Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 59. sjednici Odbora, održanoj 30. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. lipnja 2011. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena i dopuna Zakona. Kako je istakao, određene izmjene su potrebne radi usklađivanja važećeg Zakona sa Zakonom o radu u dijelu koji se odnosi na primjenu Direktive 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o određenim oblicima radnog vremena.
Predloženim izmjenama i dopunama uređuje se vrijeme provedeno u dežurstvu i rad po pozivu na način da se smatra radnim vremenom dok se vrijeme pripravnosti ne uračunava u radno vrijeme. Također se propisuje kako maksimalno trajanje radnog vremena tjedno uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu ne može biti duže od 48 sati. Iznimno, zbog potrebe posla, maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno, uključujući rad u dežurstvu i rad po pozivu, može uz pisani pristanak radnika biti duže od 48 sati. Dok se visina isplate na osnovi rada u dežurstvu i rada po pozivu, odnosno naknade za pripravnost ne uredi kolektivnim ugovorom, visinu te isplate, odnosno naknade odrediti će odlukom ministar nadležan za zdravstvo uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata. No međutim, primjenom predloženih izmjena moglo bi se kroz izvjesno vrijeme pokazati kako u zdravstvenom sustavu postoji nedostatak liječnika, istaknuli su članovi Odbora u raspravi. S tim problemom suočile su se i ostale zemlje članice Europske unije, pa bi trebalo vidjeti koje su mjere poduzele da nadoknade manjak liječnika.
Prijedlog zakona također omogućuje obavljanje palijativne djelatnosti i u okviru bolničkih zdravstvenih ustanova na način da propisuje kako se osim na primarnoj razini zdravstvene zaštite djelatnost palijativne skrbi može obavljati i na sekundarnoj razini.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 „suzdržan“glas, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.