Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 41. sjednici održanoj 2. prosinca 2014. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014. godine.
Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu proveo kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnice Ministarstva kulture, dano je obrazloženje uz drugo čitanje predloženih izmjena i dopuna Zakona i razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona, te da se usklađuju odredbe Zakona s Direktivom 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice.
Konačnim prijedlogom zakona definira se pojam konzervatorskog elaborata koji se prema potrebi izrađuje u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra, propisuje obveza upisa u zemljišnu knjigu i katastar zemljišno-knjižnih svojstava kulturnoga dobra i zemljišno-knjižnih cestica unutar prostornih međa kulturnoga dobra, preciziraju odredbe o pravu prvokupa, tako da se ovo pravo neće primjenjivati na nekretnine, unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline koje nisu kao kulturno dobro zaštićene posebnim rješenjem, usklađuju odredbe o davanju koncesije sa Zakonom o koncesijama, te se produljuje vrijeme na koje se daje koncesija na kulturnom dobru, usklađuju odredbe sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju, te između ostaloga, uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole.
U raspravi je podržan dobar princip prema kojem je predlagatelj uvažio primjedbe iz saborske rasprave u prvom čitanju predmetnog zakona i sa sjednica radnih tijela, te se u Zakonu zadržava odredba prema kojoj Hrvatsko vijeće za kulturna dobra daje mišljenje vezano uz donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnoga dobra, što je naglašeno kao osobito dobra mjera.
Ocijenjeno je dobrim rješenje s obzirom da je Zakonom o općem upravnom postupku propisan rok u kojem se mora dati mišljenje u postupku donošenja odluka u upravnom postupku, neće se ovim Zakonom propisivati gradovima i općinama rok u kojem su dužni davati mišljenje prilikom donošenja rješenja o određivanju namjene kulturnoga dobra, kao niti izuzetak vezan uz osiguranje povrata uloženih sredstava u obnovu i zaštitu kulturnih dobara, jer je Zakonom propisano stjecanje zakonskog založnog prava u korist ulagatelja.
S obzirom na navedeno usklađivanje s Direktivom EU, što je istaknuto kao iskorak u reguliranje pitanja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, pohvaljeno je usklađenje teksta ovog zakona sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostorom uređenju. Primijećeno je, međutim da se u odredbama izmjena i dopuna Zakona ne uzima u obzir krajobrazna arhitektura hrvatskih prostora koja je po svojoj specifičnosti prepoznata u Europi. Zatraženo je da bude zaštićena odredbama ovoga Zakona kroz definiciju obuhvata krajobrazne arhitekture i obveze izrade krajobraznog projekta. Procijenjeno je da će time krajobrazna arhitektura biti zaštićena od daljnje devastacije, koja se događa zbog nebrige za tu arhitekturu i nepažnje prilikom izvođenja građevinskih radova i uređivanja nepokretnog kulturnog dobra i spomeničke baštine.
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA
Uz amandman
Na članak 2. točka 10.
U točki 10. iza riječi „kulturnog dobra“ dodaju se riječi „objekt krajobrazne arhitekture“, i u nastavku iza riječi „građevinu“ stavlja se zarez i umeću riječi „objekt krajobrazne arhitekture“.
Obrazloženje:
Amandmanom se uređuje da se konzervatorskim elaboratom kao stručnim dokumentom obuhvati i objekt krajobrazne arhitekture koji se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko