Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

Izvješće Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu o Konačnom prijedlogu zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, drugo čitanje, P. Z. br. 415

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Odbor je u smislu članka 102. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Udruge gradova, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i gradonačelnika Grada Buzeta o predmetnom aktu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovoga Zakona, pri čemu su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

Iznijeto je mišljenje prema kojem prilikom izrade Konačnog prijedloga ovoga Zakona nije poštivan Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u pogledu roka za očitovanje zainteresirane javnosti, te zaključak Gospodarsko-socijalnog vijeća kojim je predviđeno usklađivanje plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s plaćama u državnoj upravi i javnim službama.

Prema mišljenju dijela članova Odbora rješenja predložena Konačnim prijedlogom ovoga Zakona ne uvažavaju u dovoljnoj mjeri posebitosti, potrebe i proračunske mogućnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S tim u svezi iznijet je prijedlog da Odbor predloži Hrvatskome saboru donošenje zaključka da se o Konačnom prijedlogu zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi provede treće čitanje, kako bi se isti doradio te izradila analiza fiskalnih i socijalnih učinaka ovoga Zakona.

Navedeni prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova. Tri člana Odbora izjasnila su se za predloženi zaključak, a pet članova Odbora bilo je protiv.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 3. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi ovaj članak trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da koeficijente za obračun plaća župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj isti obnašaju dužnost, a da osnovicu za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 10. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebao određivati župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik, a ne predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 11. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi se plaće pročelnika upravnog odjela ili službe trebale određivati u iznosima u koje nije uključeno uvećanje za radni staž.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 14. Konačnog prijedloga zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi prihodi ostvareni s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija trebali biti uključeni u masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 15. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo omogućiti da se u jedinicama lokalne samouprave koje primaju tekuće pomoći u iznosu manjem od 10% prihoda poslovanja, plaće župana, gradonačelnika i općinskog načelnika mogu odrediti u u iznosima iz članka 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 16. Konačnog prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi stavak 1. toga članka trebalo izmijeniti na način da se utvrdi da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje kao krajnji korisnici ostvaruju pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, u iznosu koji ne prelaze iznos od 10, 20 i 30 posto prihoda poslovanja odnosne jedinice, mogu povećati osnovicu za obračun plaća službenika i namještenika razmjerno udjelu vlastitih prihoda u ukupnim prihodima poslovanja jedinice.

U odnosu na rješenje predloženo člankom 26. Konačnog prijedloga ovoga Zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi navedeni članak trebalo brisati, obzirom da svaki zakon može biti izmijenjen, usklađen, dopunjen ili stavljen izvan snage, pa nema potrebe da se posebnom odredbom to i propisuje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje

ZAKONA O PLAĆAMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI, uz sljedeće amandmane

AMANDMAN I.

Na članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:
„Članak 3.
Koeficijente za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obnašaju dužnost.
Osnovicu za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.“

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom predlaže se da koeficijente za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko tijelo odnosne jedinice, a da osnovicu za obračun tih plaća odlukom određuje izvršni čelnik tih jedinica.
Naime, i prema Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika, Hrvatski sabor donosi odluku o koeficijentima za obračun plaće državnih dužnosnika, a osnovicu za obračun plaće određuje Vlada RH posebnom odlukom. Ovim amandmanom se prava i obveze lokalnih dužnosnika uređuju na isti način. Nadalje, člankom 4. Konačnog prijedloga ovoga zakona propisan je najveći iznos u kojem je moguće utvrditi plaću izvršnog čelnika te se tako isključuje mogućnost zloporabe ovlasti za utvrđivanje osnovice, a istodobno onemogućava utvrđivanje plaća dužnosnika na simboličnoj razini.

AMANDMAN II.

Na članak 10.

U članku 10. stavku 1. riječi „predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ zamjenjuju se riječima „župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik.„

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom koeficijente za određivanje plaće službenika i namještenika donosio bi izvršni čelnik, odnosno kolegij izvršnog čelnika kojeg u pravilu čine izvršni čelnik, zamjenici te savjetnici ili pročelnici upravnih odjela. Premda u formalnom smislu odluku donosi jedna osoba, odlučivanje se de facto provodi na sastanku kolektivnog tijela.
I određivanje plaća državnih službenika u djelokrugu je izvršne vlasti i koeficijente određuje Vlada Republike Hrvatske.
Predstavničko tijelo konzumira pravo odlučivanja o plaćama dužnosnika, službenika i namještenika kroz odlučivanje o masi proračunskih sredstava za isplatu plaća.

AMANDMAN III.

Na članak 11.

U članku 11. stavcima 1. i 2. iza riječi: „upravnog odjela ili službe“ stavlja se zarez i dodaju sljedeće riječi: „bez uvećanja za radni staž,“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom utvrđuje se da se najviši iznos plaće pročelnika upravnog odjela ili službe utvrđuje bez uvećanja za radni staž, kako je to, sukladno članku 4. Konačnog prijedloga ovoga Zakona utvrđeno i za najviši iznos plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika.

AMANDMAN IV.

Na članak 14.

U članku 14. stavku 1. riječi „u jedinicama“ zamjenjuju se riječima „u upravnim tijelima jedinica“, a podstavak 3. briše se.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom pojašnjava se primjena ograničenja ukupne mase sredstava za plaće, sukladno obrazloženju predlagatelja uz odredbu članka 14. Također, predloženim amandmanom u masu sredstava za plaće zaposlenih uključuju se sredstva ostvarena s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija.

AMANDMAN V.

Na članak 15.

U članku 15. iza riječi: (“„Narodne novine“, broj 76/2007. i 38/2009.),“ dodaju se riječi: „u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice,“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom omogućava se jedinicama lokalne samouprave koje primaju tekuće pomoći u iznosu manjem od 10% prihoda poslovanja, da odrede plaću župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika u iznosu iz članka 4. Konačnog prijedloga ovoga zakona.

AMANDMAN VI.

Na članak 16.

U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:
„U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 15. ovoga Zakona, osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama ne smije biti veća od
- 115% osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći ne prelazi 10% prihoda poslovanja jedinice;
- 110% osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći ne prelazi 20% prihoda poslovanja jedinice;
- 105% osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći ne prelazi 30% prihoda poslovanja jedinice;
- osnovice za obračun place državnih službenika i namještenika ukoliko iznos tekućih pomoći prelazi 30% prihoda poslovanja jedinice.“
Obrazloženje:
Predloženim amandmanom jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje kao krajnji korisnici ostvaruju pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, ali te pomoći ne prelaze iznos 10, 20 i 30 posto prihoda poslovanja jedinice, omogućilo bi se povećanje osnovice za obračun place državnih službenika razmjerno udjelu vlastitih prihoda u ukupnim prihodima poslovanja jedinice, odnosno masi sredstava za plaće zaposlenih u tim jedinicama.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR
Zvonimir Mršić