Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 55. sjednici Odbora, održanoj 5. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. ožujka 2011. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je kako se u cilju provedbe opsežne reforme sustava socijalne skrbi provodi reforma sustava novčanih naknada, reforma sustava socijalnih usluga, njihovog financiranja kao i reforma sustava javne socijalne službe. Predloženim zakonom se postojeći sustav višestruke socijalne pomoći pojednostavljuje u smislu jasnijeg definiranja uvjeta te jednostavnijeg i učinkovitijeg postupka ostvarivanja prava, što će pridonijeti poboljšanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina.
Objedinjavanjem postojećih novčanih davanja na osam novčanih naknada i potpora i njihovim boljim definiranjem smanjuje se administriranje, a odvajanjem novčanih naknada od socijalnih usluga i skraćivanjem postupka olakšava se pristup pravima korisnika. Predloženim Zakonom racionalizira se postojeća mreža centara za socijalnu skrb na način da jedan od postojećih centara za socijalnu skrb postaje zavod za socijalnu skrb u županiji, koji će prema unaprijed utvrđenim kriterijima imati područne centre za socijalnu skrb kao podružnice i manje urede, a radi veće dostupnosti korisnicima. Zakon detaljno definira djelokrug rada novih ustrojbenih jedinica.
Jedan od osnovnih ciljeva reforme sustava socijalne skrbi usmjeren je prema deinstitucionalizaciji odnosno pružanju usluga izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi. Značajno poboljšanje postići će se uvođenjem novog sustava od 9 osnovnih socijalnih usluga među kojima su informiranje, prepoznavanje i procjena potreba, savjetovanje i pomaganje, pomoć i njega u kući, stručna pomoć u obitelji (patronaža), rana intervencija itd.
Kao najvažnija nova novčana potpora uvodi se inkluzivni dodatak, namijenjen osobama s invaliditetom u svrhu stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti pri uključivanju u svakodnevni život. Iznos socijalnih potpora, odnosno novčanih naknada veže se uz proračunsku osnovicu. Osnovica za pomoć za uzdržavanje samaca veže se uz liniju siromaštva i povećava se s 500 na 600 kuna. Invalidnina za djecu s teškoćama u razvoju ostaje nepromijenjena, dok se obiteljima s dvoje i više djece s teškoćama u razvoju omogućuje da, ne kao do sada samo jedan, nego i drugi roditelj može stjecati status njegovatelja. Predloženim se zakonom jasnije definira imovinski cenzus koji će biti odlučujući za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tako će socijalnu pomoć moći ostvariti osobe ili obitelji kojima ukupna vrijednost imovine ne prelazi 100 proračunskih osnovica (izračunava se svake godine). Predloženim Zakonom osniva se Nacionalno socijalno vijeće za prepoznavanje i proučavanje socijalnih problema te davanje i predlaganje stručnih mišljenja na području socijalnog planiranja i razvojnog usmjerenja u djelatnosti socijalne skrbi. Mrežom javne socijalne službe određuje se za područje Republike Hrvatske, odnosno područje županija potreban broj domova socijalne skrbi, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, a mjerila za utvrđivanje mreže javne socijalne službe u Republici Hrvatskoj određuju se socijalnim planom u županiji. Zakon uvodi i centralnu evidenciju centara i korisnika socijalne skrbi kao i inspekcijski nadzor nad cijelim sustavom.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje
z a k lj u č a k
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr. sc. Andrija Hebrang, dr. med.