Na temelju članaka 44., 47. i 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora održao je 23. travnja 2015. godine 44. sjednicu, s temom
ZAŠTITA OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE SAVE
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora organizirao je tematsku sjednicu s ciljem sagledavanja stanja vodotokova, imajući u vidu sve učestalije, intenzivnije i opasnije posljedice poplava, kao i potrebu da se ukaže na mogućnosti unapređenja zaštite od štetnog djelovanja voda.
Naročito je važan podatak da Republika Hrvatska raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvima, uključujući i vodna bogatstva, te se jednim od ključnih preduvjeta razvoja smatra potreba unapređenja zaštite od štetnog djelovanja voda.
Učinkovita i održiva zaštita od poplava u posljednje vrijeme, uslijed klimatskih promjena postaje sve važnije pitanje u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Usprkos stoljetnoj tradiciji, naročito u djelatnosti zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda, vodno gospodarstvo se nalazi pred velikom potrebom unaprjeđenja zaštite od poplava, naročito u uvjetima učestale pojave ekstremno velikih voda na čitavom državnom teritoriju.
Poplava iz svibnja 2014. godine koja je zahvatila istočnu Hrvatsku i proglašena katastrofalnom za područje Vukovarsko-srijemske županije, imala je do sada najteže posljedice, gubitke ljudskih života. Zbog zadržavanja vode duži vremenski period, prouzročila je ogromnu materijalnu štetu na poljoprivrednom zemljištu, građevinama i infrastrukturi, na što je Vlada Republike Hrvatske primjereno reagirala i državna tijela su poduzela sve radnje kako bi se smanjili negativni utjecaji katastrofe na građane.
Zbog sveobuhvatnog sagledavanja novonastale situacije, pitanja zaštite od poplava na velikim hrvatskim rijekama potrebno je rješavati i u okvirima međunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma o suradnji na slivovima prekograničnih vodotoka.
Cilj je smanjiti rizike od poplava, rekonstruirati i dograditi sustave u nizinskim područjima, a na bujičnim vodotocima dograditi sustav obrane od poplava izgradnjom većeg broja akumulacija i retencija. Istovremeno, sustavno unaprjeđivati operativno upravljanje rizicima od poplava, kao i neposrednu provedbu mjera obrane od poplava na ukupnom području Republike Hrvatske.
Nakon provedene stručne rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora je, na sjednici, održanoj 6. svibnja 2015. godine, usvojio sljedeće
Z A K L J U Č K E I P R E P O R U K E:
• Uvažavajući globalne klimatske promjene i posljedice istih, neophodno je poduzimanjem preventivnih i drugih neophodnih mjera svrhovitije upravljati rizicima od poplava. U tom je smislu potrebno preduhitriti rizike od štetnih posljedica posebno po život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske aktivnosti i infrastrukturu kroz izradu zakonske i stručne regulative, te plansku i koordiniranu gradnju stambenih i gospodarskih objekta (npr. tipovi sojenica i sl.) u poplavnim područjima.
• Nadležno tijelo, odnosno nadležna pravna osoba, Hrvatske vode, odredit će prioritetne aktivnosti (gradnju objekata, izradu planske i tehničke dokumentacije i sl.) u slivu rijeke Save radi mogućnosti učinkovitijeg upravljanja sustavom, s posebnim naglaskom na obranu od poplava najugroženijih urbanih područja (grada Karlovca i dr.). Važno je planirati i realizirati projekte kojima je cilj zadržavanje voda u gornjim dijelovima sliva rijeke Save (izgradnja akumulacija i retencija), te realizacija projekta stabilizacije korita rijeke Save kroz grad Zagreb (izgradnja pragova, izgradnja upusne ustave u oteretni kanal Sava-Sava i dr.).
• Neophodno je sustavno i kontinuirano koristiti dosadašnje rezultate regionalne suradnje u području upravljanja poplavama ostvarene kroz koordinaciju Međunarodne komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija) kao zajedničkog tijela s međunarodnom pravnom sposobnošću, uključujući i raspoložive alate (npr. GIS za sliv rijeke Save) kao platforme za razmjenu informacija između država u regiji.
• Dovršiti studiju o utjecaju na okoliš uređenja korita rijeke Save za plovidbu, te korištenje šljunka u hrvatskom dijelu korita rijeke Save, s obzirom na aktualnu situaciju eksploatacije nanosa iz korita rijeke Save na području Bosne i Hercegovine i uvoza istog u Republiku Hrvatsku.
• Pri upravljanju vodama s prekograničnim utjecajem ostvariti suradnju s drugim državama na način da se provode postojeći međunarodni ugovori i po potrebi sklapati nove. Jednako tako obavještavati susjedne države i dobivati od njih informacije o prekograničnim utjecajima na vode i vodni okoliš, velikim nesrećama kako ih definiraju propisi o zaštiti okoliša, provoditi međunarodnu razmjenu informacija o vodama i vodnom okolišu radi projekata višenamjenskog korištenja voda iz sliva rijeke Save (Una, Vrbas, Bosna, Drina), prema načelu jedinstva vodnog sustava i načela održivog razvitka.
• Vezano uz bolje upravljanje vodama neophodno je uspostaviti čvrstu suradnju između Hrvatskih voda, državnih upravnih i stručnih institucija, kao i suradnju s drugim tijelima uprave, regionalnom (područnom) i lokalnom samoupravom, gospodarskim sektorom, znanstvenim i stručnim institucijama, pogotovo pri realizaciji značajnih hidrotehničkih objekata (npr. izgradnja višenamjenske akumulacije Kamenska i sl.). Suradnja je neophodna i pri određivanju optimalnog volumena za korištenje u vodoopskrbi, zaštiti od poplava i navodnjavanju poljoprivrednih površina, kao i definiranju projekata koji imaju uvjete za korištenje sredstava EU fondova.
• S obzirom na iskustva katastrofalne poplave iz svibnja 2014. godine u istočnoj Hrvatskoj koja je prouzročila velike materijalne i infrastrukturne štete, neophodno je djelovati preventivno i raditi na edukaciji i podizanju svijesti o potrebi osiguranja imovine od poplava.
• Nužna je uspostava uske suradnje i koordinacija Hrvatske gorske službe spašavanja, Civilne zaštite, vatrogasnih društava i drugih čimbenika u poplavnim područjima kada se poplava dogodi.
• Vrednovati prostorna, povijesna, prirodna i infrastrukturna obilježja savskog prostora i integralno sagledavati razvoj sustava: zaštitu od poplava, plovnost, vodoopskrbu, energetsko korištenje, razvoj naselja, zaštitu prirodne i kulturne baštine, promet i turizam, posebno štiteći najosjetljivija područja uz rijeku Savu (vodozaštitna područja, zaštićena područja prirode i značajna staništa i sl.). U navedenim postupcima osigurati međunarodnu stručnu koordinaciju svih za to zaduženih tijela susjednih država u slivu rijeke Save.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko