Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona utvrđuju mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika kao i plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim rješenjima na jedinstvenim osnovama uređuju plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, uz uvažavanje potreba i posebnosti te proračunskih mogućnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, većina članova Odbora u raspravi je podržala Prijedlog zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Prema mišljenju dijela članova Odbora rješenjima predloženim ovim Prijedlogom zakona krše se temeljne ustavne odrednice o autonomiji lokalne samouprave i uvodi centralizacija u sustav određivanja plaća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S tim u svezi istaknuto je da Prijedlog zakona ne poštuje ni odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koja promiče visok stupanj autonomije lokalnih jedinica kako u pogledu njihovog djelokruga tako i sredstava potrebnih za njihovo obavljanje.
Primjerice, člankom 9. narečene Povelje utvrđuju se izvori financiranja lokalnih jedinica i propisuje pravo lokalnih jedinica na odgovarajuće prihode kojima će slobodno raspolagati u obavljanju svojih ovlasti uz poštivanje načela da sustav financiranja prihoda lokalnih jedinica mora biti dovoljno raznolik i evolutivan kako bi mogao biti razmjeran njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom.
Nadalje, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem je predmetni Prijedlog zakona protivan konvencijama br. 98. i 154. Međunarodne organizacije rada koje uređuju kolektivno pregovaranje i potpuno suprotan nalazima studije European Public Services Union „Socijalni dijalog u lokalnim i regionalnim vlastima“ iz travnja ove godine, koja pokazuje da je kolektivno pregovaranje na lokalnoj i regionalnoj razini jedna od demokratskih stečevina svih zemalja članica Europske unije.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem iz obrazloženja ovog Prijedloga zakona nije razvidno hoće li se ukupna masa rashoda za plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na razini konsolidirane lokalne države povećati ili smanjiti. S tim u vezi ukazano je da je analizom učinaka ovoga Prijedloga zakona na ograničenom broju dužnosnika i službenika utvrđeno da će se u pojedinim slučajevima rashodi za plaće smanjiti, dok će se u drugim slučajevima ti rashodi povećati.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 4. i 9. Prijedloga zakona, kojim je utvrđen raspon koeficijenata za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, kao i raspon koeficijenata lokalnih službenika i namještenika, iznijeto je mišljenje prema kojem bi raspon koeficijenata trebalo dovesti u korelaciju s ovlastima, veličinom i financijskim kapacitetom lokalne odnosno područne jedinice.
Primjerice, veliki gradovi raspolažu ovlastima i/ili proračunom većim ili jednakim županijskim pa je i odgovornost pročelnika u velikom gradu veća ili jednaka odgovornosti pročelnika u županiji.
Također, iznijeto je mišljenje prema kojem bi regulaciju koeficijenata za lokalnu službu trebala utvrđivati izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. S tim u svezi ukazano je da koeficijente za državnu službu uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, pa bi, obzirom da se ovim Prijedlogom zakona usklađuje sustav plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sa sustavom plaća u državnoj službi, i uređivanje koeficijenata trebalo istovjetno regulirati, odnosno uređivanje koeficijenata prepustiti županu, gradonačelniku i općinskom načelniku.
U raspravi je ukazano da je člankom 78. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano da se u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi radna mjesta klasificiraju prema standardnim mjerilima za sva upravna tijela i da ta klasifikacija predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaća službenika i namještenika. Člankom 79. istoga Zakona utvrđeno je da klasifikaciju radnih mjesta uredbom uređuje Vlada Republike Hrvatske, a člankom 122. stavkom 1. propisano je da će Vlada navedenu uredbu donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti plaće službenika i namještenika.
S tim u svezi iznijeto je mišljenje prema kojem nije logično da lokalne jedinice svoje akte o platnom sustavu donose prije stupanja na snagu uredbe o klasifikacijskom sustavu, te bi u tom smislu trebalo izvršiti odgovarajuće izmjene u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Zakona.
Naime, člankom 11. Prijedloga zakona utvrđen je rok od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u kojem predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba donijeti odluku o određivanju koeficijenata za obračun plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, što bi dovelo do situacije da lokalne jedinice u kratkom razdoblju reguliraju platni sustav dva puta (po prijelaznim odredbama ovoga Zakona, a zatim i zbog usklađenja s uredbom o klasifikaciji radnih mjesta).
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem nije prihvatljivo rješenje prema kojem lokalne jedinice ne mogu samostalno određivati osnovicu za izračun plaća.
Predloženim rješenjem, središnja vlast u cijelosti utvrđuje plaće na lokalnoj razini čime se dovodi u pitanje uloga sindikata u zastupanju prava lokalnih službenika i namještenika kod poslodavca, odnosno, lokalni službenici i namještenici nemaju mogućnost pregovarati sa poslodavcima o osnovici za izračun plaća kao što to mogu činiti državni službenici i namještenici.
Pri tome je ukazano i na probleme vezane za kolektivne ugovore sklopljene u jedinicama lokalne samouprave sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojom je propisano da se kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica.
Prema mišljenju dijela članova Odbora, pitanje plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi trebalo bi riješiti ograničenjem udjela rashoda za plaće dužnosnika, službenika i namještenika u ukupnim prihodima lokalnih jedinica, bez primitaka.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (četiri glasa „za“ i tri glasa „protiv“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBOR
Zvonimir Mršić