utvrđuju materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti osnovnog školstva u Republici Hrvatskoj, kao i preduvjeti za podjednaku dostupnost obrazovnog sustava za svu djecu osnovnoškolske dobi. 
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala rješenja predložena Prijedlogom državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, pri čemu je ocijenjeno da će predložena rješenja pridonijeti osiguranju kvalitetnijeg i ujednačenijeg sustava osnovnoškolskog obrazovanja.
Iznijeto je mišljenje člana Odbora, prema kojem bi  članak 8. ovoga Prijedloga trebalo izmijeniti na način da se utvrdi optimalan broj učenika u razrednom odjelu, a da se riječi: “a najmanji 14, najviši 28 učenika“ brišu.
Također, iznijeto je mišljenje prema kojem bi u članku 11. stavak 2. trebalo izmijeniti na način da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine i za izbornu nastavu informatike i drugog stranog jezika izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju manje od 14 učenika.
Pored toga, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi članak 41. ovoga Prijedloga trebalo dopuniti, na način da se utvrdi u kojem razredu osnovne škole će se osigurati poduka vožnje biciklom, kao i koliko će sati trajati minimalni program poduke. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA OSNOVNOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.      

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 29. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog  državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  27. ožujka 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovome Prijedlogu državnog pedagoškog standarda i Prijedlogu državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Prijedlogu državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da Prijedlog državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe predstavlja skup normativa i mjerila kojima je uređena  ukupna predškolsku djelatnost, kao i svi uvjeti koje moraju ispunjavati dječji vrtići i druge pravne osobe koje provode programe predškolskog odgoja i naobrazbe. 
Također, u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja naglašeno je, da se ovim Prijedlogom, pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe osuvremenjuje i usklađuje sa Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi kao i drugim dokumentima koji su donijeti nakon donošenja važeće Odluke kojom je uređeno ovo područje.  
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.
Iznijeto je mišljenje člana Odbora, prema kojem stanje u sustavu predškolskog odgoja i naobrazbe u  manjim jedinicama lokalne samouprave nije zadovoljavajuće, posebice u ruralnim sredinama, u pogledu broja djece koja  sudjeluju u različitim programima toga sustava.
S tim u svezi konstatirano je da bi trebalo iznaći drugačije modele financiranja programa predškolskog odgoja i naobrazbe u tim  jedinicama lokalne samouprave.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi trebalo preispitati rokove utvrđene člankom 58. ovoga Prijedloga, kojim su utvrđeni rokovi od tri i pet godina za provedbu određenih odredaba Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, u smislu da se navedeni rokovi produže.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (šest glasova „za“ i jedan glas „uzdržan“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

DRŽAVNOG PEDAGOŠKOG STANDARDA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.      

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 23. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši usklađivanje Zakona o otpadu s odredbama drugih zakona koji su donijeti nakon stupanja na snagu Zakona o otpadu, primjerice, odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odredbama Prekršajnog zakona i dr. Također, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona u cijelosti vrši usklađivanja hrvatskog zakonodavstva na području gospodarenja otpadom s zakonodavstvom Europske unije, te jasnije određuju zakonski temelji za učinkovitu provedbu većeg broja provedbenih propisa kojima je uređeno gospodarenje posebnim vrstama otpada.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi ovim Zakonom trebalo utvrditi da upravne poslove u području gospodarenja otpadom mogu obavljati i veliki gradovi, dakle, gradovi koji imaju više od 35.000 stanovnika.

Naime, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, predlaže se da se nadležnost nad obavljanjem upravnih poslova u području gospodarenja otpadom prenese sa ureda državne uprave u županijama i nadležnih ureda Grada Zagreba na upravna tijela županije odnosno upravno tijelo Grada Zagreba.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTPADU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 23. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja istaknuto je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona otklanjaju nejasnoće i nepreciznosti uočeni u primjeni važećeg Zakona o zaštiti zraka, te vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije.
Također, u uvodnom izlaganju naglašeno je da se predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona vrši usklađivanje ovoga Zakona s odredbama Zakona o zaštiti okoliša, odredbama Prekršajnog zakona, te međunarodnih ugovora iz područja zaštite klimatskog sustava i stakleničkih plinova.

Nakon uvodnog obrazloženje predstavnika predlagatelja, Odbor je bez rasprave,
jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 23. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2008. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnog izlaganja predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu je istaknuto da se Konačnim prijedlogom ovoga Zakona vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na ovom pravnom području s zakonodavstvom Europske unije, te usklađivanje ovoga Zakona s odredbama novog Prekršajnog zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine.
Nakon uvodnog obrazloženje predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala rješenja predložena Konačnim prijedlogom zakona o sigurnosti prometa na cestama, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi definicije određenih pojmova iz članka 2. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, trebalo uskladiti sa sadržajem značenja tih pojmova utvrđenih Zakonom o javnim cestama (primjerice, za definiciju pojma „javna cesta“).
U odnosu na rješenja predložena člankom 5. Konačnog prijedloga ovoga Zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi  trebalo precizno definirati koje poslove uređenja prometa na svom području, uz suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavljaju jedinice lokalne samouprave, a koje jedinice područne (regionalne) samouprave.
Naime, iz sadržaja predloženih odredaba članka 5. ovoga Zakona, nije razvidno, primjerice, tko će  odrediti ograničenje brzine kretanja vozila na državnoj cesti u gradu.
Pored toga, ukazano je da bi za uređivanje pitanja prometa na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trebalo razmotriti i pitanje nadležnosti  trgovačkog društva Hrvatske ceste d.o.o. kao i Županijskih uprava za ceste.
Članovi Odbora suglasni su u ocjeni da bi rješenje predloženo člankom 5. stavkom 7. ovoga Zakona trebalo izmijeniti, na način da se utvrdi da su jedinice lokalne samouprave dužne, ukoliko se za to ukaže potreba, organizirati školske prometne jedinice i prometne jedinice mladeži, uz suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a ne na prijedlog toga ministarstva.
U odnosu na rješenja predložena člankom 161. Konačnog prijedloga ovoga Zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo preciznije definirati što se podrazumijeva pod posebnim sjedalima za svaku osobu na biciklu na kojima vozač bicikla stariji od 18 godina može prevoziti osobe starije od osam godina, kao i što se podrazumijeva pod posebnim sjedalom na kojem se na biciklu može prevoziti dijete do osam godina starosti. Također, s tim u svezi ukazano je da bi obuhvat odredaba članka 161. ovoga Zakona trebalo proširiti i na uređivanje pitanja reguliranje prometa bicikla s prikolicom.
Prema mišljenju dijela članova Odbora, Zakon o sigurnosti prometa na cestama trebalo bi donijeti u redovnom postupku.    
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Z AKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 
     

PREDSJEDNIK ODBORA

         Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 27. veljače 2008. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2008. godinu.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u kojem su obrazložene osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, većina članova Odbora podržala je donošenje ovoga Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje predloženo člankom 15. Konačnog prijedloga ovoga Zakona kojim se utvrđuje mogućnost zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do 2,3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine, pri čemu u navedeno ograničenje ulaze i suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada Republike Hrvatske donijela do 31. prosinca 2007. godine, a koje nisu korištene u toj godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE  HRVATSKE ZA 2008. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 27. veljače 2008. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2008. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu Državnog proračuna za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora podržala je Prijedlog Državnog proračuna za 2008. godinu u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Prema mišljenju dijela članova Odbora,  iz Prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu i Prijedloga projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu nije vidljiv program fiskalne decentralizacije, a koji je utvrđen Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008.-2011. godine.

U raspravi je predstavnik predlagatelja odgovorio na više pitanja koja su postavljali članovi Odbora, a koja su se odnosila na određene stavke Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu u svezi financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU,

kao i sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2008. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2008. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2008. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2008. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2008. godinu i
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.      

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 21. veljače 2008. godine, razmotrio je Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2007. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 17. prosinca 2007. godinu.

Odbor je u smislu članka 140. poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenim Izvješćima raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju obrazložio je osnovne odrednice predmetnih Izvješća pri čemu je istaknuto da se revizija obavlja na način i prema postupcima koji su utvrđeni INTOSAI revizijskim standardima, u skladu s Kodeksom profesionalne etike državnih revizora i pravilima struke.

Pored toga u uvodnom izlaganju predstavnika Državnog ureda za reviziju naglašeno je da je u ovom izvještajnom razdoblju obavljeno 795 revizija, od čega se prema razini financiranja 76 revizija odnosi na subjekte na državnoj, a 719 revizija na subjekte na lokalnoj razini.

Revizijom je obuhvaćeno 576 lokalnih jedinica, od čega je revizija financijskih izvještaja i poslovanja obavljena za 339 lokalnih jedinica, a uvid u proračun i financijske izvještaje obavljen je za 237 lokalnih jedinica. S tim u svezi istaknuto jer da je o financijskim izvještajima i poslovanju lokalnih jedinica za 2006. godinu, izraženo 19 bezuvjetnih, 315 uvjetnih, 5 nepovoljnih mišljenja, a da je o financijskim izvještajima i poslovanju svih drugih revidiranih lokalnih jedinica izraženo uvjetno mišljenje.

U raspravi, je istaknuto da dostavljena Izvješća sadrže sve relevantne podatke o radu Državnog ureda za reviziju za 2007. godinu i o obavljenim revizijama za 2006. godinu.

Na sadržaj Izvješća Državnog ureda za reviziju za 2007. godinu i Izvješća o obavljenim revizijama za 2006. godinu članovi Odbora nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2007. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama za 2006. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 21. veljače 2008. godine, razmotrio je Prijedlog nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2007. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Prijedlogu Nacionalnog programa raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Nacionalni program željezničke infrastrukture temeljni dokument kojim se određuju prioriteti razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja željezničkog infrastrukturnog sustava.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u planiranom petogodišnjem razdoblju za osuvremenjivanje i izgradnju te održavanje željezničke infrastrukture predviđaju ulaganja u okvirnom iznosu od 18,05 milijardi kuna, od čega se za programe razvoja planiraju sredstva u iznosu od 12,64 milijardi kuna, a na održavanje i troškove upravljanja infrastrukturom 5,42 milijarde kuna.

Pored toga, predstavnik predlagatelja naglasio je da se za realizaciju programa željezničke infrastrukture u promatranom razdoblju 88,1% sredstava planira osigurati iz državnog proračuna, 5,8% sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije i 5,5% sredstava iz ostalih izvora, te da je planirana dinamika ulaganja usklađena s dinamikom osiguranja sredstava.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine. Ocijenjeno je da se za razvoj i održavanje željezničke infrastrukture osiguravaju značajna sredstva te da će se realizacijom Nacionalnog programa u značajnoj mjeri poboljšati stanje željezničke infrastrukture u zemlji.

U raspravi je predstavnik predlagatelja odgovorio na više pitanja koja su postavljali članovi Odbora, a koja su se odnosila na realizaciju određenih projekata željezničke infrastrukture, stanje projektne dokumentacije, rokove izgradnje, osiguranje cestovno-željezničkih prijelaza i slično.

Na sadržaj Nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine članovi Odbora nisu imali primjedbi.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

NACIONALNOG PROGRAMA ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2012. GODINE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zvonimir Mršić