7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  48. sjednici  održanoj 16. rujna 2015. godine Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Biokovo koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2015. godine. 

Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženoj Odluci proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, predstavnice predlagatelja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koje je i nositelj izrade Plana, rečeno je da se Predmetnom Odlukom predlaže donošenje Prostornog plana Parka prirode Biokovo  na temelju članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012, 55/2012 i 80/2013), a u vezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013). U tijeku izrade Nacrta prijedloga Plana održana je prethodna rasprava u lipnju 2013. godine u Makarskoj, a Stručna podloga zaštite prirode, neophodna u postupku izrade i donošenja Plana, dostavljena nadležnim institucijama u svibnju 2012. godine, te su za zaštitu kulturnih dobara korišteni, sustav mjera zaštite i podaci iz važećih prostornih planova, budući da konzervatorska podloga nije izrađena.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda  za prostorni razvoj u stručnom je i detaljnom prikazu Plana istaknula da je Park prirode Biokovo proglašen 1981. godine Zakonom o proglašenju planine Biokovo, parkom prirode (Narodne novine, broj 24/81), te precizirala   površinu i granice Parka. Smješten na području Splitsko-dalmatinske županije, obuhvaća teritorij  s gradovima Makarska i Vrgorac, općinama Brela, Baška Voda, Zadvarje, Šestanovac, Zagvozd, Tučepi i Podgora, te predstavlja jedinstveno područje u Dinarskom planinskom lancu. Uzroci dugogodišnjeg relativnog pada životnog standarda i posljedično smanjenja broja stalnih stanovnika na području Biokova teški su životni uvjeti, posebno loša prometna i druga infrastruktura. Elaborat Plana razgraničava prostor Parka na područje za razvoj i uređenje naselja i prostore izvan naselja. Park je podijeljen na zonu stroge i usmjerene zaštite, te zonu korištenja površine Parka. S obzirom na potencijale za gospodarske aktivnosti, moguće je bavljenje poljoprivredom, trgovinom, obrtništvom, turizmom, sportskim i tradicijskim lovom, rekreacijom i drugim vrstama obrtničkih i proizvodnih djelatnosti.
 
U raspravi je izraženo zadovoljstvo činjenicom da se pristupilo pripremama za donošenje dokumenta Prostornog plana Parka prirode Biokovo jer je nedostajao u uređenju i korištenju prostora.

Pohvaljena je kvaliteta izrade Plana koji predstavlja osnovnu  podlogu očuvanja prirodnih značajki dinarskog krajolika, zaštite preostalih autohtonih kultunih dobara na području Parka prirode, omogućavanja razvoja gospodarskih grana koje je prema Planu moguće razvijati, te će uspješno bavljenje tim djelatnostima rezultirati zadržavanjem stanovništva i razvoju gospodarstva  na tom slabo razvijenom prostoru.
 
Član Odbora je ukazao na nezadovosljstvo stanovnika rubnog dijela Parka prirode Biokovo, iskazano tijekom provođenja javne rasprave, zbog primjera odstupanja od opisnog plana, iako su korištene propisane podloge (topografska karta, digitalne ortofoto karte i katastarski plan), ali su primjećeni otkloni radi kojih podatke ne smatraju istovjetnima. Osnova ove primjedbe stanovništva jest u predloženoj granici Parka prirode koja u nekim dijelovima prolazi kroz naseljeno područje i dijeli ga na dio koji pripada parku prirode, što stanovnici ne prihvaćaju.
 
Iskazano je i mišljenje da je zaštita dijelova naselja metodološko pitanje, te je dokument s vremenom moguće mijenjati i uskladiti ga potrebama stanovništva, zaštite i razvoja, iz čega proizlazi da je o granicama obuhvata Parka prirode vrlo teško raspravljati, jer u nekim područjima stanovnici priželjkuju uvrštavanje svoga naselja u park prirode, jer im ono donosi pogodnosti, omogućava izgradnju infrastrukture, korištenje prirodnih i kultunih dobara i razvoj turizma.   
U raspravi je također predloženo da se ispita mogućnost proširenja poljskih makadamskih pristupnih putova do staja i pojedinačnih zgrada u turističke svrhe i predvidi proširenje puteva kako bi se omogućio pristup vatrogasnim vozilima u slučaju požara.      
         

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

 
           ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE BIOKOVO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora, raspravio je na  48. sjednici  održanoj 16. rujna 2015. godine Prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. srpnja 2015. godine. 

Sukladno odredbi stavka 2. članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženoj Odluci proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i prirode, rečeno je da se predloženim  Zakonom potvrđuje Izmjena iz Dohe, kako bi njezine odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. 

Utvrđuju se obveze ublažavanja klimatskih promjena, te će omogućiti provedbu novih obveza ublažavanja tih promjena. Republika Hrvatska pridružuje se ostalim državama koje su potvrdile Izmjenu iz Dohe, te se obvezuje ograničiti prosječne emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2013. do 2020. godine na 80 posto svojih emisija iz bazne 1990. godine.
Obveza je svih država članica Europske unije potvrditi Izmjenu iz Dohe radi donošenja novog globalnog sporazuma o smanjenju emisija stakleničkih plinova, prije održavanja Konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime koja će se održati u Parizu u prosincu 2015. godine. Republika Hrvatska je u razdoblju od 2008.-2012. godine zabilježila snažan pad emisija stakleničkih plinova, te  će primjenom navedenih mjera ispuniti obveze ograničenja emisija do iznosa iz nacionalne godišnje kvote.
      
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje    

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE IZ DOHE KYOTSKOG PROTOKOLA UZ
OKVIRNU KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora, raspravio je na  48. sjednici  održanoj 16. rujna 2015. godine Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2015. godine. 

Sukladno odredbi stavka 2. članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženom zakonskom aktu proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika Ministarstva  pomorstva, prometa i infrastrukture rečeno je da se predloženim Zakonom uređuje pitanje upravljanja pomorskim dobrom i morskim lukama, s obzirom na činjenicu da je pomorsko dobro od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku. Podrazumijeva se obveza društva da očuva pomorsko dobro, a istovremeno sustavnim mjerama i strateškim pristupom stvore mogućnosti boljeg gospodarskog korištenja. Ugrađuju se odrebe Zakona o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012), postupak davanja koncesija, sklapanja ugovora, prestanka važenja koncesija, primjene pravne zaštite i politika koncesije uopće. Uređuje se i pitanje prekršaja na pomorskom dobru, te predloženi Zakon usklađuje s Prekršajnim zakonom (Narodne novine, br. 107/2007, 39/2013 i 157/2013).

U raspravi je istaknuto da se za Republiku Hrvatsku, kao pomorsku zemlju, stvaraju uvjeti za brži i uspješniji gospodarski razvitak, što podrazumijeva ulaganje na pomorskom dobru, posebno u lučku suprastrukturu, ne zanemarujući pritom poštivanje i promicanje pomorskog dobra od važnosti za društvo u cjelini, a uvažavajući i primjenjujući najviše standarde ekološke zaštite pomorskog dobra.

Iskazano je mišljenje o potrebi preispitaivanja odredbe u stavku 4. članka 65. pedloženog Zakona, koji je u korelaciji sa stavkom 2. istoga članka, u odnosu na upravljanje zaštićenim područjima prirode, te ukazano na odredbe Zakona o zaštiti prirode i neusklađenost s njime u pitanju proglašenja zaštite i upravljanja zaštićenim područjima prirode, te spomenut slučaj s kategorijom zaštite posebnih rezervata prirode (npr. Malostonski zaljev i Malo more).
Istaknuto je nezadovoljsto odredbama predloženog zakona prema kojem se dovode u neravnopravan položaj jedinice lokalne samouprave obalnog područja koje do sada nisu osnovale lučke uprave na svom području, u odnosu na jedinice lokalne samouprave koje su bile osnovale svoje lučke uprave, jer one  odredbama predloženog Zakona  nastavljaju djelovati. Zatraženo je preispitivanje predloženih zakonskih odredbi i ujednačavanje pristupa svim jedinicama lokalne samouprave na ukupnom obalnom području Republike Hrvatske. 

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru

ZAKLJUČAK:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama;
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 48. sjednici održanoj 16. rujna 2015. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju građevine javne namjene – Doma za starije i nemoćne osobe u Kostreni u k.o. Kostrena Lucija, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru aktom Klasa: 022-03/15-04/137, Urbroj: 50301-09/09-15-4 od 17. srpnja 2015. godine radi pribavljanja prethodnog mišljenja, sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine“, br. 9/94., 35/94., 112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.).

Odbor je bez rasprave, jednoglasno utvrdio sljedeće:

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju građevine javne namjene – Doma za starije i nemoćne osobe u Kostreni u k.o. Kostrena Lucija

       
PREDSJEDNIK ODBORA
     
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  46. sjednici  održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

Članovi Odbora su u raspravi raspolagali pisanim primjedbama koje je Odboru uputilo Hrvatsko agronomsko društvo, od 8. lipnja 2015. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je predmetni prijedlog zakona.

Članovi Odbora su raspravljali na način da se predloženim zakonom uređuju osnovni pojmovi iz područja procjene vrijednosti nekretnina, pri čemu se određuju procjenitelji, sastav i nadležnosti procjeniteljskih povjerenstava, visokog procjeniteljskog povjerenstva, te nadležnosti  upravnih tijela županija, Grada Zagreba i velikoga grada.

Konstatirano je da se na dobar način određuju metode i način procjenjivanja vrijednosti nekretnina, vrednovanje, način procjenjivanja iznosa naknade za izvlaštene nekretnine, prikupljanje, evidentiranje, evaluacija i podaci o vrijednosti nekretnine, za područje Republike Hrvatske, neovisno o vlasniku nekretnine.

Uzeta je u obzir činjenica da se izradi predloženog zakona prišlo radi uočenih pravnih praznina u dosadašnjoj primjeni Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 74/2014) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014) kojima su u naš pravni sustav već uvedene procjene vrijednosti nekretnina kako je to određeno u standardima i propisima zemalja Europske unije i najbolje prakse. 

Naglašene su pozitivne posljedice koje će proizići iz primjene zakona, s obzirom na njegov cilj učinkovitog upravljanja i raspolaganja nekretninama, što podrazumijeva poznavanje vrijednosti nekretnina, bilo da se radi o nekretnini kao pasivnom gospodarskom potencijalu ili se nekretninom aktivno raspolaže.

Istaknuto je da je vrijednost nekretnine potrebno znati prvenstveno kada se obavlja promet nekretninama, da se ona koristi pri utvrđivanju vrijednosti objekta zaloga, prilikom osiguranja imovine, ili razvrgnuća suvlasničkih zajednica, te ulaganja u povećanje vrijednosti nekretnine, opterećenja ili  umanjenja vrijednosti nekretnine koja je u posjedu.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 „za“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROCJENI VRIJEDNOSTI NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  46. sjednici  održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2015. godine. 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu je proveo kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija iznio je podatke prema kojima  ukupni prihodi Državnog proračuna u 2014. godini imaju tendenciju rasta i ostvareni su u iznosu od 114,7 milijardi kuna što je za 0,2 posto više od planiranih. U usporedbi s prethodnom godinom povećani su za 5,4 posto.  U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, ukupni manjak proračuna u 2014. godini ostvaren je u iznosu od 13,5 milijardi kuna ili 4,1 posto BDP-a, što je za 0,9 postoto manje u odnosu na planirani manjak. Pritom je glavnina manjka od 3,9 posto BDP-a zabilježena na razini državnog proračuna, dok je na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren manjak od 0,1 posto BDP-a.
 U raspravi je iznesen podatak da je izvršenje plana na razdjelu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja iznosio nešto više 769 milijuna kuna, što je više od planiranoga i iznosi 103,49 plana. To je dijelom rezultat provođenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te je po toj osnovi u proračune jedinica lokale i područne samouprave, te državni proračun uplaćeno oko 880 mil. kuna, s dinamikom daljnjeg rasta, te su u proračune općina i gradova dodatno počela pristizati i značajna sredstva iz komunalnog doprinosa, te komunalne naknade.
Budući da je Zakonom o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije propisano da će se obnova zgrada (javnih, stambenih, gospodarskih i pomoćnih) stradalih u polavi u svibnju 2014. godine financirati, između ostalog i sredstvima naknade za legalizaciju, za obnovu zgrada na području pogođenom katastrofom utrošeno je oko 130 mil. kuna, a tijekom ove godine, iz istog izvora za obnovu je utrošeno dodatnih 25 mil. kuna.
 U raspravi je istaknuto da su, osim sredstava prikupljenih primjenom Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (legalizacija), za obnovu zgrada na poplavljenom području utrošena i proračunska sredstva osigurana prošlogodišnjim rebalansom na poziciji APN-a (100 mil. kuna), te sredstva iz proračuna za 2015. godinu u iznosu od 161,5 mil. kuna.
Naglašeno je da je za obnovu zgrada na području pogođenom poplavama u svibnju 2014. godine do sada utrošeno oko 416 mil kuna, a sredstva za obnovu iz APN-a već su potrošena, sredstva za dovršetak procesa obnove poplavom pogođenog područja, osigurat će se iz prikupljene naknade za legalizaciju.
U raspravi je također izraženo mišljenje da bi, ubuduće u Državnom proračunu trebalo osigurati više sredstava za slučaj katastrofe kako bi se sredstva mogla raspodijeliti na područja koja su pogođena jakom elementarnom nepogodom.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PRIJEDLOGA GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  46. sjednici  održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je objedinio raspravu o Prijedlogu zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona.

U raspravi su članovi Odbora raspolagali pisanim primjedbama koje su Odboru na predmetni akt uputili Hrvatska komora arhitekata i Hrvatski savez građevinskih inženjera, čiji su predstavnici sudjelova u radu Odbora. 
S primjedbama udruga je bila upoznata predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i o njima se tijekom rasprave očitovala.
 
U uvodnom izlaganju naglasila je osnovne odrednice predloženog zakonskog teksta  kojim se uređuje ustroj, djelokrug, ovlasti i članstvo u hrvatskim komorama, arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike. Promjene koje su donijete pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije zahtijevaju proaktivnu ulogu komora u kreiranju i provođenju javnih politika u području graditeljstva i prostornoga uređenja. Predloženog zakon ima za cilj jačanje nadležnosti i uloga komora, promicanja i zastupanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i korištenje ekspertnih znanja.

U raspravi je istaknuta važnost jačanja nadzora nad radom ovlaštenih inženjera u zajedničkim uredima i drugim pravnim osobama od strane komora, te resornog ministarstva, proširivanja članstva komora,  odnosno  usvajanje visokih strukovnih standarda u okviru navedenih djelatnosti.
 
Naglašena je potreba poticanja razvoja sektoru graditeljstva i prostornog uređenja, te pokretanje gospodarstva oživljavanjem gospodarskih aktivnosti i poticanja investicija.
Iskazano je mišljenje da voditelji građenja i voditelji radova ne bi smjeli biti udruženi u komoru jer kao izvođači nemaju javne ovlasti za razliku od projektanata i nadzornih inženjera, te da bi Hrvatski savez građevinskih inženjera, kao inicijator osnivanja Udruge ovlaštenih inženjera građenja mogao voditi udrugu na način da članovi dobiju ovlaštenje na vlastito ime  i pravnu osobu u kojoj su zaposleni, te time zaštititi pravnu osobu i samoga sebe.

Članovi Odbora podržali su predmetni Prijedlog zakona kojim se ustrojstvo, djelokrug i rad strukovnih komora uređuje posebnim zakonom, a vezan je uz predloženi zakon o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, jer se njime proširuju nadležnosti strukovnih komora, naročito davanjem novih javnih ovlasti, te značaja u organizaciji stručnog usavršavanja i osobito kontrole rada članova.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  46. sjednici  održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je objedinio raspravu o Prijedlogu zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona.

U raspravi su članovi Odbora raspolagali pisanim primjedbama koje su Odboru na predmetni akt uputili Hrvatska komora arhitekata i Hrvatski savez građevinskih inženjera, čiji su predstavnici sudjelovali u radu Odbora. 
S primjedbama udruga je bila upoznata predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i o njima se tijekom rasprave očitovala.

U uvodnom izlaganju detaljno je iznesen sadržaj Zakona, razlozi zbog kojih se donosi kao i posljedice koje iz istog proizlaze. Zakonom se uređuju pitanja vezana uz poslovanje u djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Osobito se uređuje obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja, poslova vođenja građenja, odnosno vođenja pojedinih radova, kao i prethodna ispitivanja i kontrolne postupke na građevinama. Predloženi zakon također uređuje pitanje stručnog ispita i stručnog usavršavanja odgovornih osoba u radnjama koje se obavljaju u okvirima koji se tiču prostornog uređenja i gradnje.

U raspravi su predstavnici HKA iznijeli mišljenje da je pojam glavnog projektanta nužno definirati predmetnim zakonom na način kako je to definirano važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, te da se osigura da zahvati u prostoru za koje su odgovorni ovlašteni arhitekti i inženjeri u graditeljstvu zadovolje uvjete vrsnoće izgrađenog prostora kao općeg interesa, kako je to navedeno u čl. 3. Zakona o prostornom uređenju.

Kao moguće rješenje izneseno je da osobe odgovorne za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekta trebaju biti projektanti koji imaju prevladavajući udio u projektiranju određene građevine, ovlašteni arhitekti za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, ovlašteni inženjeri građevinarstva za građevine na kojima prevladavaju građevinski radovi, a ovlašteni inženjeri elektrotehnike i strojarstva za građevine na kojima prevladavaju edlektrotehnički, odnosno strojarski radovi.

U diskusiji je izneseno i da se u zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja, kontrole i vođenja projekata radi osiguranja cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za građevine kod kojih prevladavaju građevinski radovi, osim za zgrade dodaju i objekti do 400 m2 bruto razvijene korisne površine, koje bi mogli raditi i inženjeri,  a investitorima bi se smanjio broj stručnih osoba.

Sugerirano je da obveza polaganja stručnog  ispita bude obveza i osobama koje sudjeluju u odobravanju gradnje, te da se zakonom predvidi obavezno cjeloživotno stručno usavršavanje i obrazovanje.

Iskazano je mišljenje da osim Komora koje izdaju potvrde i vode evidenciju stručnog usavršavanja, to bude omogućeno strukovnim udrugama, sveučilištima i veleučilištima.

Postavljeno je i pitanje, slijedom rješenja da strana osoba u poslovima koje predviđa predmetni zakon, obavlja sve poslove bez ovlaštenja Komore, proizlazi  li iz toga da voditelji građenja i voditelji radova ne bi trebali biti članovi Komore, i mišljenje da strane osobe koje posluju na području Republike Hrvatske trebaju poznavati hrvatski jezik.
Predstavnica Ministarstva detaljno je obrazložila svaku od navedenih primjedbi, te Ministarstvo u cijelosti ostaje kod rješenja iz prijedloga Zakona. Istaknula je da su u radu na izradi ovog Zakona, kao i davanju primjedbi tijkom postupka procjene učinkovitosti propisa bile uključene, pored ostalih, i institucije prisutne na sjednice, te da je Ministarstvo već dalo obrazloženje na navedene primjedbe.

Većina članova  Odbora podržala je predmetni tekst zakona jer smatra da će predložena rješenja imati pozitivan činak na poslovanje gospodarskih subjekata u području graditeljstva i prostornog uređenja, te postići ravnotežu između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu gospodarskih subjekata i potrebe za ispunjavanjem zahtjeva javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  46. sjednici  održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

Članovi Odbora su u raspravi raspolagali pisanim primjedbama koje je Odboru uputilo Hrvatsko agronomsko društvo, od 8. lipnja 2015. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je predmetni prijedlog zakona.
Članovi Odbora su raspravljali na način da se predloženim zakonom uređuju osnovni pojmovi iz područja procjene vrijednosti nekretnina, pri čemu se određuju procjenitelji, sastav i nadležnosti procjeniteljskih povjerenstava, visokog procjeniteljskog povjerenstva, te nadležnosti  upravnih tijela županija, Grada Zagreba i velikoga grada,
Konstatirano je da se na dobar način određuju metode i način procjenjivanja vrijednosti nekretnina, vrednovanje, način procjenjivanja iznosa naknade za izvlaštene nekretnine, prikupljanje, evidentiranje, evaluacija i podaci o vrijednosti nekretnine, za područje Republike Hrvatske, neovisno o vlasniku nekretnine.
Uzeta je u obzir činjenica da se izradi predloženog zakona prišlo radi uočenih pravnih praznina u dosadašnjoj primjeni Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 74/2014) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 79/2014) kojima su u naš pravni sustav već uvedene procjene vrijednosti nekretnina kako je to određeno u standardima i propisima zemalja Europske unije i najbolje prakse.

Naglašene su pozitivne posljedice koje će proizići iz primjene zakona, s obzirom na njegov cilj učinkovitog upravljanja i raspolaganja nekretninama, što podrazumijeva poznavanje vrijednosti nekretnina, bilo da se radi o nekretnini kao pasivnom gospodarskom potencijalu ili se nekretninom aktivno raspolaže.
Istaknuto je da je vrijednost nekretnine potrebno znati prvenstveno kada se obavlja promet nekretninama, da se ona koristi pri utvrđivanju vrijednosti objekta zaloga, prilikom osiguranja imovine, ili razvrgnuća suvlasničkih zajednica, te ulaganja u povećanje vrijednosti nekretnine, opterećenja ili  umanjenja vrijednosti nekretnine koja je u posjedu.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 „za“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                        ZAKONA O PROCJENI VRIJEDNOSTI NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  46. sjednici  održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je objedinio raspravu o Prijedlogu zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona.

U raspravi su članovi Odbora raspolagali pisanim primjedbama koje su Odboru na predmetni akt uputili Hrvatska komora arhitekata i Hrvatski savez građevinskih inženjera, čiji su predstavnici sudjelovali u radu Odbora. 
S primjedbama udruga je bila upoznata predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i o njima se tijekom rasprave očitovala.

U uvodnom izlaganju detaljno je iznesen sadržaj Zakona, razlozi zbog kojih se donosi kao i posljedice koje iz istog proizlaze. Zakonom se uređuju pitanja vezana uz poslovanje u djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Osobito se uređuje obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja, poslova vođenja građenja, odnosno vođenja pojedinih radova, kao i prethodna ispitivanja i kontrolne postupke na građevinama. Predloženi zakon također uređuje pitanje stručnog ispita i stručnog usavršavanja odgovornih osoba u radnjama koje se obavljaju u okvirima koji se tiču prostornog uređenja i gradnje.
U raspravi su predstavnici HKA iznijeli mišljenje da je pojam glavnog projektanta nužno definirati predmetnim zakonom na način kako je to definirano važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, te da se osigura da zahvati u prostoru za koje su odgovorni ovlašteni arhitekti i inženjeri u graditeljstvu zadovolje uvjete vrsnoće izgrađenog prostora kao općeg interesa, kako je to navedeno u čl. 3. Zakona o prostornom uređenju.
 
Kao moguće rješenje izneseno je da osobe odgovorne za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekta trebaju biti projektanti koji imaju prevladavajući udio u projektiranju određene građevine, ovlašteni arhitekti za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, ovlašteni inženjeri građevinarstva za građevine na kojima prevladavaju građevinski radovi, a ovlašteni inženjeri elektrotehnike i strojarstva za građevine na kojima prevladavaju edlektrotehnički, odnosno strojarski radovi.
U diskusiji je izneseno i da se u zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja, kontrole i vođenja projekata radi osiguranja cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za građevine kod kojih prevladavaju građevinski radovi, osim za zgrade dodaju i objekti do 400 m2 bruto razvijene korisne površine, koje bi mogli raditi i inženjeri,  a investitorima bi se smanjio broj stručnih osoba.

Sugerirano je da obveza polaganja stručnog  ispita bude obveza i osobama koje sudjeluju u odobravanju gradnje, te da se zakonom predvidi obavezno cjeloživotno stručno usavršavanje i obrazovanje.
Iskazano je mišljenje da osim Komora koje izdaju potvrde i vode evidenciju stručnog usavršavanja, to bude omogućeno strukovnim udrugama, sveučilištima i veleučilištima.

Postavljeno je i pitanje, slijedom rješenja da strana osoba u poslovima koje predviđa predmetni zakon, obavlja sve poslove bez ovlaštenja Komore, proizlazi  li iz toga da voditelji građenja i voditelji radova ne bi trebali biti članovi Komore, i mišljenje da strane osobe koje posluju na području Republike Hrvatske trebaju poznavati hrvatski jezik.

Predstavnica Ministarstva detaljno je obrazložila svaku od navedenih primjedbi, te Ministarstvo u cijelosti ostaje kod rješenja iz prijedloga Zakona. Istaknula je da su u radu na izradi ovog Zakona, kao i davanju primjedbi tijkom postupka procjene učinkovitosti propisa bile uključene, pored ostalih, i institucije prisutne na sjednice, te da je Ministarstvo već dalo obrazloženje na navedene primjedbe.

Većina članova  Odbora podržala je predmetni tekst zakona jer smatra da će predložena rješenja imati pozitivan činak na poslovanje gospodarskih subjekata u području graditeljstva i prostornog uređenja, te postići ravnotežu između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu gospodarskih subjekata i potrebe za ispunjavanjem zahtjeva javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  46. sjednici  održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je objedinio raspravu o Prijedlogu zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona.

U raspravi su članovi Odbora raspolagali pisanim primjedbama koje su Odboru na predmetni akt uputili Hrvatska komora arhitekata i Hrvatski savez građevinskih inženjera, čiji su predstavnici sudjelova u radu Odbora. 
S primjedbama udruga je bila upoznata predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i o njima se tijekom rasprave očitovala.
 
U uvodnom izlaganju naglasila je osnovne odrednice predloženog zakonskog teksta  kojim se uređuje ustroj, djelokrug, ovlasti i članstvo u hrvatskim komorama, arhitekata, inženjera građevinarstva, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike. Promjene koje su donijete pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije zahtijevaju proaktivnu ulogu komora u kreiranju i provođenju javnih politika u području graditeljstva i prostornoga uređenja. Predloženog zakon ima za cilj jačanje nadležnosti i uloga komora, promicanja i zastupanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i korištenje ekspertnih znanja.

U raspravi je istaknuta važnost jačanja nadzora nad radom ovlaštenih inženjera u zajedničkim uredima i drugim pravnim osobama od strane komora, te resornog ministarstva, proširivanja članstva komora,  odnosno  usvajanje visokih strukovnih standarda u okviru navedenih djelatnosti.

Naglašena je potreba poticanja razvoja sektoru graditeljstva i prostornog uređenja, te pokretanje gospodarstva oživljavanjem gospodarskih aktivnosti i poticanja investicija.

Iskazano je mišljenje da voditelji građenja i voditelji radova ne bi smjeli biti udruženi u komoru jer kao izvođači nemaju javne ovlasti za razliku od projektanata i nadzornih inženjera, te da bi Hrvatski savez građevinskih inženjera, kao inicijator osnivanja Udruge ovlaštenih inženjera građenja mogao voditi udrugu na način da članovi dobiju ovlaštenje na vlastito ime  i pravnu osobu u kojoj su zaposleni, te time zaštititi pravnu osobu i samoga sebe.

Članovi Odbora podržali su predmetni Prijedlog zakona kojim se ustrojstvo, djelokrug i rad strukovnih komora uređuje posebnim zakonom, a vezan je uz predloženi zakon o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, jer se njime proširuju nadležnosti strukovnih komora, naročito davanjem novih javnih ovlasti, te značaja u organizaciji stručnog usavršavanja i osobito kontrole rada članova.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora,  raspravio je na  45. sjednici  održanoj 6. svibnja 2015. godine Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavama u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 5. prosinca 2014. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 179. stavka 2.  Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo je kao zainteresirano radno tijelo.

Članovi Odbora bili su upoznati s Mišljenjem koje je na Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavama u Vukovarsko-srijemskoj županiji uputila Vlada Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/14-12/71, od 19. veljače 2015. godine, temeljem članka 122. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U iscrpnom uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica je navela da se predmetno Izvješće temelji na podacima prikupljanima na području zahvaćenom poplavom i obuhvaćaju vremensko razdoblje od sredine svibnja do početka prosinca 2014. godine. Navela je unapređenju sustava, boljoj organizaciji i zaštiti ljudskih prava u potencijalno kriznim situacijama.

Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja osvrnuo se na dijelove Izvješća i naglasio da je bilo potrebno uzeti u obzir složenost cjelokupnog  sustava obnove s obzirom na postojeću legislativu u trenutku poplave. Istaknuo je da su poduzete stručne aktivnosti i mjere prije samog početka obnavljanja kuća i zgrada za što je bilo potrebno određeno vrijeme priprema. Predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja obilazili su poplavom zahvaćeno područje, nailazili na nesređene imovinske odnose, te je u dobroj namjeri da se ubrza obnova, učinjen ustupak priznavanjem svjedočenja o vlasništvu,  što je jednim dijelom zlorabljeno od strane korisnika pomoći.
 
U raspravi se, vezano uz izlaganje, neprihvatljivom smatra ocjena da nije bio uzet u obzir kriterij prioriteta obnove poplavom zahvaćenih zgrada kada se radilo o obiteljima s djecom koja pohađaju školu, objekata koji služe za obavljanje gospodarskih djelatnosti, kuća obitelji starije životne dobi  koji su u kontejnerskom smještaju, a čije kuće još nisu došle na red za obnovu.
Istaknuto je da je do prosinca 2014. godine obnovljeno 1.082 zgrade i izdano 1.947 odluka o obnovi, a ostatak će, prema planu, biti dovršen do ljeta 2015. godine. Broj obnovljenih kuća uključuje i one kuće koje su vlasnici obnavljali sami uz potporu Republike Hrvatske. Istaknuto je također da su obnovljene 22 zgrade javne namjene, te da su sve osnovne škole bile spremne za nastavu do početka školske godine.

Većina članova Odbora istaknula je da je u slučaju nezapamćene katastrofe koja je u svibnju 2014. godine najvećim dijelom zahvatila Vukovarsko-srijemsku županiju, Vlada Republike Hrvatske na planu zaštite i spašavanja, te otklanjanja opasnosti od zaraznih bolesti, izgradnje novog dijela nasipa i obnove obiteljskih kuća, kao i obnove  zgrada javne namjene djelovala, primjereno situaciji te da je samo Izvješće trebalo, uz prikupljene podatke  s terena, novinskih napisa i obraćanja građana pravobraniteljici, biti usmjereno prema sređivanju tih podataka, provjeri svih relevantnih činjenica, pa tek onda kroz preporuke donijeti zaključke.
Naglašeno je da su sve službe uključene u pomoć ugroženima svoje zadatke odradile besprijekorno, te da je dobar dio u Izvješću navedenih pritužbi neutemeljen. Bilo je za očekivati da u Izvješću budu navedene konkretne preporuke kao poticaj za slučaj budućih katastrofalnih pojava, koje bi pomogle da se eventualni propusti ne dogode. 

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 1„suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru

ZAKLJUČAK

Ne prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavama u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 45. sjednici održanoj 6. svibnja 2015. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju skijališta „Omanovac“ u k.o. Kraguj, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 022-03/15-04/110, Urbroj: 50301-09/06-15-2 od 20. ožujka 2015. godine radi pribavljanja prethodnog mišljenja, sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine“, br. 9/94., 35/94., 112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.).

Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo činjenicom da se namjerom investiranja u izgradnju skijališta „Omanovac“ u k.o. Kraguj potiče razvoj kontinentalnog turizma, a naročito na području Grada Pakraca koji je dao značajan doprinos u Domovinskom ratu i stvaranju hrvatske države.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće:

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju skijališta „Omanovac“ u k.o. Kraguj

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Na temelju članaka 44., 47. i 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora održao je 23. travnja 2015. godine 44. sjednicu, s temom

ZAŠTITA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora organizirao je tematsku sjednicu s ciljem sagledavanja stanja vodotokova, imajući u vidu  sve učestalije, intenzivnije i opasnije posljedice poplava, kao  i potrebu da se ukaže na mogućnosti unapređenja zaštite od štetnog djelovanja voda.

Naročito je važan podatak da Republika Hrvatska raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvima, uključujući i vodna bogatstva, te se jednim od ključnih preduvjeta razvoja smatra potreba unapređenja zaštite od štetnog djelovanja voda.

Učinkovita i održiva zaštita od poplava u posljednje vrijeme, uslijed klimatskih promjena postaje sve važnije pitanje u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Usprkos stoljetnoj tradiciji, naročito u djelatnosti zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda, vodno gospodarstvo se nalazi pred velikom potrebom unaprjeđenja zaštite od poplava, naročito u uvjetima učestale pojave ekstremno velikih voda na čitavom državnom teritoriju.

Poplava iz svibnja 2014. godine koja je zahvatila istočnu Hrvatsku i proglašena katastrofalnom za područje Vukovarsko-srijemske županije, imala je do sada najteže posljedice, gubitke ljudskih života. Zbog zadržavanja vode duži vremenski period, prouzročila je ogromnu materijalnu štetu na poljoprivrednom zemljištu, građevinama i infrastrukturi, na što je Vlada Republike Hrvatske primjereno reagirala i državna tijela su poduzela sve radnje kako bi se smanjili negativni utjecaji katastrofe na građane.

Zbog sveobuhvatnog sagledavanja novonastale situacije, pitanja zaštite od poplava na velikim hrvatskim rijekama potrebno je rješavati i u okvirima međunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma o suradnji na slivovima prekograničnih vodotoka.

Cilj je smanjiti rizike od poplava, rekonstruirati i dograditi sustave u nizinskim područjima, a na bujičnim vodotocima dograditi sustav obrane od poplava izgradnjom većeg broja akumulacija i retencija. Istovremeno,  sustavno unaprjeđivati operativno upravljanje rizicima od poplava, kao i neposrednu provedbu mjera obrane od poplava na ukupnom području Republike Hrvatske.

Nakon provedene stručne rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora je, na sjednici, održanoj 6. svibnja 2015. godine, usvojio sljedeće

Z A K L J U Č K E    I    P R E P O R U K E:

• Uvažavajući globalne klimatske promjene i posljedice istih, neophodno je poduzimanjem preventivnih i drugih neophodnih mjera svrhovitije upravljati rizicima od poplava. U tom je smislu potrebno preduhitriti rizike od štetnih posljedica posebno po život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske aktivnosti i infrastrukturu kroz izradu zakonske i stručne regulative, te plansku i koordiniranu gradnju stambenih i gospodarskih objekta (npr. tipovi sojenica i sl.) u poplavnim područjima. 

• Nadležno tijelo, odnosno nadležna pravna osoba, Hrvatske vode, odredit će prioritetne aktivnosti (gradnju objekata, izradu planske i tehničke dokumentacije i sl.) u slivu rijeke Save radi mogućnosti učinkovitijeg upravljanja sustavom, s posebnim naglaskom na obranu od poplava najugroženijih urbanih područja (grada Karlovca i dr.). Važno je planirati i realizirati projekte kojima je cilj zadržavanje voda u gornjim dijelovima sliva rijeke Save (izgradnja akumulacija i retencija), te realizacija projekta stabilizacije korita rijeke Save kroz grad Zagreb (izgradnja pragova, izgradnja upusne ustave u oteretni kanal Sava-Sava i dr.).

• Neophodno je sustavno i kontinuirano koristiti dosadašnje rezultate regionalne suradnje u području upravljanja poplavama ostvarene kroz koordinaciju Međunarodne komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija) kao zajedničkog tijela s međunarodnom pravnom sposobnošću,  uključujući i raspoložive alate (npr. GIS za sliv rijeke Save) kao platforme za razmjenu informacija između država u regiji.

• Dovršiti studiju o utjecaju na okoliš uređenja korita rijeke Save za plovidbu, te korištenje šljunka u hrvatskom dijelu korita rijeke Save, s obzirom na aktualnu situaciju eksploatacije nanosa iz korita rijeke Save na području Bosne i Hercegovine i uvoza istog u Republiku Hrvatsku.

• Pri upravljanju vodama s prekograničnim utjecajem ostvariti suradnju s drugim državama na način da se provode postojeći međunarodni ugovori i po potrebi sklapati nove. Jednako tako obavještavati susjedne države i dobivati od njih informacije o prekograničnim utjecajima na vode i vodni okoliš, velikim nesrećama kako ih definiraju propisi o zaštiti okoliša, provoditi međunarodnu razmjenu informacija o vodama i vodnom okolišu radi projekata višenamjenskog korištenja voda iz sliva rijeke Save (Una, Vrbas, Bosna, Drina), prema načelu jedinstva vodnog sustava i načela održivog razvitka.

• Vezano uz bolje upravljanje vodama neophodno je uspostaviti čvrstu suradnju između Hrvatskih voda, državnih upravnih i stručnih institucija, kao i suradnju s drugim tijelima uprave, regionalnom (područnom) i lokalnom samoupravom, gospodarskim sektorom, znanstvenim i stručnim institucijama, pogotovo pri realizaciji značajnih hidrotehničkih objekata (npr. izgradnja višenamjenske akumulacije Kamenska i sl.). Suradnja je neophodna i pri određivanju optimalnog volumena za korištenje u vodoopskrbi, zaštiti od poplava i navodnjavanju poljoprivrednih površina, kao i definiranju projekata koji imaju uvjete za korištenje sredstava EU fondova.

• S obzirom na iskustva katastrofalne poplave iz svibnja 2014. godine u istočnoj Hrvatskoj koja je prouzročila velike materijalne i infrastrukturne štete, neophodno je djelovati preventivno i raditi na edukaciji i podizanju svijesti o potrebi osiguranja imovine od poplava.

• Nužna je uspostava uske suradnje i koordinacija Hrvatske gorske službe spašavanja, Civilne zaštite, vatrogasnih društava i drugih čimbenika u poplavnim područjima kada se poplava dogodi.

• Vrednovati prostorna, povijesna, prirodna i infrastrukturna obilježja savskog prostora i integralno sagledavati razvoj sustava: zaštitu od poplava, plovnost, vodoopskrbu, energetsko korištenje, razvoj naselja, zaštitu prirodne i kulturne baštine, promet i turizam, posebno štiteći najosjetljivija područja uz rijeku Savu (vodozaštitna područja, zaštićena područja prirode i značajna staništa i sl.). U navedenim postupcima osigurati međunarodnu stručnu koordinaciju svih za to zaduženih tijela susjednih država u slivu rijeke Save.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  43. sjednici  održanoj 4. veljače 2015. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2015. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske informirao je članove Odbora da je provedbom Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine, br. 109/2001, 82/2004, 76/2007, 38/2009, 86/2012 i 7/2013) izgrađeno nešto više od 6 000 stanova u 76 jedinica lokalne samouprave i pritom investirano oko 3.107.000.000,00 kuna,  za što je Republika Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila više od 759 milijuna kuna, a u tijeku je izgradnja još 1 559 stanova u 7 gradova i općina.

Naznačeni su i razlozi zbog kojih se predlažu izmjene i dopune Zakona, te je hitnost donošenja vezana uz stupanje na snagu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje se odnose na oporezivanje zemljišta. Bez predloženih izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, došlo bi do povećanja otplatnih rata kredita i znatnog poskupljenja stanova za krajnje kupce koji su pod drugim uvjetima kupili stanove iz programu POS-a.

Provedbom važećeg Zakona o društveno poticanoj stanogradnji uočen je smanjen interes za kupnju stanova i  prisutna potreba za rješavanjem stambenih problema osoba koje se ne smatraju socijalno ugroženima. Da bi se omogućilo rješavanje stambenog pitanja do stjecanja kreditne sposobnosti, najmoprimcima će se ponuditi sklapanje ugovora o najmu, uz mogućnost otkupa stana.

U raspravi je zatraženo pojašnjenje pojma „prilagođavanje stanju na tržištu“, te eventualna kolizija s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu u dijelu koji se odnosi na komunalni doprinos i komunalnu naknadu, a vezano za učešće jedinica lokalne samouprave u financiranju komunalne infrastrukture.

Dio članova Odbora u vezi s prethodnom primjedbom bila je mišljenja da odredba spomenutog članka jasno propisuje da jedinica lokalne samouprave uređuje pitanja stambenih potreba na svom području vezana za kupnju stanova ili najam, te je dobro da, ukoliko jedinica lokalne samouprave sudjeluje u podmirivanju cijene zemljišta i komunalne infrastrukture,  ti troškovi budu vraćeni iz naplaćene kupoprodajne cijene ili najma u predloženom postotku i u propisanom vremenu.

Iako je iskazano mišljenje kako do sada, primjenom Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji nije izgrađen veći broj stanova koji bi utjecao na tržište nekretnina, u određenoj mjeri to ipak konkurira onima koji su vlastitim sredstvima ili sredstvima komercijalnih banaka gradili stanove  pod nepovoljnijim uvjetima, a koji sada na tržištu nekretnina gube vrijednost.
 
Na pitanje o tome kako će se uštedjeti  kupnjom stana prema predloženom modelu, odgovoreno je da se primjenjuje jedinstvena kreditna  linija u kojoj sa 50 posto sredstava kupnju stanova kreditiraju komercijalne banke, a 50 posto Republika Hrvatska, a predloženo smanjenje kamatnih stopa (kamate za poček otplate smanjene su sa 2 posto na 1 posto, a  kamate na kreditna sredstva Republike Hrvatske sa 5 posto na 3 posto) anulira utjecaj poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava na građevinsko zemljište. 

S obzirom na rečeno da je trenutno u izgradnji određeni broj stanova na području  Osijeka, Zagreba, Splita, Zadra, Rijeke i Dubrovnika, predloženo je da se pojačano stimulira izgradnja stanova prema predloženom modelu, i u manjim sredinama.
 
Odbor je podržao i odredbe kojima se uređuje mogućnost izgradnje stanova za društveni najam s mogućnošću otkupa, čime se posredno utječe na radnu mobilnost stanovništva i proširuje namjenske izgradnje stanova te zapošljavanje građevinske struke.
    
 
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

              Zdravko Ronko
   

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  41. sjednici  održanoj 2. prosinca 2014. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnice Ministarstva kulture, dano je obrazloženje uz drugo čitanje predloženih izmjena i dopuna Zakona i razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona, te da se  usklađuju odredbe Zakona s Direktivom 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice. 

Konačnim prijedlogom zakona definira se pojam konzervatorskog elaborata koji se prema potrebi izrađuje u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra,  propisuje obveza upisa u zemljišnu knjigu i katastar zemljišno-knjižnih svojstava kulturnoga dobra i zemljišno-knjižnih cestica unutar prostornih međa kulturnoga dobra, preciziraju  odredbe o pravu prvokupa, tako da se ovo pravo neće primjenjivati na nekretnine, unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline koje nisu kao kulturno dobro zaštićene posebnim rješenjem, usklađuju odredbe o davanju koncesije sa Zakonom o koncesijama, te se produljuje vrijeme na koje se daje koncesija na kulturnom dobru,  usklađuju odredbe sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju, te između ostaloga, uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.

U raspravi je podržan dobar princip prema kojem je predlagatelj uvažio primjedbe iz saborske rasprave u prvom čitanju predmetnog zakona i sa sjednica radnih tijela, te se u Zakonu   zadržava odredba prema kojoj Hrvatsko vijeće za kulturna dobra daje mišljenje vezano uz donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnoga dobra, što je naglašeno kao osobito dobra mjera.

Ocijenjeno je dobrim rješenje s obzirom da je Zakonom o općem upravnom postupku propisan rok u kojem se mora dati mišljenje u postupku donošenja odluka u upravnom postupku, neće se ovim Zakonom propisivati gradovima i općinama rok u kojem su dužni davati mišljenje prilikom donošenja rješenja o određivanju namjene kulturnoga dobra, kao niti izuzetak vezan uz osiguranje povrata uloženih sredstava u obnovu i zaštitu kulturnih dobara, jer je Zakonom propisano stjecanje zakonskog založnog prava u korist ulagatelja.

S obzirom na navedeno usklađivanje s Direktivom EU, što je istaknuto kao iskorak u reguliranje pitanja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, pohvaljeno je usklađenje teksta ovog zakona sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostorom uređenju. Primijećeno je, međutim da se u odredbama izmjena i dopuna Zakona ne uzima u obzir krajobrazna arhitektura hrvatskih prostora koja je po svojoj specifičnosti prepoznata u Europi. Zatraženo je da bude zaštićena odredbama ovoga Zakona kroz definiciju obuhvata krajobrazne arhitekture i obveze izrade krajobraznog projekta. Procijenjeno je da će time krajobrazna arhitektura biti  zaštićena od daljnje devastacije, koja se događa zbog nebrige za tu arhitekturu i nepažnje prilikom izvođenja građevinskih radova i uređivanja nepokretnog kulturnog dobra i spomeničke baštine.  

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA 

Uz amandman

Na članak 2. točka 10.
U točki 10. iza riječi „kulturnog dobra“ dodaju se riječi „objekt krajobrazne arhitekture“, i u nastavku iza riječi „građevinu“ stavlja se zarez i umeću riječi „objekt krajobrazne arhitekture“.

Obrazloženje:
Amandmanom se uređuje da se konzervatorskim elaboratom kao stručnim dokumentom obuhvati i objekt krajobrazne arhitekture koji se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  41. sjednici  održanoj 2. prosinca 2014. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnice Ministarstva gospodarstva, dano je obrazloženje da se predloženim izmjenama i dopunama žele otkloniti nedostaci važećeg Zakona (Narodne novine, broj 133/2013), te je potrebno omogućiti povećanje učinkovitosti rada javne uprave i provedbu  pojedinog javnog ili privatnog investicijskog projekta koji je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Uređuje se da se potencijalni strateški projekti mogu realizirati na nekretnini u većinskom suvlasništvu Republike Hrvatske ili  jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na prostoru koji je prostornim planom predviđen za investicijske projekte ili na pomorskom dobru, ako ono čini funkcionalnu i poslovnu cjelinu nekretnine. Predloženim se izmjenama i dopunama investitoru olakšava podnošenje financijske dokumentacije vezane uz projekt, a administrativni kapaciteti Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) i Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) omogućit će bržu i kvalitetniju obradu zaprimljene prijave investicija.

U raspravi je posebno ukazano na odredbu koja se mijenja, a prema kojoj zainteresirani investitor ne mora dostaviti  dokaz o financijskoj sposobnosti i osiguranim izvorima za financiranje cijelog projekta, što je izuzetno skupo i gotovo nemoguće te je to i postala prepreka i za veći broj strateških investicija, te se predlaže ublažiti financijske uvjete za potencijalnog investitora. Prijedlog da  zainteresirani investitor mora dati dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od najmanje 10% ukupne vrijednosti projekta je dobra podloga za omogućavanje većeg investiranja i poticanje malog gospodarstva. Iskazan je i dvojba u vezi s predloženom izmjenom te se predloženi postotak ne smatra dovoljno ozbiljnim jamstvom za realizaciju prijavljenog projekta. Dosadašnja iskustava u realizaciji strateških projekata, naglašeno je,  pokazala su opravdanim da veliki investitor treba osigurati od 15 do 25 posto sredstava od vrijednosti projekta koji namjerava realizirati.

Predloženom izmjenom prema kojoj Ministarstvo vanjskih poslova sudjeluje u pripremi dokumentacije za arbitražu, pokrenute na temelju ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja,  te Državno odvjetništvo Republike Hrvatske koje bi zastupalo Republiku Hrvatsku u postupcima pred sudovima i upravnim tijelima radi zaštite  imovinsko pravnih interesa, potaknulo je na postavljanje pitanja o potrebi ugradnje  i mehanizama zaštite od potencijalnog strateškog kvazi investitora.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Uz amandman

Na članak 1.

„Potencijalni strateški projekti“

u članku 2a, stavku (8) riječi „prema potrebi“ brišu se.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom uređuje da javni poziv za odabir zainteresiranog investitora bude objavljen, uz navedene mrežne stranice (središnjeg tijela državne uprave nadležnog za upravljanje državnom imovinom, središnjeg tijela državne uprave u čiju nadležnost pojedini potencijalni strateški projekt spada) i na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području planira realizirati potencijalni strateški projekt.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Zdravko Ronko

Odbor za prostorno  uređenje i graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora, raspravio je na 40. sjednici održanoj 26. studenoga 2014. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu proveo kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnika Ministarstva financija, dano je obrazloženje da se ovim Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na  40. sjednici  održanoj 26. studenoga 2014. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.
 
Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika Ministarstva financija, dano je obrazloženje da se ovim Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  39. sjednici  održanoj 21. studenoga 2014. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona  proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, istaknuto je da način raspodjele sredstava namijenjenih obavljanju komunalnih djelatnosti i građenju objekata i uređaja komunalne infrastrukture propisan odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu ((Narodne novine, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 82/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009, 49/2011, 84/2011, 90/2011, 144/2012, 94/2013 i 153/2013) onemogućava ravnomjernu raspodjelu sredstava kojima za ovu svrhu raspolažu jedinice lokalne samouprave, a to se negativno odražava na građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Predloženim zakonom omogućava se financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture i sredstvima ostvarenim od komunalne naknade kada to jedinice lokalne samouprave ocijene potrebnim.

Predloženim izmjenama i dopunom usklađuje se Zakon o komunalnom gospodarstvu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ br. 148/2013) u dijelu provedbe inspekcijskog nadzora, koji će nakon što je prestao s radom Državni inspektorat, obavljati Ministarstvo financija.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženo rješenje kojim se uklanja nepotrebno ograničenje jedinicama lokalne samouprave da upravljaju svojim prihodima. Istaknuto je da će se provedbom izmjena i dopune Zakona proširiti mogućnosti korištenja sredstava, što će u konačnici imati pozitivne učinke prilikom ostvarivanja potreba građana na lokalnoj razini  i dodatno doprinijeti razvoju gospodarstva na tim područjima. Iskazan je interes za način raspodjele sredstava na razini jedinca lokalne samouprave s obzirom na to da se predloženim izmjenama i dopunom Zakonom ne ograničava, odnosno ne limitira iznos sredstava namijenjenih financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Takva je odluka, prema odgovoru predstavnika predlagatelja ostavljena procjeni same jedinice lokalne samouprave, pa i u slučaju kada se radi o sredstvima koja će one usmjeravati za građenje objekata namijenjenih potrebama vatrogastva, te je time odgovoreno i na pitanje ulaganja u objekte kojima se služe dobrovoljne vatrogasne postrojbe.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  39. sjednici  održanoj 21. studenoga 2014. godine Prijedlog zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. studenoga 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona  proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknuto je da se predloženim Zakonom prilagođava nacionalni zakonodavni okvir smjernicama kohezijske politike Europske unije, predstavlja podlogu za donošenje strategije urbanog razvoja i priprema je za korištenje fondova Europske unije u financijskom razdoblju 2014 – 2020. godine.
Predloženim zakonom uređuje se mogućnost da slabije razvijena područja uspješnije koriste fondove Europske unije kao izvor financiranja investicija u svojim jedinicama lokalne i područne samouprave, naročito na potpomognutim područjima,  te područjima s razvojnim posebnostima. Zakonom se uvodi trajna mjera obveze nadležnog ministarstva za regionalni razvoj da  osigura sredstava za sufinanciranje pripreme i provedbe projekata,  sukladno proračunskim mogućnostima, u područjima koja prema stupnju razvijenosti najviše zaostaju za prosjekom Europske unije.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo predloženim zakonskim tekstom kojem je cilj smanjiti regionalne nejednakosti investicijama u slabije razvijena područja i područja s razvojnim posebnostima.  Naglašena je potreba jačeg nastojanja da se iskoriste sredstva  fondova  Europske unije koja bi se usmjerila u područja koja, prema stupnju razvijenosti, najviše zaostaju za prosjekom Europske unije.
Uz naglasak na potrebi  jačanja konkurentnosti regionalnih jedinica ukazano je na uvjete za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenih urbanim područjima. Budući da se ustrojavaju kao urbane aglomeracije, sa središtima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, istaknuto je razmišljanje o tome da uz spomenute, u  urbanu aglomeraciju budu uključeni i gradovi poput Zadra, Varaždina i Šibenika.

Predloženim se Zakonom na temelju modela ocjenjivanja stupnja razvijenosti utvrđuju potpomognuta područja,  te je u vezi s time istaknuto da bi, uz zakonom predviđene, trebalo uzeti u obzir i druge parametre i kriterije kao što su depopulacija područja ili prometna izoliranost određenog kraja.
U raspravi je također istaknut velik broj jedinica lokalne samouprave koje u razvojnom smislu zaostaju za nacionalnim prosjekom Republike Hrvatske. Naglašeno je očekivanje da će, na temelju kriterija iz predloženog zakona i prethodno provedenog postupka ocjenjivanja stupnja razvijenosti, mnoge jedinice lokalne samouprave biti uvrštene u potpomognuta područja, to više što nepravda traje predugo. To je stanje bilo razlogom depopulacije tih krajeva, te je izražena bojazan da bi  one u slučaju nečinjenja takvima mogle  ostati u budućnosti.
 
Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj trebalo bi pomoći jedinicama lokalne samouprave stručno i financijski u odabiru i pripremi projekata kojima će aplicirati za sredstva iz fondova Europske unije, te da postupak bude objektivan i javan.

Zatraženo je obrazloženje o određivanju prijelaznog razdoblja za one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koje se u godini prije početka novog višegodišnjeg financijskog okvira EU utvrdi da ne ispunjavaju uvjete za zadržavanje statusa potpomognutog područja.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  38. sjednici  održanoj 14. studenoga 2014. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika Ministarstva financija, dano je obrazloženje: zbog promjene visine deficita Državnog proračuna mijenja se iznos do kojeg se
Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. U skladu s navedenim, ovim se Zakonom mijenja visina zaduživanja, iznos godišnje vrijednost novih financijskih jamstava, iznos jamstvene zalihe, te iznos sredstava za temeljni kapital, subvenciju kamata, udio u kreditima i garantni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2014. godini.

Predloženo rješenje omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog
proračuna. Također, radi omogućavanja izvršavanja obveza Centra za restrukturiranje i prodaju preuzetih Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, ovim se Zakonom dopunjuje dio koji se odnosi na upravljanje državnom imovinom.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2014. GODINU          
                                                    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                     Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  38. sjednici  održanoj 14. studenoga 2014. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika Ministarstva financija, dano je obrazloženje prema kojem se predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika, usklađuju proračunski planovi. Razlog je slabije ostvarenje proračunskih prihoda tijekom godine uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja i dodatnih proračunskih troškova. Prema novom planu proračuna u 2014. godini iskazano je smanjenje proračunskih prihoda u odnosu na plan iz ožujka 2014. godine za 2,6 milijardi kuna, te umjesto ranije planiranih u iznosu od 117,1 milijardu kuna, prema novom planu iznose 114,5 milijardi kuna. Rezultat smanjenja prihoda i povećanja rashoda je povećanje manjka državnog proračuna koji ce iznositi 15,6 milijardi kuna. To je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih orisnika, proizlazi da će ukupni manjak opće države iznositi 16,4 milijarde kuna ili 5% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja dodao je da Ministarstvo u proračunskom dijelu ostaje na istim pozicijama. Ostvarilo je određeni dio ušteda, te ta sredstva upućuje za ostvarivanje započetih projekata i pokrivanje troškova. Određeni dio sredstva izdvaja se za saniranje šteta nastalih poplavom iz svibnja 2014. godine, dijelom direktnom uplatom na račun korisnika koji sami obnavljaju kuće,  za što se odlučilo dvije trećine pogođenih poplavom i za obnovu kuća čiji su se vlasnici odlučili za organiziranu obnovu.  U korištenju prvog modela postavljeno je pitanje o uspostavljenim mehanizmima od strane Ministarstva pri kontroli upotrijebljenih, a uplaćenih sredstava na račun individualnog korisnika.  

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

                                                                                             PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                 Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora,  raspravio je na  37. sjednici  održanoj 22. listopada 2014. godine Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. godini  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Izvješću proveo kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju, podnositelj Izvješća, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće za navedeno razdoblje Hrvatskome saboru temeljem odredbe  članka 38. Zakona o otocima.

U Izvješću su opisno i kvantitativno prikazane mjere, aktivnosti i projekti kao i uložena sredstva po pojedinim subjektima državnog i javnog sektora.

Prema iskazanim podacima, Država je u 2013. godini uložila u otoke 1,4 milijarde kuna, uzimajući u obzir određeni broj novih institucija i subjekata čiji su podaci o ulaganjima u otoke smatrani relevantnima za ovo Izvješće.

Istaknuto je da je u razvoj otoka Država uložila direktna bespovratna sredstva u iznosu 1.048.520.114,18 kuna,  a putem kreditiranja uloženo je još 360.948.178,67 kuna. Naglašeno je da su znatna sredstva uložena u komunalnu i prometna infrastrukturu,  zaštitu okoliša, poticanje razvoja maloga gospodarstva, u projekt „Hrvatski otočni proizvod“, te u zapošljavanje.
 
U raspravi je izraženo zadovoljstvo kvalitetom Izvješća, ali je izraženo nezadovoljstvo činjenicom da su iznosi sredstva uloženih u otoke, u izvještajnom razdoblju, znatno manja nego što su bila u godini ranije. Također je istaknuta potreba ulaganja u sređivanje zemljišnih knjiga,  jer postojeće stanje koči ulaganje u otoke, a time i u njihov razvoj, te sugerirano da se razmotre problemi i potom iznađu rješenja kojima bi se ubrzao postupak za dobivanje dozvola, te se omogućilo lakše i brže ulaganje u djelatnosti koje bi doprinijele razvoju otoka.  

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome sabor

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. Godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  37. sjednici  održanoj 22. listopada 2014. godine Izvješće  o stanju okoliša u Republici  Hrvatskoj u  2014. (razdoblje od 2009. do 2012.),  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Izvješću proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju o Izvješću su govorili predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode i ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša. Naglašeno je da je ovo izvještajno razdoblje obilježilo  usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Istaknut je značaj ovoga dokumenta u kojem je obrađeno 178 pokazatelja i uvažavano međudjelovanje pojedinih područja. U izlaganju su dani osnovni pozitivni i negativni trendovi za neka tematska područja, te je izdvojeno sljedeće: u Hrvatskoj je, kao preduvjet održivog i uravnoteženog razvoja zemlje postignuta visoka razvijenost mreže autocesta i u rangu je  razvijenih zemalja EU-a; nisu ispunjeni ciljevi policentričnog razvoja, pa imamo neravnomjerno naseljavanje, tj. sve jači pritisak na veće gradove i trend napuštanja ruralnih područja; demografski trendovi su i dalje negativni; zabilježeno je smanjenje potrošnje energije;  najveći prihod i dalje postiže prerađivačka industrija;  nije postignut dovoljan napredak na području čistije proizvodnje; provede se mjere politike zaštite zraka; registriran je pad potrošnje energije i smanjenje industrijske proizvodnje što je posljedica gospodarske krize, kao i smanjena količina proizvedenog otpada; zrak je uglavnom čist ili neznatno onečišćen;  imamo dovoljne količine vode za vlastite potrebe, te podatak da najveći dio hrvatskog Jadrana i dalje ima najviši stupanj kakvoće.

U raspravi je prigovoreno da još uvijek postoje ilegalna odlagališta otpada i da je u tom smislu trebalo biti učinjeno mnogo više, te je izražena potreba izrade strateške procjene utjecaja na okoliš sukladno odredbama Zakon o zaštiti okoliša.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće  o stanju okoliša u Republici  Hrvatskoj u  2014. (razdoblje od
2009. do 2012.)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  36. sjednici  održanoj 9. listopada 2014. godine Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. rujna 2014. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona  proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, Ministarstva gospodarstva, istaknuto je da se predloženi zakon usklađuje s Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća, te da postoji opravdana bojazan da neće biti ispunjeni zacrtani ciljevi Europske unije u području energetske učinkovitosti. Predloženim Zakonom uspostavljaju  se mjere za smanjenje potrošnje primarne energije u djelatnostima proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, uvode mehanizmi kojima se potiče energetska učinkovitost kroz institucionalne, financijske i druge okvire za uštedu energije na nacionalnoj razini. Uređuje se postupanje javnog sektora u ugovaranju energetske usluge, omogućava suvlasničkoj zajednici ostvarivanje uvjeta za ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti, uspostavlja Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost, uvodi sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije uz obvezu osiguravanja funkcioniranja takvog sustava. Uređuje se i obveza informiranja kupaca i svih zainteresiranih  o mogućnostima ulaganja u energetsku učinkovitost.

Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja pojasnio je one odredbe zakona kojima se stvaraju mogućnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti u višestambenim zgradama, odnosno izvođenjem radova poboljšavaju energetska svojstva zgrade. Određuje se način ugovaranja energetske usluge, odlučivanja  i dobivanja jamstava o smanjenju troškova za energiju.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je potreba da zakonom budu obuhvaćeni i oni vlasnici stanova i kuća koji su uložili vlastita sredstva radi poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi bili izjednačeni s ostalima koji će to učiniti slijedom odredbi predloženog zaklona.  Međutim, istaknuto je i da se već uložena sredstva  u projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i održavanje zgrade, takvim vlasnicima već vraćaju u smanjenim troškovima za energiju i poboljšanju kvalitete života.

Sugerirano je da se razmotre i iznađu i druge mogućnosti, te da se  osim preko jedinica lokalne samouprave, za energetsku obnovu kuća, provodi postupak i financira sredstvima i preko drugih komercijalnih banaka, ministarstava i sl.

Dana je informacija o tome da ima slučajevi da inženjer ovlašten za izdavanje certifikata o energetskoj kvaliteti zgrade izdaje uvjerenje, a da fizički nije pristupio građevini koju certificira. Upućeno je pitanje kako suzbiti takve radnje i hoće li Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja djelovati po dobivenoj dojavi o zloupotrebi ovlasti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

uz sljedeće amandmane na tekst Konačnog prijedloga zakona:

AMANDMAN I

Na članak 5.

U članku 5. stavku 1. točki 3. iza riječi „graditeljstva“ dodati zarez i riječi „ministarstvom nadležnim za poslove zaštite okoliša“.

Obrazloženje:
U izradi izvješća o provedbi Nacionalnog akcijskog plana, treba uz ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva sudjelovati i ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša, te ga treba ugraditi. 

AMANDMAN II

Na članak 6.

U članku 6. stavku 3. iza riječi „Ministarstvu“, dodati zarez i brisati  veznik „i“, te iza riječi „graditeljstva“ dodati riječi „i ministarstvu nadležnom za poslove zaštite okoliša“.

Obrazloženje:
Amandmanom urediti da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, osim ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva i dužan i ministarstvu nadležnom za poslove zaštite okoliša dostaviti program rada i financijski plan za područje energetske učinkovitosti. 

AMANDMAN III

Na članak 8.

U članku 8. stavku 2. točki 6. iza navoda „3% ukupne“, a prije navoda „površine poda“, umetnuti riječ „korisne“.

Obrazloženje:
Uskladiti pojam koji se koristi u članku 4. stavku 2. točki 65. Konačnog prijedloga zakona gdje je utvrđen kao „ukupna korisna površina poda“.

AMANDMAN IV

Na članak 19.

U članku 19. stavku 11. riječ „može“ zamijeniti riječju „će“.

Obrazloženje:
Amandmanom se uređuje obveza Ministarstva da će podatke iz registra učiniti javno dostupnima na internetskim stranicama ili na drugi prikladan način.

AMANDMAN V

Na članak 43.

U članku 43. stavku 5. iza navoda „3% ukupne“ a prije navoda „površine poda“  umetnuti riječ „korisne“.

Obrazloženje:
Isto kao uz Amandman III

AMANDMAN VI

Na članak 43.

U članku 43.stavku 5. iza navoda „na temelju ukupne“, a prije navoda „površine poda zgrada“ umetnuti riječ „korisne“.

Obrazloženje:
Isto kao uz Amandman III

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  35. sjednici  održanoj 24. rujna 2014. godine Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. srpnja 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženoj Odluci proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koje je i nositelja izrade Plana, rekao je da se predmetnom Odlukom predlaže temeljem članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012, 55/2012 i 80/2013), a u vezi s člankom188. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013), donošenje Odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Informirao je da je predmetni Plan prošao postupak četiri prethodne rasprave, 2004.; 2006., 2007. i 2013. godine. Javna rasprava o prijedlogu Plana trajala je od prosinca 2013. do siječnja 2014. godine i pritom je evidentirano 180 očitovanja, prijedloga i primjedbi, od čega je prihvaćeno 94, djelomično 34,  a nisu prihvaćena 52 podneska.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda  za prostorni razvoj u stručnom je i detaljnom prikazu Plana istaknula geografske, krajobrazne, kulturološke osobitosti Parka, te potrebu zaštite i očuvanja zatečenih prirodnih vrijednosti i očuvanja biljnih i životinjskih staništa. Prema zonama zaštite prirode, prostor se dijeli na zonu stroge zaštite koja obuhvaća 0,21% površine Parka, zonu aktivne zaštite s obuhvatom od 89,71% površine Parka i na zonu korištenja od 10,08% površine. Spomenula je da područje Parka zauzima površinu od 333 km2 i da je  smješten u zapadnom dijelu Republike Hrvatske, uz granicu s Republikom Slovenijom, odnosno da većim dijelom zauzima područje Zagrebačke županije, a manjim područje Karlovačke županije. Navela je osobitosti naselja i arhitekturu gradnje, te naglasila podatak o broju naselja (132) i stanovnika u prošlosti s obzirom na sadašnje stanje i stalnu tendenciju pada broja stanovnika, te podatak da 35% stambenih jedinica služi za povremeno stanovanje. Unutar Parka nema prometnica kategoriziranih u državne ceste, ali se za određeni dio ceste planirana takva kategorizacija.  

U raspravi je istaknuta potreba što skorijeg donošenja Prostornog plana Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje vezano uz višegodišnji proces provođenja prethodnih rasprava, i unatoč činjenice što Park obuhvaća prostor dvije županije i uvažavanja potreba za  usklađivanjem interesa zaštite krajobraza, djelatnosti stanovništva. Također je postavljeno pitanje vezano uz kategorizaciju dijela ceste u državnu što je u suprotnosti s načelima koja se odnose na zaštitu prirode Natura 2000.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

   
           ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE
             ŽUMBERAK - SAMOBORSKO GORJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka , predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  35. sjednici  održanoj 24. rujna 2014. godine Prijedlog strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. srpnja 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Prijedlogu proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja, Ministarstva zdravlja rekao je da je Vlada Republike Hrvatske 2009. godine izradila Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u sklopu pristupnih pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, ali smjernice, ciljevi i zaključci nisu provedeni. Stoga Vlada predlaže donošenje nove Strategije u kojoj na sustavan i dugoročan način pristupa rješavanju problematike u skladu sa Zakonom, Direktivom 2011/70/Euratom, odnosno međunarodnim propisima, odgovarajućim smjernicama IAEA i najboljom međunarodnom praksom u tom području. Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti svoj radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja nastale šezdesetgodišnjom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi. Također ima obvezu sanirati lokacije na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali, fizički preuzeti i zbrinuti polovicu RAO i ING koji se trenutno skladište u NE Krško, što je obveza koja proizlazi iz Zakona o potvrđivanju Ugovora između dviju država o ulaganju, iskorištavanju i razgradnji Elektrane.

Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost istaknuo je da kao članica Europske unije, Republika Hrvatska ima obveze u skladu sa spomenutom Direktivom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, predstaviti Nacionalni program u kojem ce navesti kada, gdje i na koji način zbrinuti ING i RAO, uz primjenu najviših sigurnosnih standarda. Svaka država članica Europske unije ima konačnu odgovornost za uspostavu nacionalnog sustava za sigurno zbrinjavanje RAO i ING koji nastaje na njezinom teritoriju, odnosno kojega je vlasnik, a detalji razrade strateških smjernica nalazit će se u okviru Nacionalnog programa provedbe Strategije koji vlade prema spomenutoj Direktivi moraju donijeti najkasnije do kolovoza 2015. godine.  
 
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su podržali donošenje Strategije s obzirom na obvezu izrade Nacionalnog programa i strateških smjernica koje iz nje proizlaze.

Postavljeno je pitanje zbog čega se nije pristupilo izradi strateške procjene utjecaja na okoliš  s obzirom da je Zakon o zaštiti okoliša predvidio tu obvezu, iako je važeća Uredba o Strateškoj procjeni ne sadrži, a nova još nije donesena.  

Također je postavljeno pitanje zbrinjavanja institucionalnog RAO i iskorištenih izvora ionizirajućeg zračenja, te provođenje postupka sanacije lokacija na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali, s obzirom na potrebu poštivanja obveza da se na tehnološki siguran i za okoliš prihvatljiv način otpad zbrine i potom sanira lokacija, te je postavljeno pitanje o tome tko će snositi financijski trošak toga saniranja.

Budući da svaka zemlja članica Europske unije ima obvezu zbrinjavanja vlastitog radioaktivnog otpada na svom teritoriju (Republika Hrvatska i Republika Slovenija mogu imati zajedničko odlagalište), a izvoz je iznimno dozvoljen u okvirima  koje propisuje Direktiva 2006/11 i Direktiva 2011/70 izražena je sumnja u poštivanje propisa iz Direktiva, u državama članicama Unije u kojima su nuklearne elektrane primarni izvori električne energije.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

   
STRATEGIJE ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH
IZVORA I ISTROŠENOG NUKLEARNOG GORIVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

          Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  34. sjednici  održanoj 14. srpnja 2014. godine Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. srpnja 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženoj Odluci proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja rekao je da se predmetnom Odlukom predlaže donošenje Prostornog plana Parka prirode Medvednica temeljem članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012, 55/2012 i 80/2013), a u vezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/2013).

Predmetni plan prošao je postupak dvije Javne rasprave 2005. godine i u veljači i ožujku 2014. godine, kada su uzete u obzir i nove granice Parka, temeljem Zakona o proglašenju Medvednice parkom prirode (Narodne novine, br. 25/2009.) te je prostor obuhvata plana reduciran s 22.826 ha na 17.938 ha, a broj stanovnika smanjen.

Predloženim se određuju opći ciljevi prostornog uređenja u smislu očuvanja prirodne cjelovitosti, krajobraznih značajki i pojedinačnih sastavnica prirodne i kulturne baštine, a posebno očuvanje vrsta i stanišnih tipova značajnih za očuvanje ekološke mreže Natura 2000.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda  za prostorni razvoj u stručnom je i detaljnom prikazu ukazala na prostorni obuhvat Parka prirode  i podjelu Plana prema zaštiti: na uže područje sa 78 posto obuhvaćene površine i rubno na 22 posto površine Parka, odnosno na zonu usmjerene zaštite i zonu korištenja.

Osim općih, Planom se utvrđuju posebni ciljevi u odnosu na regionalni položaj, odnos Parka prema Zagrebu i drugim naseljima na rubu, te specifičnostima njegovih prirodnih obilježja, a uspostavlja visoki stupanj kontrole korištenja prostora i aktivnosti unutar Parka ali i održiv  razvoj naselja i optimalno korištenje postojećeg građevinskog fonda.
 
Iz odgovora na pitanje postavljeno u raspravi o razlozima za hitnost donošenja predloženog Prostornog plana Parka prirode Medvednica proizašao je odgovor predstavnika predlagatelja da donošenje predstavlja temelj daljnjeg postupka donošenja urbanističkih planova i u vezi s time mogućnosti da se u 2016. godini povuku sredstava EU fondova za  daljnje uređenje na prostoru Parka prirode Medvednica.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

   
ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vedrana Babića člana Odbora.

 ČLAN ODBORA

 Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  33. sjednici  održanoj 16. lipnja 2014. godine Prijedlog zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2014. godine. 

Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona  proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, zamjenika ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja, istaknuto je da je zbog poplave koja je u svibnju 2014. godine  zadesila područje Vukovarsko-srijemske županije, Vlada Republike Hrvatske Odlukom od 20. svibnja 2014. godine proglasila katastrofu za spomenuto područje, te donijela niz drugih pojedinačnih  Odluka u svrhu saniranja posljedica poplave, radi moguće opasnosti za zdravlje, živote ljudi, imovinu i okoliš.

Unatoč nizu pravovremeno donesenih Odluka, s obzirom na opseg i intenzitet nastalih posljedica ocijenjeno je nužnim posebnim Zakonom urediti način i postupak donošenja programa, mjera i aktivnosti u području zaštite zdravlja ljudi, graditeljstva (obnova stambenih i gospodarskih zgrada, te zgrada javne namjene), u području porezno-dužničkih odnosa, poduzetništva i obrta, prometne infrastrukture, poljoprivrede i veterinarstva, rada i mirovinskog sustava, pravosuđa, obrazovanja, prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i zaštite kulturnih dobara. 
Prema Prijedlogu Vlada Republike Hrvatske odmah će po stupanju na snagu Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije donijeti program obnove i saniranja posljedica u svakom upravnom području, na prijedlog središnjih tijela državne uprave i u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugim nadležnim tijelima, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim pravnim osobama, sukladno njihovim nadležnosti.
Radi učinkovitog i sveobuhvatnog saniranja posljedica katastrofe, zakonom se  određuju nadležna tijela i rokovi za postupanje s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, imovine, prava vlasništva, zaštite okoliša, prirodnih i gospodarskih dobara, kulturne baštine, kulturne infrastrukture, te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnog života i nastavak obavljanja gospodarskih, obrazovnih i kulturnih djelatnosti.
Saniranje posljedica zahtijeva izuzeće od redovnog postupka javne nabave – propisivanje posebnog hitnog postupka koji omogućava žurnu obnovu objekata, bespovratne pomoći poduzetnicima i obrtnicima koji su pretrpjeli štetu, zapošljavanje nezaposlenih osoba na poplavljenom području, pitanje rada za opće dobro, olakšavanje položaja u ovršnim postupcima, reguliranje obveznih odnosa (zastoj postupak, hitnost postupka – pravo na besplatnu pravnu pomoć), hrvatskim braniteljima odgoda otplate kredita, pravo na stambeno zbrinjavanje mimo utvrđenog redoslijeda, učenicima besplatna prehrana u školama, osiguranja ishođenja potrebnih dokumenata radi ostvarivanja prava učenika bez plaćanja pristojbi, studentima olakšati položaj pri upisu u akademsku godinu 2014/2015.
Hitnost postupka donošenja zakona opravdan je potrebom uspostave svakodnevnog života ali i opsegom i intenzitetom posljedica koje ne mogu biti otklonjene redovitim djelovanjem nadležnih tijela. Prema Prijedlogu, Zakon stupa na snagu prvoga dana od objave u Narodnim novinama, i važi godinu dana, do kada se na poplavljenim područjima očekuje uspostava prijašnjeg stanja.
U raspravi koja je uslijedila podržana je potreba donošenja Zakona čijim će se mjerama omogućiti što brže saniranje posljedica katastrofalne poplave na spomenutom području i stanovništvu stvoriti mogućnosti povratka uobičajenom životu i djelatnostima.
Također je zatraženo pojašnjenje članka 12. Prijedloga zakona posebno u pitanju tipskih projekata i kvadratnih metara u poplavi izgubljenog stambenog prostora, te  eventualnog obeštećenja. Ukazano je također na potrebu da se Zakonom obuhvati i ostala stradala infrastruktura, (nasipi, kanali, elektroenergetska mreža) a ne samo cestovna.
Budući da prema Prijedlogu doneseni Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama postavljeno je pitanje osiguranja financijskih sredstava u Državnom proračunu, odnosno  potrebi hitnog postupka izmjena Zakona o proračunu za 2014. godinu, radi prenamjene sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O SANIRANJU POSLJEDICA KATASTROFE NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE                               

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici održanoj 12. lipnja 2014. godine Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za građenje i rekonstrukciju međunarodnih graničnih prijelaza koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru aktom Klasa: 022-03/14-04/128, Urbroj: 50301-09/06-14-3 od 14. svibnja 2014. godine radi pribavljanja prethodnog mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine“, br. 9/94., 35/94., 112/2000., 114/2001., 79/2006., 45/2011. i 34/2012.).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) utvrdio sljedeće:

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za građenje i rekonstrukciju međunarodnih graničnih prijelaza

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  30. sjednici  održanoj 12. ožujka 2014. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014.godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženom zakonu proveo kao zainteresirano radno tijelo
 
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, rečeno je da se predmetnim aktom, između ostaloga i zbog smanjenja deficita   Državnog proračuna Republike Hrvatske mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. U skladu s time mijenja se visina zaduživanja, a zbog efikasnijeg načina izvršavanja povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava u Proračun, daje se ovlast Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu unutarnjih poslova za povrat uplatiteljima navedenih sredstava iz njihove nadležnosti.

Istaknuto je da se u cilju smanjenja prekomjernog deficita, nužno uključiti čitav javni sektor u mjere koje su adekvatne za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita. U tom kontekstu, ovim se Zakonom propisuje obveza i obveznici uplate dijela sredstava u Proračun. 

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7„za“ i 2 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje    

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  30. sjednici  održanoj 12. ožujka 2014. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014.godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna proveo kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, Ministarstva financija, rečeno je da je Vlada Republike Hrvatske izradila predložene izmjene i dopune Državnog proračuna za 2014. godinu, prema preporuci Vijeća Europske unije, u svrhu rješavanja prekomjernog proračunskog manjka, s ciljem da u se 2014. godini  uštedi od 7,7 milijardi kuna te dodatnih 3,5 milijardi kuna u svakoj od iduće dvije godine i kompenzira negativne učinke na proračunske prihode. Istaknuto je da se predlaže niz mjera za povećanje prihodne strane te spominje vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na bruto plaću s 13 na 15%, povrat doprinosa za mirovinsko osiguranje osoba s beneficiranim stažem iz drugog u prvi stup, proširenje obuhvata oporezivanja dobitaka od igara na sreću i povećanje koncesijskih naknada, uz veće povlačenje dobiti poduzeća u državnom vlasništvu. Ukupni učinak na prihodnoj strani iznosio bi  5,8 milijardi kuna ili 1,7% BDP-a.

Na rashodnoj strani predlaže se, između ostaloga, smanjenje rashoda ukidanjem dodataka na vjernost službi, smanjenjem plaća dužnosnika, bolje kontrole i smanjenja dohotka na plaće, očekivanim umirovljenjem državnih i javnih službenika, te nastavkom ograničavanja novog zapošljavanja.

Predložene mjere iznose gotovo 9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a u 2014. godini, a s obzirom da ce dio predloženih strukturnih mjera imati učinak od samo 9 mjeseci u 2014. godini, one će se odraziti i na fiskalnu konsolidaciju u 2015.  godini. Dodatne mjere za iduće dvije godine, potrebne su kako bi se u potpunosti usvojile preporuke Vijeća i bit ce ugrađene u prijedlog Državnog proračuna za razdoblje 2015.-2017. godine.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 117,1 milijardu kuna, te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 130,7 milijardi kuna, manjak Državnog proračuna za 2014. godinu iznosit ce 13,6 milijardi kuna ili 4,1% bruto domaćeg proizvoda.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 2 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2015. I 2016. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  30. sjednici  održanoj 12. ožujka 2014. godine Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014.godine. 

Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženom zakonu proveo kao matično radno tijelo

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i privremenog ravnatelja Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj rečeno je da je Prostornim planom područja posebnih obilježja Nacionalnog parka „Plitvička jezera“ obuhvaćeno područje unutar zakonom utvrđenih granica Parka ukupne površine 26.600 hektara, odnosno 297 km2 GIS premjerom.

Naglašeno je da Plan obuhvaća područje Ličko-senjske  i Karlovačke županije,  veći dio smješten u Ličko-senjskoj županiji, a manji u Karlovačkoj.  Plan obuhvaća 20 samostalnih naselja, te je iznijet podatak da je na prostoru obuhvata živjela 1.411 osoba (po popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine), te prosječna gustoća naseljenosti iznosi 4,75 st/km², s tendencijom daljnjeg pada. Prema ovome planu turistički koncept podređen je zaštiti prirodnih vrijednosti, bez gradnje novih turističkih kapaciteta, ali je njihov smještaj predviđen za prostore izvan granica Parka. Radi unapređenja turističke funkcije Parka i što bolje usklađenosti s njegovom znanstveno-obrazovnom ulogom na principima održivog razvoja, ozbiljno se pristupa unapređenju prezentacije, promocije i oblikovanju sustava posjećivanja Parka.

Istaknuto je da se uspostavlja nova prometna organizacija s ulaznom zonom i parkirališnim mjestom, premješta se tranzitni promet na obilaznicu koja bi vodila istočnim rubom Parka, te se centralni prostor jezera  oslobađa prometnog opterećenja.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je tekst Prijedloga odluke o donošenju plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera, ali je primijećeno da je rad na izradi vremenski predugo trajao. 
 
Iznesena je primjedba da se u tekstualnom dijelu Plana ne ističu kriteriji (VII) proglašenja ovog područja Svjetskom prirodnom i kulturnom baštinom, prema kojima je to „područje iznimne prirodne ljepote i estetskog značenja“, te bi s obzirom na način primjene Konvencije o zaštiti prirodne i svjetske kulturne baštine bilo potrebno odredbama ovoga Plana, osigurati očuvanje vrijednosti prostora prema navedenom kriteriju.

U raspravi su iznesene primjedbe sadržajne (ugraditi da je područje Plana  uvršteno i na listu Svjetske prirodne i kulture baštine, kao što je to izvršeno u planu upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera iz 2007. godine i voditi računa o pašnjacima koji su u neposrednoj blizini zona stroge zaštite Nacionalnog parka prirode Plitvička jezera) i  nomotehničke prirode koji su upućeni predlagatelju. 

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 „za“ i 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH
OBILJEŽJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  29. sjednici  održanoj 26. veljače 2014. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2014.godine. 

Sukladno odredbi članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o predloženom zakonu proveo kao zainteresirano radno tijelo

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, pomoćnik ministra šumarstva  pojasnio je smisao predloženih izmjena i dopuna Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/2005., 82/2006., 129/2008., 80/2010., 124/2010., 25/2012., 68/2012. i 148/2013.). Prvenstveno je istaknuto da se uređuju pitanja koja reguliraju izdvajanja šume i/ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskoga područja, na način da se šume i šumska zemljišta, koja se prostornim planom proglase građevinskim područjem, izdvajaju iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske stupanjem na snagu prostornog plana kojim su uključene u građevinsko područje. Izdvajanjem prelaze u nadležnost tijela državne uprave kojem je Vlada Republike Hrvatske povjerila upravljanje i  raspolaganje državnom imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u državnom vlasništvu. Istaknuta je važnost šuma i šumskog zemljišta, ali naglašena i potreba stvaranje uvjeta za nove investicije, mogućnost gradnje golf igrališta i kampa u prostornim planom predviđenima na šumi i šumskom zemljištu, koje pritom i nadalje ostaju u šumskogospodarskom području Republike Hrvatske.

Predstavnica Zelene akcije obrazložila je primjedbe i prijedloge koji su u pisanom obliku upućeni na predloženi zakonski tekst.

U raspravi koja je uslijedila zatražen je odgovor na pitanje na koji način, istovremeno zaštiti šume i šumsko zemljište da ne bude uništeno zbog potrebe gradnje objekata i omogućiti investicije u građevinskim zonama, što je gospodarski interes Republike Hrvatske, na što je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženom dopunom važećeg Zakona propisuje kakve šume mogu biti prema namjeni, i naglasio da  su prostori namijenjeni izgradnji golf igrališta i kampova, šume s posebnom namjenom, čime se površina navedenih zahvata u prostoru zaštićuje i ostavlja u šumskogospodarskom području Republike Hrvatske.

Uz ocjenu da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o šumama  poboljšava tekst zakona, iskazano je mišljenje da je, uz predložene odredbe bilo potrebno uzeti u obzir i odredbe Zakona o zaštiti prirode i Uredbe o ekološkoj mreži u pitanjima koja se odnose na zaštitu i očuvanje ekološke mreže na području Republike Hrvatske u području šumskih eko sustava, pa i šuma u državnom vlasništvu. Odredbe je potrebno ugraditi u predloženi zakonski tekst na način kako je to uređeno za zaštićene dijelove prirode u Zakonu o zaštiti prirode, sukladno direktivama Europske unije o zaštiti i očuvanju ekološke mreže Natura 2000. Također je sugerirano da se preispita mogućnost i vezano uz rečenu problematiku, koja je u nadležnosti ministarstva nadležnog za šume i šumsko zemljište i ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, uredi da se osim nadležnog Ministarstva iz članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti šuma, u ovim izmjenama i dopunama, kod postupka donošenja rješenja o odobrenju šumskogospodarskog plana za pojedinu šumu,  pri proglašenju zaštitnom šumom ili šumom s posebnom namjenom, uredi da davanje prethodne suglasnosti ima i nadležno ministarstvo zaštitite prirode.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  28. sjednici  održanoj 30. siječnja 2014. godine Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana   područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2014.godine. Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Prijedlogu odluke proveo kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja naveo je polazišne osnove za donošenje predloženog dokumenta, istaknuvši da se predmetnom Odlukom predlaže donošenje Prostornog plana posebnih obilježja Parka prirode Telašćica temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/2013.) a u vezi s člankom 100. stavkom 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012, 55/2012 i 80/2013). Elaborat Plana sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela, te će radi opsežnosti materijala u Narodnim novinama biti objavljene  samo Odluka o donošenju i Odredbe za provođenje Plana, a ostalo čuvati u Hrvatskome saboru, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Zavodu za prostorno uređenje Zadarske županije te Javnoj ustanovi parka prirode Telašćice. 
 
Prijedlogom se utvrđuju osnove uređenja, korištenja i zaštita vrijednosti ovog prostora, te mogućnosti turističkog korištenja i obilazaka Parka prirode, zasnovane na analizi osobitosti i vrijednosti prostora, ocjeni mogućnosti i ograničenja korištenja prostora, podrazumijevajući i ograničenja u bavljenju određenim djelatnostima. Plan obuhvaća zaštitu od djelatnosti koje bi mogle narušiti vrijednosti prostora, također i zaštitu prirodnih i kulturnih dobara po pojedinim dijelovima i u cijelosti, a podrazumijeva i uređuje racionalno korištenje prostora predviđenog za gradnju, obnovu vrijednih zapuštenih građevina i građevinskih sklopova, te provođenje nužnih zahvata u prostoru.
 
Predstavnik Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj u uvodnom je dijelu prezentirajući  Plan, naglasio da se područje Parka nalazi unutar obuhvata ekološke mreže i predstavlja potencijalno područje Natura 2000 na koje će se primjenjivati mjere zaštite utvrđene važećom Uredbom o proglašenju ekološke mreže. Za područje unutar obuhvata primjenjuju se mjere zaštite, sukladno kategoriji parka prirode. Prostorni plan Parka prirode donosi se za ukupnu površinu od sedamdeset kvadratnih kilometara u granicama određenim „Zakonom o proglašenju Parka prirode Telašćica“ (Narodne novine broj 14/88) i rezultat je niza stručnih i konzervatorskih podloga, te studija i ishođenih mišljenja nadležnih ministarstava, te zaključno i ocjene Savjeta prostornog uređenja Države. 

Pri izradi predloženog dokumenta temeljno je polazište bilo poštivanje svih zahtjeva koji se odnose na zaštitu prirode, uvažavanje krajobraznih vrijednosti, registraciju postojećih tradicijskih dijelova i naseobina, registraciju tipologije zatečenih zgrada i sidrišta, s ciljem očuvanja kulturno-povijesnog nasljeđa u parku prirode Telašćica. Posebno su istaknuta razgraničenja prostora prema namjeni i načinu korištenja prostora, te stupanj zaštite, odnosno zonaciju - na zonu stroge zaštite, usmjerene zaštite i zonu korištenja. Prema postotku korištenja, u odnosu na ukupnu površinu Parka prirode, zona stroge zaštite obuhvaća 1,12 posto površine Parka i predstavlja područje od iznimne vrijednosti, zona usmjerene zaštite 97,8 posto površine i predstavlja zonu u kojoj su dopuštene različite aktivnosti kroz regulaciju i nadzor Javne ustanove, a zona korištenja je područje kojim se upravlja u svrhu koje su značajne za razvoj Parka kroz turističko korištenje s obuhvatom od samo 0,96 posto njegove ukupne površine.
 
U postupku javne rasprave trebalo je pomiriti zahtjeve koji proizlaze iz potrebe zaštite kulturne i prirodne baštine i zahtjeve vlasnika zemljišta koji su  iskazivali interes prema gradnji smještajnih kapaciteta. U raspravi koja je uslijedila, postavljeno je pitanje sudbine privatnih zgrada koje se ne uklapaju u postojeću kulturnu baštinu i krajobraz Parka prirode, a slijedom brojnih primjera različitih stilova gradnje u priobalnom području.Prema odgovoru koji je dan postoji stručna podloga i elaborat o svim postojećim građevinama koje su prošle vrednovanje, a prema postojećim snimkama nema građevina koje odstupaju od postavljenih normi. Na pitanje o tome je li ovim Planom predviđena zaštita prirode  ograničavanjem broja posjetitelja, s obzirom na neke endemske vrste u Parku, odgovoreno je da Planom nisu ugrađeni limiti broja turističkih posjeta, ali se vrše intenzivna istraživanja, i ta je odluka ostavljena upravi Javne ustanove Parka prirode Telašćica.       

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA   PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA PARKA PRIRODE TELAŠĆICA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  27. sjednici  održanoj 12. prosinca 2013. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi  ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine. Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona proveo kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, pomoćnica ministrice kulture istaknula je da se predloženim zakonskim tekstom na nov način uređuje upravljanje Zavodom za obnovu Dubrovnika, mijenja sastav Stručno-savjetodavnog povjerenstva Zavoda, mijenja ovlaštenik upravljanja i gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom, te način financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika. Osnivači Zavoda su Republika Hrvatska s udjelom od 35%, Grad Dubrovnik 55% i Dubrovačko-neretvanska županija 10%. Sredstva osiguravaju sukladno svojim osnivačkim udjelima, a za programe zaštite spomenika kulture sredstva osigurava Grad Dubrovnik od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina u visini najviše do 50% neto prihoda. 

Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine istaknuo je da Društvo djeluje već šezdeset i dvije godine, upravlja i gospodari gradskim zidinama temeljem ugovora sklopljenog između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine, a prema odluci Gradskog vijeća, te izrazio žaljenje da se predloženim Zakonom raskida navedeni ugovor u korist jedne od ugovornih strana bez prava na sudsku zaštitu i očitovanje Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Smatra ga ustavno upitnim, naročito odredbe kojima se definira obveza Društva na predaju cjelokupne dokumentacije u posjed Gradu Dubrovniku kao i cjelokupnih, a temeljem valjanog ugovora zakonito stečenih novčanih sredstava.
 
U raspravi je zatraženo da predlagatelj preispita postotak izdvajanja za programe zaštite spomenika kulture i sredstva osigura Grad Dubrovnik od ukupnog neto prihoda u visini od najmanje  50% neto prihoda koje Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina. Iskazano je i mišljene da ne treba  u predloženom novom nazivu zakona koji bi glasio „Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika“ izostavljati  termin „ugrožena“, ne samo zbog potresa koji je to oštetio i koji je latentna potencijalna opasnost s obzirom da se cijelo područje nalazi u 9. i 10. seizmičkoj zoni, već i zato što je ta baština oštećena ratnim razaranjima u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, a isto tako i korištenjem tih objekata od strane brojnih posjetitelja. Pritom valja imati na umu da su, sad predloženom formulacijom „ugroza“, moguća i kvalitetnija apliciranja sredstava fondova Europske unije.  
 
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI  UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA

Uz sljedeće amandmane

I. Na članak 1.

U članku 1. u nazivu zakona iza riječi „obnovi“ dodaje se riječ „ugrožene“ tako da glasi „Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika“..

II. Na članak 2.

Članak 2. – briše se

Obrazloženje I i II.
Prema Zakonu  o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara „ugroženim kulturnim dobrom „  smatraju se nepokretna kulturna dobra upisana u listu svjetske baštine ili u listu ugrožene svjetske baštine kojima je potrebna hitna zaštita, kao i kulturna dobra upisana u Registru kojem je položaj ugroženog kulturnog dobra  utvrđen odlukom Ministra kulture, a na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.  Spomenička cjelina Dubrovnika je 1979. godine upisana u Listu svjetske baštine kao i u Listu ugrožene svjetske baštine. Naime, stavljanje na listu ugrožene svjetske baštine uslijedilo je nakon potresa 1979.godine, a posljedice još uvijek nisu otklonjene zbog čega i dalje postoji potreba zaštite spomeničke cjeline. Permanentna zaštita je potrebna i radi činjenice što se cijelo područje nalazi u 9. i 10. seizmičkoj zoni, pa postoji stalno prisutna  opasnost od novog potresa, kao i zbog činjenice da još uvijek nisu u potpunosti otklonjene sve štete nastale u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, te sve brojnijih posjetitelja koji se u obilasku koriste baštinom Grada.Također, ne postoje novija objektivna stručna istraživanja na kulturnom dobru  koja  bi bila osnovom za izostavljanjem spomenutog termina.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  26. sjednici  održanoj 3. prosinca 2013. godine Konačni prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona proveo kao matično radno tijelo. Odbor je objedinio raspravu o Konačnom prijedlogom zakona o građevinskoj inspekciji, Konačnom prijedlogom zakona o gradnji i Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju.                                                                                            

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja ukazala je na stanje u području građenja i podatak da je tek od 1999. godine na državnoj razini ustrojena građevinska inspekcija u sklopu ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva, odnosno prostornog uređenja, te da nije postojao učinkovit nadzor države nad radom županijskih građevinskih inspekcija, radi čega je povećan broj nedozvoljene gradnje. Slijedom konstatacije da zbog ekonomske situacije u kojoj se nalazi Republika Hrvatska neće biti moguće veće zapošljavanje građevinskih inspektora, a i zbog činjenice neprivlačnog posla za visokoobrazovane stručnjake građevinske struke, predlažu nova rješenja u cilju povećanja učinkovitosti rada građevinske inspekcije u dijelu koji se odnosi na nadzor građenja objekata za koje se ne izdaje građevinska dozvola. Poslove bi preuzelo upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru. Također bi provodilo nadzor nad uklanjanjem ruševina, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, provodilo nadzor zahvata u prostoru koji nije građenje, osim rudarskih radova i građevina, dovršenja zgrade u pogledu vanjskog izgleda, uređenja građevne čestice i odluke o zabrani građenja koju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi na temelju posebnog zakona, uz provođenje nadzora na osnovi rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

Ministrica je ukazala na razlike Konačnog prijedloga zakona u odnosu na  Prijedlog zakona koje su sukladne izraženim mišljenjima, prijedlozima i primjedbama u raspravama tijekom prvog čitanja, te je bitna rješenja izdvojila: jasnije je definiran predmet nadzora građevinske inspekcije, predmet nadzora upravnog tijela jedinice lokalne samouprave; jasnije propisana prava i obveze građevinskog inspektora u vezi s podnošenjem optužnog prijedloga i kaznene prijave, detaljnije uređena inspekcijska mjera otklanjanja nepravilnosti utvrđene tijekom građenja;inspekcijska mjera zabrane ugradnje građevnog proizvoda; uvedena je mjera uklanjanja građevine izgrađene bez građevinske dozvole ili protivno toj dozvoli u građevinskom području, ako investitor, odnosno vlasnik građevine ne uskladi građevinu sa Zakonom; jasnije su propisana prava i obveze komunalnog redara u vezi s podnošenjem optužnog prijedloga i kaznene prijave, te jasnije definiran pojam ruševine zgrade.

U raspravi je postavljeno pitanje mehanizama kontrole i sprečavanja bespravne gradnje, a ministrica odgovorila da takvo postupanje više ne očekuje, te da podatak o nešto više od 820 tisuća zahtjeva za legalizacijom govori o razmjerima nereda u tom segmentu,  najavljujući sređivanje područja u kojima je ona bila najraširenija. 
    
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje
   
                                        ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  26. sjednici  održanoj 3. prosinca 2013. godine Konačni prijedlog zakona o gradnji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o gradnji proveo kao matično radno tijelo. Odbor je objedinio raspravu o Konačnom prijedlogom zakona o gradnji,  Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju i Konačnom prijedlogom zakona o građevinskoj inspekciji.                                                                                                                

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja ukazala je na stanje u prostoru gradnje te navela da se pristupilo izradi predloženog Zakona o gradnji  s ciljem poboljšanja cjelokupnog sustava vezanog uz građenje, te osiguravanja bolje klime za gospodarska ulaganja u građevinarstvo i druge gospodarske grane.  Predloženi Zakon uređuje  pitanja vezana uz svojstva koja građevina mora ispunjavati u smislu mehaničke otpornost i stabilnosti, funkcioniranja u prostoru,  gospodarenja energijom, energetskog certificiranja zgrade, pitanje sudionika u gradnji, te izdavanja građevinske dozvole. Uređuje se primjena propisa o prostornom uređenju, propisuje obuhvat, i sadržaj građevinske dozvole, te stupanj dovršenosti zgrade.Uspostavlja se  hijerarhijski odnos i veza između središnjeg tijela državne uprave odgovornog za stanje u upravnom području gradnje i lokalne i regionalne (područne) samouprave koja izdaje građevinske i uporabne dozvole, te pojačava odgovornost upravnih tijela županije i gradova koja ih izdaju. Smanjuje se broj dokumenata i trošak izdavanja, ubrzava i pojednostavnjuje postupak izdavanja, a istovremeno osigurava povjerenje investitora, građana i drugih pravnih subjekata u sustav gradnje. 

Ministrica je izdvojila razlike Konačnog prijedloga zakona u odnosu na  Prijedlog zakona koje su sukladne izraženim mišljenjima, prijedlozima i primjedbama u raspravama tijekom prvog čitanja. U Prijedlogu su izostavljeni pojmovi jednostavne rekonstrukcije, adaptacije; objašnjeni pojmovi opreme i potvrde glavnog projekta; proširen pojam rekonstrukcije; jasnije definirana 5. skupina građevina; uređeno pitanje energetskog certifikata u slučaju prodaje zgrade tijekom građenja; detaljnije uređene dužnosti nadzornog inženjera i izvođača; jasnije uređeno pitanje u vezi s glavnim, tipskim i projektom uklanjanja građevine; prošireni su slučajevi za izvedbeni projekt; jasnije  uređena pitanja utvrđivanja posebnih uvjeta; jasnije uređeno pitanje nadležnosti izdavanja građevinske i uporabne dozvole za određene građevine; jasnije i potpunije uređeno pitanje izdavanja građevinske i uporabne dozvole; uveden pojam građevinske dozvole za pripremne radove; jasnije i potpunije uređeno pitanje prijave početka građenja.                                                                                                              

U raspravi je upozoreno na još uvijek postojeći problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i izraženo očekivanje u njihovo što brže rješavanje. U raspravi je većina članova Odbora izrazila zadovoljstvo rješenjima u predloženom tekstu zakona i promjenama koje su nastale na poticaj iz rasprava.

   
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje
   
                                        ZAKONA O GRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  26. sjednici  održanoj 3. prosinca 2013. godine Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju proveo kao matično radno tijelo. Odbor je objedinio raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju,  Konačnom prijedlogom zakona o gradnji i Konačnom prijedlogom zakona o građevinskoj inspekciji.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja spomenula je ciljeve predloženog zakona u  smislu gospodarenja prostorom, stvaranja boljih gospodarskih uvjeta za ulaganje u gospodarstvo, građevinarstvo i druge gospodarske grane. Detaljnije je prezentirala i obrazložila ulogu informacijskog sustava prostornoga uređenja (ISPU) na kojem se temelji sustav e-dozvole. Predstavlja cjelinu u kojoj su spojeni geoportal, katastar i prostorni planovi što krajnjem korisniku omogućava jednostavan pristup informacijama o pravilima korištenja prostora, te omogućava dobivanje podataka o prostoru koji se koristi ili postoji namjera zahvata u prostoru. Uspostavlja se transparentan, svima dostupan sustav prostornog uređenja u kojem se na jednostavan način provodi nadzor i kontrola svih procesa  od interesa za korištenje, radi čega se u budućnosti pojačava odgovornost upravnih tijela županija i gradova koji izdaju lokacijske dozvole i druge akte za provedbu prostornih planova. Ministrica je ukazala na razlike Konačnog prijedloga zakona u odnosu na  Prijedlog zakona koje su sukladne izraženim mišljenjima, prijedlozima i primjedbama u raspravama tijekom prvog čitanja, te je bitna rješenja izdvojila: dodatno su definirani pojmovi „posebni uvjeti“ i „potvrda idejnog projekta“ kojima se na jasniji način uređuje postupak njihova utvrđivanja, odnosno izdavanja; detaljnije je uređen ustroj i djelokrug Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj; uvedena je mogućnost da gradovi osnivaju povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, pojačana je zaštita voda itd.                                            

U raspravi je iskazana potreba reguliranja pitanja vezanih uz idejni i izvedbeni projekt, te projektni nazor, u ovom zakonskom tekstu, i u vezi s tim iskazana dvojba o pravilnoj primjeni  tehničkih i sigurnosnih normi, iako je predlagatelj u odgovoru na ove primjedbe ostavio  mogućnost da se ta pitanja preciznije urede odredbama Zakona o arhitektonskoj i inženjerskim djelatnostima, ukazujući na postojanje odgovornosti sudionika u procesu projektiranja i građenja na svim razinama. Iskazano je mišljenje o potrebi uspostave povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti kako bi se ubuduće izbjegla neusklađenost građevine i krajolika u kojem ona egzistira, upozoravajući na dosadašnje propuste i arhitektonska rješenja, ali i buduće u kojima bi moglo nedostajati senzibiliteta za prostor za koji su sačinjena.

U raspravi je većina članova Odbora iskazala zadovoljstvo rješenjima u Konačnom tekstu zakona izrazivši očekivanja da će primjena Zakona rezultirati svrhovitijim i odgovornijim korištenjem prostora, što mu je i cilj.      

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                      ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  25. sjednici  održanoj 21. studenoga 2013. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 14. studenoga 2013. godine. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga  sabora.

U  radu Odbora sudjelovali su predstavnici predlagatelja, Ministarstva financija, te predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je obrazložila predloženi zakon prema kojem se mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. Iznos od 26.295.565.365,00 kuna mijenja se na 31.096.185.096,00 kuna. Tekuće otplate glavnice državnog duga mijenjaju se sa 15.573.502.517,00 kuna na 15.571.902.518,00 kuna. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenja se sa 3.959.781.161,00 kuna na 3.500.482.304,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna mijenja se sa 1.707.758.454,00 kuna na 1.054.794.585,00 kuna. 

Mijenja se udio ukupnog državnog duga u bruto domaćem proizvodu, te sada može iznositi najviše 60 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2013. godini (do sada je bilo 58 posto).

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „protiv“  i 1 „suzdržan“)   predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  25. sjednici  održanoj 21. studenoga 2013. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013 godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 14. studenoga 2013. godine. 

Odbor je o Prijedlogu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga  sabora. 

U  radu Odbora sudjelovali su predstavnici predlagatelja, Ministarstva financija, te predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je obrazložila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu, odnosno navela razloge zbog kojih se predlažu izmjene i dopune. Ukazala je na negativna  makroekonomska kretanja u 2013. godini uslijed čega je došlo do nižeg ekonomskog rasta od samo 0,2 posto, a ne 0,7 posto kako se očekivalo. Spomenuto razdoblje prate nepovoljna gospodarska kretanja u međunarodnom okruženju i spora dinamika investicija javnog sektora, te su uslijed smanjenja prihoda od poreza na dodanu vrijednost, nižih prihoda od trošarina i doprinosa, te prihoda od poreza na dobit, smanjeni proračunski prihodi za 2,9 milijardi kuna od planiranih, dok je bolja naplata poreznih prihoda pozitivno utjecala  na proračunske prihode.  Rashodi su povećani za 3,2 milijarde kuna u odnosu na planirane, prvenstveno  zbog sanacije zdravstva.  

Stanje prihoda i rashoda rezultiraju ukupnim manjkom Državnog proračuna u iznosu 16,3 milijarde kuna, čime se povećava s prvotno planiranih 3 posto BDP-a na 4,8 posto BDP-a u 2013. godini.     

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „protiv“  i 1 „suzdržan“)   predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013 GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  25. sjednici  održanoj 21. studenoga 2013. godine Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 14. studenoga 2013. godine. 

Odbor je o Prijedlogu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga  sabora.

U  radu Odbora sudjelovali su predstavnici predlagatelja, Ministarstva financija, te predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu i naglasila da je izrađen na osnovi makroekonomskih pokazatelja i predviđanja zaustavljanja petogodišnje recesije, te pokretanja gospodarskog rasta.

Iako industrijska proizvodnja i dalje zaostaje i nastavlja bilježiti pad, izraženo je očekivanje da će nakon neznatnog rasta od 0,2 posto  u 2013., ekonomski rast u 2014. godini iznositi 1,3 posto uz ubrzanje na 2,2 posto u 2015. godini i 2,5 posto u 2016. godini. Istaknuto je da se oporavak očekuje na osnovi investicija javnih poduzeća, privatnog sektora, veće osobne potrošnje, postupnog rasta izvoza i sudjelovanja na zajedničkom tržištu EU.

U proračunu za 2014. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu 113,1 milijardi kuna, projekcije za 2015. godinu iznose 118,3 milijarde, a projekcije za 2016. godinu 122,8 milijardi kuna.

U 2014. godini je potrebno osigurati dodatna sredstva za financijske rashode (1,6 milijardi kuna), doprinos proračunu EU (1,8 milijardi kuna), te rashode povezane uz financiranje projekata iz EU fondova (2,5 milijardi kuna).

Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2014. godini planirani su u iznosu 130,5 milijardi kuna, što predstavlja povećanje za 3,7 milijardi kuna. U 2015. i 2016. godini očekuje se daljnji rast rashoda proračuna uslijed povećanih rashoda za kamate i rashoda za financiranje EU projekata. Ukupni rashodi u 2015. godini  prema planu, doseći će razinu od 133,4 milijarde kuna, odnosno u 2016. godini razinu od 134,3 milijarde kuna. Očekuje se blago povećanje deficita Državnog proračuna s 4,8 posto u 2013. na 5,0 posto BDP-a u 2014. godini, a na razini opće države, deficit će u idućoj godini ostati nepromijenjen i iznositi 5,5 posto BDP-a.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“, 1 „protiv“  i 1 „suzdržan“)   predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  25. sjednici  održanoj 21. studenoga 2013. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 14. studenoga 2013. godine. 

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo temeljem članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga  sabora.

U  radu Odbora sudjelovali su predstavnici predlagatelja, Ministarstva financija, te predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je rekla da se ovim Zakonom uređuju  prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna u 2014. godini i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom, te financijskom i nefinancijskom imovinom. Uređuju se poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana uz izvršavanje proračuna. Proračunska osnovica nije se mijenjala u odnosu na 2012. i 2013. godinu i iznosi 3.326,00 kuna. Ukupno ograničenje za zaduženje svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosi najviše do 2,5 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 40,6 mlrd kuna, a tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 22,5 mlrd kuna. Državni dug u 2014. godini iznosit će 60 posto od ukupnog BDP-a, a Vlada će biti obvezna poduzimati sve potrebne mjere kako bi dug svela u prihvatljive granice. Nova financijska jamstva za 2014. godinu iznose 5,0 mlrd kuna, a jamstvena zaliha iznosi 434,0 milijuna kuna. Predviđena sredstva proračunske zalihe iznose 200,00 milijuna kuna i na razini su 2013. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 „za“, 1 „protiv“  i 1 „suzdržan“)   predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 24. sjednici održanoj 19. studenoga 2013. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom aktu proveo je kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao podacima Ministarstva proizašlih iz analize prema broju riješenih predmeta po djelatnicima gradova i županija koji rade na poslovima legalizacije.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja,zamjenika ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja obrazloženi su razlozi koji su utjecali na potrebu donošenja izmjena i dopuna važećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 86/2012) koji uređuje ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada donošenjem rješenja o izvedenom stanju.

Nakon proteka propisanog roka za predaju zahtjeva za legalizaciju temeljem spomenutog zakona, utvrđeno je da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno ukupno 822.487 zahtjeva, a praćenjem provedbe Zakona utvrđeno da su nadležna upravna tijela izdala 50.927 rješenja, što predstavlja tek 6% svih zaprimljenih zahtjeva.

Da bi se ubrzao postupak izdavanja rješenja koja nadležna tijela, zbog velikog broja zahtjeva ne mogu riješiti u razumnom roku, ovim se zakonskim tekstom predlaže osnivanje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ). Očekuje se da gradski i županijski uredi koji se bave legalizacijom do kraja godine riješe najmanje 20 posto zaprimljenih predmeta, ili do kraja lipnja 2014. godine 35 posto, zaprimljenih predmeta itd., a od onih koji ne riješe, slijedom propisane dinamike rješavanja predmeta, Agencija bi preuzela takve neriješene predmete. Time bi se ubrzalo donošenje rješenja po zahtjevima, predviđeno zaključno s 2015. godinom, a povećao bi se i prihod u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila iskazana je bojazan da poslovi koji trebaju biti obavljeni u jedinicama lokalne i područne samouprave ne budu centralizirani u Agenciji. Iskazano je i mišljenje da bi se obavljanjem takvog oblika tehničkog preuzimanja poslova iz lokalnih jedinica mogli stvoriti nepotrebni troškovi, te je predlagano rješenje da se zaposliti veći broj ljudi u onim lokalnim jedinicama koje ne stižu obaviti poslove legalizacije zgrada. Iskazan je i stav da bi takvo zakonsko rješenje moglo biti poticajno za jedinice lokalne samouprave na dodatno stimuliranje za obavljanje toga posla.

Članovi Odbora su uzeli u obzir razloge predlagatelja koje je naveo u uvodnom dijelu izlaganja, uvažavajući predočene podatke iz analize. Većina je bila mišljenja da treba podržati donošenje predloženih izmjena i dopuna važećeg Zakona s kojim se krenulo u legalizaciju bespravno izgrađenih zgrada i temeljem kojeg je zaprimljen izuzetno veliki broj zahtjeva, te da se u što kraćem roku završi djelovanje po važećem Zakonu. Ocijenjeno je da prijedlog za osnivanjem Agencije predstavlja dodatnu odgovornost Ministarstva kako bi se osiguralo postizanje podjednake dinamike rješavanja zahtjeva i donošenja rješenja o izvedenom stanju u zakonskim okvirima.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

uz sljedeći amandman na tekst zakona:

AMANDMAN

U članku 37.i, u stavku 2. iza riječi „pravnog smjera“ dodaje se zarez i riječi „arhitektonskog ili građevinskog smjera“.

Obrazloženje:
Predlaže se da ravnatelj Agencije, kao rukovodeći djelatnik, s obzirom da je riječ o obavljanju poslova vezanih uz prostorno uređenje i građenje treba biti imenovan na temelju završenog sveučilišnog studija pravnog smjera, kako je predloženo i stručnjaka iz područja arhitekture i građevinarstva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 23. sjednici održanoj 15. listopada 2013. godine Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 197. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske proveo je kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, pomoćnica ministra gospodarstva obrazložila je Konačni tekst zakona i razlike nastale između rješenja iz Prijedloga zakona i rješenja koja se predlažu ovim tekstom zakona, te navela razloge koji su im prethodili. Naglasila je da predloženi zakon predstavlja temelj za brzo pokretanje investicijskog ciklusa od važnosti za Republiku Hrvatsku, uređuje pitanja protočnosti administracije, odnosno omogućava brže ishođenje dokumenata i pojednostavnjuje postupak pri realizaciji projekata za javne i privatne pokretače investicijskih projekata. Istaknula je da je uočen zastoj investiranja od značaja za Republiku Hrvatsku, a takve investicije se smatraju glavnim pokretačem rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva.

Istaknuto je također da su pojedina rješenja iz ovog prijedloga zakona vezana uz druge važeće zakonske propise. te spomenula Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, Zakon o izvlaštenju, Zakon o šumama, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, te ostale: o vodama, cestama, koncesijama, javnoj nabavi, pomorskom dobru i morskim lukama, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te, vrlo važne zakone koji uređuju pitanja prostornog uređenja i gradnje.

Predstavnica predlagatelja je u vezi s time naglasila da je predlagatelj pri izradi Prijedloga zakona usuglašavao rješenja s odredbama spomenutih Zakona, te da je nakon provedenog prvog čitanja u Konačni tekst zakona ugrađena većina primjedbi proizašlih iz saborske rasprava i rasprava provedenih u saborskim radnim tijelima.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora bila je načelno suglasna s potrebom donošenja predloženog Zakona smatrajući da osigurava potreban pravni okvir kojim će se stvoriti pretpostavke za pokretanje investicijskog ciklusa, a naročito jer predstavlja dobru podlogu za pokretanje gospodarskog razvitka zemlje u cjelini i na svim razinama.

Kao jedno od pozitivnih rješenja ovog zakonskog teksta, istaknuta je mogućnost bržeg administrativnog postupka koji prethodi pokretanju investicijskog ciklusa i skraćivanja roka za ishođenje rješenja koje će se ubuduće ostvarivati u roku pet mjeseci, a ne kao do sada, na njih, zbog administrativnih zapreka, čekati i do dvadeset šest mjeseci.

Također je pohvaljen rad Ministarstva koje je pri izradi predloženog teksta zakona surađivalo s ministarstvima u čijoj su nadležnosti prije spomenuti zakoni, te uvažavalo primjedbe saborskih radnih tijela i zastupnika o potrebi preciziranja ili usklađivanja odredbi koje su tijekom svojih rasprava smatrali spornima.

Istaknuto je da su čelnici jedinica lokalne samouprave vrlo zainteresirani za velike investicijske projekte, s obzirom na činjenicu da jedno otvoreno radno mjesto potiče na otvaranje novih pet do šest radnih mjesta, i naglašeno da predložena zakonska rješenja neće derogirati druge zakone, pa time neće stvarati komplikacije u primjeni zakonskih propisa.

Naglašeno je da, sagledavajući odredbe predloženog zakonskog teksta, treba uzeti u obzir poticanje povoljnih kretanja prema investiranju, te da će se njegova primjena pozitivno odrazi na ostale gospodarske aktivnosti.

U raspravi je izraženo i mišljenje da predložena zakonska rješenja marginaliziraju ulogu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pri odlučivanju o strateškim investicijskim projektima na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini, s obzirom da su u suprotnosti s odredbama Prijedloga zakona o prostornom uređenju koji je na plenarnoj raspravi prihvaćen u prvom čitanju.

Zatraženo je da se dodatno usklade rješenja predloženog Zakona sa zakonima iz područja graditeljstva koji su u postupku izrade za drugo čitanje, što će u konačnici rezultirati kvalitetnijim zakonskim tekstom, te će kao takav biti u potpunosti primjenjiv i provediv. Tu je primjedbu predstavnica predlagatelja uzela u obzir.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“ i 3 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  22. sjednici  održanoj 1. listopada 2013. godine Prijedlog zakona o gradnji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o gradnji proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o sva tri zakonska teksta, Prijedlogu zakona o gradnji, Prijedlogu zakona o prostornom uređenju i Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja podsjetila da je upravno područje graditeljstva zajedno s područjem prostornog uređenja uređeno Zakonom o prostornom uređenju i gradnji  u kojem je gradnja definirana kao postupak projektiranja, građenja, uporabe i uklanjanja građevine koji se obavljaju prema odredbama Zakona i propisa. I važećim Zakonom se promiče dobro projektiranje i građenje kojima se ostvaruju sigurna, zdravstveno-ekološka i energetska svojstva građevina, uz primjenu europskih načela  i osiguravanje sigurnosti građevina i stabilnosti na okolnom zemljištu, zaštita životinja, zdravlja ljudi, okoliša, i prirode te između ostaloga kulturnih i krajobraznih vrijednosti.

Ukazujući na predložena rješenja novog zakonskog teksta istaknula je da su važećim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisana tri akta različitog naziva kojim se dozvoljava građenje, građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja i potvrda glavnog projekta, što u velikom broju nema potrebe i za većinu građana predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno povećava trošak investicije, za što kao dobar primjer može poslužiti Zakon o postupanjima i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja prema kojem se i za zahtjevne građevine izdaje jedan akt koji je ujedno i akt za provedbu prostornog plana i akt za građenje. 

Donošenje predloženog Zakona uspostavit će se hijerarhijski odnos i veza između središnjeg tijela državne uprave odgovornog za stanje u upravnom području gradnje i lokalne i regionalne samouprave, koja izdaje građevinske i uporabne dozvole, te će se otkloniti i drugi nedostaci, a time stvoriti uvjeti za osiguranje učinkovite i ujednačene primjene zakona i drugih propisa kojima se uređuje gradnja.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je trud Ministarstva da predloženom jednostavnijom procedurom nastoji potaknuti investicijsku klimu, ali je izražena bojazan da nije dovoljno pažnje posvetio zaštiti izgrađenog prostora i kontroli kvalitete arhitektonske produkcije, te zaštiti investitora. 

Obvezu uređenja fasade u roku 5 godina za obiteljske kuće kako se propisuje zakonom ocijenjeno je prekratkim vremenskim rokom s obzirom na tešku financijsku situaciju u kojoj se stanovništvo nalazi.

Smatra se također nužnim propisati jednake zakonske kazne za neispunjavanje mjera u dovršavanju fasada starih zgrada kao i kod građenja zgrada gdje se kroz Zakon predlaže  obveza završetka u roku  3,5 ili 10 godina ovisno o vrsti objekta.

Upućena je primjedba na Prijedlog da se temeljem prostornih planova  mogu ishoditi dozvole za zahvate od državnog ili županijskog značaja, i primijećeno da Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, i sada daje mogućnost ishođenja samo jedne dozvole, one kojom se odobrava građenje.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“)   predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o gradnji;
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
                                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  22. sjednici  održanoj 1. listopada 2013. godine Prijedlog zakona o prostornom uređenju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o prostornom uređenju proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona o prostornom uređenju u objedinjenoj raspravi zajedno s Prijedlogom zakona o gradnji i Prijedlogom zakona o građevinskoj inspekciji.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja kazala je da očekuje da će se donošenjem predloženog zakona otkloniti postojeći nedostaci i povoljno utjecati na gospodarska ulaganja u građevinarstvo i druge gospodarske grane, te stvoriti uvjeti za učinkovito gospodarenje prostornim dobrom. S tim ciljem omogućit će se planiranje na državnoj i regionalnoj razini za zahvate koji su od državnog odnosno županijskog značaja, bez donošenja prostornih planova nižih razina.

Posebno je naglašena novina u jednostavnom, brzom i besplatnom pristupu javnim informacijama i podacima o prostoru (ISPU) za sve zainteresirane subjekte za djelovanje u prostoru, te se uspostavlja hijerarhijski odnos  između središnjeg tijela  državne uprave i lokalne i regionalne samouprave, jačajući njihovu odgovornost kod izdavanja lokacijskih dozvola i drugih akata u provođenju prostornog planiranja.

U raspravi  koja je uslijedila  upućena je zamjerka rješenju prema kojem se u značajnoj mjeri smanjuje uloga jedinica lokalne samouprave u planiranju u prostoru od državnog značaja i naglašeno da i jedinice lokalne samouprave trebaju biti sudionici određenih odluka kada se zadire u taj prostor.

Zatraženo je također da se preciznije odredi uloga županija i jedinica lokalne samouprave u određivanju zona od turističkog značaja.

Istaknuta je potreba da se prije donošenja prostornih planova izrade razvojni programi za sljedećih 15 godina i predvidi djelatnost koja je najučinkovitija za razvitak određenog područja.  

Dobrom je ocijenjena  obveza donošenja detaljnog plana uređenja za područja na kojima se provodi urbana komasacija, te istaknut problem nedovoljno jasno uređenog dijela kada u  razvoju nekog područja poljoprivredno zemljište postaje građevinsko.

Upitnom se smatra odredba kojom se uređuje planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene s obzirom na problematiku vezanu uz golf igrališta, te je ocjenjuje korakom unazad s obzirom da se daje mogućnost izgradnje građevina na prostoru sportskih namjena.

U raspravi je istaknuta uloga arhitektonske struke koja treba imati ulogu u poticanju izvrsnosti na tom planu i djelovati u funkciji razvoja gradova i kvalitete života općenito. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prostornom uređenju;
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
                                
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  22. sjednici  održanoj 1. listopada 2013. godine Prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji proveo je kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja objedinjeno je govorila o predloženim zakonskim tekstovima, Prijedlogu zakona o prostornom uređenju, Prijedlogu zakona o gradnji i Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji.

Ministarstvo prostornog uređenja i gradnje pristupilo je izradi predloženih zakonskih tekstova kojima se uređuje područje gradnje, i umjesto važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji predložilo da ovo područje bude uređeno s tri zakona. 

Zakon o građevinskoj inspekciji donosi se u svrhu poboljšanja i kvalitetnijeg uređenja važećeg sustava i osiguranja učinkovitijeg nadzora nad stanjem u području građenja. Predlaže se povećati učinkovitost nadzora nad stanjem u prostoru davanjem ovlasti upravnim tijelima jedinice lokalne samouprave, nadležnima za poslove komunalnog gospodarstva da provode  nadzora nad gradnjom građevina za koje nije izdana građevinska dozvola, a pritom se pojednostavnjuje postupak djelovanja u slučaju nezakonite gradnje. Inspektori bi prema prijedlogu zakona mogli izdavati rješenja za rušenje u roku od osam dana za objekte izgrađene izvan građevinskih zona. Što se tiče bespravne gradnje unutar građevinskih područja predlaže se mogućnost izdavanja rješenja za rušenje uz mogućnost odgode koja služi za ishođenje dozvole za gradnju, te se u slučaju odbijanja mogućnosti ishođenja dozvole, omogućava izgrađeni objekt rušiti u roku od dva tjedna.

U domeni građevinske inspekcije ostaje ovlaštenje utvrđivanja zakonitosti gradnje, uporabe i održavanja građevina i provedbe stručnog nadzora građenja, te nadzor mjera za usklađenje sa zakonima, drugim propisima i pravilima struke. U stručnom nadzoru je postupak građenja i kvaliteta gradnje, odnosno upotreba materijala za gradnju. Ova norma  predstavlja vrlo osjetljivo područje s obzirom na propise o građevinskim materijalima koje je donijela Europska unija i koje treba u cijelosti poštivati.

U raspravi koja je  uslijedila  postavljeno je pitanje, odnosno izražena dvojba vezana uz osposobljenost komunalnih redara za stručno obavljanje poslova temeljem ovog prijedloga, odnosno provođenja mjera u okviru postupanja komunalnog redara, a iz odgovora proizašlo da komunalni redari kojih je prema analizi po gradovima 676 prema prijedlogu zakona dobivaju veće ovlasti i veći obim poslova, pa se očekuje da će biti operativniji, pogotovo jer će biti educirani za obavljanje poslova iz svoga djelokruga.  

Kao jedan od problem ovog zakonskog prijedloga, istaknuto je kako za provođenje zakona nisu predviđena proračunska sredstva, bez kojih, rečeno je  ne treba očekivati uspješno provođenje sprječavanje pojave bespravne gradnje.

U člancima od 11. do 25. u kojima se uređuje provedba inspekcijskog nadzora i postupanja inspektora,  postavljeno je pitanje mjerodavnosti odluke, te u slučaju nejednake odluke koje donosi nadzorni inženjer i građevinski inspektor,  vezano uz kvalitetu ugrađenog materijala u građevinu koja je u izgradnji, postavljeno je pitanje ima li inspektor u tavom slučaju pravo zatvoriti gradilište. Izrečeno je mišljenje da je u tekstu predloženog zakona veća ovlast dana  građevinskom inspektoru nego nadzornom inženjeru koji je član strukovne komore i ima pravo koristiti pečat s ovlaštenjima koje mu to pravo daje zakon, a to  podrazumijeva stalnu edukaciju i usavršavanja  tijekom rada, a inspektori Ministarstva to nisu dužni činiti.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“)   predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKLJUČKA:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji;
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  21. sjednici  održanoj 9. srpnja 2013. godine Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 179. stavak 2.  Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika proveo je kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja rekao je da važeći pravni okvir kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Republici Hrvatskoj  čini Zakon o rudarstvu (Narodne novine, br. 75/2009 i 49/2011), a donošenje predloženog Zakona ima svrhu urediti gospodarenje ugljikovodicima, odnosno istraživanje i eksploataciju, te uspostaviti viši stupanj pravne sigurnosti i fleksibilnosti u realizaciji poslovnih interesa. Uzeta su u obzir iskustva zemalja koje eksploatiraju ugljikovodik, norme hrvatskog zakonodavstva, te Direktive Europske unije koje pokrivaju predmetno područje. Zakonom se uređuje gospodarenje ugljikovodicima, istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, izdavanje dozvola i sklapanje ugovora za eksploataciju, naknada koja iz toga proizlazi, te inspekcijski nadzor.

Zakonska novina je jedinstveni postupak izdavanja dozvola i sklapanja ugovora za eksploataciju, uz jednostavniji i učinkovitiji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i  obvezu pridržavanja mjera za zaštitu prirode i okoliša i sanacija područja na kojima se izvode rudarski radovi.

U raspravi je zatraženo očitovanje predstavnika predlagatelja na primjedbe INA d.d i Hrvatske udruge poslodavaca na rješenje u članku 67. stavku 3. u kojem traže izmjenu na način da se odobrenja za istraživanje, eksploataciju i izvođenje rudarskih radova dobivena u postupcima prije stupanja na snagu Zakona o rudarstvu (Narodne novine br. 75/2009) urede davanjem rješenja o koncesiji, odnosno uskladi s odredbama tog Zakona, u roku 5 a ne u roku 2 godine koje je predstavnik predlagatelja u danom odgovoru smatrao dostatnim za rješavanje svih neriješenih imovinsko pravnih odnosa Ine.

Na postavljeno pitanje u raspravi, odnose li se rješenja predloženog Zakona i na postojeća eksploatacijska polja, predstavnik predlagatelja je odgovorio da trebati provesti usklađivanje Zakona o rudarstvu (Narodne novine br. 75/2009) s novim Zakonom, a investitori koji provode istraživanja i eksploataciju temeljem koncesijama trebaju poštivati ugovorene rokove.

Odredbe Zakona odnose se na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u podzemlju unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama na kojima Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom, ostvaruje jurisdikciju i suverena prava, odgovor je predstavnika predlagatelja na pitanje o eventualnom istraživanju i eksploataciji u tom prostoru za vrijeme trajanja arbitraže s Republikom Slovenijom.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno    predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko
   

Odbor  za  prostorno  uređenje  i  graditeljstvo  Hrvatskoga  sabora,  raspravio je na  21. sjednici  održanoj 9. srpnja 2013. godine Prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 179. stavak 2.  Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona proveo je kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja rekao je da upravljanje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske podrazumijeva pronalaženje optimalnih rješenja za učinkovitu institucionalnu koordinaciju upravljanja državnom imovinom i provođenje utvrđene Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2014. godine.  Predloženim zakonom stvara se pravni okvir za dugoročno transparentno i efikasno upravljanje, te očuvanje imovine u cilju gospodarskog razvoja i zaštite nacionalnih interesa. Zakonom se po prvi put određuju oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, propisuje prestanak rada Agencije za upravljanje državnom imovinom, a ovlasti upravljanja nekretninama i strateškim trgovačkim društvima prenose se u djelokrug i nadležnost Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Centar za restrukturiranje i prodaju  u dijelu ovlasti koja se odnosi na trgovačka društva koja nisu proglašena strateškim interesom za Republiku Hrvatsku.

U raspravi je konstatirano da Agencija u svom dosadašnjem radu nije opravdala postojanje i povjerenje, ali je istaknuto da se iz predloženih rješenja ne razaznaje kako upravljati imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske  i kako je staviti u funkciju, te izraženo očekivanje da ubuduće Ured i Centar uspostave komunikaciju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i  nagomilane sporove riješe dogovorom. Također je sugerirano da   Državni ured u postupku preuzimanja radnika zatečenih u radnom odnosu Agencije primijeni postupak pozitivne selekcije.
 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno    predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O UPRAVLJANJU I RASPOLAGANJU IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zdravko Ronko
   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 20. sjednici održanoj 11. i 12. lipnja 2013. godine Prijedlog zakona o građevnim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o građevnim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona proveo je kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom omogućuje primjena Uredbe (EU) br. 305/2011 za usklađeno područje, sukladno obvezama Republike Hrvatske koje proizlaze iz članstva, osigurava se uređivanje područja građevnih proizvoda u neusklađenom području na jednakim načelima kao i u usklađenom području, što osigurava transparentnost primjene Zakona i smanjuje troškove gospodarskim subjektima i javnoj potrošnji.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vedrana Babića, člana Odbora.

ČLAN ODBORA

Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 20. sjednici održanoj 11. i 12. lipnja 2013. godine Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona proveo je kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženom izmjenom produžuje važenje Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009, 128/2010 i 136/20129) do 31. prosinca 2013. godine radi osiguravanja kontinuiteta poticaja ulaganja u područje gradnje. Nužnost ove izmjene je u činjenici da do 30. lipnja 2013. (Narodne novine 136/2012) neće biti donesen Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske i Zakon o gradnji koji bi ispunjavali svrhu predmetnog zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložio Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSTUPANJU I UVJETIMA GRADNJE RADI POTICANJA ULAGANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vedrana Babića, člana Odbora.

ČLAN ODBORA

Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 20. sjednici održanoj 11. i 12. lipnja 2013. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika proveo je kao matično radno tijelo.

Odbor je u raspravi raspolagao pisanim primjedbama Društva prijatelja dubrovačke starine i Zavoda za obnovu Dubrovnika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika uređuje nov način upravljanja Zavodom za obnovu Dubrovnika, mijenja sastav Stručno-savjetodavnog povjerenstva Zavoda, te mijenja ovlaštenik upravljanja i gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom kao i način financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika.

U raspravi je predstavnik Društva prijatelja dubrovačke starine istaknuo povijesni značaj i društvenu ugled koji Društvo ima zbog zalaganja u održavanju i upravljanju dubrovačkim gradskim zidinama. Posebno je upozoreno na odredbu u članku 36. predloženih izmjena i dopuna s mišljenjem da pravna praksa civiliziranih pravnih sustava ne poznaje da se zakonom ukida određeni pravni odnos sklopljen među trećim osobama, u ovom slučaju Gradom Dubrovnikom i Društvom prijatelja dubrovačke starine.

U raspravi je dio članova Odbora podržao primjedbe Društva i predložio predlagatelju da do drugog čitanja primjedbe iz rasprave ugradi u tekst konačnog prijedloga zakona ili Prijedlog povuče iz procedure.

Istaknuto je da tekst zakona kojim se definira obnova i sanacija šteta od potresa ne bi trebao sadržavati odredbe koje se odnose na pitanje brige o gradskim zidinama i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Što se tiče izvora financiranja obnove naglašeno je da obnova urbane cjeline koja je pod UNESCO-vom zaštitom, teško oštećene u potresu 1979. godine i dodatno u ratnoj agresiji 1990/91. ne bi trebala biti financirana samo proračunskim sredstvima grada Dubrovnika, nego bi u drugim omjerima trebala biti financirana sredstvima državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“ i 3 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika;
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vedrana Babića, člana Odbora.

ČLAN ODBORA

Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 20. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. godine Prijedlog zakona o zaštiti okoliša, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o zaštiti okoliša, s Konačnim prijedlogom zakona proveo je kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da predloženi zakonski tekst sadrži odredbe koje su u skladu s aktima Europske unije i utvrđuje se okvir za njihovu provedbu. Uređuje se zaštita okoliša na način da se osigurava cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti, uz preduvjet racionalnog korištenja prirodnih dobara i energije. Čuvanje okoliša osnovni je preduvjeta zdravog i održivog razvoja, i takav je od interesa za Republiku Hrvatsku koji ima njezinu osobitu zaštitu.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je bez rasprave, većinom glasova (5 „za“ i 3 „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Vedrana Babića, člana Odbora.

ČLAN ODBORA

Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 19. sjednici održanoj 5. i 6. lipnja 2013. godine Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom aktu proveo je kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju i prezentaciji Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli su da je prihvaćanjem Izvješća o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008.-2012. godine i sukladno članku 64. Zakona o prostornom uređenju i gradnji stvoren preduvjet za izradu Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

U obrazloženju izmjena i dopuna ukazano je na smisao Prijedloga kojim se predlažu strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru, s mogućnošću varijacija, te smjernice i prioriteti u postizanju ciljeva prostornog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito razvoja državne infrastrukture u dijelu sustava prometne (cestovne i željezničke) i energetske infrastrukture, do donošenja nove Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Odbor je raspolagao pisanim primjedbama koje je na Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske uputila Dubrovačko-neretvanska županija.

U raspravi je ukazano na izostanak usklađivanja predloženih izmjena i dopuna sa zakonima i direktivama Europske unije koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode, te prostornim planovima županije jer su na njihovoj osnovi ostvarene mogućnosti povlačenja sredstava iz strukturnih fondova Europske unije.

Dio članova Odbora podržao je primjedbe Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na prioritetne projekte u cestovnom prometnom sustavu na tom području već uključene u strateške prostorno-planske dokumente. S obzirom na postojeću prometnu izoliranost, istaknuta je potreba nastavka izgradnje autoceste do Dubrovnika, izgradnje mosta Pelješac, realizacija brze ceste preko Pelješca koja bi zaobišla teritorij BiH, te ostvarenje brze veze grada Dubrovnika sa zračnom lukom Ćilipi, te potreba povezivanja otoka Korčule i Lastova.

S tim u vezi je naglašeno da je za potrebe izgradnje mosta kopno - Pelješac izrađena studija o utjecaju zahvata na okoliš, a trajektni promet na tom dijelu mogao bi imati štetan utjecaj na zaštićeni akvatorij i ekološki sustav Malostonskog zaljeva, posljedično na gospodarsku granu uzgoja školjkaša i ribe na ovom području.

Istaknuto je da rješavanju postojećih problema treba prići rješavajući probleme na cjelokupnom spomenutom području, a ne olako i bez opravdanja, naročito imajući u vidu činjenicu da se predložene izmjene i dopune odnose na Strategiju prostornog uređenja R epublike Hrvatske izrađenu još 1997. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“, 3 „protiv“) predložio Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA STRATEGIJE PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Boru Grubišića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Boro Grubišić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 19. sjednici održanoj 5. i 6. lipnja 2013. godine Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. travnja 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti prirode proveo je kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izradi predloženoga zakona pristupilo radi uočenih nedostataka važećeg Zakona u smislu njegove strukture i djelomične neprovedivosti, te potrebe za unaprjeđenjem određenih dijelova sustava zaštite prirode.

Ukazano je na razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona o kojem je Odbor proveo raspravu, pritom iznio više primjedbi od kojih je većina prihvaćena.
Odboru je za raspravu primjedbe dostavila Hrvatska komora arhitekata smatrajući potrebnim u Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode uvrstiti odredbe o krajobraznoj raznolikosti i zaštiti krajobraza s obrazloženjem o zakonom prihvaćenoj Europskoj konvenciji o krajobrazu, kao i njezinih preporuka.

U raspravi je prigovoreno rješenju u Konačnom prijedlogu zakona kada se donosi ocjena prihvatljivosti zahvata, sukladno načelu predostrožnosti, u cilju očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže. Pojam svođenja na najmanju moguću mjeru predstavlja osnovu za odbijanje bilo kakvog zahvata u prostoru na štetu investitora. Ne koristi se u Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i ne sprječava odvijanje novih aktivnosti ili razvoja unutar područja Nature 2000. Izrijekom je propisano da mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe, te regionalne i lokalne karakteristike, pa je istaknuto mišljenje da je u predloženi zakon potrebno ugraditi pojam „razumna mjera“ pri ocjeni prihvatljivosti zahvata.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 5 „za“, 2 „protiv“ 1 „suzdržan“) predložio Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Boru Grubišića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Boro Grubišić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 17. sjednici održanoj 11. travnja 2013. godine Prijedlog zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske upoznala je sa stanjem u području infrastrukture prostornih podataka, odnosno s problemima raspoloživosti, kvalitete, organizacije, dostupnosti i dijeljenja prostornih podataka. Predloženi zakon sadrži odredbe koje su u skladu s aktima Europske unije: Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja Infrastruktura prostornih informacija u Europskoj zajednici (INSPIRE). Prema predloženom Zakonu, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka je skup tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih čimbenika koji omogućuju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i dijeljenja prostornih podataka u svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj i europskoj razini.

Centraliziranim pristupom pretraživanja prostornih podataka u nadležnosti subjekata NIPP-a omogućava se jednostavnije pregledavanje i preuzimanje podataka, što u konačnici znači uspostavu učinkovitije državne uprave i korištenje službenih prostornih podataka, s obzirom na to da u mnogim područjima ljudske djelatnosti prostorni podaci predstavljaju temelj na kojem se stvaraju nove ili dodane vrijednosti.

U raspravi je postavljeno pitanje usklađenosti rješenja u stavku 2. članka 22. Prijedloga zakona - uređuje pitanje pristupa prostornim podacima vezanima za informiranje o emisijama u okoliš i mogućih ograničenja dijeljenja tih podataka, i rješenja koja će se naći u odredbama zakona kojima će se urediti pitanja zaštite prirode i rješenjima kojima se regulira pitanje prava na informiranje javnosti.

U odgovoru je istaknuto da rješenje u spomenutoj odredbi predloženog zakona predstavlja okvir za moguće djelovanje u međunarodnim odnosima s obzirom na to da određeni podaci u tom dijelu mogu biti delikatni i predstavljaju vanjskopolitičko pitanje. Prostorni planovi osnova su u prikupljanju i distribuciji podataka i djelovanja, te su spomenuto pitanje stručnjaci zaštite okoliša usuglasili sa zakonskim rješenjima iz svog područja.

Na primjedbu da bi u predloženom zakonu trebalo definirati rokove za instaliranje INSPIRE programa, odnosno geoportala, jer bez njih u ovom zakonu može ostati u primjeni važeći Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/2007. i 124/2010), odgovoreno je da je INSPIRE direktiva dio Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji i predstavlja obvezu Republike Hrvatske da je do tada prenese u svoje zakonodavstvo. Predloženi zakon u članku 30. uređuje da će razvoj NIPP-a biti usklađen s razvojem INSPIRE-a, međutim, zbog strukturnih problema i podreguliranosti određene rokove nije moguće unaprijed odrediti.

Postavljeno je pitanje osiguranja sredstava u proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu, odnosno projekcijama za 2014. i 2015. godinu za provedbu Zakona o NIPP-u, te pitanje zastupljenosti u tijelima Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

Iskazana je potreba preciziranja odredbe u članku 7. predloženog zakona, na što je odgovoreno da se INSPIRE zasniva na postojećim infrastrukturama prostornih podataka zemalja članica i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali zahtijeva harmonizaciju postojećih.

Na pitanje što znači centralizirani pristup pretraživanja prostornih podataka u odnosu na donositelje tih podataka odgovoreno je da se prostorni podaci pohranjuju, raspoloživi su i održavaju se na najprikladnijoj razini, a subjekti NIPP-a su obvezni, putem geoportala, unijeti i redovito održavati metapodatke iz svoje nadležnosti ili djelokruga rada.

Odbor je podržao donošenje Zakona kojim se uređuju pravila za uspostavu, održavanje i razvoj Nacionalne infrastrukture prostornih podataka u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložio Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O NACIONALNOJ INFRASTRUKTURI PROSTORNIH PODATAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Boru Grubišića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Boro Grubišić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 16. sjednici održanoj 14. ožujka 2013. godine Prijedlog zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske naveo je razloge pristupanja izradi novoga Zakona o zaštiti prirode i istaknuo da važeći Zakon ima nedostataka u smislu strukture i djelomične neprovedivosti, te je u tekstu predloženog zakona bilo potrebno unaprijediti određene dijelove sustava zaštite prirode, kao i provesti dodatna usklađivanja s direktivama Europske unije.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Uredbom o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (NN 109/07) propisuje područja ekološke mreže s ciljevima očuvanja i mjerama zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova. Uredba propisuje i načine upravljanja područjima ekološke mreže (povjeren javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode, te županijskim javnim ustanovama) te utvrđuje izvore sredstava za provođenje zaštite i očuvanje ekološke mreže (državni proračun, proračun jedinica područne (regionalne) te lokalne samouprave, fizičke i pravne osobe koje koriste prirodne resurse na području ekološke mreže, osobe koje su ugovorom dobile područje u skrb).

Članovi Odbora raspolagali su s pisanim primjedbama na Prijedlog zakona o zaštiti prirode dostavljenih iz Dubrovačko-neretvanske županije i Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije.

U raspravi je ukazano na prevelik obuhvat površina ekološke mreže Republike Hrvatske koja iznosi ukupno 29,62 posto za razliku od drugih zemalja članica Europske unije u kojima je ta površina mnogo manja.

Upitano je za metode kojima se služi nadležno tijelo za određivanje predložene površine ekološke mreže s obzirom na sve veći gospodarski interes i ulaganje u obnovljive izvore energije, te s obzirom na postavljene ciljeve smanjenja emisija CO2 do 2050. godine, gradnje vjetroelektrana i s tim u vezi otvaranje većeg broja novih radnih mjesta.

U odgovoru je istaknuto da je prijedlog ekološke mreže utvrdio Državni zavod za zaštitu prirode Uredbom Vlade temeljem direktiva o pticama i staništima, koje zajedno s prilozima i obrazloženjima pojedinih odredbi predstavljaju pravnu osnovu za donošenje Uredbe o ekološkoj mreži. Temelji se na višegodišnjim istraživanjima hrvatskih znanstvenika, korištenjem najnaprednijih tehnologija, popisu vrsta i stanišnih tipova, te prema metodologiji kojom se određuje područje potrebno za njihovo očuvanje odnosno nesmetano kretanje.

U raspravi je sugerirano da se produži rok iz članka 244. stavka 2. za usklađivanje ustrojstva, djelatnosti i općih akata za upravljanje zaštićenim područjima sa 60 na 120 dana iz razloga što se održavaju lokalni izbori, pa nije realno da se u predloženom roku jedinice lokalne (regionalne) područne samouprave ispune svoje obveze, što je predstavnik predlagatelja ocijenio prihvatljivim, kao i primjedbe na članak 132, stavak 3. i članak 133. stavak 4. i rješenja kojima se regulira pitanje korištenja osobnih automobila i ostaloga, te se urede pravilnikom.

Istaknut je problem ribarenja i uzgoja školjaka u Malostonskom zaljevu i Malom moru, koje su na prijedlog zakona o zaštiti prirode uputile Dubrovačko-neretvanska županija i Obrtnička komora ove županije. Smatra se potrebnim omogućiti tamošnjim uzgajivačima riba i školjaka tzv. „tradicijski ribolov“. Posebno štetnim ocijenjeno je rješenje zabrane izlova slobodno živuće ribe u članku 114. stavku 4. Prijedloga zakona jer je pogibeljna po uzgoj školjaka. Ravnoteža se održavala upravo izlovom ribe i neophodan je zbog opasnosti od riba predatora, stoji u obrazloženju. Ukazuje se na rješenje u članku 113. stavku 5. koji se odnosi na zaštitu nacionalnog parka u kojem su nabrojane gotovo sve gospodarske aktivnosti, uključujući i ribolov. Štoviše, Zakon o morskom ribarstvu nije zabranio ribolov u zaštićenim područjima (članak 7. stavak 2). Poseban propis je Plan gospodarenja koji se temelji na Uvjetima zaštite prirode, a koji ne može regulirati izlov riba u posebnom rezervatu jer ta djelatnost nije obuhvaćena člankom 114. Zakona (kao što je slučaj s člankom 113. koji se odnosi na nacionalni park gdje je ribolov jedna od dopuštenih djelatnosti).

U odgovoru je pojašnjeno da termin tradicijski ribolov ne poznaje Zakon o morskom ribarstvu, a ostao je u pojedinim pravilnicima nacionalnih parkova gdje su korištene specijalne tehnike i alati tradicionalne kućne izrade. U spomenutoj primjedbi govori se o morskom ribolovu, zapravo „malom obalnom ribolovu“ što je u suprotnosti s odredbama posebnog zakona koji mora, unutar granica strogog rezervata, nacionalnog parka i posebnog rezervata ne definira kao ribolovno more. Prijedlog zakon o zaštiti prirode prošao je horizontalno usklađivanje s odredbama sektorskih zakona i sukladno tome ne sadrži odredbe kojima se regulira ribolov u zaštićenim područjima nego se to područje uređuje posebnim zakonima. Sukladno tome mijenjat će se odredbe članka 113. stavka 5. Prijedloga na način da neće definirati djelatnosti koje su dopuštene u nacionalnom parku nego pravilnikom o zaštiti i očuvanju iz članka 142. na koji suglasnost daje sektorsko tijelo koje regulira poslove ribarstva.

Na pitanje o naknadama za koncesiju od speleoloških objekata koja ne pripada županijskim javnim ustanovama, dan je odgovor da su speleološki objekti, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo Republike Hrvatske i sukladno Zakonu o koncesijama i s njime usklađenim Prijedlogom Zakona o zaštiti prirode. Koncesiju na njima daje isključivo središnje državno tijelo nadležno za poslove zaštite prirode. Županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na svojim područjima upravljat će svim speleološkim objektima koji se nalaze u mreži NATURA 2000 te koji su posebno zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode i za to im neće trebati koncesija. Također, za organizirano posjećivanje i turističko razgledavanje speleoloških objekata dat će se koncesijsko odobrenje za obavljanje tih djelatnosti i ostvarivati pravo na novčanu naknadu za davanje koncesijskog odobrenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti prirode

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilike izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 15. sjednici održanoj 13. veljače 2013. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2013. godine. 
 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije i pravnim aktima vijeća Europe. Naime, tijekom primjene Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/2008, 49/2011) Europska komisija je tijekom njegove primjene utvrdila potrebu naknadnog usklađenja s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu i sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju  stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 124/2009).   
U raspravi je podržana potreba  usklađivanja  važećeg Zakona s  pravnom stečevinom Europske unije koja se prvenstveno odnosi na uklanjanje zapreke ovlaštenim arhitektima i ovlaštenim inženjerima u graditeljstvu da imaju samo jedan ured, na brisanje pravila prema kojem ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri nakon 6 mjeseci prekinutog rada gube pravo obavljanja svojih poslova i djelatnosti,  na propisivanje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za rješavanje žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije koje donese komore arhitekata, inženjera graditeljstva, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike.

Odbor je u raspravi raspolagao pisanim prijedlogom Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta da prilikom izrade izmjena i dopuna Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, kod obavljanja stručnih poslova iz Zakona, uz postojeće inženjere arhitekture, građevine, strojarstva i inženjere elektrotehnike,  budu zastupljeni i inženjeri prometne struke.
U odgovoru je predstavnica Vlade Republike Hrvatske  navela da je u pripremi  novi zakonski tekst o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, te da će se pri izradi uzeti u obzir navedeni prijedlog Komore. 

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje 
 
 ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 15. sjednici održanoj 13. veljače 2013. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevnim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2013. godine. 
 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona stvara pravni temelj za donošenje uredbe Vlade Republike Hrvatske kojom  će se regulirati prijelazno razdoblje radi usklađivanja poslovanja gospodarskih subjekata u području građevinskih proizvoda s Uredbom (EU) br. 305/2011 i imat će ograničeni rok važenja do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, jednoglasno, bez rasprave odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 15. sjednici održanoj 13. veljače 2013. godine Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine. 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/207, 38/2009, 76/2007, 90/2011 i 50/2012) uređuje obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru kao četverogodišnjeg dokumenta kojim se daje uvid u praćenje stanja u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.  
Istaknuto je da Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendove razvoja u prostoru, analizu provedbe dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, kao i prijedloge za unaprjeđenje razvoja. Pregled i ocjena stanja u prostoru bazira se na podacima iz popisa stanovništva, koji su polazišna osnova za razmatranje i procjenu postojećeg stanja i predstojeće namjene i korištenja prostora.
Svrha izrade Izvješća je dobivanje sveobuhvatnog pregleda prostornog razvoja i prostornog planiranja sa sustavom prostornog uređenja, i svrhom spoznaje o cjelovitoj,   argumentiranoj i objektivnoj spoznaji o hrvatskom prostoru kao temeljnom nacionalnom dobru. Donošenjem Izvješća o stanju u prostoru ostvarit će se zakonski preduvjet za pokretanje postupka izrade nove Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao temeljnih dokumenata i osnove za plansko oblikovanje prostora kao cjeline, s preduvjetom jasnog i osmišljenog korištenja prostora, njegove zastupljenosti i  iskoristivosti u smislu jačanja gospodarskog razvoja.
Također je naglašen jedan od ciljeva ovog Izvješća a to je, između ostaloga, potaknuti raspravu u stručnoj i znanstvenoj javnosti o procesima i trendovima u prostoru i redefiniranju uloge prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj.
Prioritetno su prikazani utvrđeni problemi u prostoru, dane su smjernice i moguća rješenja za poboljšanje postojećeg stanja uzimajući u obzir statističku podjelu na kontinentalnu i jadransku regiju, te je ukazano na mogućnosti daljnjih smjerova prostornog razvoja na osnovi analize stanja i promjena koje se događaju u prostoru, a pod utjecajem su različitih društvenih procesa. Istaknuto je da se veći dio ovoga Izvješća osvrće na najvažniju temu demografskih procesa, na promjene u korištenju prostora kao rezultata pritisaka pojedinih interesnih skupina koje djeluju na prostor, i kojima nije cilj poboljšanje stanja u prostoru kao javnog interesa i zaštite općeg dobra.
U Izvješću je ukazano, koristeći se statističkim podacima a i podacima iz drugih izvora, na pokazatelje nepovoljne demografske slike, prisutnost neučinkovitog modela policentričnog razvoja središnjih i drugih naselja i nedovoljne istaknutosti uloga manjih i srednjih gradova u formiranju cjelovitog urbanog sustava Republike Hrvatske.Predstavnica predlagatelja je istaknula da se nameće zaključak da je demografska slika stanja na području Republike Hrvatske  nepovoljna i da nije u skladu s društveno-gospodarskim razvojnim potrebama društva u cjelini.
Dajući uvid u ulogu mreže naselja. posebno gradova, u formiranju cjelovitog urbanog sustava, istaknula je potrebu bolje međusobne suradnje. Naglasila je potrebu usmjeravanja pažnje na procese korištenja regionalnih potencijala i njihovog doprinosa  ravnomjernijem razvoju specifičnog područja,  s ciljem smanjenja međusobnih razlika u razvijenostima pojedinih prostornih cjelina, uključujući promociju ciljeva europske teritorijalne kohezijske politike.
S obzirom na to da europska razvojna politika postavlja ciljeve održivog razvoja kao univerzalnih ciljeva u smislu gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije, naglasak je stavljen na razvoj i infrastrukturnu opremljenost regija prema klimatskim datostima što predstavlja preduvjet gospodarskom razvoju prostora i države, koja već sada ima zadatak  povećati korištenje obnovljivih izvora energije.
U tom smislu je ukazala i na neravnomjernost u razvijenosti energetske infrastrukture, odnosno manjkavosti u sustavu energetske mreže.Predstavnica predlagatelja je istaknula relativnu očuvanost resursa poljoprivrednih površina, šuma, voda i vrijednih dijelova prirode u Republici Hrvatskoj, te bogatstva kulturne baštine, ali je naglasila i uočeni problem neiskorištenosti, zapuštenosti  i neravnomjerne zaposjednutosti  regija.
Ukazujući na taj problem istaknula je model policentričnog razvoja, potrebu redefiniranja građevinskog područja i pritom iznijela podatke o raspoloživom građevinskom području na cijelom državnom prostoru, u odnosu na iskazane podatke koji se odnose na zaštićeni prostor i zastupljenost područja pokrivenog ekološkim režimom.
U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine i istaknuli da su iznenađeni kvalitetom, cjelovitošću i sveobuhvatnošću podataka koja se u njemu koriste, razradom statističkih pokazatelja, ukazivanjem na postojeće stanje u prostoru, na smjernice i postavljanje ciljeva u smislu odgovornog odnosa prema prostoru i gospodarenju datostima prostora. 
U cilju poboljšanja teksta Izvješća članica Odbora je izdvojila nekoliko elemenata, a odnose se na pitanje stanovanja, planiranja, golf igrališta, prostornih planova i legalizacije.  Postavljeno je pitanje iznalaženja načina da se smjernice i ciljevi navedeni u Izvješću provedu u djelo, pogotovo s obzirom na naglašenu činjenicu i zadatke prema kojima je prostor kojim raspolažemo osnova gospodarskog razvoja.
U odgovoru je otklonjena sumnja u moguće propuste u tom smislu s obzirom na postojeću zakonsku regulativu i predstojeće zakonske prijedloge  u pripremi  kojima će se sveobuhvatno regulirati pitanje gradnje i intervencija u prostoru, ali će određena rješenja o postupanju biti inkorporirana u druge zakone koji ne reguliraju gradnju i planiranje prostora.
Naglasak je na pojačanoj brizi o svakom segmentu djelovanja u prostora o čemu će se sustavno voditi briga, naglasila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske u raspravi.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 14. sjednici održanoj 6. veljače 2013. godine Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 7. prosinca 2012. godine.
 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Godišnjem izvješću proveo kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je u raspravi raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 421-01/12-02/02, Urbroj: 50301-05/20-13-17, od 1. veljače 2013. godine kojim Vlada podržava Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011. godinu.

U uvodnom izlaganju predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja istaknula je da se državna potpora odnosi na oblik pomoći države ili nekog drugog javnog tijela pod njezinom kontrolom, određenom poduzetniku ili sektoru, na diskrecijskoj osnovi.

Istaknula je potrebu veće zastupljenosti državnih potpora za financiranje tzv. horizontalnih ciljeva i veću dostupnost državnih potpora većem krugu poduzetnika, za istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, zapošljavanje, regionalni razvitak jer takve potpore pridonose ekonomskom i regionalnom razvoju jačajući konkurentnost strateških gospodarskih djelatnosti. U Europskoj uniji su primjerice horizontalne potpore zastupljene sa 90 posto u odnosu na sektorske potpore, istaknula je.
Istovremeno bi, naglasila je, dodjela državnih potpora poduzetnicima, osobito onima u teškoćama, temeljem pojedinačnih odobrenja Agencije uz primjenu pravila o sanaciji i restrukturiranju trebala biti izuzetak jednokratne naravi sa svrhom obnavljanja održivosti poduzetnika na tržištu.
Prema podacima o potporama za zaštitu okoliša i uštedu energije u izvještajnom je  razdoblju utrošeno 26,8 milijuna kuna, što se smatra  izuzetno niskim sredstvima u odnosu na sredstva koja se plasiraju za takvu vrstu potpora u Europskoj uniji. Ona su, po podacima Agencije u izvještajnom razdoblju za 1,8 manja nego u 2010. godini, odnosno za 60 posto manja nego u 2009. godini. 
 
U raspravi je postavljeno pitanje provođenja kontrole od strane davatelja državnih potpora, odnosno istaknuta potreba da se propiše obveza kontrole ispravnog trošenja namijenjenih proračunskih sredstava. Tim u vezi je sugerirano da se iznađu načini i korisnike potpora obveže na podnošenje izvješća o utrošenim sredstvima potpore s obzirom na postojanje  negativnih primjera u korištenju tih sredstava. 
U odgovoru je predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja istaknula da je kontrola državnih potpora kao sastavnica zaštite tržišnog natjecanja važna ne samo radi osiguravanja jednakosti poduzetnicima na tržištu u uvjetima poslovanja, nego je i jedan od važnih čimbenika povećanja konkurentnosti poduzetnika u cilju privlačenja i poticanja domaćih i stranih investitora, upoznavši s postupcima kontrole u zemljama Europske unije.

Na temelju provedene raspravi Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o državnim potporama za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 14. sjednici održanoj 6. veljače 2013. godine Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2012. godinu i Izvješće o  obavljenim revizijama koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 13. prosinca 2012. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenim Izvješćima proveo kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je u raspravi raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 470-03/12-02/08, Urbroj: 50301-05/20-13-23, od 1. veljače 2013. godine kojim se predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2012. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama.
U uvodnom izlaganju predstavnica Državnog ureda za reviziju iznijela je podatke o obavljenim revizijama u izvještajnom razdoblju, spomenuvši između ostalih reviziju Godišnjeg izvještaja o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, reviziju učinkovitosti naplate prihoda lokalnih jedinica, podatke o nalazu revizije, mišljenjima, nalozima i preporukama. 
Posebno se osvrnula na dio Izvješća koji se odnosi na djelokrug rada Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, odnosno obavljenoj reviziji u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, uz napomenu da prema odredbama članka 38. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11, 22/12) Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prestalo s radom, a njegove poslove preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Revizija je obavljena na način i prema međunarodnim revizijskim standardima, a  za navedeno Ministarstvo dano je bezuvjetno mišljenje.
Na temelju provedene raspravi Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2012. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 16. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u cilju prilagodbe trošarinskog sustava EU zahtjevima, pristupilo izradi novog Zakona o trošarinama koji je poslan na mišljenje u Europsku komisiju i kojeg treba donijeti s danom stupanja na snagu 1. srpnja 2013. godine. Zakonom o trošarinama između ostalog uređuje se i trošarinski sustav oporezivanja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo. U kontekstu usklađivanja s obvezatnim minimalnim visinama trošarina propisanim relevantnim EU propisima, planirane su i izmjene Zakona o biogorivima za prijevoz. Budući da se maloprodajna cijena dizelskog goriva ili motornog benzina formira na osnovi trošarina te naknada, od kojih je jedna naknada za poticanje proizvodnje biogoriva u iznosu od 0,05 kn/l, predloženim izmjenama planira se s 1. siječnjem 2013. godine tu naknadu uključiti u visinu trošarine. Sukladno važećoj regulativi namjensku naknadu za poticanje proizvodnje biogoriva prikuplja Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE). Temeljem predloženih izmjena iznos naknade za poticanje proizvodnje biogoriva od 1. siječnja 2013. godine isplaćivao bi se HROTE iz državnog proračuna Republike Hrvatske u visini koju odlukom odredi Vlada Republike Hrvatske.    
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto, a ujedno i potvrđeno od strane predstavnika predlagatelja, da o ovom prijedlogu zakona nije provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Samim time javnost nije bila uključena u postupak donošenja ovog propisa na način da je mogla iznijeti svoje stavove i prijedloge o predloženim zakonskim rješenjima kojima se mijenja dosadašnji model prikupljanja financijskih sredstava za poticanje proizvodnje biogoriva.
Uočeno je da se predložene izmjene Zakona o biogorivima za prijevoz odražavaju na visinu te način korištenja prihoda od trošarina te je postavljeno pitanje je li navedeno uključeno u doneseni Državni proračun za 2013. godinu.
Budući da se ovom izmjenom Zakona predlaže da Vlada RH odlukom propiše visinu udjela iz prihoda od trošarina koji se izdvaja za proizvodnju biogoriva i da Vlada najavljuje uključivanje naknade u visinu trošarine, naglašeno je kako je ovoj izmjeni Zakona trebalo prethoditi donošenje novog Zakona o trošarinama.
Ujedno je istaknuto da je Vlada Republike Hrvatske u studenom ove godine donijela Odluku o visini naknade za poticanje proizvodnje biogoriva u 2013. godini („Narodne novine“ br. 134/2012.), a koja je stupila na snagu 5. prosinca 2012. godine. Navedenom Odlukom Vlada RH utvrdila je visinu naknade za poticanje proizvodnje biogoriva u 2013. godini u iznosu od 0,03 kn/l dizelskog goriva ili motornog benzina, što je predstavljalo smanjenje u odnosu na 0,05 kn/l u 2012. godini. Ovo otvara pitanje politike Vlade RH u dijelu poticanja proizvodnje biogoriva. 
Članovi Odbora složili su se da u cilju zaštite okoliša Vlada Republike Hrvatske treba stvoriti sve preduvjete za ispunjavanje preuzetih ciljeva za osiguravanje minimalnog udjela biogoriva i drugih obnovljivih goriva na tržištu za potrebe prijevoza. U tom smislu naglašena je potreba da se, bez obzira na model naplate, sredstva za poticanje proizvodnje biogoriva ne smanjuju, odnosno da ih treba planirati na način da se osigura postizanje obvezujućih ciljeva udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva do 2020. godine. Naime, temeljem važeće regulative HROTE je iz ukupnih sredstava prikupljenih kroz ovu namjensku naknadu, isplaćivala proizvođaču biogoriva jedinični novčani poticaj po litri proizvedenog biogoriva stavljenog na tržište u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. godine, u objedinjenoj raspravi, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015 godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, drugo čitanje P.Z.br. 202., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. studenoga  2012. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015 godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnik Ministarstva financija u uvodnom dijelu izlaganja istaknuo je da se nakon pada gospodarske aktivnosti krajem prošle i početkom ove godine u posljednjem tromjesečju ove godine očekuje početak oporavka i blagog rasta potaknutog ubrzavanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća. U nekoliko idućih godina  očekuje se snažni investicijski zamah, te  da će 2013. godina biti ključna u definiranju novog dugoročno održivog modela gospodarskog rasta.
Prema procjenama ukupni proračunski prihodi za 2013. godinu planirani  su u iznosu od 113,7 milijardi kuna, od toga prihodi poslovanja iznose 113,4 milijarde kuna, prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose 289,8 milijuna kuna. Procjene ukupnih prihoda proračuna za 2014. godinu iznose 118,3 milijarde kuna, a za 2015. godinu 123,8 milijardi kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. godinu iznose 124,5 milijardi, za 2014. godinu 128,4 milijarde kuna, a za 2015.godinu 133,5 milijardi kuna. Čine ih rashodi poslovanja i rashodi za nefinancijsku imovinu. Rashodi poslovanja u državnom proračunu za 2013. godinu iznose 122,6 milijardi kuna, za 2014. iznose 126,5 milijarde kuna, a za 2015. godinu 131,8 milijardi kuna. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 2013. godinu iznose 1,9 milijardi kuna, za 2014. godinu 1,9 milijardi kuna i za 2015. godinu 1,7 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 113,7 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 124,5 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2013. godinu iznosit će 10,9 milijardi kuna ili 3,1% BDP-a. U 2014. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 10,1 milijardu kuna ili 2,7% BDP-a, dok će se u 2015. godini kretati na razini od 9,7 milijardi kuna ili 2,5% BDP-a.
U raspravi je izraženo nezadovoljstvo planiranim iznosom sredstava od 12.000.000 u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja za decentralizirane poslove izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja koje su određene jedinice lokalne i područne samouprave preuzele, a planirana sredstva nisu dostatna za plaće službenika koji obavljaju te poslove na razini jedinica lokalne i područne samouprave.
S tim u vezi je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da će Vlada svojim amandmanom na odgovarajući način riješiti to pitanje, a Odbor podržao da se to pitanje riješi amandmanom Vlade Republike Hrvatske.
Istaknuta je zabrinutost s obzirom na iznos sredstva planirana za sređivanje katastarskih knjiga na otocima planiranih u iznosu od  2.640.000 kuna.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2014. I 2015 GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Zlatka Komadinu predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 27. studenoga 2012. godine, u objedinjenoj raspravi, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. i Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015 godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. studenoga 2012. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike istaknuo je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministra financija, i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske.

Odbor je nakon provedene rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Zlatka Komadinu predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga  sabora, na 11. sjednici, održanoj 21. studenoga 2012. godine, u objedinjenoj raspravi raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga  2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija rekao da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu omogućava redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Proračuna u 2012. godini. Naime, mijenja se iznos proračunske zalihe te iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.
 
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Vedrana Babića člana  Odbora.

 ČLAN ODBORA

 Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga  sabora, na 11. sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine, u objedinjenoj raspravi, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga  2012. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnik Ministarstva financija u uvodnom dijelu izlaganja istaknuo je da se izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu ukupni
rashodi povećavaju sa 118,8 milijardi kuna na 120,3 milijarde kuna, odnosno za 1,5
milijardi kuna. Međutim, i ovakvim povećanjem, rashodi 2012. godine manji su od izvršenja za 2011. godinu za 1,1 milijardu kuna. Povećanja na rashodovnoj strani rezultat su prvenstveno povećanja na rashodima za zaposlene u iznosu od 1,1 milijardu kuna, kamata koje rastu za 415,8 milijuna kuna, 345,0 milijuna kuna povećava se državna potpora u postupku restrukturiranja brodogradilišta, kao i radi isplate posljednje rate umirovljeničkog duga. Istaknuto je da je slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 110,3 milijarde kuna, te ukupnih rashoda u iznosu od 120,3 milijarde kuna, planiran ukupni manjak državnog proračuna na razini od 10 milijardi kuna ili 3,0% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2012. godinu.
Predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja istaknuli su uštede u Državnom proračunu za 2012. godinu na razini Ministarstva u dijelu za plaće i u transferu prema županijama temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/2007).  Očitovali su se i o pisanoj primjedbi koju je Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo uputila Udruga gradova na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu.
Udruga gradova smatra nužnim osigurati više sredstava za isplatu plaća službenicima u jedinicama lokalne i područne samouprave s obzirom na to da su preuzele poslove legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, odnosno provedbu odredbi Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ br. 85/2012).   

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (5 „za“ i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Vedrana Babića člana Odbora.

 ČLAN ODBORA

 Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici, održanoj 21. studenoga 2012. godine, u objedinjenoj raspravi raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga  2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija rekao da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu omogućava redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Proračuna u 2012. godini. Naime, mijenja se iznos proračunske zalihe te iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.
 
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Vedrana Babića člana  Odbora.

 ČLAN ODBORA

 Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine, u objedinjenoj raspravi, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga 2012. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Predstavnik Ministarstva financija u uvodnom dijelu izlaganja istaknuo je da se izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu ukupni
rashodi povećavaju sa 118,8 milijardi kuna na 120,3 milijarde kuna, odnosno za 1,5 milijardi kuna. Međutim, i ovakvim povećanjem, rashodi 2012. godine manji su od izvršenja za 2011. godinu za 1,1 milijardu kuna. Povećanja na rashodovnoj strani rezultat su prvenstveno povećanja na rashodima za zaposlene u iznosu od 1,1 milijardu kuna, kamata koje rastu za 415,8 milijuna kuna, 345,0 milijuna kuna povećava se državna potpora u postupku restrukturiranja brodogradilišta, kao i radi isplate posljednje rate umirovljeničkog duga. Istaknuto je da je slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 110,3 milijarde kuna, te ukupnih rashoda u iznosu od 120,3 milijarde kuna, planiran ukupni manjak državnog proračuna na razini od 10 milijardi kuna ili 3,0% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2012. godinu.
Predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja istaknuli su uštede u Državnom proračunu za 2012. godinu na razini Ministarstva u dijelu za plaće i u transferu prema županijama temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/2007). Očitovali su se i o pisanoj primjedbi koju je Odboru za prostorno uređenje i graditeljstvo uputila Udruga gradova na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu.
Udruga gradova smatra nužnim osigurati više sredstava za isplatu plaća službenicima u jedinicama lokalne i područne samouprave s obzirom na to da su preuzele poslove legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada, odnosno provedbu odredbi Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 85/2012).   

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (5 „za“ i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Vedrana Babića člana Odbora.

 ČLAN ODBORA

 Vedran Babić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici, održanoj 15. studenoga 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2012. godine.
 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni zakonski tekst u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom dijelu izlaganja istaknula je da iz analize rezultata primjene Zakona o izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 49/2011.) proizlazi potreba za decentralizacijom nadležnosti za poslove komunalnog gospodarstva.

Predloženim Zakonom nadležnost za rješavanje žalbi na prvostupanjska rješenja iz upravnog područja komunalnog gospodarstva prenosi se sa središnjeg tijela državne uprave na upravna  tijela županija, odnosno Grad Zagreb, a nadležnost za rješavanje po žalbi protiv rješenja koja donosi upravno tijelo Grada Zagreba ostaje pri središnjem tijelu državne uprave.
 
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu;
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na devetoj sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni zakonski tekst kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva uvodno je istaknula je reformom energetskog sektora u Republici Hrvatskoj uspostavljen zakonodavni okvir za restrukturiranje i reorganizaciju. Donošenjem drugog i trećeg paketa zakona došlo je do obveze prilagođavanja europskom energetskom zakonodavstvu.

