Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 26. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. godine Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju proveo kao matično radno tijelo. Odbor je objedinio raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju, Konačnom prijedlogom zakona o gradnji i Konačnom prijedlogom zakona o građevinskoj inspekciji.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja spomenula je ciljeve predloženog zakona u smislu gospodarenja prostorom, stvaranja boljih gospodarskih uvjeta za ulaganje u gospodarstvo, građevinarstvo i druge gospodarske grane. Detaljnije je prezentirala i obrazložila ulogu informacijskog sustava prostornoga uređenja (ISPU) na kojem se temelji sustav e-dozvole. Predstavlja cjelinu u kojoj su spojeni geoportal, katastar i prostorni planovi što krajnjem korisniku omogućava jednostavan pristup informacijama o pravilima korištenja prostora, te omogućava dobivanje podataka o prostoru koji se koristi ili postoji namjera zahvata u prostoru. Uspostavlja se transparentan, svima dostupan sustav prostornog uređenja u kojem se na jednostavan način provodi nadzor i kontrola svih procesa od interesa za korištenje, radi čega se u budućnosti pojačava odgovornost upravnih tijela županija i gradova koji izdaju lokacijske dozvole i druge akte za provedbu prostornih planova. Ministrica je ukazala na razlike Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona koje su sukladne izraženim mišljenjima, prijedlozima i primjedbama u raspravama tijekom prvog čitanja, te je bitna rješenja izdvojila: dodatno su definirani pojmovi „posebni uvjeti“ i „potvrda idejnog projekta“ kojima se na jasniji način uređuje postupak njihova utvrđivanja, odnosno izdavanja; detaljnije je uređen ustroj i djelokrug Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj; uvedena je mogućnost da gradovi osnivaju povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti, pojačana je zaštita voda itd.
U raspravi je iskazana potreba reguliranja pitanja vezanih uz idejni i izvedbeni projekt, te projektni nazor, u ovom zakonskom tekstu, i u vezi s tim iskazana dvojba o pravilnoj primjeni tehničkih i sigurnosnih normi, iako je predlagatelj u odgovoru na ove primjedbe ostavio mogućnost da se ta pitanja preciznije urede odredbama Zakona o arhitektonskoj i inženjerskim djelatnostima, ukazujući na postojanje odgovornosti sudionika u procesu projektiranja i građenja na svim razinama. Iskazano je mišljenje o potrebi uspostave povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti kako bi se ubuduće izbjegla neusklađenost građevine i krajolika u kojem ona egzistira, upozoravajući na dosadašnje propuste i arhitektonska rješenja, ali i buduće u kojima bi moglo nedostajati senzibiliteta za prostor za koji su sačinjena.
U raspravi je većina članova Odbora iskazala zadovoljstvo rješenjima u Konačnom tekstu zakona izrazivši očekivanja da će primjena Zakona rezultirati svrhovitijim i odgovornijim korištenjem prostora, što mu je i cilj.
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko