Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 37. sjednici Odbora, održanoj 4. veljače 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 2. prosinca 2009. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Odbor je upoznat sa Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 21. siječnja 2010. godine kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o zdravstvenoj zaštiti.
Odbor podupire stajalište Vlade da bi se, izjednačavanjem položaja koncesionara koji su zakupci poslovnih prostora u objektima domova zdravlja, sa koncesionarima koji zdravstvenu djelatnost obavljaju u objektima koji nisu takvog statusa, narušila osnovna načela na kojima se provodi zdravstvena zaštita stanovništva. Ta načela su sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te specijalizirani pristup u specijalističko konzilijarnoj zaštiti. Vlada s pravom naglašava, mišljenje je Odbora, da se u svrhu provedbe načela dostupnosti zdravstvene zaštite, postojećim Zakonom nastoji stimulirati dosadašnje zakupce u domovima zdravlja da na osnovu koncesije nastave obavljati zdravstvenu djelatnost u istim prostorima u kojima su djelatnost do sada obavljali. U suprotnom, slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije mogao bi biti ugrožen, ako bi dosadašnji doktor prestao obavljati zdravstvenu djelatnost u dosadašnjem prostoru, a osigurane osobe biraju doktore primarne zdravstvene zaštite prema mjestu prebivališta u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi.
Postojeći Zakon osnažuje integrativnu ulogu doma zdravlja kao zdravstvene ustanove za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu nekog područja. Brisanjem takvih odredbi, kao što se predlaže, omogućilo bi se davanje u zakup poslovnih prostora dosadašnjih zakupaca u domovima zdravlja po tržišnom principu najviše ponuđene zakupnine. Posljedica bi mogla biti i prestanak obavljanja zdravstvene djelatnosti u tim poslovnim prostorima i moguće ugrožavanje pružanja zdravstvene zaštite na određenom prostoru.
U raspravi je također naglašeno, da uvođenje zaštite mentalnog zdravlja, kao djelatnosti doma zdravlja, nije prihvatljivo. Zavodi za javno zdravstvo imaju organiziranu zaštitu mentalnog zdravlja, timove koji imaju obvezu uz zaštitu mentalnog zdravlja provoditi i njegovu prevenciju. Osim dupliciranja kapaciteta takvo rješenje nije ni financijski opravdano.
U raspravi o ukidanju odredbe kojom se utvrđuje da se dom zdravlja ne može osnivati na udaljenosti manjoj od 50km od sjedišta županije, odnosno drugog doma zdravlja, većina članova Odbora je bila mišljenja da to nije moguće u postojećem modelu financiranja zdravstvenih ustanova. Međutim, ukoliko se izmjene uvjeti financiranja administracije domova zdravlja i teret njihovog financiranja preuzmu jedinice područne (regionalne) samouprave, ukidanje navedenog ograničenja bi imalo smisla.
Nesumnjivo postoji potreba, naglašeno je u raspravi, osnivanja stacionara za palijativnu skrb. Postojeće rješenje nije zadovoljavajuće imajući u vidu da se takvi bolesnici najčešće zadržavaju u akutnim bolnicama, što predstavlja znatne troškove. Osnivanje ovih ustanova omogućeno je i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, međutim, radi se o iznimno skupoj djelatnosti za koju objektivno nema sredstava u državnom proračunu. Potrebno je ipak napraviti projekciju mreže potrebnih ustanova i simulaciju troškova radi sagledavanja svih troškova osnivanja ovih ustanova. Kao mogući izlaz u osiguravanju sredstava, u raspravi je ponovno naglašena potreba uvođenja privatnog sufinanciranja zdravstvenog osiguranja, čime bi se oslobodio dio sredstva iz obveznog zdravstvenog osiguranja za ovaj oblik skrbi. Na kraju rasprave članovi Odbora su podržali mišljenje Vlade da neke odredbe ovog Prijedloga treba uzeti u obzir prilikom izrade prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji Vlada priprema.
Nakon opširne rasprave članovi Odbora su većinom glasova (uz 1 glas „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći
z a k lj u č a k
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u tekstu kako ga je predložio predlagatelj.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Andriju Hebranga, dr.med., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Andrija Hebrang, dr.med.