Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb

Izvješće Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb o Prijedlogu zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 494

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 36. sjednici  Odbora,  održanoj    26. siječnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2009. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje dao je predstavnik predlagatelja, pri čemu je istakao da se donošenjem ovog Zakona područje nuklearne sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja potpuno usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije .
Kao što je na početku rasprave istaknuto, donošenjem ovog Zakona usvajaju se mjerila koja se odnose na jačanje i optimiranje administrativnog kapaciteta iz područja nuklearne sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja. Objedinjavanjem nadležnosti dosadašnjeg Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost i Državnog zavoda za zaštitu od zračenja u jedno regulatorno tijelo, dva važna područja zaštite spajaju se u jedno, izbjegava se i djelomično preklapanje u okviru njihove djelatnosti, a ustanovljuje se Vijeće i za radiološku, a ne samo nuklearnu sigurnost. Sve ove mjere imaju posebnu važnost ako se ima u vidu da su izvori medicinskih zračenja najveći izvor ionizirajućih zračenja, a koji su uz to i u stalnom porastu, pa stoga Odbor podupire donošenje ovog Zakona.
Po mišljenju članova Odbora, izuzetno je važno propisivanje postupaka u zbrinjavanju radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti i istrošenog nuklearnog goriva. Uz osnivanje posebne javne službe za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, postavljene su osnove za sustavnu provedbu, praćenje i reviziju Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
Tijekom rasprave članovi Odbora osvrnuli su se i na odredbe koje utvrđuju izuzeće od zahtjeva za ishođenjem odobrenja, odnosno dozvole za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja. Mišljenje je članova Odbora, da se te iznimke primjenjuju u slučajevima kada ukupna aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida uključenih u djelatnost ne prelazi vrijednost utvrđenu pravilnikom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Članak 29. propisuje primjereno obrazovanje koje moraju imati izloženi radnici, te posebnu stručnu osposobljenost, koji moraju imati radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja. Međutim, uočeno je u raspravi, radnici koji su izloženi ionizirajućem zračenju ne moraju imati uz primjereno još i posebno stručno obrazovanje o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, kao radnici koji rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja.
Kako je Zakonom predviđeno, inspekcijski nadzor podijeljen je između ministarstva nadležnog za zdravstvo i Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. U raspravi je međutim postavljeno i pitanje potrebe  inspekcijskog nadzora nad radom Zavoda, koji ima vrlo velike ovlasti, kako u poslovima  zaštite  od ionizirajućeg  zračenja tako i u donošenju propisa pravilnika i sl.
U članku 81. stavak 2. propisano  je da inspektore Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost imenuje ravnatelj Zavoda. Međutim, ni u ovom članku, niti u slijedećim, nisu predviđeni uvjeti u smislu stručne osposobljenosti, radnog staža, odnosno nekih drugih vještina, koje inspektori moraju ispunjavati, slično kako je to propisano za sanitarne inspektore.
Sve predložene mjere sigurnosti i zaštite, radiološke i nuklearne, omogućavaju primjerenu skrb i zaštitu pojedinca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućih zračenja i sigurno obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućih zračenja, nuklearnih djelatnosti, upravljanja radioaktivnim otpadom i fizičkog osiguranja izvora ionizirajućeg zračenja i nuklearnih objekata.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI uz slijedeće amandmane
 
Amandman I

U članku 11. stavku 1. točki 1.  iza riječi:“ sigurnost,“ dodaju se riječi:“uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo,“

Obrazloženje

Člankom 8. Konačnog prijedloga zakona uređuje se da se djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smije započeti obavljati prije nego što Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost za isto izda odobrenje. Člankom 10. Konačnog prijedloga zakona propisuje se da nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ne smije započeti koristiti izvor ionizirajućeg zračenja prije nego što Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost izda dozvolu za uporabu toga izvora.
S obzirom da se člankom 11. Konačnog prijedloga zakona  uređuju iznimke od zahtjeva za ishođenjem odobrenja za obavljanje djelatnosti, odnosno dozvole za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, amandmanom se u cilju zaštite zdravlja ljudi  predlaže da se te iznimke primjenjuju u slučajevima kada ukupna aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida uključenih u djelatnost ne prelazi vrijednost utvrđenu pravilnikom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za  radiološku i nuklearnu sigurnost uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.

Amandman II

U članku 29. stavku 3. riječi:“Posebno stručno obrazovanje“ zamjenjuju se riječima:“Obrazovanje iz stavka 2. ovoga članka“.
  
Obrazloženje

Predloženim amandmanom stavak 3. članka 29. Konačnog prijedloga zakona nomotehnički se usklađuje s odredbom stavka 2. istoga članka Konačnog prijedloga zakona.

Amandman III

U članku 81. stavku 1. briše se točka i dodaju riječi:“te koje imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci.“

Obrazloženje

Predloženim se amandmanom, zbog visoke složenosti poslova, određuje dodatni uvjet od najmanje tri godine radnog iskustva u struci za imenovanje inspektora Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.

 


             PREDSJEDNIK ODBORA

          Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.