Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 34. sjednici Odbora, održanoj 25. studenoga 2009. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, s projekcijama za 2011. i 2012. godinu (s popratnim dokumentima), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
O Prijedlogu državnog proračuna i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna provedena je objedinjena rasprava.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio osnovne odrednice Prijedloga proračuna za 2010. godinu kao i planiranje i izradu trogodišnje strategije vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. godine. Strategija za razdoblje 2010.-2012. godinu jasno definira ciljeve i prioritete koje će Vlada Republike Hrvatske svojim programima provoditi. Postizanjem stabilnog gospodarstva i jačanja konkurentnosti osigurati će se i socijalna pravednost, solidarnost i bolji život svih slojeva društva. Kako je istakao, ukupni planirani prihodi za 2010. godinu su 112,8 milijuna, što je za 1,5% više nego u ovogodišnjem proračunu, a rashodi su planirani u iznosu od 121,4 milijuna, dakle sa deficitom od 2,5%.
U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora bila je mišljenja da je predložen stabilan proračun kojim se smanjuje deficit Državnog proračuna. Deficit Državnog proračuna je planiran na 2,5%, što je smanjenje od 0,3% i dobar put prema cilju da deficit državnog proračuna ne bude iznad 1,6%.
Predviđena niska inflacija od 3% jamči stabilizaciju cijena i predstavlja nastavak stabilizacije državnih financija. Za sljedeću godinu predviđen je izlazak iz krize sa prvim pozitivnim iznosima bruto domaćeg proizvoda od 0,5%, te planom za povećanje bruto domaćeg proizvoda u 2011. godini na 3,5%. Pri tome Proračun, po mišljenju većine članova Odbora, slijedi nastojanja izražena u tri rebalansa ovogodišnjeg proračuna, a sadržana su u postizanju štednje na svim razinama.
Prava zajamčena zakonima će se ne samo ispoštovati, izraženo je u raspravi ,nego su za njihovu provedbu osigurana sredstva u povećanom iznosu (mirovine, rodiljne naknade, dječji doplatak, izdvajanja za plaće i za nezaposlene i dr.). Socijalna pravednost i zaštita najugroženijih skupina i dalje je ključni cilj Vlade pa stoga i većina članova Odbora podržava ovaj Prijedlog proračuna.
U zdravstvenom sustavu sa novim pristupom planiranja proračuna, vrlo transparentno su prikazana sredstva po svim korisnicima, uključujući i pripadajuće zavode i agencije. Važno je naglasiti, ističu članovi Odbora, da se i sa predviđenim sredstvima, sve obveze iz sustava i dalje nesmetano odvijaju: zaštita i unapređenje zdravlja, nastavak započetih investicija, ispunjavanje obveza po preuzetim kreditima i jamstvima i dr. Iako su prihodi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi manji za 1,3%, a Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 0,4%, reformskim zahvatima osigurati će se funkcioniranje svih razina zdravstvene zaštite. S tim u svezi pozitivno je povećanje financiranja Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, te informatizacija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te zdravstvenog sustava. Pohvalno je da se nastavlja ubrzana dinamika obnavljanja stare opreme, te da se povećavaju stavke za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i prevenciju malignih bolesti. U raspravi je istaknuto da se započeta reforma treba nastaviti, kako bi se u sljedećim godinama zadržao postotak izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo na oko 25% proračuna.
U raspravi je međutim izražena sumnja u održivost zdravstvenog sustava u idućim godinama, budući je sada zdravstveno osiguranje, obvezno i dopunsko, organizirano u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Kod rasta rashoda u zdravstvu od oko 10% godišnje, a koji su posljedica snažnog i ubrzanog razvoja medicinske tehnologije, uz istovremeni predviđeni rast proračuna od 1-3%, bez temeljite reforme osiguranja neće biti moguće održati nesmetano funkcioniranje zdravstvene zaštite. Po mišljenju članova Odbora, to također ukazuje i na potrebu kategorizacije i akreditacija bolnica sa preraspodjelom usluga, medicinskih uređaja i odgovarajućih kadrova.
U sustavu socijalne skrbi nema smanjenja sredstava, istaknuto je u raspravi, a reforma socijalne skrbi, koja se provodi već treću godinu, dovesti će do racionalizacije i jačanja sustava.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, uz 1 glas „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU, S PROJEKCIJAMA ZA 2011. I 2012. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr. med.