Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 14. sjednici Odbora, održanoj 9. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama za 2010. i 2011. godinu (s popratnim dokumentima), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Prije rasprave o dijelu Državnog proračuna koji se odnosi na zdravstveni sustav, članovi Odbora su istaknuli kako je Proračun, obzirom na prisutnu globalnu financijsku krizu očekivano skromniji. Međutim, uz predložene uštede kod pojedinih korisnika proračuna, te uz načelo umjerenosti u trošenju, daje određenu sigurnost u prikupljanju sredstava u idućoj godini.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na dio Proračuna koji se odnosi na sustav zdravstva i socijalne skrbi. Imajući u vidu predložene programe, aktivnosti i projekte u narednom razdoblju, predložena, znatno uvećana sredstva za 2009. godinu su opravdana, po mišljenju članova Odbora, jer im je cilj reformirati i unaprijediti zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi, kako bi mogao zadovoljiti potrebe građana za stručno medicinskom, zdravstvenom i socijalnom skrbi.
Proračun je u dijelu koji se odnosi na zdravstvo i socijalnu skrb nesumnjivo razvojan, ali i sa jasnom socijalnom komponentom. Unatoč potrebi smanjivanja rashoda u mnogim segmentima, društvena skrb u zaštiti i unapređenju zdravlja stanovništva ostaje i dalje na prvome mjestu.
Državni proračun za 2009. godinu predstavlja, za zdravstveni sustav veliki iskorak, kojim se prvenstveno omogućava nužna reforma zdravstva i uvode temelji za poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga svim kategorijama stanovništva.
Dodatni izvori financiranja koji se osiguravaju zdravstvenom reformom, doprinose stabilizaciji sustava: povećana proračunska izdvajanja za programe u zdravstvu (32% prihoda od trošarina na duhanske prerađevine, osiguravaju se prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na temelju članka 63. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, doprinos za zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba, doprinos iz mirovina nižih od prosječne plaće, itd.). Dodatni izvori financiranja su također i sredstva iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, participacije i premije odgovornosti za upotrebu motornih vozila.
Po mišljenju članova Odbora, osigurana sredstva za bolničke i zdravstvene ustanove, u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, omogućit će njihovo nesmetano poslovanje i izvršavanje obveza prema zaposlenicima i prema dobavljačima, u odnosu na koje bi se, do kraja slijedeće godine, dugovanja trebala znatno smanjiti ili u cjelini podmiriti.
U raspravi je značajnim ocijenjeno i planirano znatno povećanje sredstva za lijekove na recepte (4,5 mlrd. kuna), kao i osigurana veća sredstva za posebno skupe lijekove. Uz povećanje i drugih sredstva kao npr. za primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko konzilijarnu itd., svakako po mišljenju članova Odbora, treba očekivati znatno poboljšanje u sustavu zdravstva i socijalne skrbi do kraja iduće godine. Međutim, kako su istakli članovi Odbora, za trajniju stabilizaciju i uspostavu dugoročno održivog zdravstvenog sustava, treba potom krenuti i u drugi dio reforme. U tom dijelu ključno je izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz sustava Državne riznice, dio zdravstvenih usluga se mora naći na tržištu, a zdravstveno osiguranje treba biti odvojeno od države, jer niti jedan državni proračun ne može pratiti ukupan rast troškova u zdravstvu, koji je prema nekim svjetskim procjenama, od 10% -12% godišnje.
Nakon rasprave, članovi Odbora su, uz 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.