Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 1. prosinca 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova o predmetnom aktu.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona u osnovi preuzima normativni pristup važećeg Zakona o javnim cestama o pravnom položaju javnih cesta, razvrstavanju javnih cesta, uređenju građenja i održavanja, te mjerama zaštite javnih cesta, koncesijama, financiranju i upravljanje javnim cestama.
Također, u uvodnom izlaganju istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona usklađuju odredbe ovoga Zakona s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i novim direktivama EU s područja sigurnosti prometa na cestama i elektroničke naplate cestarine, uređuju nerazvrstane ceste te regulira pitanje upisa javnih i nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:
U odnosu na rješenje predloženo člankom 2. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi u stavku 1. ovoga članka trebalo dodati novi podstavak kojim će se definirati pojam „gradska cesta“, a u podstavku 6. izmijeniti značenje pojma „nerazvrstana cesta“ na način da se nerazvrstana cesta odredi kao cesta, a ne prometna površina.
S tim u svezi istaknuto je da u kategoriju nerazvrstanih cesta otpada većina cesta u Republici Hrvatskoj, pri čemu su u toj kategoriji i najfrekventnije prometnice u gradovima, koje su nerijetko frekventnije od županijskih i lokalnih cesta, pa je posve neprikladno da su nerazvrstane ceste definirane kao prometne površine, a ne kao ceste, i to kao javne ceste.
Naime, prema rješenju sadržanom u članku 98. stavku 2. Prijedloga zakona, nerazvrstane ceste su posebice ceste na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova sjedišta županija, koje su Odlukom o razvrstavanju javnih cesta na državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste bile razvrstane u javne ceste, a koje, kada se donese nova Odluka o razvrstavanju javnih cesta kojom će se odrediti autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, više neće biti javne ceste.
Valja imati u vidu da je veće temeljem važeće Odluke o razvrstavanju javnih cesta značajan broj javnih cesta izgubio status javne ceste, odnosno brisan s popisa javnih cesta, i to zbog nedostatka financijskih sredstava za održavanje tih cesta.
Ukazano je da bi i zbog načina financiranja gradskih cesta, čije se građenje, rekonstrukcija i održavanje dijelom financira iz godišnje naknade za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila a dijelom iz naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, te ceste trebale imati status javnih cesta.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 4. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi ovaj članak trebalo dopuniti na način da sastavni dio javne ceste čini i javna rasvjeta, jer nije logično da nerazvrstane ceste koja su definirane kao prometne površine imaju javnu rasvjetu, a javne ceste nemaju, odnosno da javna rasvjeta nije sastavni dio javne ceste.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 6. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi članak 6. trebalo dopuniti na način da se u javne ceste, pored autocesta, državnih cesta, županijskih cesta i lokalnih cesta, uvrste i gradske ceste.
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi članak 24. stavak 1. trebalo izmijeniti na način da se utvrdi nadležnost županija i velikih gradova, te gradova sjedišta županija za izdavanje posebnih uvjeta za građenje i rekonstrukciju županijskih cesta i lokalnih cesta. Na taj bi se način uskladila odredba članka 24. stavka 1. Prijedloga zakona o cestama s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Naime, odredbama navedenog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, pored ostalih poslova iz njihovog djelokruga obavljaju i poslove koji se odnose na izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 27. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi slivnici uz javnu cestu, neovisno o tome jesu li ili nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku ili kanalsku mrežu trebali biti održavani kao sastavni dio te javne ceste, ili da se primijeni načelo „onečišćivač plaća“.
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi u članku 88. Prijedloga zakona trebalo razmotriti mogućnost oslobađanja od plaćanja korisničke naknade i cestarine svim osobama kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje od 100%.
Iznijeto je mišljenje prema kojem bi rješenje predloženo člankom 100. stavkom 2. Prijedloga zakona trebalo izmijeniti na način da se utvrdi nadležnost predstavničkog tijela za utvrđivanje okvirnih uvjeta i mjerila za stjecanje prava služnosti i prava građenja radi izgradnje građevina, dok bi za donošenje odluka o davanju prava služnosti i prava građenja trebalo utvrditi nadležnost izvršnog tijela.
Ukazano je na potrebu preispitivanja rješenja predloženog člankom 103. Prijedloga zakona prema kojem će tehničke, prostorne i druge zahtjeve za planiranje i projektiranje nerazvrstanih cesta propisivati pravilnikom ministar nadležan za promet uz suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja i graditeljstva, obzirom da bi takvo rješenje moglo unijeti velike probleme u području prostora grada.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 108. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi raspored sredstava za građenje, rekonstrukciju i održavanje gradskih cesta trebalo vršiti na temelju zakonom utvrđene formule, a ne da ta sredstva raspoređuje ministar nadležan za promet, kako se predlaže u odredbi stavka 2. ovoga članka.
Nadalje, u raspravi je ukazano i na potrebu izmjene kriterija na temelju kojih se javne ceste razvrstavaju u pojedine kategorije, tako da se vodi računa o ujednačenoj opremljenosti pojedinih kategorija cesta, obzirom da postoje znatne razlike u stupnju opremljenosti pojedinih dionica iste kategorije javnih cesta.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi pravne osobe koje upravljaju javnim cestama trebale imati jednak pravni status, čime bi se izbjegla situacija da zbog različitog pravnog statusa pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama, iste nisu u jednakom, prije svega financijskom položaju.
Pored navedenog u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi jedinicama lokalne samouprave trebalo omogućiti osnivanje trgovačkog društva za upravljanje nerazvrstanim cestama, kao i da više jedinica lokalne samouprave može osnovati zajedničko trgovačko društvo za upravljanje nerazvrstanim cestama.
Ukazano je na potrebu preispitivanja predloženog roka stupanja na snagu ovoga Zakona, obzirom na mogućnost provedbe pojedinih odredaba ovoga Zakona.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o cestama.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zvonimir Mršić