Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 46. sjednici održanoj 10. lipnja 2015. godine Prijedlog zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2015. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom zakonskom prijedlogu proveo je kao matično radno tijelo.
Odbor je objedinio raspravu o Prijedlogu zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona.
U raspravi su članovi Odbora raspolagali pisanim primjedbama koje su Odboru na predmetni akt uputili Hrvatska komora arhitekata i Hrvatski savez građevinskih inženjera, čiji su predstavnici sudjelovali u radu Odbora.
S primjedbama udruga je bila upoznata predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i o njima se tijekom rasprave očitovala.
U uvodnom izlaganju detaljno je iznesen sadržaj Zakona, razlozi zbog kojih se donosi kao i posljedice koje iz istog proizlaze. Zakonom se uređuju pitanja vezana uz poslovanje u djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Osobito se uređuje obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja, poslova vođenja građenja, odnosno vođenja pojedinih radova, kao i prethodna ispitivanja i kontrolne postupke na građevinama. Predloženi zakon također uređuje pitanje stručnog ispita i stručnog usavršavanja odgovornih osoba u radnjama koje se obavljaju u okvirima koji se tiču prostornog uređenja i gradnje.
U raspravi su predstavnici HKA iznijeli mišljenje da je pojam glavnog projektanta nužno definirati predmetnim zakonom na način kako je to definirano važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, te da se osigura da zahvati u prostoru za koje su odgovorni ovlašteni arhitekti i inženjeri u graditeljstvu zadovolje uvjete vrsnoće izgrađenog prostora kao općeg interesa, kako je to navedeno u čl. 3. Zakona o prostornom uređenju.
Kao moguće rješenje izneseno je da osobe odgovorne za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekta trebaju biti projektanti koji imaju prevladavajući udio u projektiranju određene građevine, ovlašteni arhitekti za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, ovlašteni inženjeri građevinarstva za građevine na kojima prevladavaju građevinski radovi, a ovlašteni inženjeri elektrotehnike i strojarstva za građevine na kojima prevladavaju edlektrotehnički, odnosno strojarski radovi.
U diskusiji je izneseno i da se u zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja, kontrole i vođenja projekata radi osiguranja cjelovitosti i međusobne usklađenosti svih projekata za građevine kod kojih prevladavaju građevinski radovi, osim za zgrade dodaju i objekti do 400 m2 bruto razvijene korisne površine, koje bi mogli raditi i inženjeri, a investitorima bi se smanjio broj stručnih osoba.
Sugerirano je da obveza polaganja stručnog ispita bude obveza i osobama koje sudjeluju u odobravanju gradnje, te da se zakonom predvidi obavezno cjeloživotno stručno usavršavanje i obrazovanje.
Iskazano je mišljenje da osim Komora koje izdaju potvrde i vode evidenciju stručnog usavršavanja, to bude omogućeno strukovnim udrugama, sveučilištima i veleučilištima.
Postavljeno je i pitanje, slijedom rješenja da strana osoba u poslovima koje predviđa predmetni zakon, obavlja sve poslove bez ovlaštenja Komore, proizlazi li iz toga da voditelji građenja i voditelji radova ne bi trebali biti članovi Komore, i mišljenje da strane osobe koje posluju na području Republike Hrvatske trebaju poznavati hrvatski jezik.
Predstavnica Ministarstva detaljno je obrazložila svaku od navedenih primjedbi, te Ministarstvo u cijelosti ostaje kod rješenja iz prijedloga Zakona. Istaknula je da su u radu na izradi ovog Zakona, kao i davanju primjedbi tijkom postupka procjene učinkovitosti propisa bile uključene, pored ostalih, i institucije prisutne na sjednice, te da je Ministarstvo već dalo obrazloženje na navedene primjedbe.
Većina članova Odbora podržala je predmetni tekst zakona jer smatra da će predložena rješenja imati pozitivan činak na poslovanje gospodarskih subjekata u području graditeljstva i prostornog uređenja, te postići ravnotežu između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu gospodarskih subjekata i potrebe za ispunjavanjem zahtjeva javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju.
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko