Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb

Izvješće Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb o Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 230

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 15. sjednici Odbora, održanoj 11. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76. a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Članovi Odbora jednoglasno su odlučili provesti objedinjenu raspravu o:
- Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona,
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona.

Kako su na početku rasprave članovi Odbora ustvrdili, zdravstvenoj reformi je nužno pristupiti zbog nastalih potreba u cjelokupnom sustavu zdravstva, a Nacionalna strategija razvitka zdravstva, koju je Hrvatski sabor donio 2006. godine, predstavlja osnovnu odrednicu za provedbu opsežne reforme.

Međutim, postojeći socijalni i gospodarski uvjeti, uzrokovani i globalnom financijskom krizom, postavili su određene okvire reforme. Predložena rješenja su ipak, po mišljenju članova Odbora, značajan iskorak uspostavi financijski stabilnog sustava koji će biti racionalan i djelotvoran, uz osiguranu kvalitetu pružanja usluga. Provedba reforme mora, uz osnovni cilj poboljšanja kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga svim kategorijama stanovnika, zadržati i socijalnu komponentu sustava i posebno voditi brigu o socijalno osjetljivim skupinama društva.

Članovi Odbora su ocijenili kvalitetnim pomacima rješenja koja se predlažu Zakonom, a koja bi trebala osigurati zadane ciljeve reforme. Jača se primarna zdravstvena zaštita pozicioniranjem doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini, sa ciljem da se pružanje zdravstvene skrbi, u što većoj mjeri usmjeri na prevenciju, očuvanje i unapređenje zdravlja.

U zdravstveni sustav uvodi se davanje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Sukladno decentralizaciji ovlasti, koncesiju za pružanje ove javne usluge daje županija, a takav model doprinijeti će jačanju primarne zdravstvene zaštite i poziciji subjekata koji obavljaju javnu zdravstvenu službu na osnovi koncesije. Osniva se Savjet za zdravlje koji će uz sudjelovanje drugih subjekata planirati i razvijati zdravstvenu zaštitu na području jedinice područne (regionalne) samouprave.

Reorganizacija sustava hitne medicinske pomoći podrazumijeva prenošenje tog sustava iz domova zdravlja na poseban zavod, kako na državnoj tako i na županijskim razinama.

Osnivanje Povjerenstva za kvalitetu zdravstvene ustanove, uz primjenu Zakona o kvaliteti zdravstvenih usluga, sukladno aktima Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, nesumnjivo će doprinijeti podizanju kvalitete u pružanju usluga.

Nakon rasprave članovi Odbora su, uz jedan glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA

Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.