Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 23. rujna 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2010. godine.
Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne odrednice predloženog Zakona, kojim se uređuju načela i pravila upravljanja državnom imovinom Republike Hrvatske, osnivanje, djelatnost, nadležnosti i poslovi Agencije za upravljanje državnom imovinom, te prijenos prava, obveza, ovlasti i odgovornosti Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama na Agenciju za upravljanje državnom imovinom.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da će spajanje Hrvatskoga fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom pridonijeti učinkovitijim upravljanju državnom imovinom, smanjenju troškova poslovanja kao i transparentnijem poslovanju.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, pri čemu su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:
U odnosu na rješenje predloženo člankom 4. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi odredbu ovoga članka trebalo dopuniti na način da upravljanje državnom imovinom mora biti predvidljivo i za jedinice lokalne samouprave.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 40. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo jasnije definirati prethodne radnje u vezi s upravljanjem nekretninama u smislu definiranja kriterija za određivanje početne cijene nekretnina.
S tim u svezi ukazano je na potrebu usklađivanja ovog članka s odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ((„Narodne novine“ br. 92/2010.).
Naime, člankom 26. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, tržišna cijena definirana je kao vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja, te je utvrđeno da će Vlada Republike Hrvatske uredbom propisati način i postupak utvrđivanja tržišne cijene.
U raspravi je izražena dvojba glede rješenja predloženog člankom 41. stavkom 2. Prijedloga zakona, prema kojem se postupak raspolaganja nekretninama može provesti i na temelju javne metode raspolaganja, koja je propisana posebnim postupkom, pri čemu je postavljeno pitanje o tome što je točno javna metoda raspolaganja.
U odnosu na rješenje predloženo člankom 42. stavkom 1. Prijedloga zakona, prema kojem su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenim slučajevima dužne odluke o izradi dokumenata prostornog uređenja dostaviti Agenciji, iznijeto je mišljenje prema kojem iz sadržaja ove odredbe nije razvidno ima li Agencija ovlaštenja u pogledu mogućnosti izmjene tih odluka, te bi u tom smislu odredbu trebalo jasnije definirati.
U odnosu na stavak 2. ovoga članka iznijeto je mišljenje prema kojem bi isti trebalo brisati obzirom da je pitanje koje se predlaže urediti ovim stavkom uređeno Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Također, u odnosu na rješenja predložena člankom 42. Prijedloga zakona u raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem predloženo rješenje osigurava kvalitetnu suradnju između Agencije i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U raspravi je postavljeno pitanje ustavne utemeljenosti stavka 4. članka 44. Prijedloga zakona, prema kojem osobe (neposredni) posjednici imovine iz stavka 1. ovoga članka na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stječu pravni položaj zakupoprimaca u odnosu na Agenciju, pod tržišnim uvjetima, do jednostrane izjave Agencije o prestanku zakupa.
Pored toga u raspravi je izražena dvojba glede mogućnosti provedbe odredbe članka 44. stavka 6. Prijedloga zakona, kojom se utvrđuje da su osobe iz stavka 3. ovog članka dužne u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Agenciji obavijest o činjenici posjeda, sa svim dokazima u vezi predmeta posjeda i načina stjecanja posjeda.
Također u odnosu na rješenja predložena člankom 44. iznijeta su i mišljenja prema kojim je ista potrebno uskladiti s odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu , a sa čime se suglasio i predstavnik predlagatelja.
U raspravi je postavljeno pitanje o tome na koji će se način osigurati provedba članka 48. Prijedloga zakona, prema kojem je Agencija dužna bez naplate ustupiti dio dionica kojima raspolaže ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata ovisno o stupnju invalidnosti i obiteljima poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da je narečena odredba preuzeta iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, međutim, da je u provedbi teško osigurati pravičnost pri dodjeli dionica obzirom da većina dionica ima višu ili nižu tržišnu vrijednost dionica od nominalne vrijednosti.
U raspravi je iznijeto mišljenje prema kojem bi Agencija za upravljanje državnom imovinom trebala imati odgovarajuće Urede u više gradova, kako bi se osigurala bolja dostupnost njihovih usluga korisnicima.
S tim u svezi predstavnik predlagatelja odgovorio je da bi pitanje Ureda Agencije izvan sjedišta Agencije moglo biti uređeno Statutom Agencije.
Također, predstavnik predlagatelja odgovorio je na više pitanja postavljenih u raspravi, a koja su se odnosila na upravljanje imovinom Ministarstva obrane koja nije u funkciji, zakupa poslovnog prostora od strane tijela javne vlasti, pretvaranja potraživanja s osnove poreza na dohodak u ulog, pri čemu se oštećuju jedinice lokalne samouprave za prihode koji im pripadaju s osnove poreza dohodak, pitanje efekata koji će se postići spajanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama na Agenciju, i slično.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju da ih
uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Zvonimir Mršić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zvonimir Mršić