Usklađivanjem s energetskim propisima Europske unije uređeno je funkcioniranje umreženih sustava i pravila funkcioniranja tržišta, te zaštite kupaca.

Ovim se Prijedlogom zakona zakonodavstvo u potpunosti usklađuje sa Direktivama Europske unije o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i o zajedničkim pravilima za uspostavu unutrašnjeg tržišta prirodnog plina.

Predstavnica predlagatelja posebno se osvrnula na dio zakonskog teksta o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Proglašavaju se interesom Republike Hrvatske i propisuje da se učinkovito korištenje energije u proizvodnji, distribuciji i neposrednoj potrošnji uređuje posebnim zakonom. Provođenje politike poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora uređuje se ovim Zakonom, posebnim zakonom kojim se uređuje korištenje obnovljivih izvora energije, te ostalim zakonima. Omogućava se osnivanje nacionalne agencije regionalnih energetskih agencija za potrebe praćenja i planiranja potrošnje energije i obvezuje subjekte koji ostvaruju poticaje, da energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora ne mogu isporučivati inozemnom tržištu bez odobrenja Vlade Republike Hrvatske.

Odbor je bez rasprave većinom glasova ( 6 glasova „za“, i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ENERGIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na devetoj sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. listopada 2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni zakonski tekst kao matično radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom produžuje važenje Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Narodne novine, br. 69/2009 i 128/2010) do 30. lipnja 2013. godine, te se usklađuje sa zakonom o općem upravnom postupku i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave.

Rezultati analize primjene Zakona ukazuju na ispunjavanje osnovne svrhe donošenja Zakona, te će se osiguravanjem istih zakonskih uvjeta gradnje, i dalje omogućiti ubrzaniji protok kapitala i poticanje posustalih izravnih ulaganja u područje gradnje.
Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA:

1. Prihvaća se Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja;
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilike izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na osmoj sjednici održanoj 10. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. srpnja 2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja uvodno je iznijela obrazloženje  Konačnog prijedloga zakona te razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Prema navedenim izmjenama digitalna ortofoto karta biti će dostupnija građanima; omogućeno je ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u koridoru prometne građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku, te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja; omogućeno je ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u građevinskim područjima strogog rezervata, posebnog rezervata, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture; onemogućeno je ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada izgrađenih na površinama javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja namijenjenim za građenje komunalnih ili sportskih, građevina koje nisu u skladu s tom namjenom; onemogućeno je ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade izgrađene unutar arheološkog nalazišta ili zone, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja; onemogućeno je ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ili ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu dok se otvor ne zatvori, odnosno dok se istak ne ukloni; propisano je tko su stranke u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju; smanjena je dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija je građevinska površina veća od 400 m² i zgrade za poljoprivredne djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m².

U raspravi članova Odbora istaknuto je da veliki broj primjedbi koje su iznesene na sedmoj sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo na kojoj se raspravljalo o Prijedlogu zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije usvojeno, a što će prema mišljenju članova utjecati na provedivosti Zakona u praksi.

Predsjednik Odbora i predstavnica Hrvatske zajednice županija postavili su pitanje ravnomjerne raspodjele sredstava naknade među svim sudionicima u  postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te predložili  jednakomjernu raspodjelu sredstava naknade, tj. svakome po jedna trećina putem amandmana.

U raspravi na sjednici Odbora sudjelovali su i predstavnici Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, predstavnici Hrvatske komore arhitekata, predstavnici Zelene akcije i  Hrvatska  komora inženjera građevinarstva koji su članovima Odbora izložili svoje primjedbe i prijedloge vezane uz ovaj Konačni prijedlog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 6 glasova "za", i 3 glasa "suzdržano") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Odbor je također nakon provedene rasprave jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  donošenje slijedećeg

AMANDMANA

Amandman
Na članak 31.

U članku 31. stavku 1. riječi "Dvadeset posto" zamjenjuju se riječima "Jedna trećina".

U članku 31. stavku 2. riječi "Trideset posto" zamjenjuju se riječima "Jedna trećina".

U članku 31. stavku 3. riječi "Pedeset posto" zamjenjuju se riječima "Jedna trećina".

OBRAZLOŽENJE:

Smatra se da bi se ovim predloženim izmjenama na svrsishodniji i pravedniji način raspodijelila sredstva od naknade.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na sedmoj sjednici održanoj 20. lipnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. lipnja 2012. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja uvodno je iznijela obrazloženje  odrednica ovoga Prijedloga zakona kojim se uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada uvažavanjem prostornih, socijalnih, gospodarskih i tehničkih zahtjeva. Zakonom se definiraju zgrade koje se mogu legalizirati i dijele se u četiri grupe po svojoj složenosti i potrebnim dokumentima koji se moraju podnijeti uz zahtjev za legaliziranje objekta. Naglasila je da će Zakon pojednostaviti, olakšati i pojeftiniti postupak legaliziranja zgrada.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da su u dosadašnjem Zakonu pojedine odredbe bile neprecizno definirane što je rezultiralo nejasnoćama u njihovoj primjeni i sporošću u rješavanju predmeta zbog složenosti postupka.

Članovi Odbora su u raspravi ukazali na nedostatak definiranja pojma grubih konstruktivnih građevinskih radova; potrebu uključivanja pojma konstruktivnih zidova u čl.3. st.3. kao sastavnog djela zgrade; definiranja pojma nezavršene zgrade; potrebu jasnog definiranja otvora na međi te definiranja i drugih elemenata koji onemogućuju legaliziranje zgrade poput balkona i lođa; te da se zahtjev za legalizacijom nezakonito izgrađenih pomoćnih zgrada koje su u funkciji jedne osnovne zgrade ne podnosi pojedinačno za svaku od njih, već da se objedine u jednom postupku.

Pojedini članovi Odbora iznijeli su stajalište da je ovaj Zakon na tragu opće legalizacije posebice u području poljoprivrednog zemljišta, zaštićenog obalnog područja mora, te  vodnog dobra uz izuzetak. Istaknuto je da Zakonom nije jasno definirano tko je stranka u postupku te da Zakon ne radi veliku razliku između dokumentacije koju je potrebno podnijeti uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za svaku od kategorija građevina. Postavljeno je i pitanje rješavanje problema nelegalno izgrađenih naselja i problema izgradnje infrastrukture za takva naselja.

U raspravi je postavljeno pitanje plaćanja komunalnog doprinosa i istaknuto upozorenje na odredbu kojom se propisuje da su vlasnici zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju dužni platiti komunalni i vodni doprinos po izvršnosti tog rješenja, dok legalni graditelji isto plaćaju unaprijed. Također je iznesen prijedlog da se uvede drugačija raspodjela sredstava naknade, i to na jednake dijelove, po trećinu za svaku razinu vlasti: državnu, regionalnu i lokalnu.

Članova Odbora upozorili su na nelogičnost odredbe prema kojoj se na nezakonito izgrađenoj zgradi izgrađenoj protivno planu može, protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže, dok se na zgradi građenoj izvan građevinskog područja može ozakoniti čak 4 etaže. 

U raspravi na sjednici Odbora sudjelovali su i predstavnici Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj koji su članove Odbora upoznali sa svojim primjedbama i prijedlozima vezanim uz ovaj Prijedlog zakona.

Većina članova Odbora je istaknula da ovaj Prijedlog zakona ide u smjeru pravednog rješenja problema nezakonito izgrađenih zgrada vodeći računa o zaštiti prostora i zaštiti okoliša. Naglasili su potrebu pravodobnog informiranja građana o odredbama ovog Zakona, posebno od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Zlatko Komadina

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na šestoj sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog odluke kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih značajki i prezentaciju Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero podnijeli su predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i predstavnica Zavoda za prostorno uređenje. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Planom utvrđuje dugoročna osnova uređenja, korištenja i zaštite vrijednosti prostora, sustav i način posjećivanja Parka prirode Vransko jezero koje je najveće prirodno jezero u Republici Hrvatskoj. Plan se temelji na analizama osobitosti i vrijednosti prostora i prošao je široku javnu raspravu u kojima je bilo ukupno 171 primjedbi od kojih je 94 u potpunosti prihvaćeno, 10 djelomično, za 42 je dano tumačenje, a 25 primjedaba nije bilo prihvaćeno uz obrazloženje razloga neprihvaćanja.

U raspravi članova Odbora postavljeno je pitanje granice obuhvata Parka prirode na području naselja Betine – predjela Prosike s obzirom da je Općina Tisno tražila vraćanje granice iz obuhvata naselja Betina. Predstavnica Zavoda za prostorno uređenje naznačila je da oni nisu nadležni za ucrtavanje granica općina, odnosno naselja, te da su primjedbu uputili Državnoj geodetskoj upravi koja će pokrenuti službenu proceduru kako bi se isto provelo.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na petoj sjednici održanoj 26. travnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji podnio je predstavnik Ministarstva gospodarstva. Istaknuo je da će se donošenjem ovih izmjena i dopuna, te žurnim donošenjem podzakonskih akata poboljšati provođenje politike energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, a posebice će pridonijeti kvaliteti provedenih energetskih pregleda izdanih energetskih certifikata zgrada. Time će se pridonijeti ostvarivanju ciljeva Strategije energetskog razvoja Hrvatske.

U raspravi je predsjednik Odbora predložio izmjenu članka 20. stavka 6. ovoga Prijedloga Zakona na način da Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija može provoditi postupak javne nabave isključivo na zahtjev javnog sektora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UČINKOVITOM KORIŠTENJU ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

Zajedno sa slijedećim amandmanom:

Amandman
Na članak 20.

U članku 20. stavak 6. mijenja se i glasi

„Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija zadužen je da isključivo na zahtjev javnog sektora, u ime, a za račun javnog sektora, u suradnji s ministarstvom nadležnim za poslove graditeljstva, provodi postupak javne nabave i/ili sudjeluje u postupku javne nabave na način da pruža tehničku pomoć naručiteljima energetske usluge iz javnog sektora u pripremi natječajne dokumentacije za provođenje javne nabave, sudjeluje u evaluaciji pristigle natječajne dokumentacije i odabiru najpovoljnijeg ponuđača.“.“

Obrazloženje:
Predloženim člankom propisuje se obaveza Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, da isključivo na zahtjev javnog sektora i u ime, a za račun javnog sektora, u suradnji s ministarstvom nadležnim za poslove graditeljstva, provodi postupak javne nabave i/ili sudjeluje u postupku javne nabave kako je navedeno u članku.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na četvrtoj sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja uvodno je iznio obrazloženje odrednica ovoga Prijedloga zakona kojim se uređuju tri područja. Istaknuo je da se brišu se odredbe kojima je propisana oboriva predmjeva prema kojoj se građevina koja je upisana bez zabilježbe o aktu na temelju kojega se smije rabiti smatra građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju, odnosno bez akta za uporabu (u članku 268. stavak 2. važećeg Zakona i u članku 116. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji - NN br. 90/11), te da će brisanje tih odredbi pokrenuti promet nekretnina što će pozitivno utjecati na investicije, gospodarstvo i graditeljstvo. Ovim se Prijedlogom zakona također brišu odredbe kojima je propisana obveza upravnih tijela da urbanističkoj i građevinskoj inspekciji dostavljaju lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima gradnje i potvrde glavnih projekata i smanjuje se broj članova Savjeta prostornog uređenja Države sa 9 na 7 čime će se smanjiti troškovi državnog proračuna za oko 500.000,00 kuna.

U raspravi članovi Odbora podržali su smanjenje broja članova Savjeta prostornog uređenja Države. Postavili su pitanje opravdanosti hitnosti i nužnosti brisanja odredbe prema kojoj upravna tijela imaju obvezu urbanističkoj i građevinskoj inspekciji dostavljati lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima gradnje i potvrde glavnih projekata jer je inspekcija tijelo koje mora pratiti legalnost izgradnje objekata. Isto tako postavljeno je pitanje opravdanosti hitnosti brisanja stavka 2. u članku 268. važećeg Zakona i stavka 3. u članku 116. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 90/11) s obzirom da je u postupku izrada izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Predsjednik Odbora istaknuo je da je intencija predlagatelja ovim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji otkloniti sve nedoumice i pravne nesigurnosti nastale neujednačenim tumačenjem i primjenom važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u prometu nekretnina i zemljišnim knjigama, te da će donošenje ovih izmjena Zakona doprinijeti da se zastali pravni poslovi po pitanju prometa nekretnina riješe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na trećoj sjednici održanoj 14. ožujka 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o grobljima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. ožujka 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovne odrednice Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o grobljima podnijela je predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Zbog nedostatka prostora, lokacijskih uvjeta, konfiguracije terena, odnosno prirodne pogodnosti terena, neuređenih imovinskopravnih odnosa i drugih razloga, dolazi do nemogućnosti provedbe odredbi sadašnjeg Zakona o grobljima koji se nije mijenjao od 1998. godine, a prema kojemu se mrtvačnice ili druge prateće građevine groblja mogu graditi samo unutar ograđenog prostora groblja. Ovim se Prijedlogom zakona želi izmijeniti jedna odredba kojom se omogućuje građenje pratećih građevina groblja i izvan ograđenog prostora zemljišta koje čini groblje, ako je to planirano prostornim planom jedinice lokalne samouprave.

U raspravi je izneseno stajalište da se izvidi mogućnost da lokalne jedinice ne moraju mijenjati detaljni plan uređenja, ako se već prostornim planom određeno područje odredilo kao prostor groblja jer će to predstavljati znatno financijsko opterećenje za jedinice lokalne samouprave. Članovi Odbora su u raspravi istaknuli da bi kod pitanja kojima se bitno određuju poslovi jedinica lokalne samouprave bilo dobro dobiti stav udruga koje zastupaju interese jedinica lokalne i područne samouprave. Naglašeno je da se u izmjenu ovoga Zakona krenulo nakon velikog broja inicijativa jedinica lokalne samouprave.

Članovi Odbora su istaknuli s da lokacija gradnje groblja, odnosno pratećih građevina groblja i njihovo planiranje prostornim planom bude u prostoru prihvatljivo za sve.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasa „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O GROBLJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na drugoj sjednici održanoj 08. ožujka 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvlaštenju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. veljače 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvlaštenju podnio je predstavnik Ministarstva financija koji je istaknuo da se predmetnim Zakonom nadležnost u postupanje u predmetima izvlaštenja sa županijskih sudova prenosi na upravne sudove kao specijalizirane sudove pune jurisdikcije. Ovim se prijedlogom Zakona provodi usklađenje sa sadašnjim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji prema kojem se izvod iz detaljnog plana uređenja više ne izdaje, što znači da se, uz prijedlog za izvlaštenje više neće morati podnositi izvod iz detaljnog plana uređenja.

U raspravi je iskazana zabrinutost hoće li zbog zatrpanosti upravnih sudova i dugotrajnosti sudskih postupaka ovaj prijenos nadležnosti utjecati na efikasnost rješavanja predmeta izvlaštenja, posebice jer se izvlaštenja većinom provode zbog pokretanja određenih investicija. Predstavnik predlagatelja naveo je da se predviđaju dodatna zapošljavanja na upravnim sudovima kako do toga ne bi došlo. U raspravi je naglašeno da su postupci izvlaštenja pred mjesno nadležnim upravnim sudovima hitni.

Na kraju rasprave članovi Odbora naglasili su veliku važnost pokretanja infrastrukturnih projekata, ali i potrebu uzimanja u obzir da se takvi projekti, posebice oni privatni, ne zaustavljaju, odnosno ne usporavaju, te da predmeti izvlaštenja budu visoko na listi prioriteta rješavanja upravnih sudova. Kako bi se povećala efikasnost rada upravnih sudova izneseno je stajalište da će se dodatna zapošljavanja višestruko isplatiti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVLAŠTENJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na drugoj sjednici održanoj 08. ožujka 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu odluke o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog odluke kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih značajki i prezentaciju Prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit podnijela je predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Ovaj je Plan dugoročan dokument prostornog uređenja na temelju kojeg će se provoditi uređenje, korištenje i zaštita prostora na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Naglasila je da se osnovna koncepcija Plana temelji na održavanju prirodnih sastavnica i dijelova tradicijski kultiviranog krajolika uz mogućnost obavljanja djelatnosti kao što je poljoprivreda i stočarstvo te specifičan oblik turizma kojem je osnovni motiv razgledavanje, planinarenje i istraživačko/znanstveni rad.

Ovaj je Plan prošao široku stručnu i javnu raspravu u kojima je bilo ukupno 128 primjedbi od kojih je 76 u potpunosti prihvaćeno, 9 djelomično, na 40 je dano tumačenje, a samo 3 primjedbe nisu bile prihvaćene uz obrazloženje razloga neprihvaćanja.

U raspravi članova Odbora iskazana je zabrinutost na koje će se načine zaštititi travnjaci i pašnjaci zbor prirodnog širenja šuma. Predlagateljica je istaknula da postoji projekt na kojem surađuju Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit i Državni zavod za zaštitu prirode kojemu je upravo to svrha. Naglašen je cilj ovoga Prostornog plana u osiguravanju zaštite prirodnih i kulturnih dobara te gospodarskog korištenja.

Predlagateljica je istaknula da su dosadašnja rješenja o uvjetima gradnje izdana sukladno postojećim propisima i pravilima, a koja se odnose na rekonstrukcije pastirskih stanova i izgradnju manjih građevina u svrhu odvijanja znanstveno-obrazovne i kulturno-odgojne funkcije.

Predsjednik Odbora naglasio je važnost donošenja ovoga Prostornog plana budući da je Sjeverni Velebit proglašen Nacionalnim parkom još 1999. godine. Istaknuo je da se Planom jasno definiraju uvjeti korištenja i zaštite prostora s uvjetima gradnje iz kojih je vidljivo da su sve građevinske aktivnosti minimalne i u funkciji Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na prvoj sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcijama za 2013. i 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnoga proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga državnog proračuna podnijeli su predstavnik Ministarstva financija i predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Predstavnik Ministarstva financija, izrazio je očekivanje da će, prema makroekonomskoj projekciji proračuna doći do oporavka gospodarstava u 2012. godini. Naglasio je da se očekuje realni rast BDP-a Hrvatske od 0,8% u 2012. godini, 1,5% u 2013. godini te gospodarski rast od 2,5% u 2014. godini. Projicirana inflacija za ovu godinu iznosi 2,4%, a u narednom se razdoblju očekuje stabilna stopa inflacije na razini oko 2,5%. Prezentirani su podaci o planiranim ukupnim prihodima državnog proračuna za 2012. godinu u iznosu od 109 milijardi kuna što predstavlja rast prihoda za 1,4% u odnosu na prošlu godinu, te se očekuje rast prihoda od 2% za 2013. te 3,6% za 2014. godinu. Istaknuo je kako su prihodovne mjere podijeljene u tri djela od kojih su najznačajniji utjecaj na poduzetništvo i utjecaj na građanstvo što uključuje veće oporezivanje imovine i paket zakona porezne reforme koje je ukratko obrazložio.

Ukupni rashodi državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna što predstavlja smanjenje za 3,4% u odnosu na plan rashoda za 2011. godinu pri čemu se vodilo računa da se ostavi dovoljno prostora za financiranje određenih kategorija rashoda koje se nisu smanjivale i za financiranje povećanje određenih kategorija rashoda poput rashoda za kamate, za mirovine i naknade za nezaposlene. Slijedom ukupno navedenih prihoda i planiranih rashoda, manjak državnoga proračuna za 2012. godinu iznositi će 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda.
Predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predstavili su proračun Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji za 2012. godinu iznosi 535,56 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za oko 4,6% u odnosu na 2011. godinu. Istaknuli su kako je namjera bila smanjivati sredstva za neproduktivne programe, a jačati programe koji su infrastrukturni i potiču rast gospodarske aktivnosti. Ukratko su predstavili neke od najznačajnijih projekata za koje su osigurana sredstva u proračunu: projekt E-dozvole za koju je predviđeno 3,1 milijun kuna u 2012. godini kojim Ministarstvo planira napraviti bazu podataka i aplikaciju za izdavanje dozvola i drugih akata koji ce biti dostupni svim zainteresiranim državnim tijelima i kao obveza uvest će se po svim županijama i jedinicama lokalne samouprave početkom 2013. godine što će omogućiti jednoobraznost i transparentnost baze podataka i ujednačavanje uvjeta za dobivanje dozvola i drugih akata, te omogućiti kontrolu nad svim procesima i uvid u fazu postupka dobivanja dozvole; digitalizaciju prostornih planova; osnivanje nove Uprave za energetsku učinkovitost; prema Vladinim programima i postojećim zakonskim rješenjima predviđeno je da do kraja 2012. godine sve javne zgrade budu energetski certificirane (do sada je energetski certifikat napravilo 1500 od ukupno oko 11 000 javnih zgrada) za što je predviđen iznos od 8,5 milijuna kuna.

Ravnatelj Državne geodetske uprave naglasio da su za za 2012. godinu za Državnu geodetsku upravu predviđena sredstva od 238,45 milijuna kuna, što je povećanje za 9,5 % u odnosu na prošlu godinu istaknuvši kako je potpuni dovršetak katastra nekretnina i puna funkcionalnost sustava ključni čimbenik gospodarskog razvoja. Spomenuo aktivnosti na Katastru nekretnina doline Neretve i uređenje posjedovne i vlasničko-pravne evidencije na otocima kao jednog od važnijih projekata.

Ravnatelj Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama govorio je o tri glavna projekta: poticajnoj stanogradnji, prometovanju nekretninama te programu subvencioniranja za kupnju stanova. Poseban je naglasak stavio na POS za koji je u 2012. godini predviđeno 63,7 milijuna kuna te naznačio da treba imati u vidu da je od 2000. do kraja 2011. godine u okviru POS-a izgrađeno, odnosno u cijelosti dovršeno ukupno 5.553 stana, a da su na početku 2012. u fazi izvođenja i pripreme projekti za još ukupno 738 stanova. Također je naveo da su u 2011. godini odobrene su 1.462 subvencije i državna jamstava za što je utrošeno ukupno 27.884.018,60 kn, te da je za provedbu ovog Zakona u 2012. godini osigurano je 38.600.000,00 kn i to: približno 28.200.000,00 kn (zavisno o kretanju tečaja) za plaćanje 2. rate za subvencije odobrene u 2011. godini, te 10.400.000,00 kn za plaćanje 1. rate za subvencije koje ce se odobriti u 2012. godini. S obzirom na što će se u 2012. godini moći dodijeliti približno 560 novih subvencija.

U raspravi članova Odbora iznijeta je zabrinutost da će se ovim Prijedlogom proračuna i mjerama vezanim uz njega utjecati na smanjenje financijskih sredstava za proračune jedinica lokalne samouprave te je postavljeno pitanje da li će Vlada Republike Hrvatske kroz neke druge mjere nadoknaditi ta sredstva u njihovim proračunima. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske najavio je da će uskoro u saborsku proceduru uputiti novi Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Postavljeno je i pitanja o postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada te financijskog učinka postupka legalizacije na proračun. Predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja obavijestila je da je trenutno u izradi nekoliko zakonskih prijedloga, te najavila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji će uskoro biti poslan u saborsku proceduru, nakon javne rasprave.

U raspravi su istaknuta pozitivna obilježja Državnog proračuna koja se sjedne strane očituju u smanjenju deficita, a s druge strane u omogućavanju velikog broja novih projekata i aktivnosti koji će dovesti do gospodarskog rasta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014. GODINU

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih odluka:

1. Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
2. Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
3. Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
4. Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
5. Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na prvoj sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna. Između ostaloga ovim se zakonom utvrđuje i proračunska zaliha u iznosu od 200.000.000,00 kuna, zaduživanje koje se s može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 18.850.811.559,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna, tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2012. godinu u iznosu od 9.249.741.532,00 kuna te tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koje iznose 1.779.804.482,00 kuna. Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2012. godinu iznosi 4.500.000.000,00 kuna od čega se iznos od 2.500.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna koji su navedeni u članku 25. stavku 3. ovog Zakona. Za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2012. godini osigurava se 720.000.000,00 kuna.

Odbor je bez rasprave većinom glasova (8 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović