Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 27. sjednici održanoj 12. prosinca 2013. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine. Sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona proveo kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, pomoćnica ministrice kulture istaknula je da se predloženim zakonskim tekstom na nov način uređuje upravljanje Zavodom za obnovu Dubrovnika, mijenja sastav Stručno-savjetodavnog povjerenstva Zavoda, mijenja ovlaštenik upravljanja i gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom, te način financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika. Osnivači Zavoda su Republika Hrvatska s udjelom od 35%, Grad Dubrovnik 55% i Dubrovačko-neretvanska županija 10%. Sredstva osiguravaju sukladno svojim osnivačkim udjelima, a za programe zaštite spomenika kulture sredstva osigurava Grad Dubrovnik od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina u visini najviše do 50% neto prihoda.
Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine istaknuo je da Društvo djeluje već šezdeset i dvije godine, upravlja i gospodari gradskim zidinama temeljem ugovora sklopljenog između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine, a prema odluci Gradskog vijeća, te izrazio žaljenje da se predloženim Zakonom raskida navedeni ugovor u korist jedne od ugovornih strana bez prava na sudsku zaštitu i očitovanje Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Smatra ga ustavno upitnim, naročito odredbe kojima se definira obveza Društva na predaju cjelokupne dokumentacije u posjed Gradu Dubrovniku kao i cjelokupnih, a temeljem valjanog ugovora zakonito stečenih novčanih sredstava.
U raspravi je zatraženo da predlagatelj preispita postotak izdvajanja za programe zaštite spomenika kulture i sredstva osigura Grad Dubrovnik od ukupnog neto prihoda u visini od najmanje 50% neto prihoda koje Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina. Iskazano je i mišljene da ne treba u predloženom novom nazivu zakona koji bi glasio „Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika“ izostavljati termin „ugrožena“, ne samo zbog potresa koji je to oštetio i koji je latentna potencijalna opasnost s obzirom da se cijelo područje nalazi u 9. i 10. seizmičkoj zoni, već i zato što je ta baština oštećena ratnim razaranjima u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, a isto tako i korištenjem tih objekata od strane brojnih posjetitelja. Pritom valja imati na umu da su, sad predloženom formulacijom „ugroza“, moguća i kvalitetnija apliciranja sredstava fondova Europske unije.
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA
Uz sljedeće amandmane
I. Na članak 1.
U članku 1. u nazivu zakona iza riječi „obnovi“ dodaje se riječ „ugrožene“ tako da glasi „Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika“..
II. Na članak 2.
Članak 2. – briše se
Obrazloženje I i II.
Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara „ugroženim kulturnim dobrom „ smatraju se nepokretna kulturna dobra upisana u listu svjetske baštine ili u listu ugrožene svjetske baštine kojima je potrebna hitna zaštita, kao i kulturna dobra upisana u Registru kojem je položaj ugroženog kulturnog dobra utvrđen odlukom Ministra kulture, a na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra. Spomenička cjelina Dubrovnika je 1979. godine upisana u Listu svjetske baštine kao i u Listu ugrožene svjetske baštine. Naime, stavljanje na listu ugrožene svjetske baštine uslijedilo je nakon potresa 1979.godine, a posljedice još uvijek nisu otklonjene zbog čega i dalje postoji potreba zaštite spomeničke cjeline. Permanentna zaštita je potrebna i radi činjenice što se cijelo područje nalazi u 9. i 10. seizmičkoj zoni, pa postoji stalno prisutna opasnost od novog potresa, kao i zbog činjenice da još uvijek nisu u potpunosti otklonjene sve štete nastale u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, te sve brojnijih posjetitelja koji se u obilasku koriste baštinom Grada.Također, ne postoje novija objektivna stručna istraživanja na kulturnom dobru koja bi bila osnovom za izostavljanjem spomenutog termina.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko