6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 62. sjednici Odbora, održanoj 12. listopada 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora s osnovnim razlozima za donošenje ovog Zakona. Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite iz 2007. godine određena su načela i sustav mjera za ostvarivanje i unapređenje sveobuhvatne kvalitete zdravstvene zaštite u cilju osiguranja i smanjenja rizika po život i zdravlje pacijenata. Osnovana je Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu te propisan postupak akreditacije zdravstvenih ustanova. Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2011. godine uvedeni su minimalni standardi kvalitete i kontrola pružanja usluga socijalne skrbi. Kako bi osigurali i unaprijedili kvalitetu usluga socijalne skrbi, Zakon propisuje način, uvjete i postupak kojim se nositelji djelatnosti socijalne skrbi mogu akreditirati. Akreditacijskim postupkom procjenjivat će se kvaliteta rada pružatelja socijalnih usluga na osnovi ocjene sukladnosti njihova rada s utvrđenim optimalnim standardima kvalitete, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila. Predloženim Zakonom osnovat će se Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi kao pravni slijednik Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, koja će provoditi postupak davanja, obnove i ukidanja akreditacija nositeljima zdravstvena zaštite i davateljima usluga socijalne skrbi.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

uz slijedeći amandman

Amandman I.

U članku 40. stavku 3. dodaje se rečenica:“Jednog člana Vijeća imenuje Vlada na prijedlog Hrvatske liječničke komore, a jednog na prijedlog Hrvatske komore socijalnih radnika.“.

O b r a z l o ž e nj e
Predloženim amandmanom želi se ojačati utjecaj strukovnih udruženja na izbor članova Upravnog vijeća.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 62. sjednici Odbora, održanoj 12. listopada 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako su određene izmjene i dopune nužne radi usklađivanja domaće pravne regulative sa zakonodavstvom Europske unije. Važeći Zakon preuzima tako odredbe Direktive 2001/83/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća iz 2001. godine, o lijekovima za ljudsku uporabu, kojom se propisuje kako zaposlenici Agencije za lijekove i medicinske proizvode i stručnjaci koji ocjenjuju dokumentaciju o lijeku, trebaju postupati nepristrano te ne smiju biti u sukobu interesa. U cilju sprječavanja mogućeg sukoba interesa, te osobe su dužne jednom godišnje dati izjavu o nepostojanju sukoba interesa Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa koje imenuje ministar nadležan za zdravstvo. Također se uređuje postupak za davanje odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet. Od dana pristupanja Europskoj uniji neće biti potrebno priložiti rezultate nekliničkih i kliničkih ispitivanja ukoliko podnositelj zahtjeva može dokazati da je gotov lijek istovrstan referentnom lijeku kojem je dano odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj ili u nekoj od država članica Europske unije prije više od osam godina.

Predloženim izmjenama i dopunama također je potrebno odredbe važećega Zakona uskladiti sa Direktivom 2001/20/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća iz 2001. godine, o usklađivanju zakonodavstva i drugih propisa država članica koji se odnose na primjenu dobre kliničke prakse pri provođenju kliničkih ispitivanja lijekova za ljudsku uporabu. S tom Direktivom uvodi se obveza dostave određenih podataka o kliničkim ispitivanjima u europsku bazu podataka koja se vodi pri Europskoj agenciji za lijekove. Ministarstvo nadležno za zdravstvo obvezno je, osim navedenih podataka, na obrazloženi upit bilo koje države članice Europske unije, Europske agencije za lijekove ili Europske komisije, dostaviti i druge podatke o kliničkom ispitivanju.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIJEKOVIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 65. sjednici Odbora, održanoj 12. listopada 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinskim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je kako su određene izmjene potrebne radi usklađivanja važećeg zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom regulativom Europske unije na području kvalitetnih i sigurnih medicinskih proizvoda. Predloženim Zakonom regulira se način izrade i korištenja uputa za uporabu medicinskih proizvoda, uređuje se pozivanje na norme i zajedničke tehničke specifikacije za «in vitro» dijagnostičke medicinske proizvode.

Također se propisuje kako radi upisa u europsku bazu podataka za medicinske proizvode (EUDAMED), Agencija za lijekove i medicinske proizvode obvezno mora raspolagati podacima o upisu u očevidnik proizvođača medicinskih proizvoda, odnosno zastupnika stranih proizvođača, potvrdama o sukladnosti medicinskih proizvoda, vigilanciji medicinskih proizvoda te o kliničkim ispitivanjima medicinskih proizvoda. Isto tako, predloženim zakonom se uređuje postupak upisa medicinskih proizvoda u očevidnik medicinskih proizvoda nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Naime, sukladno odredbama Direktive Vijeća iz 1993. godine očevidnik medicinskih proizvoda ne smije biti uvjet za stavljanje u promet medicinskog proizvoda. Ukida se pojam uvoznih suglasnosti i dozvoljava promet medicinskim proizvodima i tvrtkama čije sjedište nije u Republici Hrvatskoj na način da će Agencija za lijekove i medicinske proizvode priznavati dokumente o sukladnosti i oznaku sukladnosti koju je dalo nadležno tijelo države članice Europske unije.
Također je potrebno odredbe važećega Zakona uskladiti s Uputama Europske komisije iz 2009. godine koje se odnose na sustav vigilancije medicinskih proizvoda.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKIM PROIZVODIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 62. sjednici Odbora, održanoj 12. listopada 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o djelatnosti socijalnog rada, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se predloženim zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, te uvjeti za obavljanje djelatnosti. Zakon propisuje stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada te nad provođenjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Uvažavajući sve primjedbe, prijedloge i mišljenja iznesena u raspravi u prvom čitanju Prijedloga zakona, razrađene su razlike između magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada, te je preciznije definirana djelatnost socijalnog rada. Osnivanjem Hrvatske komore socijalnih radnika kao samostalne i neovisne strukovne organizacije kao pravne osobe s javnim ovlastima osigurat će se kontinuirani rad na usmjeravanju profesionalnog razvoja struke, promicanju, zastupanju i usklađivanju interesa magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike, kao i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 61. sjednici Odbora, održanoj 29. rujna 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je postignute rezultate Zakona o medicinskoj oplodnji („Narodne novine“, 88/2009. i 137/2009.) temeljem kojeg je u 2010. godini iz postupaka medicinske oplodnje rođeno 24% više djece, izvršeno 35,6% više poroda i ostvareno 23,4% više trudnoća nakon postupaka medicinske oplodnje. Izdvajanjem plaćanja postupaka medicinske oplodnje iz bolničkih limita, HZZO je u 2010. godini za iste izdvojio 44 milijuna kuna što je 100% više u odnosu na 2009. godinu. U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora su podržali predloženu dopunu koja će po njihovom mišljenju poboljšati postojeći Zakon. Naime, praćenjem provedbe važećeg Zakona, liječnici koji se bave humanom reprodukcijom, ukazali su na potrebu poboljšanja Zakona u korist osoba koje zbog zdravstvenih razloga do sada nisu bile u mogućnosti ostvariti medicinsku oplodnju.

Predloženom dopunom Zakona uređuju se slučajevi kada se kod muškarca i/ ili žene tijekom postupka, a prema iskustvima medicinske znanosti, utvrdi nedostatak spolnih stanica. U navedenim slučajevima na prijedlog liječnika specijalista ginekologije koji provodi postupak uz odobrenje Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju dopušta se u jednom postupku unijeti i više od tri zametka.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O MEDICINSKOJ OPLODNJI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 60. sjednici Odbora, održanoj 11. srpnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o udomiteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako obveza donošenja ovog Zakona proizlazi iz članka 260. novog Zakona o socijalnoj skrbi kao temeljnog zakona. Tim zakonom se u duhu reforme sustava socijalne skrbi i deinstitucionalizacije sustav uređuje na način da se potakne razvoj udomiteljske skrbi na području cijele Republike Hrvatske, posebno potičući obiteljsku reintegraciju. Iako pokazatelji u zadnjih nekoliko godina upućuju na to da se proces deinstitucionalizacije kreće u smjeru izvaninstitucijske skrbi, još uvijek veliki broj korisnika smješten je u domovima socijalne skrbi. Primjerice, dok na području Zagrebačke, Varaždinske ili Međimurske županije postoji veliki broj udomiteljskih obitelji, na području Dalmacije ih još uvijek nedostaje.

Sukladno Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske, istaknuta je potreba razvijanja izvaninstitucijskih oblika skrbi u okviru procesa deinstitucionalizacije socijalnih usluga. Planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, određeni su rokovi za zbrinjavanje korisnika smještaja izvan institucija.

Predloženim zakonom se do 2018. godine može očekivati najveće smanjenje broja korisnika institucijske skrbi u posljednje tri godine razdoblja predviđenog za transformaciju. Smanjenjem broja djece i odraslih osoba drugih korisničkih skupina osloboditi će se sredstva koja će se moći preusmjeriti za skrb o najosjetljivijim korisničkim skupinama. Na taj način omogućit će se kvalitetniji i brži razvoj udomiteljstva za one korisničke skupine za koje do sada nije bilo razvijenih oblika kvalitetnog udomiteljstva.

Predloženim zakonom omogućava se kombinacija različitih vrsta udomiteljstva te profesionalizacija udomiteljstva za najzahtjevnije potrebe korisnika. Zakon propisuje broj i vrstu korisnika koji uvijek moraju biti u interesu korisnika, ali i udomitelja koji mora ispunjavati propisane uvjete. Također se omogućuje kvalitetnija stručna potpora udomiteljskim obiteljima od strane domova socijalne skrbi, a osobito udomiteljima koji obavljaju tradicionalno udomiteljstvo. Kako bi se proširio krug stručnih osoba koje bi se bavile udomiteljstvom predloženi Zakon potiče razvoj specijalizacije i profesionalizacije udomitelja.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O UDOMITELJSTVU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 59. sjednici Odbora, održanoj 30. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je kako se predloženim dopunama važeći Zakon dopunjuje odredbama koje će omogućiti da se u zakonodavstvo Republike Hrvatske na odgovarajući način prenese Šengenski acquis, odnosno Odluka Izvršnog Odbora od 22. prosinca 1994. godine o potvrdama u smislu članka 75. Konvencije za provedbu Šengenskog sporazuma o nošenju lijekova koji sadrže droge i psihotropne tvari.

Kako je Zakonom predviđeno, propisuje se uvođenje obrasca koji će ovlašteni liječnik izdavati osobi koja putuje u države Šengenskoga prostora te posjeduje lijek koji sadrži drogu u količini nužnoj za osobnu uporabu u trajanju do najviše 30 dana. Predložene dopune, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila, nužne su i radi usklađivanja s Odlukom Vijeća 2001/419/JHA od 28. svibnja 2001. godine vezano uz reguliranje razmjene i prijenosa uzoraka droge između Republike Hrvatske i drugih država u svrhu razmjene podataka o analiziranim uzorcima zbog čega će se u ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove odrediti Nacionalna kontaktna točka za prijenos i analizu uzoraka droga. To će tijelo dva puta godišnje izvijestiti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi o obavljenim razmjenama uzoraka droge.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGA
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 59. sjednici Odbora, održanoj 30. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. lipnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja važećeg Zakona sa Zakonom o radu u dijelu koji se odnosi na primjenu Direktive 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o određenim oblicima radnog vremena.

Predloženim izmjenama i dopunama uređuje se vrijeme provedeno u dežurstvu i rad po pozivu na način da se smatra radnim vremenom dok se vrijeme pripravnosti ne uračunava u radno vrijeme. Također se propisuje kako maksimalno trajanje radnog vremena tjedno uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu ne može biti duže od 48 sati. Iznimno, zbog potrebe posla, maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno, uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu, može uz pisani pristanak radnika biti duže od 48 sati. Dok se visina isplate na osnovi rada u dežurstvu i rada po pozivu, odnosno naknade za pripravnost ne uredi kolektivnim ugovorom, visinu te isplate, odnosno naknade odrediti će odlukom ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata. No međutim, primjenom predloženih izmjena moglo bi se kroz izvjesno vrijeme pokazati kako u zdravstvenom sustavu postoji nedostatak liječnika, istaknuli su članovi Odbora u raspravi. S tim problemom suočile su se i ostale zemlje članice Europske unije, pa bi trebalo vidjeti koje su mjere poduzele da nadoknade manjak liječnika.

Prijedlog zakona također omogućuje obavljanje palijativne djelatnosti i u okviru bolničkih zdravstvenih ustanova na način da propisuje kako se osim na primarnoj razini zdravstvene zaštite djelatnost palijativne skrbi može obavljati i na sekundarnoj razini.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 „suzdržan“glas, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 58. sjednici Odbora, održanoj 11. svibnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se predloženim zakonom postojeći sustav višestruke socijalne pomoći pojednostavljuje u smislu jasnijeg definiranja uvjeta te jednostavnijeg i učinkovitijeg postupka ostvarivanja prava, kako bi se postiglo osiguranje minimalnog životnog standarda najugroženijeg dijela stanovništva, te primjereno zadovoljenje osobnih i obiteljskih potreba socijalno osjetljivih skupina. U procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, u Zakonu se stavlja poseban naglasak na smjernice Europske unije u području socijalnog uključivanja.

Objedinjavanjem postojećih novčanih davanja na sedam programa i uvođenjem inkluzivnog dodatka, smanjit će se administriranje.

Opsežna i nužna reforma sustava socijalne skrbi obuhvaća reformu sustava novčanih naknada, reformu sustava socijalnih usluga i njihovog financiranja kao i reformu sustava javne socijalne službe.
Jedan od osnovnih ciljeva reforme sustava socijalne skrbi usmjeren je prema deinstitucionalizaciji odnosno pružanju usluga izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi, a sve radi veće dostupnosti korisnicima. U mreži javne socijalne službe može se dati koncesija za pružanje socijalnih usluga pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom. Na osnovi koncesije mogu se pružati usluge savjetovanja, pomoći i njege u kući, stručne pomoći u obitelji, rane intervencije, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja. Također se bolje regulira status roditelja njegovatelja koji prema predloženim zakonom mogu imati oba roditelja ukoliko u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju odnosno osoba s invaliditetom ili drugi član obitelji ukoliko u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju odnosno osoba s invaliditetom.

Predloženim Zakonom osniva se Nacionalno socijalno vijeće za prepoznavanje i proučavanje socijalnih problema te davanje i predlaganje stručnih mišljenja na području socijalnog planiranja i razvojnog usmjerenja u djelatnosti socijalne skrbi te Savjeti za socijalnu skrb u županijama, koje sada imaju važnu ulogu u socijalnom planiranju, praćenju i razvoju mreže socijalnih usluga i ostvarivanja prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrbi na svom području.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 58. sjednici Odbora, održanoj 11. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o  izmjenama  i  dopunama  Zakona o sestrinstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja važećeg Zakona s odredbama Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o priznavanju stručnih kvalifikacija, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i djelokrug medicinskih sestara. Naime, sukladno Direktivi osposobljavanje medicinskih sestara obuhvaća redovno osposobljavanje za medicinske sestre, koje uključuje najmanje tri godine strukovnog obrazovanja (4 600 sati teoretskog i praktičnog obrazovanja). Predloženim zakonom precizno se određuju kompetencije medicinske sestre, sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti, kontrola kvalitete i stručni nadzor nad radom medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Također se omogućava školovanje sestara na svim razinama te stjecanje uvjeta za pružanje svih razina medicinske njege, uključujući i najsloženiju njegu potrebnu u sklopu suvremene medicinske usluge. Isto tako, omogućeno je sudjelovanje medicinskih sestara u nastavi i znanstvenom radu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA  O SESTRINSTVU

uz sljedeći amandman

Amandman I.

U članku 13.  u dodanom članku 16.a, stavku 5., podstavku 3. iza riječi: “organizira i upravlja“ riječ: “resursima“ zamjenjuje se riječju: “potencijalima“.

Obrazloženje: Predloženim amandmanom dorađuje se izričaj odredbi kako bi bio u duhu hrvatskog jezika.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 56. sjednici  Odbora, održanoj 12. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o djelatnosti socijalnog rada, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se predloženim zakonom u sklopu reforme sustava socijalne skrbi uređuje djelatnost socijalnog rada na način da se njime definira sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti te stručni nadzor, kako nad radom magistara socijalnog rada, tako i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada.

Članovi Odbora dodali su i kako je s konačnim prijedlogom zakona potrebno jasnije definirati razliku između magistara socijalnog rada i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u odnosu na samostalan rad i obavljanje  djelatnosti socijalnog rada u radnom odnosu ili privatnoj praksi. Osnivanjem Hrvatske komore socijalnog rada kao samostalne i neovisne strukovne organizacije sa svojstvom pravne osobe s javnim ovlastima želi se osigurati profesionalni razvoj struke te istovremeno zaštiti interes magistara socijalnog rada kao i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada. 

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o djelatnosti socijalnog rada, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se  predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga  zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 56. sjednici  Odbora,  održanoj    12. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o edukacijsko – rehabilitacijskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se predloženim zakonom cjelovito i jedinstveno uređuje djelatnost edukacijskih rehabilitatora, što je važan preduvjet brže i kvalitetnije implementacije nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama kao i osoba s invaliditetom.

Članovi Odbora dodali su i kako je s konačnim prijedlogom zakona potrebno jasnije definirati razliku između magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Naime, njihove interese predstavljat će i zastupati će Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora koja se ovim prijedlogom zakona definira kao samostalna strukovna organizacija  sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.

Osnivanjem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora regulirati će se obavljanje edukacijsko – rehabilitacijske djelatnosti u privatnoj praksi, smanjiti broj nestručnih zamjena na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora, pratiti potrebe za kadrovima određenih specijalnosti i poticati razvoj novih usluga i mreže uslužnih centara.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o edukacijsko – rehabilitacijskoj djelatnosti, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 56. sjednici  Odbora, održanoj 12. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se  predloženim Zakonom želi urediti sadržaj i način djelovanja logopeda i logopedske djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Predloženim zakonom propisuju se uvjeti za stjecanje odobrenja za samostalan rad, za obavljanje djelatnosti kao i uvjeti i načini provedbe nadzora nad radom logopeda – pripravnika i kontrole kvalitete pruženih usluga.

Također se propisuje osnivanje Hrvatske logopedske komore kao i obveza udruživanja logopeda u svrhu profesionalnog razvoja struke, promicanja, zastupanja i usklađivanja interesa logopeda kao i nadzor nad odgovornim i zakonitim radom logopeda.

Po mišljenju članova Odbora, izuzetno je važno  konačnim prijedlogom zakona jasnije definirati razliku između magistara logopedije i sveučilišnih prvostupnika logopedije u odnosu na samostalan rad i obavljanje logopedske djelatnosti u privatnoj praksi.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se  predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga  zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 56. sjednici Odbora, održanoj 12. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja važećeg Zakona o kemikalijama sa Zakonom o trgovini („Narodne novine“, br. 87/08) i to u dijelu koji se odnosi na pojam „uvoznika“, tj. proširenje tog pojma i na „fizičke osobe“ koje radi obavljanja registrirane djelatnosti uvoze robu i usluge u Republiku Hrvatsku.

Također je potrebno odredbe važećega Zakona uskladiti sa novim ustrojem sanitarne inspekcije u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi izmijenjenim Zakonom o sanitarnoj inspekciji („Narodne novine“, br. 113/08), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Predložene izmjene i dopune, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila, nužne su i radi usklađivanja s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije od 18. prosinca 2008. godine o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa. Nadalje, zakonski prijedlog se dopunjuje odredbama koje će omogućiti da se u zakonodavstvo Republike Hrvatske na odgovarajući način prenesu odredbe Uredbe REACH vezano uz tvari koje na razini Europske unije podliježu postupku odobravanja. U skladu s Uredbom 1272/2008 Europskog parlamenta mijenjaju se i neki osnovni pojmovi i definicije u prometu kemikalija. Tako se mijenja definicija proizvoda i polimera, a uvode se nove definicije korisnika, distributera, primatelja, kao i definicija skladištenja te kategorije opasnosti od kemikalija. Također, važeći Zakon se usklađuje sa Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09.) vezano uz odobravanje obavljanja djelatnosti s opasnim kemikalijama, a u svrhu ispunjenja jedne od mjera u Poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KEMIKALIJAMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 56. sjednici Odbora, održanoj 12. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o socijalno – pedagoškoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazlažući Prijedlog zakona predstavnik predlagatelja je istakao da se njime po prvi put želi sustavno urediti sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja te uvjeti za obavljanje socijalno – pedagoške djelatnosti.

Definiraju se dužnosti i stručni nadzor nad radom magistara socijalne pedagogije i sveučilišnih prvostupnika socijalne pedagogije nad provođenjem socijalno – pedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Zakonskim prijedlogom precizno se propisuju uvjeti za davanje odobrenja za samostalan rad kao i pitanje stručnog usavršavanja magistara socijalne pedagogije i sveučilišnih prvostupnika socijalne pedagogije.

Osnivanjem Hrvatske komore socijalnih pedagoga kao samostalne i neovisne strukovne organizacije sa svojstvom pravne osobe s javnim ovlastima, postići će se usmjeravanje profesionalnog razvoja struke, promicanje, zastupanje i usklađivanje interesa magistara socijalne pedagogije i sveučilišnih prvostupnika socijalne pedagogije.

Članovi Odbora dodali su i kako je s konačnim prijedlogom zakona svakako potrebno jasnije definirati razliku između magistara socijalne pedagogije i sveučilišnih prvostupnika socijalne pedagogije i to u pogledu kompetencija, prava na usavršavanje i prava na obavljanje privatne prakse. Na ovaj način uređena socijalno – pedagoška djelatnost svakako će dovesti do kvalitetnije usluge i zadovoljstva korisnika.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o socijalno – pedagoškoj djelatnosti, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 55. sjednici Odbora, održanoj 5. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja je objasnio osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije vezano uz Poglavlje 3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, a sukladno Direktivama Europskog parlamenta i Vijeća Europe o priznavanju stručnih kvalifikacija.

Osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica, predloženim Zakonom se omogućava pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici koja vrijede za njezine državljane. U skladu s prijedlogom Europske komisije, priznaje se stečeno pravo doktoru medicine koji je imao poslovni nastan u općoj medicini u okviru sustava zdravstvene zaštite prije dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

U raspravi su članovi Odbora ukazali na iskustva nekih europskih zemalja u kojima su uočeni trendovi povremenih i trajnih migracija doktora medicine iz matične zemlje u neku od drugih zemalja članica Europske unije. Takav trend mogao bi dovesti do zabrinjavajućeg nedostatka kvalitetnih doktora medicine, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila. Kao rješenje, članovi Odbora predložili su povećanje upisnih kvota na visokoškolske i fakultetske ustanove, a u cilju obrazovanja što većeg broja kvalitetnih doktora medicine.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 55. sjednici Odbora, održanoj 5. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. ožujka 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se u cilju provedbe opsežne reforme sustava socijalne skrbi provodi reforma sustava novčanih naknada, reforma sustava socijalnih usluga, njihovog financiranja kao i reforma sustava javne socijalne službe. Predloženim zakonom se postojeći sustav višestruke socijalne pomoći pojednostavljuje u smislu jasnijeg definiranja uvjeta te jednostavnijeg i učinkovitijeg postupka ostvarivanja prava, što će pridonijeti poboljšanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina.

Objedinjavanjem postojećih novčanih davanja na osam novčanih naknada i potpora i njihovim boljim definiranjem smanjuje se administriranje, a odvajanjem novčanih naknada od socijalnih usluga i skraćivanjem postupka olakšava se pristup pravima korisnika. Predloženim Zakonom racionalizira se postojeća mreža centara za socijalnu skrb na način da jedan od postojećih centara za socijalnu skrb postaje zavod za socijalnu skrb u županiji, koji će prema unaprijed utvrđenim kriterijima imati područne centre za socijalnu skrb kao podružnice i manje urede, a radi veće dostupnosti korisnicima. Zakon detaljno definira djelokrug rada novih ustrojbenih jedinica.

Jedan od osnovnih ciljeva reforme sustava socijalne skrbi usmjeren je prema deinstitucionalizaciji odnosno pružanju usluga izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi. Značajno poboljšanje postići će se uvođenjem novog sustava od 9 osnovnih socijalnih usluga među kojima su informiranje, prepoznavanje i procjena potreba, savjetovanje i pomaganje, pomoć i njega u kući, stručna pomoć u obitelji (patronaža), rana intervencija itd.

Kao najvažnija nova novčana potpora uvodi se inkluzivni dodatak, namijenjen osobama s invaliditetom u svrhu stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti pri uključivanju u svakodnevni život. Iznos socijalnih potpora, odnosno novčanih naknada veže se uz proračunsku osnovicu. Osnovica za pomoć za uzdržavanje samaca veže se uz liniju siromaštva i povećava se s 500 na 600 kuna. Invalidnina za djecu s teškoćama u razvoju ostaje nepromijenjena, dok se obiteljima s dvoje i više djece s teškoćama u razvoju omogućuje da, ne kao do sada samo jedan, nego i drugi roditelj može stjecati status njegovatelja. Predloženim se zakonom jasnije definira imovinski cenzus koji će biti odlučujući za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tako će socijalnu pomoć moći ostvariti osobe ili obitelji kojima ukupna vrijednost imovine ne prelazi 100 proračunskih osnovica (izračunava se svake godine). Predloženim Zakonom osniva se Nacionalno socijalno vijeće za prepoznavanje i proučavanje socijalnih problema te davanje i predlaganje stručnih mišljenja na području socijalnog planiranja i razvojnog usmjerenja u djelatnosti socijalne skrbi. Mrežom javne socijalne službe određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno područje županija potreban broj domova socijalne skrbi, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, a mjerila za utvrđivanje mreže javne socijalne službe u Republici Hrvatskoj određuju se socijalnim planom u županiji. Zakon uvodi i centralnu evidenciju centara i korisnika socijalne skrbi kao i inspekcijski nadzor nad cijelim sustavom.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 54. sjednici Odbora, održanoj 9. ožujka 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predložene izmjene, kako je u uvodnom obrazloženju iznio predstavnik predlagatelja, odnose se na smanjenje postotka sudjelovanja osiguranih osoba za zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, te prilikom izdavanja lijekova na recept. Predloženim se izmjenama smanjuje iznos participacije sa sadašnjih 0,45% na 0,30% proračunske osnovice. Tako će osiguranici umjesto 15 kuna plaćati 10 kuna za preglede, recepte i uputnice kod svog liječnika u primarnoj zaštiti, ukoliko tog troška nisu oslobođeni zbog plaćanja dopunskog osiguranja ili po nekoj drugoj zakonskoj osnovi.

Članovi Odbora u raspravi su podržali predložene izmjene Zakona kao jednu u nizu mjera provedbe reforme sustava zdravstva kao i u okviru provedbenih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za ostvarenje gospodarskog oporavka. Istaknuto je također kako je dug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u posljednje nešto više od dvije godine smanjen za dvije milijarde kuna te se za prošlu godinu očekuje pozitivna nula.

Predložene izmjene, nužne su i radi usklađivanja s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, a odnose se na postupak ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te osiguranja zaštite prava kroz prvostupanjski i drugostupanjski upravni postupak pred Upravnim sudom.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 54. sjednici Odbora, održanoj 9. ožujka 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i porodiljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja je objasnio osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije na području socijalne politike i zapošljavanja.

Predloženi zakon pripada dijelu populacijske politike, a zadaća mu je štititi majčinstvo, poticati natalitet, pomoći pri usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obveza, omogućiti očevima sudjelovanje u ranom podizanju djece te podignuti kvalitetu obiteljskog života.

Predloženim mjerama nastoji se pojačati zaštitu trudne radnice, radnice koja je nedavno radila te koja doji. Produžavanje obveznog rodiljnog dopusta s 70 na 98 dana dodatno će pridonijeti zdravlju majke i djeteta, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila. Svrha je nakon 98 dana potaknuti očeve da koriste rodiljni dopust te se očekuje porast broja očeva za nekih 10 - 15%. Prema podacima za prošle dvije godine to pravo prosječno koristi 100 do 110 očeva, za što se mjesečno izdvaja oko 120 000 kuna, a u budućnosti se predviđa oko 223 000 kuna.

Prema postojećem zakonodavstvu propisano je pravo na rodiljni dopust u trajanju od šest mjeseci, dok će nakon ulaska u Europsku uniju to pravo biti produženo na najmanje osam mjeseci uz mogućnost prenošenja prava s jednog roditelja na drugog u trajanju od najmanje tri mjeseca. Kao novina, Zakonom se uvodi i pravo na slobodni dan radi prenatalnog pregleda.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I PORODILJSKIM POTPORAMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 53. sjednici Odbora, održanoj 2. veljače 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se predloženim izmjenama i dopunama Zakona produljuje rok jedinicama područne samouprave za provedbu postupka davanja koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe do kraja 2011. godine.

Predložene izmjene su prijeko potrebne zbog složenosti postupka, a u svrhu osiguranja kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite sukladno afinitetima liječnika i potrebama pacijenata.

Predloženim Zakonom propisuje se prioritet pri zapošljavanju liječnika primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja nakon isteka roka za predaju ponuda po objavljenoj obavijesti o namjeri davanja koncesije, ukoliko isti ispunjavaju tražene uvjete po natječaju za zapošljavanje.

U raspravi su članovi Odbora podržali pojednostavljenje administrativnog postupka nastavka rada liječnika primarne zdravstvene zaštite u privatnoj praksi u slučajevima prestanka koncesije.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 „suzdržanim“ glasom) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 52. sjednici Odbora, održanoj 27. siječnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2011. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge predloženih izmjena i dopuna. Kako je istakao, određene izmjene rezultat su reforme sustava zdravstvenog osiguranja, dok se pojedinim odredbama dodatno definira Zakon u svrhu sigurnije primjene i tumačenja. Naime, praćenjem dosadašnje prakse primjene Zakona, ukazala se potreba za izmjenama i dopunama koje su posljedica u međuvremenu donesenih i izmijenjenih zakona u odnosu na doprinose.

Predložene izmjene i dopune nužne su radi usklađivanja sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu na način da se brišu odredbe Zakona u kojima se spominje obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, vrste i stope za obračun doprinosa za to osiguranje i nositelj toga osiguranja.

Sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama usklađuju se odredbe Zakona koje uređuju obveze doprinosa prema naknadi plaće samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na način da to pravo, umjesto centara za socijalnu skrb, utvrđuje nadležna ustrojbena jedinica HZZO - a. Tijekom rasprave članovi Odbora podržali su jasnije definiranje odredbi prema kojima se od obveze doprinosa izuzima mirovina koja je ostvarena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kao posebnom propisu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 2 „suzdržana“ glasa, odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O
IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 51. sjednici Odbora, održanoj 9. prosinca 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o primaljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom izlaganju objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Prije svega riječ je o usklađivanju važećeg zakona sa pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju 3. Sloboda pružanja usluga, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i djelokrug rada primalja. Time se preuzimaju odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija.

Primaljstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Predloženim Zakonom precizno se određuje djelokrug rada primalja te propisuju uvjeti za potreban multidisciplinaran pristup u obavljanju djelatnosti. Uređuje se područje prava na samostalan rad, nadležnost strukovne komore i voditelja tima primaljske skrbi.

Uz jedinstven pristup u temeljnom obrazovanju primalja, koje obuhvaća propisano minimalno redovno osposobljavanje, propisuje se i obrazovanje na preddiplomskom studiju te dodatno usavršavanje. Obzirom da je primaljstvo, kako određuje Svjetska zdravstvena organizacija, integralni dio cjelokupne zdravstvene zaštite koje obuhvaća promociju zdravlja i prevenciju bolesti uz pružanje prve pomoći i u odsutnosti liječnika, potrebno je osigurati prema načelima profesionalne etike kontrolu kvalitete i stručni nadzor, na što su tijekom rasprave članovi Odbora skrenuli pažnju. Usklađujući se s Direktivom EU, Zakonom se određuje nadležnost rada primalja u svim razinama zdravstvene zaštite. Isto tako Zakon utvrđuje potrebnu razinu obrazovanja za primalje.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje predloženog Zakona, budući da će predložene izmjene i dopune pridonijeti kvalitetnijoj primjeni usvojenih znanja i praćenju dostignuća iz područja primaljske skrbi.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O
IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIMALJSTVU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 50. sjednici Odbora, održanoj 22. studenoga 2010., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge predloženih izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađenja pojmova vezanih uz preuzimanje poslova koje je do sada obavljao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, a koje će s 1. siječnja 2011. preuzeti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Predloženim Zakonom se propisuje sastav Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva koje će rješavati o odštetnim zahtjevima, a koji se sačinjavati predstavnici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, ministarstva nadležnog za zdravstvo, ministarstva nadležnog za financije, ministarstva nadležnog za pravosuđe, predstavnik Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, predstavnik udruga radnika oboljelih od profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom i dva predstavnika sindikata.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (uz jedan glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA
ZAKONA O OBEŠTEĆENJU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 50. sjednici Odbora, održanoj 22. studenoga 2010., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Kako je uvodno obrazložio predstavnik predlagatelja, predloženim Zakonom proširuju se djelatnosti Hrvatskoga zavoda za toksikologiju obzirom da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o športu Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu pripaja Hrvatskom zavodu za toksikologiju.

Tako se uređuje da će Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping pratiti i provoditi međunarodne konvencije protiv dopinga u športu, sustavno pratiti i koordinirati akcije vladinih i nevladinih organizacija u borbi protiv dopinga u športu, predlagati i provoditi mjere u borbi protiv dopinga u športu i primjenjivati kodeks Svjetske antidoping agencije te pravila Hrvatskog olimpijskog odbora, Međunarodnog olimpijskog odbora i međunarodnih športskih saveza.

Predloženim zakonom također se uređuje da je danom početka rada zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave obvezan preuzeti radnike koji su radili u djelatnosti hitne medicinske pomoći doma zdravlja te prostor i opremu koju su do dana početka rada koristili za obavljanje djelatnosti hitne medicinske pomoći. Predloženim izmjenama uređuje se također da domovi zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća mogu poslovne prostore dati u zakup pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe, a na temelju odluke upravnog vijeća uz suglasnost osnivača mogu poslovne prostore dati u zakup pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti i izvan mreže javne zdravstvene službe. Također, na temelju odluke upravnog vijeća te uz suglasnost osnivača i ministra domovi zdravlja mogu poslovne prostore dati u zakup pravnim i fizičkim osobama za obavljanje nezdravstvene djelatnosti.

Predloženim zakonom izvršene su odgovarajuće izmjene vezane uz Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 „suzdržanim“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 50. sjednici Odbora, održanoj 22. studenoga 2010., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene rezultat su reorganizacije sustava provedbe obveznoga zdravstvenoga osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Kao jedinstveni nositelj obavljanja poslova obveznoga zdravstvenoga osiguranja sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju kao i poslova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu koje taj Zavod provodi sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, predlaže se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Predloženim zakonom poslove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje preuzeo bi s 1. siječnja 2011. godine.

Također se predlaže da sa stupanjem na snagu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu započne poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje izvan državnog proračuna.

Predloženim Zakonom mijenja se rok prijave na obvezno zdravstveno osiguranje sa sadašnjih 15 na 8 dana, čime se rok prijave u obveznom zdravstvenom osiguranju izjednačava s rokom prijave u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, čime se omogućuje preciznije vođenje podataka o osiguranicima i ostalih podataka koji se prikupljaju i koriste u provedbi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 „suzdržanim“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 50. sjednici Odbora, održanoj 22. studenoga 2010., raspravio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, predloženim izmjenama se propisuje prestanak važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu kojim su uređeni poslovi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, a kojeg će s 1. siječnja 2011. preuzeti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 „suzdržanim“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA
ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 50. sjednici Odbora, održanoj 22. studenoga 2010., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kao što je na početku rasprave istaknuto, predloženim izmjenama i dopuna usklađuju se pojmovi vezani uz poslove koje je do sada obavljao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, a koje će s 1. siječnja 2011. preuzeti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Ovim prijedlogom uređuje se praćenje zdravstvenog stanja radnika profesionalno izloženih azbestu, radnika koji imaju priznatu profesionalnu bolest izazvanu azbestom, kao i dijagnostički postupci kod sumnje na postojanje profesionalne bolesti na način da ih provode doktori specijalisti medicine rada u zdravstvenoj ustanovi ili specijalisti medicine rada u privatnoj praksi uključeni u mrežu ugovornih subjekata medicine rada.

Nadalje, postupak utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti uzrokovane azbestom provoditi će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (uz jedan glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNOM
ZDRAVSTVENOM NADZORU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 49. sjednici Odbora, održanoj 16. studenoga 2010. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istakao, ukupni rashodi državnog proračuna za 2011. godinu iznosit će 122, 31 milijardu kuna, a prihodi planirani za 2011. godinu 107,4 milijarde kuna, dok će deficit biti 14,8 milijardi kuna ili 3,4 posto BDP – a. Proračun u 2011. godini predviđa gospodarski rast od 1,5 posto.

U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora bila je mišljenja kako je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi učinilo velike napore za racionalizacijom i uštedom. Naime, iako su prihodi Ministarstva manji za 2,7%, a Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje čak za 480,7 milijuna kuna, reformom zdravstvenog sustava istovremeno će se osigurati funkcioniranje svih razina zdravstvene zaštite bez ukidanja prava. Pohvalno je također da se nastavlja ubrzana dinamika obnavljanja stare opreme te da se sredstva za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i prevenciju malignih bolesti neće smanjivati. Zahvaljujući reformama, zdravstveni sustav Republike Hrvatske jedan je od rijetkih u svijetu, koji nije osjetio gospodarsku krizu. Naprotiv, za manje novaca obavljeno je više zdravstvenih usluga, povećana je potrošnja lijekova i učinjena je značajna obnova medicinske infrastrukture. Proračun osigurava daljnja poboljšanja kontrole kvalitete usluga. Također, omogućuje daljnji napredak transplatacijske medicine, uvođenje telemedicine, kao i daljnji napredak u razvoju hitne medicinske pomoći.

Novim sustavom praćenja i odobravanja bolovanja smanjena je stopa bolovanja za 25%, čime je postignuto da je dnevno 14.000 radnika više prisutno na poslu. Daljnjom racionalizacijom i informatizacijom broj djelatnika u HZZO – u smanjen je za 4%. Zaključno, svi procesi se provode i daju rezultate, kao što je smanjenje lista čekanja za 30%, značajno smanjenje duga HZZO-a i bolnica.

U sustavu socijalne skrbi također nema smanjenja sredstava, istaknuto je u raspravi, dok će reforma sustava socijalne skrbi dovesti do racionalizacije, decentralizacije i deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 48. sjednici Odbora, održanoj 10. studenoga 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 689/2008  Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja je objasnio osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od štetnih opasnih kemikalija. 

Predložene izmjene i dopune, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila, nužne su radi usklađivanja s Uredbom Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije o izvozu i uvozu opasnih kemikalija iz 2008. godine te ujedno predstavljaju mehanizam za njezinu provedbu.

Kako je Zakonom predviđeno, kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe i ovoga Zakona utvrđuje se Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koje će pri provedbi surađivati  sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove poljoprivrede, prometa, zaštite okoliša, gospodarstva i carinskog nadzora.

Utvrđene zadaće nadležnoga tijela među ostalima uključuju sudjelovanje s Europskom komisijom i drugim državama članicama u provedbi aktivnosti u skladu s Uredbom, prikupljanje, obradu i dostavu podataka o izvozu i uvozu u prethodnoj kalendarskoj godini, sudjelovanje s drugim državama članicama Europske unije pri obavješćivanju o kemikalijama, čija je uporaba zabranjena ili ograničena te sudjelovanje u donošenju odluke o uvozu u Europsku uniju.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 689/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZVOZU I UVOZU OPASNIH KEMIKALIJA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 47. sjednici Odbora, održanoj 4. studenoga 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Donošenjem ovog Zakona definiraju se organizacije koje se primarno bave prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, različiti oblici humanitarne pomoći i ciljne skupine u skladu s postojećim potrebama u društvu na području prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći. Nadalje, uvode se i odredbe o organiziranju humanitarnih akcija, a umjesto pojma humanitarnih organizacija uvodi se pojam pravnih osoba koje su pribavile rješenje za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Zakonski prijedlog omogućuje prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registriranim, domaćim i stranim neprofitnim pravnim osobama, odnosno pravnim osobama upisanim u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj.

Uvažavajući sve primjedbe, prijedloge i mišljenja iznesena u raspravi u prvom čitanju Prijedloga zakona, dopunjena je odredba kojom se na način da se humanitarna pomoć pruža svim žrtvama i socijalno osjetljivim skupinama neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, dobi, invaliditetu ili drugim osobinama.

Kao priznanje za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada u Republici Hrvatskoj utvrđuje se državna nagrada za humanitarni rad koju dodjeljuje Republika Hrvatska kao nagradu za životno djelo, kao i godišnja nagrada, te uvjeti i način dodjele. Podržan je također prijedlog da se povećaju kazne za prekršaje počinjene povredama odredbi ovoga Zakona.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O HUMANITARNOJ POMOĆI

uz sljedeće amandmane

Amandman I.

U članku 3. stavku 4. iza riječi:“neprofitnih“ dodaju se riječi:“pravnih osoba kojima prikupljanje humanitarne pomoći nije djelatnost“.

Obrazloženje

Odredbom članka 3. stavka 4. treba jasnije propisati da se uvjeti organiziranja humanitarnih akcija odnose samo na neprofitne pravne osobe kojima prikupljanje humanitarne pomoći nije djelatnost, a što iz sadašnje odredbe nije jasno.

Amandman II.

U članku 5. stavku 2. točka 4. mijenja se i glasi:
„uvjerenje, ne starije od tri mjeseca, da se protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak.“

U članku 5. iza stavka 4. dodaje se stavak 5., koji glasi:
„Nadležni ured obvezan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da odgovornoj osobi podnositelju zahtjeva nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti.“

Obrazloženje

Potrebno je uskladiti prijedlog Zakona s odredbama članka 86. Kaznenog zakona.

Amandman III.

U članku 7. stavku 4. tekst iza riječi: »uvjerenje» briše se, te se dodaje novi tekst koji glasi: „,ne starije od tri mjeseca, da se protiv fizičke osobe, odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak.“

U članku 7. iza stavka 4. Dodaje se novi stavak 5., koji glasi:
„Nadležni ured obvezan je po službenoj dužnosti pribaviti dokaz da odgovornoj osobi podnositelju zahtjeva nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti.“

Dosadašnji stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 6., 7. i 8.

Obrazloženje

Potrebno je uskladiti prijedlog Zakona s odredbama članka 86. Kaznenog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 46. sjednici  Odbora,  održanoj 25. kolovoza 2010. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Upoznao je članove odbora sa makroekonomskim okvirima u okviru kojih za cijelu 2010. godinu očekuje realni pad BDP-a od 1,6%. Projekcije ukazuju na realno smanjenje osobne potrošnje u 2010. godini.

Ovim rebalansom postižu se dodatne uštede na rashodnoj strani proračuna smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna, ali zbog potrebe za dodatnim sredstvima na pojedinim kategorijama rashoda poput mirovina, naknada za nezaposlene, poticaja u poljoprivredi, porodiljne naknade, naknada za štete uzrokovane elementarnim nepogodama i  provedbe referenduma. Istodobno, Vlada je smanjila rashode ministarstava za 1,5 milijardi kuna što je značajno smanjenje za preostalo kratko proračunsko razdoblje. Konačan efekt rebalansa je povećanje rashoda za 898,2 milijuna kuna. Ovo povećanje rashoda i planirano smanjenje prihoda utjecat ce na povećanje deficita na 4,2% BDP-a u 2010. godini, koji je međutim prihvatljiv, jer će se provedbom Programa gospodarskog oporavka i ostvarivanjem prvih efekata u sljedećoj i narednim godinama negativni trendovi promijeniti u pozitivne i deficit ce se značajnije smanjivati do potpunog uravnoteženja prihoda i rashoda. Također je istaknuto kako je s tim deficitom Republika Hrvatska ispod prosjeka deficita Europske unije koji iznosi 6,6%.

Tijekom rasprave, članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo činjenicom da je usprkos nepovoljnim makroekonomskim uvjetima i globalnoj gospodarskoj krizi, zdravstveni sustav jedan od stabilnijih zdravstvenih sustava ovog trenutka u Europi. Slijedeće je posljedica provedbe zdravstvene reforme, koja pokazuje znatne uštede i smanjenje troškova i dugova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Kako je istaknuto, zdravstveni sustav sudjeluje u rebalansu s 306,3 milijuna kuna osiguranih unutarnjom preraspodjelom te se očekuje da će do kraja godine funkcionirati na istoj razini ukoliko i makro ekonomska kretanja budu pozitivna. Od navedene preraspodjele 78,6 milijuna kuna otpada na uštedu rashoda Ministarstva, a ostatak na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i to bez smanjenja prava osiguranika.

Nakon rasprave, članovi Odbora su, uz 2 glasa „protiv“, odlučili predložiti  Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 46. sjednici  Odbora,  održanoj 25. kolovoza 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno  s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su, uz 2 glasa „protiv“, odlučili predložiti  Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 45. sjednici Odbora, održanoj 6. srpnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, s Konačnim  prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. lipnja 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za donošenje ovog Zakona. Kako je istakao, njime se namjerava postići usklađivanje hrvatskog zakonodavnog okvira zaštite od neionizirajućeg zračenja s europskim. Zakonom se uređuje i način praćenja europskih propisa i njihovo ugrađivanje u domaće zakonodavstvo.

Nezaustavljivi tehnološki razvitak posljednjih desetljeća uvjetovao je promjenu prirode elektromagnetske biosfere, što je rezultiralo i većom spoznajom o štetnim učincima tih zračenja zbog čega je posljednjih godina intenzivirano zakonsko uređenje ovoga područja.

Predloženim Zakonom, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila, na jedinstven i planiran način namjerava se osigurati zaštita života i zdravlja ljudi, bez obzira na intenzitet, vrstu, podrijetlo i namjenu izvora neionizirajućeg zračenja, što se najbolje može ostvariti unaprijed planiranim i obvezujućim mjerama postupanja, a u cilju smanjenja rizika od štetnih posljedica.

Neujednačenost učinaka pojedine vrste zračenja, posebnosti bioloških i zdravstvenih posljedica izlaganja tom zračenju uvjetuju detaljno uređivanje  pravilnicima koji će obuhvatiti određena područja (npr. ultrazvuk, UV, elektromagnetska polja i sl.).

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 44. sjednici Odbora, održanoj 17. lipnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanitarnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se  predloženim izmjenama i dopunama Zakona uređuje da sanitarna inspekcija poslove inspekcijskog nadzora obavlja nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se uređuje zaštita zdravlja ljudi i na području zaštite javnozdravstvenog interesa.

Predloženim Zakonom se uređuje da se pod poslovnim prostorijama razumijevaju i stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostori kao i prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i fizička osoba obavlja odobrenu djelatnost.

Također se ovlašćuju sanitarni inspektori da u okviru svih drugih zakonom propisanih ovlasti zabrane uporabu radnih i pomoćnih prostorija u trajanju i do 6 mjeseci, ukoliko bi se istovjetni nedostaci opetovano utvrdili.  Članovi Odbora smatraju da s ovim izmjenama sanitarna inspekcija učvršćuje svoj položaj stožerne institucije očuvanja zdravlja. U svom dosadašnjem radu sanitarna inspekcija je pokazala dobru organiziranost i učinkovitost, a predložene izmjene takav će njezin rad dodatno unaprijediti.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SANITARNOJ INSPEKCIJI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 42. sjednici Odbora, održanoj 18. svibnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2010. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge predloženih izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, br. 150/08) koji je Hrvatski sabor donio u prosincu 2008. godine s Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 155/09) i to u dijelu koji se odnosi na koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe kako bi se u potpunosti precizirala provedba postupka davanja koncesija.
Tako se predloženom izmjenom isključuju od davanja koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe domovi zdravlja  i ustanove za zdravstvenu njegu čiji je  osnivač županija odnosno grad Zagreb.
Zakonom se točno određuje broj koncesija određen mrežom javne zdravstvene službe ili mrežom  ugovornih subjekata medicine rada umanjen za broj timova primarne zdravstvene djelatnosti za koji dom zdravlja ima sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom.
Ovim prijedlogom daje se i zakonski okvir o dopunskom radu liječnika na način da se kao uvjet za davanje odobrenja propisuje prethodno sklopljeni tripartitni ugovor o međusobnim pravima i obvezama između poslodavca i privatnog zdravstvenog radnika, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili zdravstvene ustanove u kojoj ce zdravstveni radnik za svoj račun obavljati poslove iz djelatnosti poslodavca. Na taj se način sustav stavlja pod kontrolu, eliminira se siva zona djelovanja Ugovora, te se istovremeno definira minimalna cijena rada.  Nadalje se uređuje da poslove iz djelatnosti poslodavca ne smiju sklapati za svoj račun ravnatelj, zamjenik ravnatelja niti pomoćnik ravnatelja zdravstvene ustanove.
Predloženim Zakonom Hrvatski zavod za telemedicinu definira se kao državni zdravstveni zavod, čime se dodatno promiče primjena tehnike i tehnologije u dijagnostici i liječenju na daljinu u Republici Hrvatskoj u cilju olakšanog pružanja zdravstvene zaštite.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA  O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

   PREDSJEDNIK ODBORA

           Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 42. sjednici Odbora, održanoj 18. svibnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2010. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Kao što je na početku rasprave istaknuto, donošenjem ovih izmjena i dopuna Zakona definiraju se skupine osiguranika Zavoda, za koje se sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja, osiguravaju u državnom proračunu. Nadalje, uvodi se prihodovni cenzus, koji se propisuje za svakog osiguranika – samca, za razliku od ranije, kada je to bio slučaj samo za umirovljenika – samca.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona izjednačava se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sa drugim osiguravateljima u provođenju dodatnog zdravstvenog osiguranja, a u svrhu jačanja konkurentnosti, s tim da sve ugovorene premije vrijede do isteka roka na koji su sklopljeni.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glasom „protiv“ i 1 „suzdržanim“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

   PREDSJEDNIK ODBORA

           Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 42. sjednici Odbora, održanoj 18. svibnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2010. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Kako je istakao, predloženim izmjenama i dopunama Zakona  kao novina se uvodi obveza osiguranika Zavoda da snosi troškove zdravstvene zaštite koju bi koristio za estetske zahvate, uz iznimku rekonstrukcije kod kongenitalnih anomalija, rekonstrukcije dojke nakon mastektomije i estetske rekonstrukcije nakon teških ozljeđivanja. Nadalje, regulira se mimoilaženje  liste čekanja u privatnim ustanovama, na način da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neće refundirati uplaćeni novac osiguranika, dok se istovremeno u svrhu jačanja konkurentnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, isti ovlašćuje da utvrđuje osnovicu i stopu te način obračuna i uplate posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu  za osiguranike Zavoda koji po privatnom poslu borave u inozemstvu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

   PREDSJEDNIK ODBORA

           Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 41. sjednici  Odbora, održanoj 28. travnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o Hrvatskom Crvenom križu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. travnja 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženje predstavnik predlagatelja istaknuo je da je u odnosu na važeći Zakon o Hrvatskom Crvenom križu (NN, broj 92/01 i 28/03), u ovom zakonskom prijedlogu kvalitetnije i preciznije definirano humanitarno djelovanje i rad Hrvatskog Crvenog križa, njegovo ustrojstvo, javne ovlasti, djelovanje i financiranje. Implementacijom III.  Dopunskog protokola Ženevskih konvencija iz 2005. godine u ovaj zakonski prijedlog, gdje je usvojen dodatni znak raspoznavanja i zaštite „crveni kristal“, hrvatsko se  zakonodavstvo u ovom dijelu u potpunosti usklađuje s promjenama i prihvaćenim standardima u međunarodnoj zajednici.

U opširnoj raspravi posebno je istaknut značaj i uloga Hrvatskog Crvenog križa u Domovinskom ratu i poraću, njegovo djelovanje u rješavanju humanitarnih ciljeva u miru, zaštiti i unapređenju zdravlja, socijalne skrbi, zdravstvenog i humanitarnog odgoja, organiziranju prihvata i raspoređivanju humanitarne pomoći, koordiniranju i provedbi akcija solidarnosti za pomoć osobama u potrebi i žrtvama oružanih sukoba kao i populariziranje dobrovoljnog davanja krvi. Njegovo djelovanje je posebice prepoznato u situacijama prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća.

Tijekom rasprave, izražena je bojazan da će primjenom čl. 30, stavka 2. i 3. biti znatno smanjena financijska potpora Hrvatskom Crvenom križu na razini osiguranja sredstava iz prihoda poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te da  će biti dovedeno u pitanje funkcioniranje i provođenje već uspostavljenih programa. Naime, u tom članku smanjuje se razina izdvajanja jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava u odnosu na prethodni zakon.

Novim zakonskim prijedlogom rješava se i novonastali problem u pružanju usluga smještaja i prehrane osobama kojima je to potrebno iz zdravstvenih, socijalnih i drugih razloga te za članove Hrvatskoga Crvenog križa. Navedene usluge donošenjem Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN br. 138/06) te Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN br. 68/07), Hrvatski Crveni križ ne bi mogao obavljati jer bi se nalazio u prekršaju, neovisno o tome da ih obavlja kao neprofitna organizacija i bez stjecanja dobiti. Ovim zakonskim prijedlogom utvrđeno je da se pružanje usluga smještaja i prehrane u objektima Crvenog križa kao i prijevoza ne smatraju  turističkom i ugostiteljskom djelatnošću. Zakonom se uređuje da se Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici osnivaju, djeluju i prestaju s djelovanjem sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i djelovanje udruga.

Također je naglašen značaj i uloga osnivanja Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja. Pozitivnim je ocijenjeno ustrojavanje Službe traženja kroz Nacionalni ured službe traženja u Središnjem uredu Hrvatskoga Crvenoga križa, što proizlazi i iz obveza Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola I. i II.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (uz jedan glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU

uz jednoglasno utvrđene sljedeće amandmane:

Amandman I
 
U članku 10. stavku 1. točka mijenja se i glasi:
„5. organiziraju i provode prijevoz robe u humanitarne i druge svrhe, prijevoz osoba s invaliditetom, kroničnih bolesnika, starih i nemoćnih te osoba s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem, dobrovoljnih davatelja krvi i članova Crvenog križa“.

Obrazloženje

Tekst Zakona na ovaj način usklađuje se terminološki s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.

Amandman II

U članku 30. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici uz sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu steći i druga sredstva jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave sukladno ugovoru  s jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom omogućava se da Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici uz sredstva određena u članku 30. mogu steći i druga sredstva jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave sukladno ugovoru  s jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 40. sjednici Odbora, održanoj 14. travnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim pripravcima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja važećeg Zakona o biocidnim pripravcima sa Zakonom o trgovini (Narodne novine, br. 87/08) koji je Hrvatski sabor donio u srpnju 2008. godine i to u dijelu koji se odnosi na pojam „uvoznika“, tj. proširenje tog pojma i na „fizičke osobe“ koje radi obavljanja registrirane djelatnosti uvoze robu i usluge u Republiku Hrvatsku.

Također je potrebno odredbe važećega Zakona uskladiti sa novim ustrojem sanitarne inspekcije u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi izmijenjenim Zakonom o sanitarnoj inspekciji (Narodne novine, br. 113/08), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Predložene izmjene i dopune, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila, nužne su i radi usklađivanja s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije od 16. rujna 2009. godine o stavljanju na tržište biocidnih proizvoda u pogledu produženja nekih rokova. S tom Direktivom se omogućava daljnja primjena prijelaznog nacionalnog postupka koji je propisan člankom 65. važećega Zakona o biocidnim pripravcima, sve do završetka postupka ispitivanja aktivnih tvari u biocidnim pripravcima na razini Europske unije, odnosno do 14. svibnja 2014. godine.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BIOCIDNIM PRIPRAVCIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 40. sjednici Odbora, održanoj 14. travnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kao što je na početku rasprave istaknuto, donošenjem ovog Zakona definiraju se organizacije koje se primarno bave prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, različiti oblici humanitarne pomoći i ciljne skupine u skladu s postojećim potrebama u društvu na području prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći. Nadalje, uvode se i odredbe o organiziranju humanitarnih akcija, a umjesto pojma humanitarnih organizacija uvodi se pojam pravnih osoba koje su pribavile rješenje za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Zakonski prijedlog omogućuje prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registriranim, domaćim i stranim neprofitnim pravnim osobama, odnosno pravnim osobama upisanim u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj. Iznimno humanitarnu pomoć koja se pruža socijalno osjetljivim skupinama mogu prikupljati i pružati i fizičke osobe te profitne pravne osobe u vidu organiziranja humanitarnih akcija ako o tome prethodno pošalju obavijest županijskom uredu državne uprave.

Nastavlja se proces decentralizacije u pogledu donošenja rješenja kojim se odobrava trajno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, a koje izdaje nadležni ured državne uprave u županiji, kao i u pogledu nadzora.

Kako je Zakonom predviđeno, inspekcijski nadzor provodili bi uredi državne uprave u županiji nadležnoj prema sjedištu pravne osobe, upravni nadzor provodilo bi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi koje bi i nadalje vodilo evidenciju pravnih osoba za područje Republike Hrvatske, dok bi nadležni uredi vodili evidencije izdanih rješenja na području svoje nadležnosti.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 39. sjednici Odbora, održanoj 18. ožujka 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2010. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena Zakona.

Članovi Odbora poduprli su donošenje ovog Zakona.

Postojećim Zakonom Republika Hrvatska prihvatila je sve zahtjeve koji se odnose na standard kvalitete i sigurnost predmeta opće uporabe, čime se osigurava visoka razina zaštite ljudskog zdravlja. Stoga, istaknuto je u raspravi, potrebno je dodatno odredbe važećeg Zakona uskladiti s pojmovima koji se koriste u pravnoj stečevini Europske Unije. Naime, pravna stečevina Europske Unije ne poznaje pojam „zdravstvene ispravnosti deterdženata i igračaka“. Kako je upozoreno, niti pojam „granični proizvodi između kozmetike i medicinskih proizvoda“ a niti „kozmetika s posebnom namjenom“, također ne postoje u pravnoj terminologiji Europske Unije, pa će danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, prestati važiti odredbe Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje, u dijelu u kojem se odnose na kozmetiku s posebnom namjenom.

Izmjenom Zakona određeno je da će ministar nadležan za zdravstvo donijeti pravilnik o potrebnom obimu i učestalosti ispitivanja predmeta opće uporabe, umjesto Pravilnika o ispitivanju zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe, kako je predviđeno važećim Zakonom.

Nakon rasprave članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA
ZAKONA O PREDMETIMA OPĆE UPORABE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 37. sjednici Odbora, održanoj 4. veljače 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 2. prosinca 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Odbor je upoznat sa Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 21. siječnja 2010. godine kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Odbor podupire stajalište Vlade da bi se, izjednačavanjem položaja koncesionara koji su zakupci poslovnih prostora u objektima domova zdravlja, sa koncesionarima koji zdravstvenu djelatnost obavljaju u objektima koji nisu takvog statusa, narušila osnovna načela na kojima se provodi zdravstvena zaštita stanovništva. Ta načela su sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te specijalizirani pristup u specijalističko konzilijarnoj zaštiti. Vlada s pravom naglašava, mišljenje je Odbora, da se u svrhu provedbe načela dostupnosti zdravstvene zaštite, postojećim Zakonom nastoji stimulirati dosadašnje zakupce u domovima zdravlja da na osnovu koncesije nastave obavljati zdravstvenu djelatnost u istim prostorima u kojima su djelatnost do sada obavljali. U suprotnom, slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije mogao bi biti ugrožen, ako bi dosadašnji doktor prestao obavljati zdravstvenu djelatnost u dosadašnjem prostoru, a osigurane osobe biraju doktore primarne zdravstvene zaštite prema mjestu prebivališta u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi.

Postojeći Zakon osnažuje integrativnu ulogu doma zdravlja kao zdravstvene ustanove za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu nekog područja. Brisanjem takvih odredbi, kao što se predlaže, omogućilo bi se davanje u zakup poslovnih prostora dosadašnjih zakupaca u domovima zdravlja po tržišnom principu najviše ponuđene zakupnine. Posljedica bi mogla biti i prestanak obavljanja zdravstvene djelatnosti u tim poslovnim prostorima i moguće ugrožavanje pružanja zdravstvene zaštite na određenom prostoru.

U raspravi je također naglašeno, da uvođenje zaštite mentalnog zdravlja, kao djelatnosti doma zdravlja, nije prihvatljivo. Zavodi za javno zdravstvo imaju organiziranu zaštitu mentalnog zdravlja, timove koji imaju obvezu uz zaštitu mentalnog zdravlja provoditi i njegovu prevenciju. Osim dupliciranja kapaciteta takvo rješenje nije ni financijski opravdano.

U raspravi o ukidanju odredbe kojom se utvrđuje da se dom zdravlja ne može osnivati na udaljenosti manjoj od 50km od sjedišta županije, odnosno drugog doma zdravlja, većina članova Odbora je bila mišljenja da to nije moguće u postojećem modelu financiranja zdravstvenih ustanova. Međutim, ukoliko se izmjene uvjeti financiranja administracije domova zdravlja i teret njihovog financiranja preuzmu jedinice područne (regionalne) samouprave, ukidanje navedenog ograničenja bi imalo smisla.

Nesumnjivo postoji potreba, naglašeno je u raspravi, osnivanja stacionara za palijativnu skrb. Postojeće rješenje nije zadovoljavajuće imajući u vidu da se takvi bolesnici najčešće zadržavaju u akutnim bolnicama, što predstavlja znatne troškove. Osnivanje ovih ustanova omogućeno je i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, međutim, radi se o iznimno skupoj djelatnosti za koju objektivno nema sredstava u državnom proračunu. Potrebno je ipak napraviti projekciju mreže potrebnih ustanova i simulaciju troškova radi sagledavanja svih troškova osnivanja ovih ustanova. Kao mogući izlaz u osiguravanju sredstava, u raspravi je ponovno naglašena potreba uvođenja privatnog sufinanciranja zdravstvenog osiguranja, čime bi se oslobodio dio sredstva iz obveznog zdravstvenog osiguranja za ovaj oblik skrbi. Na kraju rasprave članovi Odbora su podržali mišljenje Vlade da neke odredbe ovog Prijedloga treba uzeti u obzir prilikom izrade prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji Vlada priprema.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora su većinom glasova (uz 1 glas „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u tekstu kako ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 37. sjednici Odbora, održanoj 4. veljače 2010. godine, raspravio je Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2010. godine.

Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Tijekom rasprave Odbor je podržao Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Izraženo je zadovoljstvo poboljšanjem odredbi o davanju koncesija za obavljanje javno zdravstvene službe, čime je izbjegnuta mogućnost da koncedent istovremeno bude i davatelj koncesije i osnivač zdravstvene ustanove.
Rok za prenošenje ugovora o radu zdravstvenih radnika u timu zakupca jedinice zakupa doma zdravlja, na dom zdravlja kao poslodavca, u slučaju da zakupac ne nastavi obavljati djelatnost na osnovi koncesije, produžen je s jedne na dvije godine, što članovi Odbora drže opravdanim. Naime, iako je obavljanje primarne zdravstvene djelatnosti na osnovi koncesije svakako kvalitetan pomak u poboljšanju organizacije i pružanja primarne zdravstvene zaštite, postupci za dobivanje koncesija su tek započeli, i postojeći rok od jedne godine svakako je prekratak. Posljedica je to činjenice da su tijekom 2009. godine provedeni izbori za članove općinskih i gradskih vijeća, te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba, te da je zbog postupka konstituiranja novih predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave došlo do kašnjenja u postupku davanja koncesija.

Treba očekivati, upozoreno je u raspravi, da će se određeni broj timova primarne zdravstvene zaštite, uslijed nemogućnosti ispunjavanja obveza po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, manjku pacijenata, te nemogućnosti nastavka rada temeljem koncesije, vratiti u domove zdravlja na koje će se prenijeti i njihovi ugovori o radu, kako je to i predviđeno člankom 7. rečene Uredbe.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Uredba koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 36. sjednici  Odbora,  održanoj    26. siječnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2009. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje dao je predstavnik predlagatelja, pri čemu je istakao da se donošenjem ovog Zakona područje nuklearne sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja potpuno usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije .
Kao što je na početku rasprave istaknuto, donošenjem ovog Zakona usvajaju se mjerila koja se odnose na jačanje i optimiranje administrativnog kapaciteta iz područja nuklearne sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja. Objedinjavanjem nadležnosti dosadašnjeg Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost i Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u jedno regulatorno tijelo, dva važna područja zaštite spajaju se u jedno, izbjegava se i djelomično preklapanje u okviru njihove djelatnosti, a ustanovljuje se Vijeće i za radiološku, a ne samo nuklearnu sigurnost. Sve ove mjere imaju posebnu važnost ako se ima u vidu da su izvori medicinskih zračenja najveći izvor ionizirajućih zračenja, a koji su uz to i u stalnom porastu, pa stoga Odbor podupire donošenje ovog Zakona.
Po mišljenju članova Odbora, izuzetno je važno propisivanje postupaka u zbrinjavanju radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti i istrošenog nuklearnog goriva. Uz osnivanje posebne javne službe za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, postavljene su osnove za sustavnu provedbu, praćenje i reviziju Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
Tijekom rasprave članovi Odbora osvrnuli su se i na odredbe koje utvrđuju izuzeće od zahtjeva za ishođenjem odobrenja, odnosno dozvole za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja. Mišljenje je članova Odbora, da se te iznimke primjenjuju u slučajevima kada ukupna aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida uključenih u djelatnost ne prelazi vrijednost utvrđenu pravilnikom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Članak 29. propisuje primjereno obrazovanje koje moraju imati izloženi radnici, te posebnu stručnu osposobljenost, koji moraju imati radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja. Međutim, uočeno je u raspravi, radnici koji su izloženi ionizirajućem zračenju ne moraju imati uz primjereno još i posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, kao radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja.
Kako je Zakonom predviđeno, inspekcijski nadzor podijeljen je između ministarstva nadležnog za zdravstvo i Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. U raspravi je međutim postavljeno i pitanje potrebe  inspekcijskog nadzora nad radom Zavoda, koji ima vrlo velike ovlasti, kako u poslovima  zaštite  od ionizirajućeg  zračenja tako i u donošenju propisa pravilnika i sl.
U članku 81. stavak 2. propisano  je da inspektore Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost imenuje ravnatelj Zavoda. Međutim, ni u ovom članku, niti u slijedećim, nisu predviđeni uvjeti u smislu stručne osposobljenosti, radnog staža, odnosno nekih drugih vještina, koje inspektori moraju ispunjavati, slično kako je to propisano za sanitarne inspektore.
Sve predložene mjere sigurnosti i zaštite, radiološke i nuklearne, omogućavaju primjerenu skrb i zaštitu pojedinca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućih zračenja i sigurno obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućih zračenja, nuklearnih djelatnosti, upravljanja radioaktivnim otpadom i fizičkog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih objekata.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI uz slijedeće amandmane
 
Amandman I

U članku 11. stavku 1. točki 1.  iza riječi:“ sigurnost,“ dodaju se riječi:“uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo,“

Obrazloženje

Člankom 8. Konačnog prijedloga zakona uređuje se da se djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smije započeti obavljati prije nego što Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost za isto izda odobrenje. Člankom 10. Konačnog prijedloga zakona propisuje se da nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smije započeti koristiti izvor ionizirajućeg zračenja prije nego što Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost izda dozvolu za uporabu toga izvora.
S obzirom da se člankom 11. Konačnog prijedloga zakona  uređuju iznimke od zahtjeva za ishođenjem odobrenja za obavljanje djelatnosti, odnosno dozvole za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, amandmanom se u cilju zaštite zdravlja ljudi  predlaže da se te iznimke primjenjuju u slučajevima kada ukupna aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida uključenih u djelatnost ne prelazi vrijednost utvrđenu pravilnikom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za  radiološku i nuklearnu sigurnost uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Amandman II

U članku 29. stavku 3. riječi:“Posebno stručno obrazovanje“ zamjenjuju se riječima:“Obrazovanje iz stavka 2. ovoga članka“.
  
Obrazloženje

Predloženim amandmanom stavak 3. članka 29. Konačnog prijedloga zakona nomotehnički se usklađuje s odredbom stavka 2. istoga članka Konačnog prijedloga zakona.

Amandman III

U članku 81. stavku 1. briše se točka i dodaju riječi:“te koje imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci.“

Obrazloženje

Predloženim se amandmanom, zbog visoke složenosti poslova, određuje dodatni uvjet od najmanje tri godine radnog iskustva u struci za imenovanje inspektora Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

             PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 35. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja iznio je osnovne postavke Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi, članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune. Podržano je izdvajanje financijskog poslovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz sustava državne riznice, odnosno proračuna. Međutim, upozoreno je u raspravi, za funkcioniranje tako izdvojenog Zavoda svakako treba izmijeniti i niz drugih zakonskih propisa kojima se utvrđuju osnovice i stope, način obračuna i rokovi plaćanja, te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Izuzetno je važno, ističu članovi Odbora, odrediti tko je obveznik prikupljanja doprinosa i koji su postupci za osiguranje naplate doprinosa, imajući u vidu da reforma zdravstvenog sustava i racionalizacija koja se provodi ne može u cijelosti nadoknaditi porast troškova u zdravstvu i očekivani pad doprinosa i prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Istaknuto je da se mogući gubitak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadoknađuje iz sredstava državnog proračuna budući je osnivač Zavoda Republika Hrvatska.

Financijsko izdvajanje iz državnog proračuna svakako zahtijeva i pojačanu odgovornost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u trošenju sredstava i sagledavanju što se može i u kojem opsegu financirati, a to znači definiranje zdravstvenih usluga koje se plaćaju iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno utvrđivanje „zdravstvene košarice“.

Opravdano je i ukidanje iznimki da, neovisno o udaljenosti od mjesta prebivališta, pravo na naknadu troškova prijevoza u korištenju zdravstvene zaštite ostvaruju osigurane osobe s prebivalištem na otoku, te na područjima određenim Zakonom o brdsko planinskim područjima i Zakonom o područjima posebne državne skrbi. Navedene iznimke, kako je istaknuto, uvedene su za vrijeme i nakon Domovinskog rata, kada nije bilo moguće ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu u tim područjima. Uslijed postignutog ravnomjernijeg regionalnog razvoja, sada je moguće ostvarivanje opsega i kvalitete zdravstvene zaštite kao i u ostalim područjima zemlje. Ipak, upozoreno je u raspravi, treba razmotriti mogućnost da se kroz sustav socijalne skrbi vrate troškovi prijevoza u pojedinim područjima, u kojima je udaljenost zdravstvene ustanove manja od 30 km od mjesta prebivališta, a ipak troškovi prijevoza predstavljaju značajan financijski teret za osiguranike.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 34. sjednici  Odbora,  održanoj  25. studenoga 2009. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna   Republike  Hrvatske za 2010. godinu, s projekcijama za 2011. i  2012. godinu (s popratnim dokumentima), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O Prijedlogu državnog proračuna i Konačnom prijedlogu zakona o  izvršavanju Državnog proračuna provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio osnovne odrednice Prijedloga proračuna za 2010. godinu kao i planiranje i izradu trogodišnje strategije vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. godine. Strategija za razdoblje 2010.-2012. godinu  jasno definira ciljeve i prioritete koje će Vlada Republike Hrvatske svojim programima provoditi. Postizanjem stabilnog gospodarstva i jačanja konkurentnosti osigurati će se i socijalna pravednost, solidarnost  i  bolji život svih slojeva društva. Kako je istakao, ukupni planirani prihodi za 2010. godinu su 112,8 milijuna, što je za 1,5% više nego u ovogodišnjem proračunu, a rashodi su planirani u iznosu od 121,4 milijuna, dakle sa deficitom od 2,5%.

U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora bila je mišljenja da je predložen stabilan proračun kojim se smanjuje deficit Državnog proračuna. Deficit Državnog proračuna je planiran na 2,5%, što je smanjenje od 0,3% i dobar put prema cilju da deficit državnog proračuna ne bude iznad 1,6%.

Predviđena niska inflacija od 3%  jamči stabilizaciju cijena i predstavlja nastavak stabilizacije državnih  financija. Za sljedeću godinu predviđen je izlazak iz krize  sa prvim  pozitivnim  iznosima  bruto  domaćeg  proizvoda  od  0,5%,  te planom  za  povećanje  bruto  domaćeg proizvoda u 2011. godini na 3,5%. Pri tome Proračun, po mišljenju  većine članova Odbora, slijedi nastojanja izražena u tri rebalansa ovogodišnjeg proračuna, a sadržana su u postizanju štednje na svim razinama.

Prava zajamčena zakonima će se ne samo ispoštovati, izraženo je u raspravi ,nego su za njihovu provedbu osigurana sredstva u povećanom iznosu (mirovine, rodiljne naknade, dječji doplatak, izdvajanja za plaće i za nezaposlene i dr.). Socijalna  pravednost i zaštita najugroženijih skupina i dalje je ključni cilj Vlade pa stoga i većina članova Odbora podržava ovaj Prijedlog proračuna.

U zdravstvenom sustavu sa novim pristupom planiranja proračuna, vrlo transparentno su prikazana sredstva po svim korisnicima, uključujući i pripadajuće zavode i agencije. Važno je naglasiti, ističu članovi Odbora, da se i sa predviđenim sredstvima, sve obveze iz sustava i dalje nesmetano odvijaju: zaštita i unapređenje zdravlja, nastavak započetih investicija, ispunjavanje obveza po preuzetim kreditima i jamstvima i dr. Iako su prihodi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi manji za 1,3%, a Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 0,4%, reformskim zahvatima osigurati će se funkcioniranje svih razina zdravstvene zaštite. S tim u svezi pozitivno je povećanje financiranja Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, te informatizacija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te zdravstvenog sustava. Pohvalno je da se nastavlja ubrzana dinamika obnavljanja stare opreme, te da se povećavaju stavke za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i prevenciju malignih bolesti. U raspravi je istaknuto da se započeta reforma treba nastaviti, kako bi se u sljedećim godinama zadržao postotak izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo na oko 25% proračuna.

U raspravi je međutim izražena sumnja u održivost zdravstvenog sustava u idućim godinama, budući je sada zdravstveno osiguranje, obvezno i dopunsko, organizirano u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Kod rasta rashoda u zdravstvu od oko 10% godišnje, a koji su posljedica snažnog  i ubrzanog razvoja  medicinske  tehnologije,  uz  istovremeni  predviđeni  rast  proračuna od 1-3%, bez temeljite reforme osiguranja neće biti moguće održati nesmetano funkcioniranje zdravstvene zaštite. Po mišljenju članova Odbora, to također ukazuje i na potrebu kategorizacije i akreditacija bolnica sa preraspodjelom usluga, medicinskih uređaja i odgovarajućih kadrova.

U sustavu socijalne skrbi nema smanjenja sredstava, istaknuto je u raspravi, a reforma socijalne skrbi, koja se provodi već treću godinu, dovesti će do racionalizacije i jačanja sustava.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU, S PROJEKCIJAMA ZA 2011. I  2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 34. sjednici  Odbora,  održanoj  25. studenoga 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog  proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 34. sjednici Odbora, održanoj 25. studenoga 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora sa razlozima zbog kojih se ovaj zakon donosi i pitanja koja se njime rješavaju. Prije svega riječ je o usklađivanju i prilagodbi strukture za kontrolu  prekursora postojećim EU modelima i pri tom odabiru modela koji će odgovarati nacionalnim potrebama na području kontrole prekursora. To znači uspostavljanje jedinstvenog nadzora nad prekursorima, sa jednim resornim tijelom koje će nadzor provoditi. Postojeći sustav kontrole  prekursora je podijeljen između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, a ovim Zakonom se predlaže da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi preuzme nadležnost nad kontrolom prometa svih tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojnih droga. Također se predlaže da se jedinstvena informatička baza podataka vodi pri Hrvatskom zavodu za toksikologiju.

Tijekom rasprave,članovi Odbora su podržali donošenje ovog Zakona,obzirom na potrebu usklađivanja hrvatskog modela  kontrole prekursora  s  pravnom  stečevinom  Europske  unije kojom je regulirano to područje. Prvi korak je, suglasni su članovi Odbora,definirati tijelo koje će biti nadležno za jedinstvenu kontrolu nad prometom prekursorima.         

Dosadašnja nadležnost više ministarstava  i Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga često je otvarala pitanje koliko se koordinirano može provoditi nadzor nad  prekursorima, upozorili su članovi Odbora. Određivanjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kao nadležnog  tijela nad kontrolom prometa svih tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojnih droga osigurati će se  jedinstvena kontrola  i nadzor nad prekursorima.

Obzirom da Hrvatski zavod  za toksikologiju ima potrebne informatičke kapacitete, opravdano je i odrediti da se jedinstvena informatička baza podataka vodi u spomenutom Zavodu, mišljenje je članova Odbora.

Podržan je također prijedlog da se izmjeni izraz „opojna droga“ u“droga“, sukladno nazivu u većini Europskih zemalja i dokumenata tijela Europske unije, uz činjenicu da većina droga po svom svojstvu i nisu opojne.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SUZBIJANJU ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 33. sjednici Odbora, održanoj 28. listopada 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge za donošenje ovoga Zakona. Odredbe Zakona predstavljaju dodatna usklađivanja s direktivama i uredbama Europske zajednice o uvođenju genetski modificiranih organizama u okoliš, kontrolu korištenja genetski modificiranih organizama i prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama. Kako je istakao, u postupku otvaranja novih poglavlja u usklađivanju zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske zajednice, potrebno je zakonski urediti pitanja vezana uz koegzistenciju GMO-a sa konvencionalnim i organskim uzgojem. Također je upoznao članove Odbora s najavljenim amandmanima na zakonski tekst koje će popraviti odredbe Zakona i precizirati uvjete za uvođenje područja od GMO-a.

U raspravi koja je uslijedila, najveća pozornost je posvećena upravo pitanju koegzistencije genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda. Kako je istaknuto, već i sada je znatan broj jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave proglasila svojim odlukama područja slobodna od GMO-a. Međutim, do sada nije bilo zakonskog uporišta za takve odluke, a bez zakonskih odredbi koje utvrđuju tu mogućnost upitan je legimitet takvih odluka, posebno u odnosu na Europsku zajednicu. Upravo stoga je ovaj Zakon neophodan, ističu članovi Odbora, jer predviđa zakonsku osnovu županijama da svojim odlukama odrede područja slobodna od GMO-a, a ujedno legalizira i već donesene takve odluke.

Kako je pitanje koegzistencije genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog uzgoja poljoprivrednih proizvoda izuzetno važno pitanje, po mišljenju članova Odbora to ukazuje na potrebu donošenja Nacionalne strategije koegzistencije genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda. Takva strategija, usvojena temeljem široke javne rasprave, uz sudjelovanje zainteresirane javnosti i struke, jasno i detaljno će utvrditi opće i posebne uvjete za koegzistenciju genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda. Temeljem tako usvojene strategije moguće je donijeti zakonske propise koji će osigurati provedbu utvrđenih temeljnih odrednica.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „suzdržan“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 32. sjednici Odbora, održanoj 15. listopada 2009. godine, raspravio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2009. godine.
Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istakao, Izvješće prikazuje stanje zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu, europske trendove kao i pregled položaja Republike Hrvatske u odnosu na stanje i kretanje suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Europi. Uz niz epidemioloških podataka o osobama liječenim zbog zlouporabe droga i podataka o kriminalitetu, Izvješće sadrži i pregled poduzetih aktivnosti na području suzbijanja, prevencije i liječenja ovisnosti.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora su utvrdili da sveobuhvatno i detaljno Izvješće omogućava analizu stanja u ovom području. Prema navedenim podacima može se zaključiti da je posljednjih godina u Republici Hrvatskoj došlo do stabilizacije broja liječenih ovisnika te da je stanje vezano uz zlouporabu opojnih droga trenutno relativno stabilno.
Međutim, unatoč svim poduzetim mjerama na smanjenju potražnje i ponude droga, programa prevencije ovisnosti, ranog otkrivanja i intervencije i dalje je vidljiva pojava novih vrsta sve jeftinijih i dostupnijih vrsta droga na tržištu, koje imaju razarajući učinak na psihu. Sve to upućuje, po mišljenju članova Odbora, na ulaganje novih napora i novih metoda, osobito preventivnih, kako bi se što učinkovitije pridonijelo suzbijanju zlouporabe droga.
Prije svega to se odnosi na odgojno zdravstvene mjere o opasnostima od štetnih tvari (droga, alkohol, duhan). To ističe potrebu da se osnaže programi zdravstvenog odgoja u osnovnim školama. Nužno je intenzivirati rad ministarstva nadležnog za znanost, obrazovanje i šport, Crvenog križa, Zavoda za javno zdravstvo i nevladinih udruga. Školska edukacija o štetnosti alkohola, droge i duhana treba postati obavezni dio verificiranih školskih programa. Važno je istaknuti, upozoravaju članovi Odbora, da je i alkoholizam također veliki problem, u ovom trenutku možda i na prvom mjestu, posebno stoga što je razvidno da alkohol konzumira sve mlađa populacija, čak i u osnovnoj školi.
Iako postoji blagi porast broja ovisnika, u odnosu na prethodnu godinu evidentiran je značajni pad kaznenih prijava od 8%, smanjenja broja osuđenih za 20%, a maloljetni kriminalitet manji je za čak 22%.
Jačanje represivnih mjera važan je korak u suzbijanju zlouporabe opojnih droga, gdje treba također poduzeti dodatne napore, izraženo je u raspravi, kao i  poduzeti i korake na provedbi uspješnije resocijalizacije liječenih ovisnika.
Kako je istaknuto tijekom rasprave, suzbijanje ove društveno neprihvatljive pojave moguće je jedino zajedničkim, koordiniranim djelovanjem svih subjekata na nacionalnoj, ali i na razini lokalnih zajednica.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

 
  PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 30. sjednici  Odbora,  održanoj 23. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, s  Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, odredbe Zakona vode postupnom smanjivanju štetnog utjecaja duhanskih proizvoda, pa je stoga  i Europska zajednica dobro ocijenila ovaj Zakon. Određene izmjene su potrebne radi  poboljšanja teksta Zakona, ali i činjenice da je Zakon donošen prije gospodarske krize koja je zahvatila i Republiku Hrvatsku, pa je nužna prilagodba novim uvjetima.

Članovi Odbora su u raspravi koja je uslijedila prvenstveno iznijeli mišljenje, da su građani poštovali Zakon, a također i ugostitelji, usprkos teškoćama koje su imali, što je i potvrđeno provedenim inspekcijskim nadzorima. Određene oscilacije u prometu ugostiteljskih objekata manjim djelom su povezani s provedbom Zakona, a većim djelom globalnim financijskim problemima.

Redefiniranjem uvjeta koji se odnose na prostore za pušenje u zatvorenom javnom prostoru sada su utvrđeni i minimalni uvjeti, pa površina za pušenje ne smije biti manja od 10m², a niti veća od 20% površine za usluživanje. Kako je razvidno iz rasprave, dobro je rješenje da se mali objekti u kojima nije moguće ispuniti tražene uvjete, a koji uslužuju samo piće, mogu proglasiti pušačkim prostorom. No, ono što je posebno važno, po  mišljenju  članova  Odbora je, da
u takvim objektima, prostor za pušenje, uz ventilacijski sustav mora imati sustav za filtriranje. Na taj način štite se nepušači, ali i svi ostali koji borave u neposrednoj blizini takvih objekata.

Daljnji doprinos zaštiti zdravlja građana, u okviru mjera za smanjenje i ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda su dodatno precizirane odredbe kojima se nedvojbeno utvrđuje što se sve smatra neizravnom promidžbom duhanskih proizvoda.  

Po mišljenju članova Odbora i jasnije utvrđene odredbe koje se odnose na iznimke od zabrane pušenja i to u posebnim za pušače određenim prostorima pružatelja socijalne skrbi, duševno bolesnim osobama i prostorima za pušaće u kaznionicama, olakšat će primjenu Zakona, kao i bolju kontrolu njegove provedbe.

Sve navedene izmjene i dopune Zakona dovest će do daljnjeg smanjenja i ograničavanja duhanskih proizvoda, osigurat kvalitetnu provedbu Zakona i omogućiti bolju kontrolu i zaštitu zdravlja građana, istaknuto je na kraju rasprave.
 

Nakon rasprave,  članovi Odbora su većinom glasova uz 1 glas „suzdržan“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 30. sjednici  Odbora, održanoj 23. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stomatološkoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predložene izmjene i dopune, istaknuto je u raspravi koja je uslijedila, sukladne su Direktivi Europskog Parlamenta i Vijeća Europske unije o priznavanju stručne kvalifikacije. Cilj Direktive je poboljšati pravila važećih sustava priznavanja kvalifikacija pri obavljanju određene profesije u svojstvu samostalno zaposlene osobe, u državi članici različitoj od one u kojoj su se stekle stručne kvalifikacije. Time će se omogućiti slobodno kretanje i zapošljavanje stručnjaka unutar Europske unije. Slijedom Direktive potrebno je naziv doktora stomatologije izmijeniti u naziv doktora dentalne medicine.

Nastavno, nužno je urediti profesiju dentalnih tehničara, koji se određuju kao izvan timski  zdravstveni suradnici, kao i profesiju dentalnih asistenata. Dentalni tehničari ovog trenutka nemaju reguliran sustav stručnog usavršavanja, nemaju obvezu ishođenja i obnavljanja licenci za samostalni rad, a nemaju ni ustrojen svoj registar. Osnivanjem Strukovnih razreda dentalnih tehničara i dentalnih asistenata unutar Stomatološke komore, usklađen je ustroj Komore sa predloženim izmjenama. Komora pruža zaštitu svojim članovima, vodeći računa da je djelatnost dentalnih tehničara pružena u skladu s Kodeksom dentalne etike i deontologije  dentalnih tehničara. Na ovaj način uređena djelatnost dentalnih tehničara i dentalnih asistenata svakako će dovesti do kvalitetnije zdravstvene usluge i zadovoljstva pacijenata.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STOMATOLOŠKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 30. sjednici  Odbora, održanoj 23. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i   dopunama Zakona o medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora podržala je predložene izmjene i dopune koje će po njihovom mišljenju poboljšati  postojeći Zakon.

Na prvom mjestu to je pojednostavljeni postupak priznavanja statusa izvanbračne zajednice, ovjerenom izjavom kod javnog bilježnika, čime se izbjegava dugotrajni parnični postupak o dokazivanju izvanbračne zajednice.

Odredba po kojoj dijete, rođeno medicinskom oplodnjom darovanom sjemenom ili jajnom stanicom, nakon punoljetnosti stječe pravo uvida u upisnik podataka o začeću i svim podacima o biološkom porijeklu darivatelja, također je dopunjena. Naime, ova mogućnost za dijete nakon punoljetnosti postoji samo ako darivatelj spolne stanice da svoj pristanak djetetu rođenom darovanom spolnom stanicom pravo uvida u upisnik podataka o začeću u pismenom obliku.

U raspravi  je izraženo mišljenje, da je medicinska oplodnja postupkom zamrzavanja jajnih stanica bolji izbor od oplodnje zamrznutim zametcima. U posljednje tri godine postignut je veliki uspjeh medicinske oplodnje zamrznutim jajnim stanicama. Po postignutim rezultatima (preživjelo je gotovo 90% zamrznutih jajnih stanica) ova metoda je po uspješnosti jednaka medicinskoj oplodnji zamrznutim zametcima, ali pri tome ne dovodi u pitanje moralna, etička, filozofska, vjerska medicinska i ostala pitanja.

Važno je istaknuti da je i struka ubrzala put u usavršavanju ove metode i spremna je na cjelovitu implementaciju postupka, a uz doedukaciju i poboljšanje tehničkih uvjeta, za koje je Ministarstvo zdravstva već osiguralo sredstva, ovi postupci biti će uspješniji. Stoga je izraženo mišljenje da nema potrebe mijenjati odredbe o zabrani zamrzavanja zametaka, a o tome je pozitivno mišljenje dala i struka na nedavnoj stručnoj međunarodnoj konferenciji.

Predloženi Zakon predstavlja poticaj za brže usklađivanje postupka medicinske oplodnje u našim ustanovama s naprednim trendovima struke u svijetu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova uz 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKOJ OPLODNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 29. sjednici Odbora, održanoj 27. srpnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.
Predstavnica predlagatelja podnijela je uvodno obrazloženje, u kojem je upoznala članove Odbora s osnovnim odrednicama Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu. Vlada Republike Hrvatske predlaže ovaj rebalans proračuna, koji u danim ograničenjima odgovara na trenutne ekonomske izazove. Ovim se rebalansom nastavlja, kao i sa prethodna dva u 2009. godini,   kontrola rashoda i njihovo smanjivanje u odnosu na prvotne planove, te se time kroz fiskalnu konsolidaciju stvaraju preduvjeti za stabilnost javnih financija. Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 111,2 milijarde kuna, te ukupnih rashoda u iznosu od 120,5 milijardi kuna, planira se ukupni manjak državnog proračuna na razini od 9,3 milijarde kuna ili 2,8% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu.
Kako je u raspravi istaknuto, obzirom na negativne utjecaje globalne krize na hrvatsko gospodarstvo, ovi rebalansi preduvjet su nastavka provedbe anti recesijskih mjera, te održavanja likvidnosti i dinamike plaćanja. Predloženi rebalans korak je dalje u odnosu na prethodna dva, kad su smanjeni rashodi proračuna, a ovim rebalansom se povećavaju prihodovne strane proračuna.
Postignuta je solidarnost između svih skupina stanovništva povećanjem stope poreza na dodanu vrijednost i uvođenje vremenski ograničenog poreza, a ravnotežu omogućuje raspodjela sredstava iz sektora koji su manje pogođeni ekonomskom krizom na one dijelove gospodarstva i skupine stanovništva, koji su značajnije pogođeni negativnim kretanjima. Većina članova Odbora stoga podržava rebalans kojim su  ukupni rashodi za 260,5 milijuna manji od proračuna nakon drugog rebalansa, odnosno ukupno smanjenje rashoda proračuna u 2009. godini iznosi 6,5 milijardi kuna. Istaknuto da je posebno važno naglasiti da se, uz smanjenje državne potrošnje, kontinuirano povećavaju rashodi koji pridonose očuvanju radnih mjesta i zaštiti najugroženijih skupina stanovništva.
U posebnom osvrtu na zdravstveni sustav izraženo je zadovoljstvo činjenicom da reforma zdravstvenog sustava, započeta na vrijeme, osigurava stabilnost i nesmetano funkcioniranje sustava (dug bolnica i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostaje na istoj razini,  provedena dopunskog zdravstvenog osiguranja daje vrlo dobre rezultate), te će prema predviđanjima do kraja godine zdravstveni sustav biti stabilan. Upravo zahvaljujući zdravstvenoj reformi, moguće je u zdravstvenom sustavu rebalansirati 252 milijuna kuna, od čega će se dio osigurati dio za nabavu udžbenika. Svakako pri tome treba istaknuti, da se u sustavu poštuju i provode odredbe kolektivnih ugovora glede regresa, dodataka za djecu, božićnice itd.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 2 glasa "protiv", odlučili predložiti Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

 
  PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 29. sjednici Odbora, održanoj 27. srpnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 2 glasa "protiv", odlučili predložiti Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 29. sjednici  Odbora, održanoj 27. srpnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja podnijela je uvodno obrazloženje. Predloženom izmjenom mijenja se, sukladno prijedlogu Ministarstva kulture, koeficijent i osnovica za obračun doprinosa za samostalne umjetnike kojima se doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju iz državnog proračuna. Primjenom odredbi ovog Zakona godišnja obveza doprinosa za sve korisnike (1 310 samostalnih umjetnika) bila bi manja za 16,6 milijuna kuna.
Kako je u raspravi istaknuto, smanjenje obveze plaćanja doprinosa iz državnog proračuna za samostalne umjetnika doprinos je smanjivanju ukupne proračunske potrošnje, a predloženu izmjenu, po mišljenju većine članova Odbora, treba prihvatiti.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 2 glasa "protiv", odlučili predložiti Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 29. sjednici Odbora, održanoj 27. srpnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično  radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U raspravi većina članova Odbora podržala je predloženi Zakon. Korisno je rješenje da se postotak izdvajanja od naplaćene  funkcionalne premije od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti smanji sa 10% na 7%. Time je postotak izdvajanja usklađen sa stvarnim troškovima zdravstvene zaštite ozlijeđenih u prometnim nezgodama. Međutim, upozoreno je da je nedopustivo da društva za osiguranje nisu podmirivala svoje zakonske obveze na način i u rokovima kako je to zakonom utvrđeno. Uz smanjenje postotka članovi Odbora stoga podupiru i odredbu kojom je utvrđen rok za mjesečno izvršenje obveze, kao i kaznene odredbe za njeno neizvršavanje. Ministarstvo financija treba poduzeti sve potrebne korake kako bi se izvršila naplata dugova iz prethodnog razdoblja, te u što kraćem roku treba donijeti provedbene pravilnike kojima će se utvrditi način plaćanja i izvješćivanja, kao i nadzor nad provedbom Zakona.
Izraženo je i zadovoljstvo činjenicom da je dopunama članka 16. važećeg Zakona izvršena brza implementacija Zakona o medicinskoj oplodnji.
Uvođenje nove iskaznice zdravstveno osigurane osobe – "pametna kartica" je bitan  sastavni dio  informatizacije  u  zdravstvenom  sustavu. Nova iskaznica višestruko je korisna, istaknuto je, kako za samog bolesnika (na jednom mjestu, odnosno na kartici su svi podaci o bolesniku) tako i radi bržeg prijenosa informacija, a i postići će se određene uštede (uputnice, recepti itd.).Konačni cilj uvođenja ovakve kartice je "doktor bez papira", što donosi ogromne uštede u novcu i vremenu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas "suzdržan" i 1 glas "protiv", odlučili predložiti Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  skrb na 28. sjednici  Odbora,  održanoj  13. srpnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.  Upoznala je članove Odbora sa makro ekonomskim okvirima u kojima se predlažu izmjene i dopune Državnog proračuna. Rebalans se predlaže na temelju projekcije godišnjeg pada BDP za 4,5% i godišnje inflaciju od 2,7%. U uvjetima znatnog smanjenja prihoda, temeljem ovog Prijedloga ukupni deficit bi iznosio 3,3% BDP-a, odnosno 10,974 milijarde. Rashodi su smanjeni za 780 milijuna kuna, a dodatna  ušteda  postignuta je preraspodjelom  unutar stavaka  Državnog proračuna od 2,200 milijuna kuna.

Tijekom rasprave,  članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo činjenicom da i pored nepovoljnih makro ekonomskih uvjeta i prisutne globalne krize, zdravstveni sustav pruža socijalnu sigurnost i jedini je stabilan zdravstveni sustav ovog trenutka u Europi. Ovakvo stanje posljedica je provedbe zdravstvene reforme, koja pokazuje uštede i smanjenje troškova i dugova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i smanjenje dugova bolnica. Kako je istaknuto, zdravstveni sustav sudjeluje u rebalansu s 430 milijuna osiguranih unutarnjom preraspodjelom. Ovim sredstvima, osiguravaju se sredstva za povrat kredita za projekt KBC Zagreb u iznosu od 125 milijuna  kuna,  te  sredstva  za  osiguranje cjepiva protiv svinjske gripe u iznosu od 170 milijuna kuna.

Zdravstveni sustav stabilan, dugovi smanjeni, a od  početka  reforme  sustav  ne  proizvodi  nove  gubitke,  upozorili  su  članovi Odbora. Pri tome se niti ovim rebalansom ne dira u bolničke budžete i obnavljanje bolničke opreme, a to je sve moguće jer su prihodi i rashodi u sustavu uravnoteženi. Kako je zdravstvena reforma već i do sada pokazala određene uštede, očekuje se da će do kraja godine funkcionirati na istoj razini ukoliko i makro ekonomska kretanja budu pozitivna.

Nakon rasprave, članovi Odbora su, uz 2 glasa „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 28. sjednici Odbora, održanoj 13. srpnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su, uz 2 glasa „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 27. sjednici Odbora, održanoj 9. srpnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o djelatnostima u zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je upoznao članove Odbora s odredbama Zakona koje propisuju sadržaj i način djelovanja, uvjete za obavljanje djelatnosti, stručni nadzor i druge odrednice rada sanitarnih inženjera, stručnih prvostupnika radiološke tehnologije, radne terapije i medicinsko laboratorijske dijagnostike. Uz Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o liječništvu, Zakon o ljekarništvu, Zakon o stomatološkoj djelatnosti, Zakon o medicinsko biokemijskoj djelatnosti, Zakon o sestrinstvu, Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti i Zakon o primaljstvu, uređeno je djelovanje svih struka u zdravstvu.

U provedenoj raspravi je istaknuto, da su dosadašnji zakoni odredili standarde u pojedinim djelatnostima, osim u onima koje nadopunjuje priloženi Zakon: djelatnost sanitarnih inženjera radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnosti radne terapije i djelatnost medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Ovu prazninu popunjava predloženi Zakon jer određuje standarde i uvjete obavljanja djelatnosti, standarde obrazovanja u navedenim djelatnostima, definira dodatno usavršavanje, te nadzor i kontrolu kvalitete. Svi navedeni standardi usuglašeni su s aktima Europske unije.

Raspravljajući o medicinski radiološko-tehnološkoj djelatnosti koja u Republici Hrvatskoj nije zakonski regulirana, a što bez sumnje znatno utječe na stanje u praksi, podržane su odredbe Zakona kojima će se urediti djelovanje medicinske radiološko-tehnološke djelatnosti. Članovi Odbora su međutim, predložili da se naziv medicinska radiološko-tehnološka djelatnost zamijeni nazivom zdravstvena radiološko- tehnološka djelatnost, budući se radi o Zakonu koji uređuje djelatnosti u zdravstvu. Radna terapija pak, po mišljenju članova Odbora, još uvijek nije dovoljno zakonski regulirana u mjeri u kojoj je to potrebno, te je razvidna potreba donošenja ovog Zakona.

Kako je iz rasprave bilo razvidno, Zakonom o medicinsko biokemijskoj djelatnosti, ova djelatnost je regulirana samo u jednom dijelu, a npr. hematologija, citologija, transfuziologija, patologija, molekularna dijagnostika i drugi nisu obuhvaćene, a to znači da za djelatnike ove struke do sada nisu uređeni standardi i uvjeti obavljanja djelatnosti.

U raspravi je također upozoreno da privatnu praksu, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, mogu obavljati samo zdravstveni djelatnici sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem, a iznimno medicinske sestre i tehničari, te viši zubari fizioterapeuti, a ne stručni prvostupnici koji su navedeni u ovom Zakonu.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora su jednoglasno, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DJELATNOSTIMA U ZDRAVSTVU

uz sljedeće

AMANDMANE

Amandman I
Naziv poglavlja III „medicinska radiološko-tehnološka djelatnost“ mijenja se i glasi „zdravstvena radiološko-tehnološka djelatnost“.
U člancima 20., 21., 22., 23. i 24., zatim 27., 28.,29. i 35. Odgovarajući se mijenja izraz „medicinska radiološko-tehnološka djelatnost“ u„zdravstvena radiološko-tehnološka djelatnost“.

Obrazloženje

Zakonom se uređuju djelatnosti u zdravstvu, a predloženi naziv govori o djelatnosti u medicini, te se predloženom izmjenom usklađuje tekst sadržajno i nomotehnički.

Amandman II
Članak 37. briše se.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom briše se članak 37. zakonskoga prijedloga o obavljanju privatne prakse stručnih prvostupnika radiološke tehnologije, jer iz kompetencija ove profesije vezano uz standarde za obavljanje djelatnosti medicinske radiološko-tehnološke djelatnosti ne proizlazi mogućnost za samostalno obavljanje rada ovih zdravstvenih radnika u obliku privatne prakse.

Amandman III
U članku 56. stavku 1. iza riječi:»dijagnostike» briše se točka i dodaju riječi: « medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike.».

U stavku 2. riječ:“dopuštenje“, zamjenjuje se riječju: «mišljenje».

Obrazloženje

Amandman preciznije definira djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike.
S obzirom da su stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike članovi tima koji vode odgovarajući specijalisti amandmanom se uređuje da Hrvatska komora zdravstvenih radnika daje mišljenje, a ne dopuštenje za svaku novu specifičnu vještinu koja bi se provodila u kliničkoj praksi.

Amandman IV
U članku 57. stavku 1. iza riječi:»provode» dodaju se riječi:» u timu čiji je nositelj odgovarajući specijalist medicine ili medicinske biokemije, odnosno osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem medicinske biokemije».

Obrazloženje

Amandmanom se precizira izričaj na način da se izrijekom navodi u kojem timu obavljaju djelatnost stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike.

Amandman V
Članak 59. briše se.

Obrazloženje

Amandmanom se briše članak 59. zakonskoga prijedloga s obzirom da plan i program mjera zdravstvene zaštite posebno ne obuhvaća provođenje djelatnosti koju obavljaju stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike.

Amandman VI
U članku 62. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
«Dodatno usavršavanje stručnih prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike provodi se na temelju mišljenja Hrvatske komore medicinskih biokemičara sukladno povećanju opsega i složenosti poslova i očekivanih rezultata rada.».
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Obrazloženje

Amandmanom se uključuje Hrvatska komora medicinskih biokemičara u postupak dodatnog usavršavanja stručnih prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike i to davanjem mišljenja, s obzirom da ovi zdravstveni radnici rade u timu.

Amandman VII
U članku 64. stavku 1. iza riječi:»i saznanjima iz» dodaje se riječ:»odgovarajućeg».

Obrazloženje

Usklađenje s amandmanom II.

Amandman VIII
U članku 65. stavku 1. iza riječi:»djelatnosti » dodaju se riječi:»iz odgovarajućeg područja».

Obrazloženje

Usklađenje s amandmanom II.

Amandman IX
U članku 66. stavku 2. riječ:»djelatnosti» zamjenjuje se riječima:» iz odgovarajućeg područja».

Obrazloženje

Usklađenje s amandmanom II.

Amandman X
U članku 71. riječi:»ovlaštenoga liječnika» zamjenjuju se riječima: «nositelja tima».

Obrazloženje

Usklađenje s amandmanom III.

Amandman XI
Članak 75. briše se.

Obrazloženje

S obzirom da stručni prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike djelatnost obavljaju u timu amandmanom se isključuje mogućnost obavljanja njihove privatne prakse.

Amandman XII
Iza članka 89. dodaje se članak 89.a koji glasi:
„Stručnim prvostupnicima radiološke tehnologije i inženjerima medicinske radiologije kojima je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odobreno obavljanje rada u privatnoj praksi, mogu i dalje obavljati privatnu praksu sukladno propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Obrazloženje

Predloženim amandmanom omogućava se nastavak obavljanja privatne prakse stručnim prvostupnicima radiološke tehnologije i inženjerima medicinske radiologije kojima je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odobreno obavljanje rada u privatnoj praksi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 27. sjednici  Odbora, održanoj 9. srpnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika IDS-a, aktom od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Članovi Odbora raspolagali su pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 2. travnja 2009. godine, a kojim se predlaže ne prihvatiti rečeni Prijedlog zakona.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja,a mišljenje Vlade RH obrazložila je predstavnica Vlade RH.
Uvodno obrazlažući Prijedlog zakona predstavnik predlagatelja je istakao da se njime želi omogućiti ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i osobama s invaliditetom, koje su u radnom odnosu,odnosno ostvaruju pravo na mirovinu (prijevremenu, starosnu, invalidsku).

Neprijeporno je, istakli su članovi Odbora,da osobe s invaliditetom zbog svog stanja imaju dodatne potrebe,koje uglavnom zahtijevaju i dodatne troškove, a osobna  invalidnina  im je najčešće nedostatna.

Obveza je Republike Hrvatske, kao potpisnice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao i Deklaracije o pravima osoba s invaliditetom, osiguranje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom bez diskriminacije, na osnovi invalidnosti. Nužno je stoga cjelovito i sustavno odrediti sva prava osoba s invaliditetom, utvrditi kategorizaciju invalidnosti i jedinstvenu listu tjelesnih oštećenja, te ujednačiti kriterije vještačenja stupnja invaliditeta. Tako će se otkloniti različiti pristupi procjeni o težini invalidnosti i pravima koja iz toga proizlaze ali i  utvrditi stvarni broj osoba sa najtežim stupnjem invaliditeta.

Članovi Odbora stoga podupiru nastojanja Vlade Republike Hrvatske, koja je osnovala radnu skupinu za izradu novog prijedloga zakona o socijalnoj skrbi i uključila članova udruga za osobe s invaliditetom u njen rad, sa ciljem jasnijeg   određivanja  svih prava iz socijalne skrbi a posebno prava osoba s invaliditetom. Reforme socijalnih naknada i njihovo ujednačavanje izjednačiti će sve kategorije osoba s invaliditetom u ostvarivanju njihovih prava. Time će se  cjelovito,sustavno i na jednom mjestu  utvrditi  sva prava osoba s invaliditetom i predložiti nova ili drugačije strukturirana prava koja bi se ostvarivala zbog invalidnosti. 

Iz istih razloga nije podržan na ovom Odboru i Prijedlog zakona o dodatku na sljepoću. Međutim, naglašeno je u raspravi, rješenja iz oba zakonska prijedloga Radna skupina treba imati u vidu kako bi se napravio što pravedniji sustav za sve osobe s invaliditetom koji će u najvećoj mogućoj zadovoljiti njihove potrebe.                                         

Pored toga u Prijedlogu zakona se radi o povećanju kruga korisnika ovog prava. Slijedom toga,provedba zakona iziskuje i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu RH, dok predlagatelj naprotiv navodi da to nije potrebno, pa ga i stoga, po mišljenju članova Odbora, ne treba prihvatiti.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova uz 1 glas „protiv“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, u tekstu kako ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 26. sjednici Odbora, održanoj 23. lipnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o medicinskoj oplodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  8. lipnja 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja u kojem je istakao da su odredbama Zakona u cijelosti poštivane odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstvu ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine, Konvencije o ljudskim pravima i biomedicini, a posebno odredbe Konvencije o pravima djeteta. Zakon ima za cilj odrediti jasne kriterije u medicinskoj praksi na području medicinske oplodnje, te uključivanje Republike Hrvatske u red europskih država koje su pravno uredile razinu medicinske znanosti ovog područja.

U opširnoj raspravi koja je uslijedila, istaknuto je da je o riječ o zakonskim odredbama koje potiču različita razmišljanja o svjetonazoru i otvaraju nizu etičkih i moralnih pitanja. Odredbe postojećeg Zakona, koje se odnose na postupak medicinske oplodnje, odraz su pravnog reguliranja ovog područja prije 30 godina. U današnjoj  Europskoj uniji postoje različiti pristupi i rješenja svih problema vezanih uz medicinsku oplodnju. Tako je u 19 zemalja Europske unije darivanje jajne stanice zabranjeno ili nije regulirano, a u 23 zemlje zabranjeno je ili nije regulirano  istodobno darivanje jajne stanice i spermija. Jednako različita su i rješenja oko anonimnosti davatelja, pa se u nekim zemljama poštuje tajnost identiteta (Austrija, Švedska, Švicarska) dok naprotiv u nekim drugim zemljama to nije regulirano, odnosno ne postoji obveza tajnosti identiteta davatelja spolnih stanica.

Ovaj Zakon regulira nadzor i kontrolu cjelokupnog sustava provođenja medicinske oplodnje. Zabranjeno je prodavanje i reklamiranje donacija spolnih stanica. Pozitivan iskorak je i zabrana tzv. surogat majčinstva, kao i primanja obje spolne stanice istodobno. Zakon omogućava provođenje heterologne oplodnje koja je zabranjena u nekim zemljama Europske unije. Dozvoljeno je doniranje jajne stanice, što je također zabranjeno u nekim europskim zemljama (Njemačka, Austrija, Švedska, Norveška).

Dvojbe je u raspravi izazvala  odredba Zakona o zabrani krioprezervacije zametka. Ključno pitanje i temeljni razlog razmimoilaženja u mišljenjima o predloženom zakonskom rješenju je – da li je zametak živo biće, čovjek? Znanost je posljednjih godina otkrila cjelokupnu genomsku strukturu zametka, uključujući točnu nasljednu informaciju nukleinskih kiselina zametka. Po tome je zametak i biološki, a ne samo duhovno određeno živo biće. Zamrzavanje ili kasnije uništenje zametka, ukoliko zametak više nije potreban, nije spojivo s temeljnim etičkim načelima. U raspravi su izražena i drugačija mišljenja, prema kojima se treba omogućiti zamrzavanje zametka radi ponavljanja postupka oplodnje u slučaju njezina neuspjeha.  Prevladalo je mišljenje da je dovoljno to što zakon omogućava zamrzavanje jajnih stanica, jer se usavršavanjem postupka medicinske oplodnje može povećat vjerojatnost uspješnih začeća i bez zamrzavanja zametaka.

Po mišljenju većine članova Odbora, dobra rješenja i značajni iskorak predstavljaju mogućnost začeća doniranom sjemenom stanicom, doniranom jajnom stanicom, kao i heterologna oplodnja. Zakonom nije ograničena dob žene koja može na medicinsku oplodnju, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaćati će veći broj pokušaja medicinske oplodnje nego do sada.

Suglasje je postignuto u raspravi o dobro razrađenom sustav nadzora i kontrole provedbe čitavog postupka. Prvenstveno se to odnosi na odredbe ovlašćivanja zdravstvenih ustanova za obavljanje medicinske oplodnje, osnivanju Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju, te ustroja Državnog registra o medicinskoj oplodnji. Uz ovakav nadzor i visoki standard informiranja bračnih partnera o svim rizicima oplodnje, ovaj Zakon predstavlja značajan i kvalitetan iskorak u zakonskoj regulativi medicinske oplodnje.

Davanjem mogućnosti djetetu rođenom nakon umjetne oplodnje, da nakon punoljetnosti sazna podatke o  začeću i darivateljima, ostvaruje se i njegovo pravo da zna tko su mu biološki roditelji,  sukladno Konvenciji o pravu djeteta, jednako kao što tu mogućnost imaju i usvojena djeca. Međutim, skrenuta je pozornost i na  pitanje da li bi to pravo  možda trebalo osigurati i prije punoljetnosti djeteta, jer po sadašnjem rješenju roditeljstvo u mlađoj dobi može biti izvrgnuto riziku bliske srodnosti roditelja zbog nepoznavanja predaka.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora su većinom glasova, uz dva „suzdržana“ glasa, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O MEDICINSKOJ OPLODNJI

uz sljedeće
                    
AMANDMANE:

Amandman  I

U članku 1. stavku 1. riječi: „a sve u cilju osiguravanja prava na potomstvo“  brišu se.
U stavku 2. riječi:“oplodnje i“  brišu se.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom nomotehnički se popravlja izričaj u stavku 1. Članku 1. Konačnog prijedloga zakona s obzirom da se postupcima medicinske oplodnje ne osigurava pravo na potomstvo koje se kao pravo (kao takovo se) nigdje ne navodi i ne postoji.

Svrha provođenja postupka medicinske oplodnje jest postizanje začeća do kojeg se dolazi oplodnjom, stoga se popravlja i izričaj u stavku 2. Članka 1. Konačnog prijedloga zakona te se navodi da se postupci medicinske oplodnje provode radi postizanja začeća.

Amandman  II

U članku 3. stavku 1. riječ: „opasnosti“ zamjenjuje se  riječju:“neizbježnosti“.
U stavku 2. briše se točka i dodaju riječi:“uz uvjet da taj liječnik nije zaposlen u istoj zdravstvenoj ustanovi.“
U stavku 3. riječ:“Opasnost“ zamjenjuje se riječju:“Neizbježnost“.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom uređuje se da se medicinska oplodnja provodi u slučaju neizbježnosti prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog začeća, a ne opasnosti prijenosa takve bolesti kako je uređeno u stavku 1. i  3. članka 3. Konačnog prijedloga zakona. Time se postiže veća preciznost s obzirom da je izraz „opasnost“ preširok pojam.

Amandmanom se također uređuje da drugo mišljenje o bezuspješnosti ili bezizglednosti liječenja neplodnosti daje liječnik specijalist ginekologije koji nije zaposlen u istoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zaposlen liječnik koji utvrđuje bezuspješnost ili bezizglednost liječenja neplodnosti, a sve u cilju izbjegavanja mogućeg davanja pristranog drugog mišljenja.

Amandman  III

U članku 4. stavku 2. riječi: „Kada se u postupku medicinske oplodnje ne
mogu koristiti vlastite spolne stanice“ zamjenjuju se riječima:“Kada je u postupku medicinske oplodnje isključena svaka mogućnost korištenja vlastitih spolnih stanica“.

Obrazloženje

 Predloženim amandmanom preciznije se uređuje izričaj.

Amandman IV

U članku 7. stavku 1. iza riječi:“obavijest“ dodaju se riječi:“ o mogućim oblicima prirodnog planiranja obitelji,“.

Obrazloženje

Amandmanom se uređuje da bračni drugovi prije provedbe postupka medicinske oplodnje imaju pravo na obavijest o drugim mogućim oblicima planiranja obitelji, prije svega o prirodnim oblicima planiranja obitelji.

Amandman  V

U članku 8. stavku 1. riječi:“postupka heterologne oplodnje u kojima se koriste darivane spolne stanice“ zamjenjuju se riječima:“svih postupaka medicinske oplodnje“.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom uređuje se da je prethodno pravno, te psihološko ili psihoterapijsko savjetovanje obvezno i kod homologne i kod heterologne oplodnje.

Amandman  VI

U članku 11. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„Ako je osoba iz stavka 1. ovog članka u braku, za darivanje spolnih stanica potreban je i pristanak njenog bračnog druga dan u pisanom obliku.“
Dosadašnji stavci 2.-4. postaju stavci 3.-5.

Obrazloženje

Amandmanom se uređuje da je  za  darivanje  spolnih  stanica  potreban
pisani pristanak bračnog druga darivatelja, odnosno darivateljice ukoliko su darivatelj odnosno darivateljica u braku.

Amandman  VII

U članku 50. stavku 1. točki 2. riječ:“heterologne“ zamjenjuje se riječju:“medicinske“.
U točki 3. iza riječi:“(članak 9.stavak 1.“dodaju se riječi:“i članak 11. stavak 2.)“
U točki 7. riječi:“Članka 15. Stavka 3“ zamjenjuju se riječima:“članka 15. Stavka 1. i 3“.

Obrazloženje

Amandmanom se usklađuju kaznene odredbe s ranijim amandmanima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 25. sjednici Odbora, održanoj 17. lipnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da važeći Zakon o predmetima opće uporabe uređuje pojam predmeta opće uporabe, a zahtjevima u pogledu standarda kvalitete i sigurnosti predmeta opće uporabe osigurava visoku razinu zaštite ljudskog zdravlja. Predložene izmjene dio su procesa usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, i usklađivanje s odredbama Zakona o hrani.

U raspravi članovi Odbora podržali su predložene izmjene. Brisanjem odredbi o kozmetici s posebnom namjenom, koja nije uređena pravnom stečevinom Europske unije, provodi se usklađivanje s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i uklanjaju zapreke u slobodnom kretanju predmeta opće uporabe, istaknuto je. Odredbe predloženog Zakona u dijelu koji se odnosi na kozmetiku s posebnom namjenom stupit će na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, čime se omogućava fleksibilna prilagodba nacionalnog zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije, mišljenje je članova Odbora.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PREDMETIMA OPĆE UPORABE

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 25. sjednici Odbora, održanoj 17. lipnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog godišnjeg izvješća raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je raspravljao o ukupnom izvršenju Državnog proračuna u kojemu se nalazi visoki stupanj planiranih izvršenja prihoda iako je dio izvještajnog razdoblja ušao u doba globalne gospodarske krize. Osobito se ističe visoki postotak ispunjenja plana prihoda od poreza (98,1%), te doprinosa (98,4%). Rashodi su usklađeni s iznosima prihoda, te iznose 99,3% od plana. Unatoč globalnoj krizi, ostvaren je porast BDP-a od 2,4%, odnosno porast po glavi stanovnika od 1.000 eura u godini dana. Broj nezaposlenih je tijekom 2008. godine smanjen za 14.029 osoba ili za 5,5% na godišnjoj razini. Uspješnost promatrane fiskalne godine upotpunjuje podatak o smanjenju državnog inozemnog duga u 2008. godini tako da je udio države pao s 20,2% na 17,7% udjela u ukupnom dugu. Za stabilnost financijskog sustava posebno je značajno da je manjak opće države bio samo 0,9% BDP-a prema računskom planu, što je Hrvatskoj dalo dobru startnu poziciju na početku globalne krize i ublažilo njezin utjecaj. Odbor posebno ističe da je zdravstvo izdvojeno 1,4 milijarde kuna više nego u 2007. godini, što je doprinijelo stabilizaciji sustava.

U raspravi je istaknuto da je preraspodjelom proračuna Vlada Republike Hrvatske u 2008. godini osigurala i dodatna sredstva u iznosu od 800 milijuna kuna za nepodmirene obveze u zdravstvu. Podmirenje obveza dobavljačima i
smanjenjem dugova stvoreni su čvrsti temelji za reformu zdravstva koja je u tijeku.

Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova, uz jedan „suzdržan“ glas, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 23. sjednici  Odbora,  održanoj    30. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog  zakona  o  izmjenama i dopunama Zakona o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, s Konačnim prijedlogom  zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  25. ožujka 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Prema uvodnom obrazloženju predstavnika predlagatelja Zakon omogućava daljnju prilagodbu domaćeg zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije. Posebno je upozorio na odredbe o sustavu za praćenje i dojavu ozbiljnih štetnih događaja i štetnih događaja i odredbe o registru tih događaja, koji vodi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Ministarstvo će pravilnikom propisati način izvješćivanja o ozbiljnim štetnim događajima, kao i o načinu vođenja evidencije. Također pravilnikom će se propisati i provođenje nadzora nad stručnim radom u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama koje će provoditi zdravstvena inspekcija Ministarstva, istako je uvodno predstavnik predlagatelja.

Na početku rasprave članovi Odbora istakli su značaj i važnost transplantacijskih programa, pa je i u Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna predviđeno znatno povećanje sredstava za njihovo unapređenje.

Tijekom rasprave utvrđeno je da su ovim Zakonom vrlo jasno definirani uvjeti za obavljanje djelatnosti pohranjivanja tkiva (banke tkiva). Odobrenje za obavljanje djelatnosti uzimanja, presađivanja i razmjene organa daje se na rok od četiri godine. Iako se taj rok može činiti predugačak, po mišljenju članova Odbora, on je prihvatljiv. Kako zdravstvena  ustanova za  dobivanje  odobrenja, uz ostalo mora dostaviti izvješće o pokazateljima kvalitete, izdano od Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, uz provođenje  kvalitetnog, redovnog  i izvanrednog zdravstvenog nadzora, koji i uključuje i nadzor nad trgovačkim društvom ako obavlja zdravstvenu djelatnost, uz ustrojavanje registra, postići će se učinkovita kontrola zdravstvenih ustanova tijekom četiri godine.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON   O  IZMJENAMA  I  DOPUNAMA  ZAKONA  O  UZIMANJU  I
PRESAĐIVANJU  DIJELOVA  LJUDSKOG  TIJELA  U  SVRHU  LIJEČENJA
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 22. sjednici Odbora, održanoj 27. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o osnovici plaće u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi članovi Odbora podržali su potrebu donošenja ovoga Zakona. Obzirom na gospodarski trenutak u kojem se nalazimo, uz pad BDP-a od 2%, nije moguće održati rast plaća od 6%. Međutim, članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo činjenicom da Vlada Republike Hrvatska nije jednostrano raskinula Kolektivni ugovor, što bi bilo vrlo loše rješenje za obje pregovaračke strane. Stoga se i pozdravljaju napori Vlade, da i dalje nastavi pregovore sa sindikalnim čelnicima, i kako je izložio predstavnik predlagatelja, u slučaju postizanja dogovora, predloži ukidanje ovog Zakona. Članovi Odbora su se složili da Zakon ne smanjuje plaće u javnim službama, jer su pregovori između sindikata javnih službi i Vlade započeli krajem 2008. godine s prijedlogom zadržavanja određenih prava iz Kolektivnog ugovora na razini 2008. godine.

Tijekom rasprave također je skrenuta pozornost na činjenicu da većina zdravstvenih djelatnika drži da bi plaće u zdravstvenom sustavu trebale biti veće, imajući u vidu usporedbu s drugim strukama, međutim osjećaju trenutak u kojem se nalazimo i žele se solidarizirati i dijeliti sudbinu sa svim zaposlenim u Republici Hrvatskoj.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O OSNOVICI PLAĆE U JAVNIM SLUŽBAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 22. sjednici Odbora, održanoj 27. prosinca 2009. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Na početku rasprave većina članova Odbora podržala je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, kojim se predlaže smanjivanje deficita kroz kontinuirani sporiji rast državne potrošnje u odnosu na rast prihoda. Uz mjere za očuvanje postojećih radnih mjesta, što je prioritetni zadatak, te uz druge anti recesijske mjere rebalans predstavlja najbolji način za prevladavanje krize.

Odbor je rebalans raspravio posebno u dijelu koji se odnosi na sustav zdravstva i socijalne skrbi.
Naglašeno je da je u rebalansu proračuna vidljiv cilj očuvanja socijalnih prava i zaštita socijalno najugroženijih dijelova stanovništva od posljedica recesije, a to jedna od značajnih anti recesijskih mjera.

Kako se rebalansom povećavaju sredstva u sustavu socijalne skrbi, ne smanjuju se mirovine, dječji doplatak i rodiljne naknade, čime se održava standard i ne dira se u socijalna prava, razvidno je da je Republika Hrvatska i u ovim otežanim gospodarskim okolnostima socijalno osviještena država.
U samom zdravstvenom sustavu, u odnosu na 2008. godinu povećana su sredstva u nizu značajnih segmenata: za opremanje zdravstvenog sustava i

socijalne skrbi, za informatizaciju sustava, za poboljšanje zdravstvene zaštite na otocima, za opremanje sustava za telemedicinu itd.

U unapređenju kvalitete u sustavu zdravstva značajno su povećana, u odnosu na prethodnu godinu, sredstva za prevenciju malignih bolesti, kao i za unapređenje transplantacijskih programa. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, smanjenjem sredstava previđenih planom za 2009. godinu, ostaju isti prihodi i rashodi kao u 2008. godini.

Dosadašnji tijek zdravstvene reforme pokazuje njen značajan doprinos u osiguranju sredstava kroz povećanje dopunskog osiguranja. Kako je u daljnjoj raspravi istaknuto, vraćanje osnovice plaća u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi na visinu iz 2008. godine, uz predviđeno nepovećanje zapošljavanja, dovest će do značajne uštede u sustavu. Međutim, istovremeno je upozoreno i na već prisutan značajan nedostatak liječnika, pa se nepovećanje zapošljavanja nikako ne bi smjelo odnositi na zapošljavanje liječnika i medicinskih sestara.

Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

IZMJENE I DOPUNE
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 22. sjednici Odbora, održanoj 27. ožujka 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 21. sjednici Odbora, održanoj 25. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora sa razlozima za izmjene i dopune rečenog Zakona. Na prvom mjestu to je daljnje usklađenje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Novi ustroj sanitarne inspekcije u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi iziskuje usklađivanje s odredbama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Također, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o područnoj (regionalnoj) samoupravi, usklađuju se i odredbe Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

U raspravi članovi Odbora poduprli su izmjene i dopune rečenog Zakona. Predloženi instrument kontrole mikrobiološke čistoće površine postrojenja, opreme, uređaja, pribora, prijevoznih sredstava i ruku osoba ocijenjen je kao iznimno važan epidemiološki mehanizam u sprječavanju i suzbijanju zaraznih bolesti. Ovaj način kontrole i nadzora nad higijenskim uvjetima u objektima pod sanitarnim nadzorom, jedini je objektivni način utvrđivanja higijenskog stanja objekta.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 20. sjednici Odbora, održanoj 17. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju „Dana svjesnosti o mucanju u Republici Hrvatskoj“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2009. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja, koja je naznačila važnost obilježavanja dana svjesnosti o mucanju, s ciljem da se neznanje o problemu mucanja i nerijetka diskriminacija osoba koje mucaju, zamijene prihvaćanjem i poštivanjem ljudskih različitosti.

U raspravi članovi Odbora su jednoglasno poduprli ovu Odluku. Naglašeno je pri tome, da će se obilježavanjem „Dana svjesnosti o mucanju u Republici Hrvatskoj“ dati doprinos da se javnost upozna sa problemima mucanja, te da se mucanje osvijesti kao problem o kojem se vrlo malo priča. Izuzetno je važna, kako je istaknuto, edukacija, počevši od same obitelji, predškolskog odgoja i nastavnika tijekom školovanja. Međutim je upozoreno na značajan nedostatak logopeda i psihologa, posebno u manjim sredinama. Slijedom toga je u raspravi izraženo mišljenje da bi bilo korisno, da Vlada Republike Hrvatske predloži mjere kojima bi se problem nedostatka logopeda pokušao riješiti.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ODLUKU O PROGLAŠENJU
„DANA SVJESNOSTI O MUCANJU U REPUBLICI HRVATSKOJ“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 20. sjednici Odbora, održanoj 17. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je naveo da je Zakon o lijekovima, koji je na snazi, izrađen sukladno važećim direktivama Europske unije. Vodeći računa o potrebi usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području osiguranja učinkovitih, kvalitetnih i sigurnih lijekova, kao proizvoda od posebnog značaja za zdravstvenu zaštitu ljudi, nužno je donošenje izmjena i dopuna važećeg Zakona o lijekovima, koji će omogućiti prilagodbu domaće pravne regulative zakonodavstvu Europske unije.

U raspravi je podržan Konačni prijedlog zakona o lijekovima, te su time u domaće zakonodavstvo implementirane sve važeće direktive Europske unije.

Sudionici rasprave obratili su posebnu pozornost na izmjenu članka 15. važećeg Zakona, kojim se predlažu izmjene rokova zaštite referentnog lijeka, vezano uz postupak odobrenja za stavljanje u promet istovrsnog (generičkog lijeka). Predloženi rok za zaštitu od pojavljivanja paralelnog lijeka, imat će znatan utjecaj na hrvatsko tržište lijekova, upozoreno je u raspravi. To prvenstveno znači da se u cilju zaštite zdravlja ljudi i osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene zaštite, treba voditi računa o mogućim rješenjima koja će na najbolji način zaštiti hrvatsko tržište lijekova.

U tom smislu podržane su prijelazne odredbe kojima se određuje primjena odredbi Konačnog prijedloga zakona. Naime, primjena članka 4.

Konačnog prijedloga zakona predviđena je sa rokom odgode od tri godine, od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Članovi Odbora su upozorili na pitanje reklamiranja i oglašavanja homeopatskih proizvoda. Podupiru odredbu članka 15. Konačnog prijedloga zakona, koji uvodi zabranu oglašavanja homeopatskih proizvoda koji se upisuju u očevidnik homeopatskih proizvoda Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Međutim, ostaje i dalje otvoreno pitanje za dio biljnih proizvoda koji se mogu reklamirati bez nadzora.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O
IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIJEKOVIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 18. sjednici Odbora, održanoj 12. veljače 2009. godine, raspravio je Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je Prijedlog strategije raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Istakao je da sam pojam održivog razvitka obuhvaća sva područja ljudske djelatnosti, a Prijedlogom strategije su određeni osnovni ciljevi u održivom razvoju gospodarstva, socijalnog razvitka i zaštite okoliša. U ostvarivanju ciljeva strategije važno mjesto zauzima zaustavljanje nepovoljnog demografskog kretanja, zaštita okoliša i privatnih dobara, održiva proizvodnja i potrošnja, ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, jačanje javnog zdravstva i ravnomjerni razvitak Republike Hrvatske.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora su u raspravi podržali Strategiju kao okvirni razvojni dokument u promišljanju dugoročne preobrazbe, kao temelj za sve buduće strategije i dokumente, koji će pridonositi održivom razvoju Republike Hrvatske. Provedba Strategije zahtijeva i donošenje detaljnih Akcijskih planova, koji će sadržavati provedbu pojedinih projekata, sredstva, izvore financiranja, sudionike, rokove, očekivane rezultate i dr.

Istaknuto je da je Strategija u svim svojim segmentima na posredan i neposredan način vezana uz zaštitu i očuvanje ljudskog zdravlja. Razvijanje sustava zaštite zdravlja ljudi, znanstvenim i stručnim spoznajama, uključujući i zaštitu okoliša, jedan je od ciljeva Strategije. Kvalitetan zdravstveni sustav i učinkovit i kvalitetan sustav socijalne skrbi važan su čimbenik u ostvarivanju stabilnosti i napretka u razvoju Republike Hrvatske. Upravo zato, ističu članovi Odbora, važno mjesto u Strategiji zauzima kvalitetno javno zdravstvo. Sustav javnog zdravstva trebao bi, po mišljenju članova Odbora reorganizirati na načina da postane glavni nositelj preventivnih aktivnosti i nositelj provođenja preventivnih programa.

U učinkovitoj zaštiti zdravlja treba voditi računa i o opskrbi pitkom vodom kroz širenje javnog vodoopskrbnog sustava, a također i povećati udio stanovništva priključen na javnu odvodnju (2003. godine je samo 43% stanovništva bilo priključeno na javnu odvodnju).

U populacijskoj politici povećanja nataliteta, ističu članovi Odbora, osim aktivnosti na području zdravstva, zaštite majčinstva i djeteta i skrbi za obitelj, korisno bi bilo podizati razinu socijalne sigurnosti i kvalitete života mladih obitelji, te provoditi mjere koje će doprinijeti duhovnoj obnovi i razvoju obiteljskih vrijednosti.

Tijekom daljnje rasprave ukazano je i na prisutan vrlo značajan problem nedostatka nositelja zdravstvene djelatnosti, što je između ostalog posljedica načina financiranja zdravstvenog sustava.

U raspravi je također istaknuta potreba zaštite i održivog gospodarenja prostorom. U uvjetima povećanog stupnja izgrađenosti važno je usklađivanje gospodarskog razvitka sa zahtjevima za očuvanje i zaštitu prostora. Posebno se to odnosi na pretjeranu urbanizaciju gradova bez istovremenog razvoja odgovarajuće infrastrukture.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

STRATEGIJU ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 17. sjednici Odbora, održanoj 11. veljače 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29. siječnja 2009. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju, predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovne ciljeve ovog Zakona, te područje njegove primjene. Zakonom se utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka koje uzrokuje buka u okolišu.

U raspravi na Odboru, utvrđeno je da se odredbama Zakona provode daljnja usklađivanja sa EU direktivama i preporukama koje reguliraju aktivnosti na sprečavanje, odnosno smanjivanju štetnog djelovanja buke. Primjena predviđenih mjera zaštite od buke, istaknuto je, spriječiti će nastajanje emisija prekomjerne buke, odnosno smanjiti postojeću buku na dopuštene razine.
Kao značajnu mjeru, članovi Odbora su istakli obvezu izrade strateške karte buke i akcijske planove, za gradove koji imaju više od 100.000 stanovnika. Na taj način će se utvrditi i ocijeniti stupanj izloženost stanovništva buci od različitih izvora. Obveza  izrade  strateških  karti buke odnosi se i  na koncesionare industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka. Akcijski planovi, izrađeni temeljem podataka iz strateških karata, trebaju,, po mišljenju članova Odbora, sadržavati mjere koje će spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, kao i njeno smanjivanje na dopuštenu razinu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 16. sjednici Odbora, održanoj 4. veljače 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 23. listopada 2008. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, kao predlagatelj, obrazložio osnovna pitanja koja se njime uređuju i ciljeve koji se primjenom odredaba žele postići.
Članovi Odbora raspolagali su pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 23. studenoga 2008. godine, a koja ne podržava Prijedlog zakona.
Tijekom rasprave većina članova Odbora priklonila se mišljenju Vlade Republike Hrvatske i suglasila s razlozima za neprihvaćanje ovog Prijedloga zakona.
Posebno je upozoreno da se namirenje manjka od gotovo 9 milijardi kn, a koji bi nastao u državnom proračunu smanjenjem stopa, ne može provesti na način kako se to predlaže. Financiranje zdravstvenog sustava kao  i usvojena reforma tog sustava koja je u tijeku, iziskuje znatno veći iznos od onog koji se osigurava primjenom postojeće stope doprinosa za zdravstveno osiguranje. Intervencija državnog proračuna u ovaj sustav proteklih godina bila je neizbježna, upozoravaju članovi Odbora. Reforma zdravstvenog sustava uvodi dopunsko zdravstveno osiguranje u proračun, kao socijalnu mjeru u zaštiti građana, primjerenu ekonomskoj situaciji. Predloženo smanjenje stopa doprinosa za zdravstveni i mirovinski sustav, po mišljenju članova Odbora, bez financijske projekcije za budućnost i sagledavanja posljedica takvih umanjenih stopa na proračun, a  posebno bez predlaganja održive i realne supstitucije sredstava iz drugih izvora, opasno bi ugrozilo funkcioniranje oba sustava. Predloženo oporezivanje prihoda na kapital nije prihvatljivo u doba financijske krize i negativnih trendova na financijskom tržištu, a niti je moguće dodatno opterećenje na drugim porezima, istaknuto je tijekom rasprave.

Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

Zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, u tekstu kako ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 15. sjednici Odbora, održanoj 11. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Članovi Odbora jednoglasno su odlučili provesti objedinjenu raspravu o:
- Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona.

U raspravi istaknuto je, da je za poboljšanje postojećeg stanja u sustavu financiranja zdravstva i stvaranja uvjeta za poduzimanje drugog dijela zdravstvene reforme, potrebno uspostaviti financijsku stabilnost sustava i reorganizirati sustav financiranja i plaćanja zdravstvenih usluga. Uz predviđena povećana proračunska izdvajanja za programe u zdravstvu, predviđeni su i novi izvori financiranja. Unaprjeđuje se i postojeći sustav sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite (dopunsko zdravstveno osiguranje, participacije). Osigurana osoba obvezno osobno sudjeluje u troškovima zdravstvene zaštite (iznos troškova zdravstvene zaštite koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne pokriva u cijelosti) ili putem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Kao što je više puta tijekom rasprave istaknuto, u poboljšanju sustava financiranja zdravstvene zaštite treba polaziti od ustavnog određenja Republike Hrvatske kao socijalne države, te posebno voditi računa o socijalno osjetljivim skupinama stanovništva. Sukladno tome podržavaju se odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje utvrđuju kategorije osiguranih osoba za koje državni proračun pokriva sredstva premije za dopunsko zdravstveno osiguranje.

Na kraju opširne rasprave naglašeno je, da sveukupne mjere predložene ovim zakonom predstavlja veliki iskorak u provođenju reforme. Međutim, za trajniju stabilizaciju i uspostavu dugoročno održivog zdravstvenog sustava, nužno će biti pokrenuti i drugi dio reforme. U tom dijelu ključno će biti izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz sustava Državne riznice, a dio zdravstvenih usluga zbog nesrazmjera u porastu cijena zdravstvenih usluga prema porastu proračuna morat će se naći na tržištu. Predloženi dio reforme je kvalitetni iskorak usklađen s postojećim gospodarskim kretanjima.

Nakon rasprave članovi Odbora su, uz jedan glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 15. sjednici Odbora, održanoj 11. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Članovi Odbora jednoglasno su odlučili provesti objedinjenu raspravu o:
- Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona.

Kako su na početku rasprave članovi Odbora ustvrdili, zdravstvenoj reformi je nužno pristupiti zbog nastalih potreba u cjelokupnom sustavu zdravstva, a Nacionalna strategija razvitka zdravstva, koju je Hrvatski sabor donio 2006. godine, predstavlja osnovnu odrednicu za provedbu opsežne reforme.

Međutim, postojeći socijalni i gospodarski uvjeti, uzrokovani i globalnom financijskom krizom, postavili su određene okvire reforme. Predložena rješenja su ipak, po mišljenju članova Odbora, značajan iskorak uspostavi financijski stabilnog sustava koji će biti racionalan i djelotvoran, uz osiguranu kvalitetu pružanja usluga. Provedba reforme mora, uz osnovni cilj poboljšanja kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga svim kategorijama stanovnika, zadržati i socijalnu komponentu sustava i posebno voditi brigu o socijalno osjetljivim skupinama društva.

Članovi Odbora su ocijenili kvalitetnim pomacima rješenja koja se predlažu Zakonom, a koja bi trebala osigurati zadane ciljeve reforme. Jača se primarna zdravstvena zaštita pozicioniranjem doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini, sa ciljem da se pružanje zdravstvene skrbi, u što većoj mjeri usmjeri na prevenciju, očuvanje i unapređenje zdravlja.

U zdravstveni sustav uvodi se davanje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Sukladno decentralizaciji ovlasti, koncesiju za pružanje ove javne usluge daje županija, a takav model doprinijeti će jačanju primarne zdravstvene zaštite i poziciji subjekata koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije. Osniva se Savjet za zdravlje koji će uz sudjelovanje drugih subjekata planirati i razvijati zdravstvenu zaštitu na području jedinice područne (regionalne) samouprave.

Reorganizacija sustava hitne medicinske pomoći podrazumijeva prenošenje tog sustava iz domova zdravlja na poseban zavod, kako na državnoj tako i na županijskim razinama.

Osnivanje Povjerenstva za kvalitetu zdravstvene ustanove, uz primjenu Zakona o kvaliteti zdravstvenih usluga, sukladno aktima Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, nesumnjivo će doprinijeti podizanju kvalitete u pružanju usluga.

Nakon rasprave članovi Odbora su, uz jedan glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 15. sjednici Odbora, održanoj 11. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Članovi Odbora jednoglasno su odlučili provesti objedinjenu raspravu o:
- Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona.

U raspravi članovi Odbora podržali su nadležnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nad cjelokupnim sustavom dopunskog osiguranja. U ovom trenutku globalne gospodarske krize ovakvo rješenje predstavlja znak izrazite socijalne osjetljivosti predlagatelja.

Nakon rasprave članovi Odbora su, uz jedan glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 14. sjednici Odbora, održanoj 9. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna   Republike  Hrvatske za 2009. godinu, s  projekcijama za 2010. i 2011. godinu (s popratnim dokumentima), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Prije rasprave o dijelu Državnog proračuna koji se odnosi na zdravstveni sustav, članovi Odbora su istaknuli kako je Proračun, obzirom na prisutnu globalnu financijsku krizu očekivano skromniji. Međutim, uz predložene uštede kod pojedinih korisnika proračuna, te uz načelo umjerenosti u trošenju, daje određenu sigurnost u prikupljanju sredstava u idućoj godini.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na dio Proračuna koji se odnosi na sustav zdravstva i socijalne skrbi. Imajući u vidu predložene programe, aktivnosti i projekte u narednom razdoblju, predložena, znatno uvećana sredstva za 2009. godinu su opravdana, po mišljenju članova Odbora, jer im je cilj reformirati i unaprijediti zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi, kako bi mogao zadovoljiti potrebe građana za stručno medicinskom, zdravstvenom i socijalnom skrbi. 
Proračun je u dijelu koji se odnosi na zdravstvo i socijalnu skrb nesumnjivo razvojan, ali i sa jasnom socijalnom komponentom. Unatoč potrebi smanjivanja rashoda u mnogim segmentima, društvena skrb u zaštiti i unapređenju zdravlja stanovništva ostaje i dalje na prvome mjestu.
Državni proračun za 2009. godinu predstavlja, za zdravstveni sustav veliki iskorak, kojim se prvenstveno omogućava nužna reforma zdravstva i uvode temelji za poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga svim kategorijama stanovništva.
Dodatni izvori financiranja koji se osiguravaju zdravstvenom reformom, doprinose stabilizaciji sustava: povećana proračunska izdvajanja za programe u zdravstvu (32% prihoda od trošarina na duhanske prerađevine, osiguravaju se prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na temelju članka 63. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, doprinos za zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba, doprinos iz mirovina nižih od prosječne plaće, itd.). Dodatni izvori financiranja su također i sredstva iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, participacije i premije odgovornosti za upotrebu motornih vozila.
Po mišljenju članova Odbora, osigurana sredstva za bolničke i zdravstvene ustanove, u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, omogućit će njihovo nesmetano poslovanje i izvršavanje obveza prema zaposlenicima i prema dobavljačima, u odnosu na koje bi se, do kraja slijedeće godine, dugovanja trebala znatno smanjiti ili u cjelini podmiriti.
U raspravi je značajnim ocijenjeno i planirano znatno povećanje sredstva za lijekove na recepte (4,5 mlrd. kuna), kao i osigurana veća sredstva za posebno skupe lijekove. Uz povećanje i drugih sredstva kao npr. za primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko konzilijarnu itd., svakako po mišljenju članova Odbora, treba očekivati znatno poboljšanje u sustavu zdravstva i socijalne skrbi do kraja iduće godine. Međutim, kako su istakli članovi Odbora, za trajniju stabilizaciju i uspostavu dugoročno održivog zdravstvenog sustava, treba potom krenuti i u drugi dio reforme. U tom dijelu ključno je izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz sustava Državne riznice, dio zdravstvenih usluga se mora naći na tržištu, a zdravstveno osiguranje treba biti odvojeno od države, jer niti jedan državni proračun ne može pratiti ukupan rast troškova u zdravstvu, koji je prema nekim svjetskim procjenama, od 10% -12% godišnje.
Nakon rasprave, članovi Odbora su, uz 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 14. sjednici Odbora, održanoj 9. prosinca 2008. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog  proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Nakon rasprave, članovi Odbora su, uz 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.  

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 13. sjednici  Odbora,  održanoj  27. studenoga 2008. godine, raspravio je Prijedlog Nacionalne strategije kemijske sigurnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2008. godine.
Odbor je Prijedlog Nacionalne strategije raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Kao što je predstavnik predlagatelja istaknuo u uvodnom obrazloženju, Republika Hrvatska do danas nije izradila i usvojila Nacionalnu strategiju kemijske sigurnosti, niti je uspostavljen Nacionalni integrirani sustav sigurnog upravljanja kemikalijama. Međutim, niz zakonskih propisa vezanih uz zaštitu od štetnih učinaka kemikalija u hrani, vodi za piće i zraku, primjereno su pokrili to važno područje kemijske sigurnosti i pokazali da se kemijskoj sigurnosti u Republici Hrvatskoj uvijek poklanjala posebna pažnja. Nakon donošenja Zakona o kemikalijama 2005. godine, kojim je nadležnost nad zaštitom ljudskog zdravlja i okoliša od opasnih kemikalija izmještena u ministarstvo nadležno za zdravstvo, gospodarski interes podređen je zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša. Većina zakona koji su važni za sustav kemijske sigurnosti, usvojenih tijekom 2007. godine, kao posljedica procesa prijenosa i usklađivanja s direktivama i uredbama Europske unije (npr. Zakon o biocidnim pripravcima, Zakon o hrani, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o zaštiti i spašavanju, Zakon o prijevozu opasnih tvari i Zakon o predmetima opće uporabe) unaprijedili su nacionalni sustav sigurnog upravljanja kemikalijama. Istovremeno, uslijed podijeljene nadležnosti između više ministarstava, poteškoća u njihovoj horizontalnoj i vertikalnoj međusobnoj suradnji, pa i zakonodavnim nedorečenostima, nužno je izraditi kvalitetan integrirani program za uspostavu učinkovitog sustava kemijske sigurnosti. Europska unija je usvojila REACH Uredbu,  kao  svoj  novi  zakonodavni  okvir  za  zaštitu  od  opasnih  kemikalija.
Predložena Nacionalna strategija je podloga za uspostavu takvog sustava u Republici Hrvatskoj, sukladnog s propisima i praksom Europske unije.
Tijekom rasprave članovi Odbora su ocijenili da Strategija sadrži sveobuhvatnu analizu postojećeg stanja, s utvrđenim mjerama koje treba poduzeti i ciljevima koji se trebaju postići radi uspostave učinkovitog i racionalnog sustava sigurnog upravljanja kemikalijama u Republici Hrvatskoj. Već tijekom Domovinskog rata, kako je istaknuto, postavljeni su temelji zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih utjecaja kemikalija (toksikološka služba Glavnog stožera saniteta) kroz organizaciju pripravnosti u slučaju namjernog korištenja kemikalija u ratne svrhe. Kao pravni slijednik toksikološke službe Glavnog stožera saniteta  zakonom je utemeljen Hrvatski zakon za toksikologiju.
Po mišljenju članova Odbora, Nacionalna strategija će, putem međuresorske suradnje, utvrditi ravnomjeran razvitak svih oblika zaštite zdravlja i okoliša od štetnih učinaka kemikalija, uz nadogradnju već postojećih sustava zaštite. Primarni cilj sigurnog upravljanje kemikalijama prvenstveno treba biti zaštita ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih učinaka kemikalija.
Nadalje, u raspravi je upozoreno, da je nužno temeljem Strategije utvrditi akcijski plan provedbe, s naznačenim rokovima i  nositeljima pojedinih aktivnosti. Potrebno je i uspostaviti jedinstveni registar svih opasnih kemikalija, uz osnivanje jedinstvenog ovlaštenog laboratorija za ispitivanje štetnih kemikalija.
Hrvatski zavod za toksikologiju, po mišljenju članova Odbora, kao stručno neupitna ustanova, s dugogodišnjim iskustvom u ovom području, potrebno je organizacijski pojačati i imenovati kao nadležno tijelo za međuresorsku suradnju i koordinaciju u području zaštite od štetnih učinaka kemikalija.
 
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

NACIONALNE  STRATEGIJE  KEMIJSKE  SIGURNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.  

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 12. sjednici Odbora, održanoj 15. listopada 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o kontaktima s djecom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula, da Republika Hrvatska kao članica Vijeća Europe, promiče ciljeve te međunarodne organizacije, među kojima promicanje prava djeteta ima značajno mjesto. Republika Hrvatska usklađuje svoja zakonska rješenja sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i ostalim međunarodnim dokumentima koji iz nje proizlaze ili se na njoj temelje. Konvencija o kontaktima s djecom je takav dokument koji regulira način ostvarivanja prava djeteta na kontakt s roditeljem s kojim ne živi i drugim osobama s kojima je u bliskoj obiteljskoj vezi.

Odbor je u raspravi podržao donošenje ovog Zakona i potvrđivanje Konvencije, čije odredbe daju primarnu važnost zaštiti najboljih interesa djeteta. Prava djeteta utvrđena Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, primjenom ove Konvencije se nadopunjuju, šire te se razrađuje način njihovog ostvarivanja.

Posebno je važno, istaknuto je u raspravi, što se preciznije uređuje uspostavljanje prekograničnih kontakata djeteta s roditeljem s kojim inače ne živi. Također je značajno, po mišljenju članova Odbora, jačanje pozicije djeteta u postupcima koji ga se tiču, pa se djetetu utvrđuje pravo na izražavanje osobnih stavova i želja u svezi s postupkom ostvarivanja kontakata.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O KONTAKTIMA S DJECOM 

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 12. sjednici  Odbora, održanoj 15. listopada 2008. godine, raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju „Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja. Istakla je da epilepsija predstavlja najčešću kroničnu neurološku bolest u Hrvatskoj i u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija, koja je pokrenula Globalnu kampanju protiv stigme vezane uz epilepsiju, preporučila je osnivanje nacionalnog dana oboljelih od epilepsije u svakoj zemlji zasebno. Kako je istakla, u srednjoeuropskim zemljama to je dan sv. Valentina, 14. veljače.

Tijekom rasprave upozoreno je da je u Republici Hrvatskoj oko 50.000 osoba oboljelih od epilepsije, a među novo dijagnosticiranim je čak 40% mlađih od 18 godina. Ova bolest je izrazito stigmatizirana, bolesnici su često izloženi diskriminaciji, a mnogi imaju pogrešno mišljenje da je epilepsija duševna i zarazna bolest. Stoga članovi Odbora podupiru osnivanje nacionalnog dana oboljelih od epilepsije, što bi trebalo imati za posljedicu promjenu stava prema oboljelima od epilepsije, kao i odnosa društva u cjelini prema ovoj bolesti.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ODLUKU O PROGLAŠENJU „NACIONALNOG DANA OBOLJELIH OD EPILEPSIJE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 12. sjednici  Odbora,  održanoj    15. listopada 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Republika Hrvatska potvrdila Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom. Time je Republika Hrvatska, imajući u vidu da je pušenje i izlaganje duhanskom dimu vodeći čimbenik rizika po zdravlje i promičući ciljeve Okvirne konvencije, potvrdila dosljednost svoje politike na području zaštite zdravlja, politike prevencije i suzbijanja uporabe duhana i duhanskih proizvoda.
U raspravi članovi Odbora podržali su ovaj Zakon, koji prvenstveno štiti zdravlje nepušača, preventivnim mjerama utječe na smanjenje broja novih pušača, te promiče stav da je svaki pojedinac odgovoran za svoje zdravlje. Međutim, bez obzira na restriktivnost i beskompromisnost Zakona, posebno je istaknuta važnost preventivnih mjera, prosvjećivanja i edukacije o štetnosti pušenja od najranije vrtićke dobi pa nadalje.Poseban problem je korištenje duhanskih proizvoda u vlastitim domovima, u okviru obitelji, gdje djeca upravo stječu prva saznanja o toj ovisnosti. U okviru prevencije, potrebno je u tom smislu educirati i roditelje za odgovorno roditeljstvo.
Kako kvalitetna i trajna prevencija iziskuje znatna sredstva, po mišljenju članova Odbora bilo bi korisno da se dio troškova skupih promidžbenih spotova i dr. pokrije kroz cijenu cigareta. Izraženo je također i mišljenje da bi se kroz ugovore sa liječnicima primarne zdravstvene zaštite moglo osigurati provođenje određenih preventivnih programa, kao npr. škola nepušenja, čime bi se doprinijelo podizanju društvene svijesti građana i smanjenju broja pušača.
Dio odredbi predloženog Zakona nalazi se i u postojećem Zakonu, međutim  u važećem Zakonu su istovremeno predviđene i određene iznimke (posebni prostori za pušače na radnom mjestu, odnosno u ugostiteljskom objektu), koje su dovodile do nepoštivanja propisa. Uz činjenicu da su nadzor nad provedbom Zakona provodili samo sanitarni inspektori, neke odredbe u praksi nisu saživjele do kraja, pa su i rezultati manji od očekivanih. Stoga, po mišljenju članova Odbora, kvalitetan pomak su odredbe koje su utvrdile da inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona obavljaju, svaki u okviru svojeg djelokruga, sanitarni inspektori, zdravstveni inspektori, prosvjetni inspektori, inspektori rada i gospodarski inspektori Državnog inspektorata.
Tijekom rasprave izraženo je i mišljenje, da su predviđene novčane kazne možda prenisko utvrđene, osobito imajući u vodu izrazito visoke profite koje ostvaruje duhanska industrija.
 
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA
uz sljedeće amandmane

AMANDMAN  I.

Na članak 3.
U članku 3. stavku 4. riječi: „duhanskih proizvoda“  na oba mjesta zamjenjuju se riječju“cigareta“.

Obrazloženje

Odredba se odnosi na obvezu dostave podataka za cigarete, a ne za sve vrste duhanskih proizvoda za koje nije ni moguće iskazivati tražene podatke.

AMANDMAN  II.

Na članak 5.
U članku 5. stavku 1. podstavku 2. riječi :“Pušenje ubija/pušenje može ubiti“ zamjenjuju se riječima:“Pušenje ubija“.

Obrazloženje

Direktiva 2001/37 o proizvodnji, oglašavanju i prodaji duhanskih proizvoda propisuje oba upozorenja: pušenje ubija/pušenje može ubiti, ali se od država članica Europske unije očekuje da preuzmu jednu od te dvije formulacije umjesto da koriste oba upozorenja.

AMANDMAN  III.

Na članak 11.
U članku 11. stavku 6. riječi:“(rizle i sl.)“ brišu se.

Obrazloženje

Rizla je robna marka zaštićena kod Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, pa se taj naziv briše u odredbi kojom se zabranjuje prodaja maloljetnicima „biljnih pušilica“ i drugih proizvoda za pušenje koji mogu maloljetnike poticati na pušenje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 12. sjednici Odbora, održanoj 15. listopada 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o liječenju neplodnosti i postupcima oplodnje s biomedicinskom pomoći, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 23. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora raspolagali su s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na rečeni Prijedlog zakona.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora s osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti Prijedlogom zakona. Napomenuo je da je postupak oplodnje sa biomedicinskom pomoći u Republici Hrvatskoj pravno reguliran propisom iz 1978. godine, koji je u vrijeme donošenja bio suvremen, ali u sadašnjem trenutku i stupnju razvoja medicinske znanosti, potrebno je donijeti novi zakon.

Tijekom rasprave članovi Odbora su se složili, da je nužno zakonski urediti medicinski potpomognutu oplodnju. Međutim, ovaj Prijedlog zakona je nedorečen, ostavlja niz otvorenih pitanja, odnosno svojim odredbama ne doprinosi zakonskom uređivanju problema medicinski potpomognute oplodnje.
U prvom redu, po mišljenju članova Odbora, sam naziv zakona je upitan jer sugerira da je medicinski potpomognuta oplodnja postupak liječenja neplodnosti, dok je to postupak začeća koji se primjenjuje ako liječenje neplodnosti nije dalo rezultate. Neprihvatljiv je i navedeni način vođenja registra davatelja. Ministru nadležnom za zdravstvo daje se ovlast da za vođenje jedinstvenog registra darivatelja, odnosno darivateljica odredi zdravstvenu ustanovu koja ima odobrenje za provođenje određenog postupka oplodnje. U raspravi je naprotiv upozoreno da bi to trebale biti isključivo državne institucije (npr. agencija), a nikako zdravstvene ustanove koje i provode postupak oplodnje.

Zakonski prijedlog otvara brojna etička i druga osjetljiva pitanja u području liječenja neplodnosti i oplodnje uz medicinsku pomoć: istraživački rad na ranim zametcima, nadzor nad znanstveno istraživačkim radom na spolnim stanicama i ranim zametcima, broj zametaka koji je dopušteno unijeti u tijelo žene (po Prijedlogu zakona ne više od tri zametka,a prema preporukama stručnjaka država članica Europske unije ne više od dva zametka), broj odobrenih pokušaja, zaštita prava djeteta i dr. Ukazano je i na potpuni nedostatak odredbi o prevenciji u zaštiti zdravlja žena, čija bi provedba u znatnoj mjeri pridonijela otklanjanju uzroka neplodnosti.

Po mišljenju većine članova Odbora, Prijedlog zakona je nepotpun. Prema izlaganju predstavnika Vlade Republike Hrvatske, priprema se nacrt prijedloga zakona, koji će sveobuhvatno riješiti pitanje medicinski potpomognute oplodnje, u skladu s direktivama Europske unije.

Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

Z a k lj u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o liječenju neplodnosti i postupcima oplodnje s biomedicinskom pomoći, u tekstu kako ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora s razlozima za izmjene i dopune ovog Zakona. Predlažu se izmjene i dopune važećeg Zakona, koje se odnose na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, te se naziv i djelokrug rada Hrvatskog zavoda za medicinu rada  usklađuje se odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu. Zakonom se također implementira u domaće zakonodavstvo Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o priznavanju stručnih kvalifikacija po principu automatskog priznavanja za određene profesije. Odrednice ove Direktive  i njena implementacija iziskuju izmjene odredaba važećih propisa kojima se uređuje obavljanje pojedinih profesija u zdravstvu, kao i odredaba koje određuju priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Članovi Odbora podržali su ovaj Zakon kojim se rješavaju pitanja vezana uz uvjete obavljanja zdravstvene djelatnosti državljana država članica Europske unije. Zdravstvenim radnicima državljanima država članica Europske unije sa stečenom izobrazbom zdravstvenog radnika omogućava se bavljenje zdravstvenom djelatnošću bez obavljanja pripravničkog staža i položenog stručnog ispita. Kako je istaknuto tijekom rasprave, ovim zakonskim propisom se jamči osobama, koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica, pristup istoj profesiji i prava prilikom njenog obavljanja u drugoj državi članici, kao i državljanima te države. U svemu ostalom, kako su istakli članovi Odbora na odgovarajući način primjenjuju se odredbe drugih zakona koji rješavaju ovu materiju, kao što su Zakon o strancima i Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Kako je odredbama članka 10. i 11. ovog Zakona utvrđeno da državljani država članica Europske unije, moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu komunikaciju s pacijentom, tijekom rasprave postavljeno je pitanje tko će utvrđivati nivo poznavanja jezika. Također, postavljeno je i pitanje osiguranja od odgovornosti za štetu  privatnih ustanova. Prisutni predstavnik Vlade dodatno je pojasnio, da će nivo poznavanja jezika utvrđivati poslodavac u uvjetima koje će tražiti za zapošljavanje. Također, osiguranje od štete upozorio je ne može biti predmet ovog Zakona, jer takve odredbe nema niti u domaćem zakonodavstvu, pa bi uvođenje ovih kriterija bilo diskriminirajući za građane država članica Europske unije.
 
Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o primaljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Djelatnost primalja, kao integralnog dijela cjelokupne zdravstvene zaštite i posebne profesionalne grupacije unutar zdravstva, nije do sada odgovarajuće zakonski uređena, upozoreno je u raspravi. Zbog važnosti pružanja primaljske skrbi, koja utječe na uspješnost i kvalitetu zdravstvene usluge, obzirom na dugu  tradiciju primaljstva u Hrvatskoj i dosadašnje različite pristupe u edukaciji, članovi Odbora podržali su ovaj Zakon. Ovim putem, donošenjem posebnog zakona za svaku profesionalnu grupaciju u sustavu zdravstvene zaštite, taj sustav će, ističu članovi Odbora, biti potpuno zakonski uređen.
Prijedlogom je, istakli su članovi Odbora, po prvi put sadržaj i način djelovanja primalja definiran posebnim zakonom. Za sve ono što nije uređeno ovim posebnim propisom na odgovarajući način se primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prijedlog definira i usklađuje s europskim propisima edukaciju, nadležnost i odgovornost primalja. Udruživanjem primalja u strukovnu komoru jamči se nadzor nad kvalitetom i praćenje dostignuća u struci. 
Tijekom rasprave postavljeno je i pitanje položaja primalja, koje su u radnom odnosu, a koje stupanjem na snagu ovog Zakona neće  ispunjavati uvjete za obavljanje poslova. Kako je objasnio predstavnik predlagatelja po katalogu znanja i vještina, kako to predviđa ovaj Zakon, primalje koje sada obavljaju taj posao postat će primalje-asistent/ce.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  PRIMALJSTVU
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

     Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni  Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge za donošenje ovog Zakona. Implementacija Direktive 2005/36 o priznavanju kvalifikacija u domaće zakonodavstvo iziskuje prilagodbu pravne regulative na području priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Zakonom se ukidaju prepreke slobodnom kretanju osoba i usluga između država članica, što za državljane država članica uključuje, pravo na obavljanje određene profesije u svojstvu samostalno zaposlene osobe ili zaposlene osobe u državi članici, različitoj od one u kojoj su stekli svoje stručne kvalifikacije.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA
  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da rad fizioterapeuta u sustavu zdravstvene zaštite nije odgovarajuće uređen, iako se radi o zdravstvenim radnicima čija je djelatnost sastavni dio zdravstvene djelatnosti. Kompletnu djelatnost fizioterapeuta, važne profesionalne grupacije u zdravstvu, standard i uvjete za obrazovanje, uspostavu standarda kontrole, nužno je zakonski cjelovito regulirati, pa stoga članovi Odbora jednoglasno podupiru ovaj Zakon.
Na primjedbe, izrečene u raspravi da je potrebno jače naglasiti nadzor i upute liječnika specijaliste fizijatra, te bolje razraditi standarde obrazovanja za sve zdravstvene radnike koji su uključeni u fizioterapeutsku skrb pacijenata (fizioterapeutski tehničari, radni terapeuti, maseri-kupeljari) dodatno je obrazloženo da u ta pitanja riješena u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o kvaliteti zdravstvene zaštite, te ostalim pozitivnim propisima.
Članovi Odbora upoznati su i sa primjedbom Hrvatske udruge radnih terapeuta, koja ističe da su radni terapeuti samostalni zdravstveni djelatnici, a koji su ovim Zakonom svrstani u fizioterapeutsku skrb i slijedom toga Hrvatska komora fizioterapeta bi predstavlja i zastupala njihove interese. Predstavnik predlagatelja obrazložio je, da radni terapeuti ne moraju nužno biti članovi Hrvatske komore fizioterapeuta, nego samo ako sudjeluju u postupku fizioterapije pacijenta.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  FIZIOTERAPEUTSKOJ DJELATNOSTI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o liječništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je obrazložio osnovne razloge za predlaganje i pitanja koja se uređuju ovim Zakonom.

Članovi Odbora su u raspravi podržali donošenje Zakona, zbog potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području uređenja liječničke profesije.

Uz primjenu propisa koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, liječnicima državljanima država članica Europske unije, sa stečenom osnovnom medicinskom izobrazbom, omogućava obavljanje liječničke djelatnosti bez položenog stručnog ispita. Državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s pacijentom. Time s ukidaju prepreke slobodnom kretanju osoba i usluga između država članica Europske unije.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O LIJEČNIŠTVU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sestrinstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je obrazložio osnovne razloge za predlaganje i pitanja koja se uređuju ovim Zakonom.

Članovi Odbora su u raspravi podržali donošenje Zakona, zbog potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području uređenja sestrinske djelatnosti.

Predloženim Zakonom se, u cilju ukidanja prepreka slobodnom kretanju osoba i usluga između država članica, rješavaju pitanja vezana uz uvjete za obavljanje sestrinske djelatnosti državljana država članica Europske unije, te se medicinskim sestrama, koje su državljani država članica Europske unije sa stečenom izobrazbom za opću njegu, omogućava obavljanje sestrinske djelatnosti bez obavljenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ljekarništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je obrazložio osnovne razloge za predlaganje i pitanja koja se uređuju ovim Zakonom.

Članovi Odbora su u raspravi podržali donošenje Zakona, zbog potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području uređenja ljekarničke profesije.

Uz primjenu propisa koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj, farmaceutima državljanima država članica Europske unije, sa stečenom izobrazbom farmaceuta, omogućava se obavljanje ljekarničke djelatnosti bez položenog stručnog ispita. No, državljani država članica Europske unije moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu nužnu komunikaciju s pacijentom. Time s ukidaju prepreke slobodnom kretanju osoba i usluga između država članica Europske unije.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O LJEKARNIŠTVU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo  i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o stomatološkoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je obrazložio osnovne razloge za predlaganje i pitanja koja se uređuju ovim Zakonom.

Članovi Odbora su u raspravi podržali donošenje Zakona, zbog potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području uređenja stomatološke djelatnosti.

Predloženim Zakonom se, u cilju ukidanja prepreka slobodnom kretanju osoba i usluga između država članica, rješavaju pitanja vezana uz uvjete za obavljanje stomatološke djelatnosti državljana država članica Europske unije, te se stomatolozima, koji su državljani država članica Europske unije sa stečenom osnovnom stomatološkom izobrazbom, omogućava obavljanje stomatološke djelatnosti bez položenog stručnog ispita.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O STOMATOLOŠKOJ DJELATNOSTI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za  zdravstvo  i  socijalnu  skrb  na 9. sjednici  Odbora,  održanoj 16. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Članovi Odbora podržali su predloženi Zakon, kao kvalitetan pomak u borbi sa zaraznim bolestima, a čija primjena će omogućiti brže reagiranje u njihovom sprječavanju i suzbijanju, a time i bolju zaštitu zdravlja ljudi.

Odredbama važećeg Zakona, Lista zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku, utvrđuje se taksativnim navođenjem bolesti. Zbog pojave novih zaraznih bolesti, te bolesti koje su promijenile epidemiologiju, potrebna je česta dopuna Liste zaraznih bolesti. Uslijed toga bilo je nužno, mišljenje je članova Odbora, predvidjeti jednostavniji postupak dopune Liste zaraznih bolesti. Davanjem ovlasti ministru da donosi Listu zaraznih bolesti čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku, pridonijeti će učinkovitosti zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, istakli su članovi Odbora.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 9. sjednici Odbora, održanoj 16. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o sanitarnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Članovi Odbora  podržali su donošenje ovoga Zakona, koji će unaprijediti postojeći zdravstveni sustav, omogućiti učinkovito postupanje sanitarne inspekcije, te viši stupanj koordinacije kroz njeno centraliziranje na državnoj razini. Analiza višegodišnje primjene važećeg Zakona, upozorili su članovi Odbora, ukazuje na mnoge nedostatke, posebno obzirom na ustroj sanitarne inspekcije i njenu nedostatnu materijalnu opremljenost. Sanitarna inspekcija, ističu članovi Odbora, predstavlja jedan od stupova društva i štiti narodno zdravlje, a njena zadaća posebno je došla do izražaja tijekom Domovinskog rata, koji je prošao bez ijedne epidemije. Upravo stoga je ovaj Zakon, istaknuto je u raspravi, izuzetno važan za zaštitu zdravlja ljudi i očuvanje ukupnog zdravstvenog standarda.

U nizu novina koje predviđa ovaj Zakon, značajan je ustroj sanitarne inspekcije unutar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Po mišljenju članova Odbora, centralizirana sanitarna inspekcija doprinijeti će kvalitetnijoj provedbi propisa, ali i nadzoru nad radom sanitarnih inspektora. Uvođenje Središnjeg informacijskog sustava sanitarne inspekcije, omogućit će učinkovito upravljanje svim segmentima sanitarne inspekcije. Definiranjem javnozdravstvenog interesa, istakli su  članovi  Odbora, i to po prvi put u našem zakonodavstvu, riješit će se pitanje nadležnosti, što će također olakšati postupke inspektora vezane uz predstavke građana.

U raspravi je upozoreno, kako su do sada postavljeni uvjeti za prijem sanitarnih inspektora u znatnoj mjeri onemogućavali popunjavanje tih radnih mjesta. Kako je nedostatak liječnika prisutan problem, predloženim Zakonom doktori medicine izjednačeni su s ostalim strukama, te je ponuđen široki spektar stručnjaka koji mogu obavljati poslove sanitarnih inspektora.

Kvalitetan iskorak u učinkovitosti provođenja inspekcijskog nadzora predstavlja, po mišljenju članova Odbora, po prvi put predviđena mandatna kazna koja se može izreći za prekršaj na mjestu izvršenja prekršaja. Osiguravanjem sredstava potrebnim za provedbu ovog Zakona, postići će se između ostalog zadovoljavajuća materijalna opremljenost sanitarne inspekcije i omogućiti ujednačen nadzor na cjelokupnom području Republike Hrvatske.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O SANITARNOJ INSPEKCIJI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za  zdravstvo  i  socijalnu  skrb  na 9. sjednici  Odbora,  održanoj 16. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o doplatku na sljepoću, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, aktom od 29. travnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora raspolagali sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na ovaj Prijedlog zakona.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

U raspravi je sudjelovao Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih.

Većina članova Odbora složila se s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, koja ne podržava donošenje ovog Prijedloga zakona.

Neprijeporno je, istakli su članovi Odbora, da je visina naknade za tuđu pomoć i njegu mala i da nije dostatna za podmirenje posebnih potreba koje imaju slijepe osoba. Međutim, odredbe Prijedloga zakona koje uređuju visinu doplatka na sljepoću, slijepe i gluho slijepe osobe stavljaju u povlašteni položaj u odnosu na osobe s drugim vrstama težih oštećenja. Razlozi za uvođenje posebne naknade, kako je to predloženo, a koja bi ublažila teškoće s kojim se ove osobe susreću u svakodnevnom životu, prisutne su, ovisno o stupnju i težini oštećenja i kod drugih osoba s teškim invaliditetom.

Obveza je Republike Hrvatske, upozorili su članovi Odbora, kao potpisnice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju, osiguranje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svim osobama s invaliditetom, bez diskriminacije na osnovi invalidnosti. Stoga je nužno, i to u što kraćem mogućem roku, cjelovito i sustavno riješiti prava osoba s invaliditetom. Pri tom će biti potrebno utvrditi koje su osobe s najtežim stupnjevima invaliditeta i koliko ih je,  budući da su u primjeni različiti pristupi procjeni o težini invalidnosti, pa su i podaci o broju osoba s najtežim 100% invaliditetom samo okvirna procjena, a ne stvarni broj osoba s najtežim invaliditetom. Također je u pripremi ujednačavanje kriterija kao i načina vještačenja stupnja invaliditeta.

Niz je mjera koje se poduzimaju radi poboljšanja položaja osoba s invaliditetom. Usvojena Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, stvaranjem sveobuhvatnog pravnog okvira, osigurati će najvišu razinu zaštite osobama s invaliditetom. Strategija reforme socijalnih naknada, koja je u tijeku, ima za cilj između ostalog, kvalitetniji pristup socijalnim naknadama i njihovo ujednačavanje.

Konačno i odredbe novog zakona o socijalnoj skrbi, koji bi trebao biti usvojen do kraja godine, izjednačiti će uvjete za sve kategorije osoba s invaliditetom. Članovi Odbora stoga podupiru sva nastojanja Vlade Republike Hrvatske, koja imaju za cilj napredak i daljnje snaženje zaštite prava osoba s invaliditetom. Sve predviđene mjere, kako ih i Vlada Republike Hrvatske navodi u dostavljenom mišljenju, nužno je provesti što cjelovitije i u što kraćem mogućem roku, istakli su članovi Odbora.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora su većinom glasova (uz 1 glas „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o doplatku na sljepoću, u tekstu kako ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 8. sjednici Odbora, održanoj 3. srpnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je raspravu proveo posebno u dijelu koji se odnosi na zdravstveni sustav i socijalnu skrb.
Članovi Odbora podržali su donošenje rebalansa proračuna. Povećanje plana izvršenja na stavci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 6,23%. Istakli su, da će s time biti olakšano poslovanje u sustavu  zdravstva zbog postojećih dospjelih obveza bolnica prema dobavljačima i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema zdravstvenim ustanovama i prema ljekarnama. Istakli su, da je to privremeno rješenje, jer se dug zdravstva već godinama povećava uslijed poskupljenja i uvođenja novih lijekova, te poskupljenja i uvođenja novih dijagnostičkih postupaka. Na porast troškova u zdravstvu također utječu porast cijena energije, hrane i medicinskih proizvoda, te je nesrazmjer prihoda i rashoda sve veći, a cijene zdravstvenih usluga se ne povećavaju. Uz ovakvo stanje u zdravstvu, istakli su tijekom rasprave članovi Odbora, neophodno je pronaći nove izvore financiranja zdravstvenog sustava, koji trebaju pratiti reformu cjelovitog sustava.
Članovi Odbora podržavaju povećanje plana na stavci prava iz sustava socijalne skrbi i to za doplatak za pomoć o njegu, osobne invalidnine i pravo na status roditelja njegovatelja. Ukupno povećanje od 1,96% na ovim stavkama doprinos je usklađenju sustava socijalne skrbi potrebama građana.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor  za  zdravstvo  i  socijalnu  skrb  na 7. sjednici  Odbora,  održanoj 20. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog godišnjeg obračuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog godišnjeg obračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja, a nazočni predstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dodatno je obrazložio financiranje zdravstvenog sustava u 2007. godini.

Rasprava je provedena posebno u dijelu koji se odnosi na izdvajanja za zdravstvo i socijalnu skrb.

Utvrđeno je da su izdvajanja za zdravstveni sustav i socijalnu skrb u 2007. godini povećana za 19% u odnosu na prethodnu godinu, te su to do sada najznačajnija sredstva koja su iz državnog proračuna izdvojena za ovaj sustav. Jednokratnim povećanjem ulaganja radi dugogodišnjeg problema dospjelih obveza, podmirene su obveze dospjele početkom godine, a ostatkom povećanja, spriječilo se kumuliranje novih obveza.

Međutim i pored ovih maksimalno ostvarenih ulaganja u zdravstveni sustav, biti će nužno rebalansom Državnog proračuna za 2008. godinu, predvidjeti dodatna sredstva za podmirivanje obveza koje će dospjeti do kraja godine. Vidljivo je, istaknuto je u raspravi, da su svake godine sredstva potrebna za financiranje zdravstvenog sustava za gotovo 10% veća, zbog novih tehnologija u dijagnostici i novih lijekova u terapiji. Ovakvo povećanje ne može se vezati isključivo uz porast BDP-a, nego je nužno pronaći nove izvore financiranja u ovom sustavu, složili su se članovi Odbora. Uz reformu cjelovitog sustava zdravstva, očita je i potreba reforme financiranja sustava zdravstva. Manji dio troškova mora se financirati putem tržišta, odnosno pacijent mora participirati u sustavu  financiranja zdravstva. Na taj način će tržište postati regulator troškova. Pri tome zdravstvena zaštita mora ostati u zacrtanim socijalnim okvirima,  poštujući socijalnu pravednost kao osnovno opredjeljenje naše države.

Uz vidljive rezultate do sada poduzetih mjera (dug bolnica manji od godinu dana, uočljivi pad potrošnje lijekova na recept, itd.), treba i dalje ustrajati na racionalizaciji troškova u zdravstvu. To će se, između ostalog, postići i rješavanjem većeg broja zdravstvenih problema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čime će se rastereti tercijarna zdravstvena zaštita. U troškovima koji nastaju za vrijeme bolovanja, uz poslodavca treba jednim dijelom sudjelovati sam osiguranik, odnosno radnik koji ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja. Informatizacija sustava primarne zdravstvene zaštite, uvođenje elektronskih recepata i elektronskih uputnica doprinijet će kontroli potrošnje lijekova, ali i ukupne potrošnje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao mjestu stvaranja značajnih troškova u zdravstvenom sustavu.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

GODIŠNJI OBRAČUN DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 6. sjednici Odbora, održanoj 13. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Jedinstveni propis o stopama doprinosa, obveznicima plaćanja doprinosa, korisnicima sredstava od doprinosa, obvezi i načinu prikupljanju doprinosa i propisivanje obveze vođenja registra obveznika dovesti će do daljnjeg unapređenja sustava i učinkovitijeg prikupljanja obveznih doprinosa, istaknuto je u raspravi.

Reforma sustava zdravstvene zaštite i obveznog zdravstvenog osiguranja i podjela sustava na obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, iziskuje utvrđivanje novih vrsta doprinosa i nositelja korisnika sredstava od doprinosa, istakli su članovi Odbora.

Predložene odredbe Zakona imaju i socijalno obilježje, jer predviđaju iznimke od obveza doprinosa određenih primitaka i određenih obveznika. To se odnosi na primjenu najniže mjesečne osnovice pri utvrđivanju obveze za radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, povećanje iznimaka od obveze doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak umirovljenika, te izuzimanje od obveze doprinosa koji se obračunavaju na osnovicu za osobe koje se prvi put zapošljavaju i volontere. Obzirom da će predložene mjere izazvati smanjenje prihoda državnog proračuna, no koji će se u buduće i vratiti kroz povećanje zapošljavanja, o tome treba voditi računa prilikom izrade Državnog proračuna za 2009. godinu, upozorili su članovi Odbora.

Tijekom rasprave iskazano je i mišljenje da su kazne za kršenje odredaba Zakona preniske i destimulativne, pogotovo one koje se odnose na pravne osobe, te da stoga neće poticati na uredno izvršavanje obveza obračuna i plaćanja doprinosa.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPRINOSIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 6. sjednici Odbora, održanoj 13. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog strategije suzbijanja korupcije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. lipnja 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Odbor je ovu Strategiju razmatrao prije svega u dijelu koji se odnosi na zdravstveni sustav.

Pozivajući se na Prijedlog strategije o suzbijanju korupcije, kao i na uvodno obrazloženje predstavnice predlagatelja, sudionici u vrlo opširnoj raspravi suglasili su se s uvodnom tvrdnjom da je Strategija nastavak prethodnih antikorupcijskih programa (2006. - 2008. godine), te da je vidljivo značajno poboljšanje u borbi protiv korupcije. Strategija kao i Akcijski plan, za koji bi bilo dobro da je istovremeno u raspravi, ima za cilj unaprijediti sve oblike borbe protiv korupcije, mišljenje je članova Odbora.

Percepcija javnosti o korupciji u zdravstvu s naglaskom na potkupljivost liječnika je daleko veća od stvarnog stanja, suglasili su se svi članovi Odbora. Mišljenje o velikoj rasprostranjenosti korupcije u zdravstvu posebno ima štetan utjecaj na odnos liječnika i pacijenta, a što se onda može odraziti na uspješnost liječenja. Dostupnost zdravstvene zaštite je na visokom stupnju, međutim liste čekanja su, iz niza razloga, a posebno zbog sve značajnijeg manjka liječnika i sveukupnih poteškoća u financiranju zdravstvenog sustava i dalje duge. Liste čekanja svakako potiču korupciju, a jedna od mjera za njeno otklanjanje je i poboljšanje materijalnog položaja sveukupnog zdravstva, a samim time i liječnika. Bilo bi korisno, upozorili su članovi Odbora, ponovno provesti anonimnu anketu među pacijentima nakon provedenog liječenja, a koja bi svakako dala objektivniju sliku o korupciju u sustavu zdravstva. Zadnja takva anketa provedena prije gotovo sedam godina i pokazala je niski postotak korupcije u zdravstvu.

Javna nabava potrošnog materijala, lijekova i medicinske opreme možda je najveće područje korupcije u zdravstvu. Postojeći sustav nabave lijekova, potrošnog materijala i opreme za sustav zdravstva nužno je preispitati, budući da se radi o nabavnoj vrijednosti od gotovo 7 milijardi kuna godišnje. Utvrđivanjem standardizacije dijagnostičkih i terapijskih postupaka kao i opreme, otklonit će se subjektivno odlučivanje prilikom nabave, a time i mogući korupcijski rizici.

Utjecaj farmaceutske industrije na korupciju u zdravstvenom sustavu je značajan. Zlouporabom terapijskih i dijagnostičkih postupaka stimulira se nelegalnim načinima veća i neopravdana potrošnja. Zato je u procesu pružanja zdravstvene zaštite i postizanja većeg stupnja objektivnosti, neophodno utvrditi kliničke smjernice za bolesti koje imaju izrazito skupo liječenje, utemeljene na objektivnim kliničkim ispitivanjima o primjeni skupih lijekova. Pri tome treba potpuno isključiti utjecaj proizvođača lijekova na izradu ovih smjernica.

Tijekom rasprave, vezano uz izvještavanje medija o pojedinim slučajevima u zdravstvu, izraženo je mišljenje da bi bilo korisno da svaka veća zdravstvena ustanova ima glasnogovornika, čime bi se izbjegli mnogi nesporazumi između novinara i liječnika, a novinari bi dobili točne i objektivne informacije.

Uz predloženo provođenje profesionalne ankete, objektivnu standardizaciju ukupne potrošnje, utvrđivanje algoritama za ključne bolesti, članovi Odbora su se složili da je potrebno i pojačati međusobnu koordinaciju svih sudionika u sustavu zdravstva na provedbi Strategije i učinkovitijeg suzbijanja korupcije.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

STRATEGIJE SUZBIJANJA KORUPCIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 5. sjednici Odbora, održanoj 28. svibnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o medicinskim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio  je razloge za donošenje ovog Zakona. Tijekom 2007. godine EU parlament i Vijeće donijeli su direktive o usklađivanju zakonodavstva država članica o aktivnim medicinskim proizvodima za ugradnju i o medicinskim proizvodima,  pa je potrebno odredbe predmetnih direktiva prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.

Tijekom rasprave članovi Odbora jednoglasno su poduprli donošenje ovog Zakona. Kako su medicinski proizvodi od posebnog značaja za zdravstvenu zaštitu ljudi, utvrđivanje pravila za osiguranje kvalitetnih i sigurnih medicinskih proizvoda, kvalitetna je novina u našem zakonodavstvu, istaknuli su članovi Odbora.

U raspravi je naglašeno, da medicinski proizvodi moraju odgovarati bitnim zahtjevima, vodeći računa o predvidivoj namjeni, što doprinosi osiguranju sigurnosti i učinkovitosti medicinskih proizvoda. Tijekom rasprave upozoreno je na nedorečenost članka 54. stavak 1. Zakona.  Postavljeno je pitanje koji su to štetni događaji u kliničkom ispitivanju medicinskih proizvoda za koje ne postoji obveza prijavljivanja.

Ukazano je također na odredbe koje predviđaju da farmaceutska inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi obavlja nadzor nad provedbom ovog Zakona i na potrebu da u rad inspekcije bude uključen širi dijapazon stručnjaka.

Posebna pozornost tijekom rasprave posvećena je pitanju medicinske opreme. Naime, odredbe ovog Zakona odnose se na medicinske proizvode, a izostavljeni su medicinski uređaji, odnosno medicinska oprema. Kako je to također izuzetno važno područje, koje uz Zakon o lijekovima i ovaj Zakon čini cjelinu, članovi Odbora su se složili da bi bilo korisno donijeti poseban Zakon o medicinskoj opremi.

Uz jednoglasnu potporu ovom Zakonu, članovi Odbra su bili i mišljenja da podzakonske akte treba donijeti u što kraćim rokovima. Odgovarajući pravilnici trebali bi svakako detaljnije utvrditi koje su to štete kod kliničkih ispitivanja medicinskih proizvoda za koje ne postoji potreba prijavljivanja, te pojasniti sastav i nadležnost farmaceutske inspekcije, koju bi sačinjavao širi krug stručnjaka, od sada predviđene isključivo farmaceutske struke.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O MEDICINSKIM  PROIZVODIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Također, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Preporuča se Vladi Republike Hrvatske da u što kraćem mogućem roku  predloži poseban Zakon o medicinskoj opremi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 4. sjednici Odbora, održanoj 21. svibnja 2008. godine, raspravio je  Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. svibnja 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi, članovi Odbora podržali su Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, s Konačnim prijedlogom zakona. I Akcijskim planom za usklađivanje zakonodavstva Vlade Republike Hrvatske, predviđena je uspostava nove institucije koja će integrirati zaštitu zdravlja i sigurnost na radu objedinjavanjem poslova Hrvatskog zavoda za medicinu rada i dijela djelatnosti Odjela zaštite na radu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Zdravlje i sigurnost na radu, mišljenje je članova Odbora, neodvojiv je dio u zaštiti zdravlja radnika od štetnih utjecaja radnog mjesta i radnog okoliša. Stoga drže boljim rješenjem da se dio zaštite na radu ne nalazi u okviru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, nego u novom zavodu koji će biti nadležan i za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Kako se radi o sustavu koji je u razvoju i koji se i dalje dorađuje, po mišljenju članova Odbora i ovaj Prijedlog zakona doprinijeti će njegovu unapređenju i uspostavi cjelovitije zaštite zdravlja radnika. No, istaknuto je, u primjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu i djelovanju nadležnog zavoda,  potrebno je poduzeti određene dodatne  mjere  koje  će  dovesti  do  daljnjeg  poboljšanja  sustava: ustrajati na obvezi poslodavaca u provođenju mjera zaštite na radu, poboljšati koordinaciju između liječnika medicine rada, liječnika primarne zdravstvene zaštite i poslodavaca, stvarati uvjete da medicina rada postane atraktivna specijalizacija i dr.

Temeljem provedene rasprave rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ZAŠTITE  ZDRAVLJA NA RADU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 2. sjednici Odbora, održanoj  29. travnja 2008. godine, raspravio je Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Tijekom rasprave, utvrđeno je da ukupni broj pritužbi raste iz godine u godinu. Međutim, u području zdravstva to je ipak mali broj, obzirom na probleme koji postoje u zdravstvenom sustavu. Broj pritužbi, po mišljenju članova Odbora, ne odražava stvarno stanje, već je posljedica nedovoljne obaviještenosti građana o njihovim pravima i instituciji pučkog pravobranitelja općenito. Ovo Izvješće je stoga pregled najznačajnijih i najbrojnijih kršenja prava, a ne sveobuhvatni prikaz stanja u pojedinim područjima.
Uz činjenicu relativno visoke ocjene rada zdravstvenih djelatnika u zdravstvenom sustavu, temeljem rezultata provedene ankete, a i malom broju pritužbi neposredno Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi (bijeli telefon), nužno je i dalje zalagati se za omogućavanje što kvalitetnijeg ostvarivanja zdravstvene zaštite i njene jednake dostupnosti svim građanima. I primjena Zakona o zaštiti prava pacijenata nesumnjivo će dovesti do daljnjeg jačanja svijesti pacijenata o njihovim pravima i time i traženja zaštite u slučaju kršenja tih prava.
U raspravi vezanoj uz dio Izvješća koji se odnosi na socijalnu skrb, posebno je skrenuta pozornost na višegodišnji problem niske osnovice za socijalna davanja. Socijalna osnovica, po mišljenju članova Odbora, trebala bi biti jedinstvena za sva socijalna davanja, uz obavezu revidiranja najmanje jednom u dvije godine sukladno Strategiji reforme socijalnih naknada 2007.-2008.

Upozoreno je i na problem velikog broja različitih prava, koja se ostvaruju u sustavu socijalne skrbi primjenom brojnih zakona, što uz nedostatnu i nepotpunu evidenciju o korisnicima, često uzrokuje i nepravednu raspodjelu naknada. Kako je istaknuto, uvođenjem osobnog identifikacijskog broja onemogućit će se korištenje socijalne pomoći osobama koje za to nemaju uvjeta.
Tijekom rasprave, članovi Odbora su se također osvrnuli i na problem socijalnog stanovanja, posebno obzirom na nedostatna sredstva za provedbu socijalnih programa koja trebaju osigurati  jedinice lokalne samouprave.
Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 2. sjednici Odbora, održanoj  29. travnja 2008. godine, raspravio je Izvješće o radu pravobranitelja za djecu za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora podržali su predmetno Izvješće kao vrlo kvalitetan i sveobuhvatan dokument s iscrpnim prikazom stupnja ugroženosti dječjih prava u svim segmentima društva.
Rasprava je provedena  posebno u dijelu koji se odnosi na povrede dječjih prava u području zdravstva i socijalne skrbi. Neupitna je, po mišljenju članova Odbora, obaveza omogućavanja najviše razine zdravstvene zaštite odnosno zdravlja djece.
Međutim, zabrinjava nedovoljna dostupnost djeci dječjih psihijatara, pedijatara,  neonatologa i psihologa u sustavu zdravstva. Posebno je upozoreno na nesrazmjer broja pedijatara u odnosu na broj djece, tako da čak 30% djece nije obuhvaćeno pedijatrijskom skrbi, već je u zdravstvenoj skrbi liječnika opće i obiteljske medicine. Samo je mali broj psihologa dostupnih djeci u sustavu zdravstva uz korištenje uputnice, pa je razvidno da to otežava ostvarenje preventivne zdravstvene zaštite djece,  upozoravaju članovi Odbora.
Nužno je, ističu članovi Odbora, poduzeti mjere na učinkovitijoj zaštiti privatnosti djece prilikom medijskog izvještavanja o događajima u koja su uključena djeca. Nedovoljno se primjenjuje Kodeks časti koji obvezuje novinare na osobito obziran pristup i zaštitu identiteta maloljetnika, te upravo mediji često krše dječja prava.
Sustav socijalne skrbi, po mišljenju članova Odbora, jedna je od najvažnijih karika zaštite dječjih prava. Upravo je ovaj sustav uključen u sve probleme djece, a uz stalni porast ovlasti i zaduženja centara za socijalnu skrb, nužno je osigurati odgovarajući broj stručnih djelatnika kako u centrima socijalne skrbi tako i u ustanovama socijalne skrbi.
Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za djecu za 2007. godinu 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 7. sjednici Odbora, održanoj  24. travnja 2008. godine, raspravio je  Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Na prijedlog predsjednika Odbora, članovi Odbora su jednoglasno odlučili provesti objedinjenu raspravu o predmetnom Zakonu i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama.

Kako je u raspravi istaknuto, pitanje osiguravanja uvjeta za ostvarivanje potpune i učinkovite kemijske sigurnosti važan je zadatak, čemu svjedoči dinamična zakonodavna aktivnost i u Europskom zakonodavstvu, a i u nacionalnom zakonodavstvu. Kako se radi o osjetljivom pitanju gospodarstava s jedne strane ali i zaštite zdravlja ljudi i okoliša, pri poduzimanju mjera  nužno je postići održivi razvoj. To znači visoku razinu zaštite zdravlja i okoliša, slobodu kretanja tvari (pojedinačno i u pripravcima), ali i povećanje konkurentnosti i inovativnosti.
Članovi Odbora su se složili, da se radi o iznimno važnom propisu na razini Europske unije, u cilju ostvarivanja potpune i učinkovite kemijske sigurnosti  cijele  Europske unije. Usklađivanje  zakonodavstva  o  kemikalijama trebalo bi osigurati  visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša i postići da se proizvodnja  i  uporaba  kemikalija  odvija tako, da štetni učinci na zdravlje ljudi i okoliš budu što je mogući manji. Ovome cilju, po mišljenju članova Odbora, svakako će doprinijeti osnovno načelo Uredbe, da industrija kod proizvodnje, uvoza i uporabe tvari, mora postupati s odgovornošću koja će  osigurati da ne dođe do štetnih učinaka po zdravlje ljudi.

Upozoreno je i na dosadašnju značajnu i učinkovitu ulogu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatskog zavoda za toksikologiju u njihovom postupanju u ovom segmentu. Nužno je, po mišljenju članova Odbora, osnažiti i osigurati važnu ulogu Hrvatskog zavoda za toksikologiju radi praćenja primjene Uredbe, ali i predlaganja i provođenja mjera koje će se poduzimati u nacionalnim zakonodavstvu. U predstojećem razdoblju, korisno bi bilo pripremiti Hrvatski zavod za toksikologiju kao nacionalno tijelo koje će surađivati sa Europskom agencijom za kemikalije, odnosno domaćim gospodarstvenicima u poslovima vezanim za Agenciju.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON  O  PROVEDBI 
 UREDBE   (EZ) BR.  1907/2006 EUROPSKOGA   PARLAMENTA  I VIJEĆA EZ O REGISTRACIJI, EVALUACIJI, AUTORIZACIJI  I   OGRANIČAVANJU   KEMIKALIJA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 7. sjednici Odbora, održanoj  24. travnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. ožujka 2008. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istakao da stupanjem na snagu Uredbe prestaje važiti dio pravne stečevine kojim je bilo uređeno područje kemijske sigurnosti na razini Europske unije. Važeći Zakon o kemikalijama potrebno je stoga uskladiti sa novim europskim propisima.
Na prijedlog predsjednika Odbora, članovi Odbora su jednoglasno odlučili provesti objedinjenu raspravu o predmetnom Zakonu i Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON  O  IZMJENAMA   I   DOPUNAMA   ZAKONA  O KEMIKALIJAMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
 

  PREDSJEDNIK ODBORA

  Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.