Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 22. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine Prijedlog zakona o gradnji koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, sukladno odredbi članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o Prijedlogu zakona o gradnji proveo je kao matično radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o sva tri zakonska teksta, Prijedlogu zakona o gradnji, Prijedlogu zakona o prostornom uređenju i Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja, ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja podsjetila da je upravno područje graditeljstva zajedno s područjem prostornog uređenja uređeno Zakonom o prostornom uređenju i gradnji u kojem je gradnja definirana kao postupak projektiranja, građenja, uporabe i uklanjanja građevine koji se obavljaju prema odredbama Zakona i propisa. I važećim Zakonom se promiče dobro projektiranje i građenje kojima se ostvaruju sigurna, zdravstveno-ekološka i energetska svojstva građevina, uz primjenu europskih načela i osiguravanje sigurnosti građevina i stabilnosti na okolnom zemljištu, zaštita životinja, zdravlja ljudi, okoliša, i prirode te između ostaloga kulturnih i krajobraznih vrijednosti.
Ukazujući na predložena rješenja novog zakonskog teksta istaknula je da su važećim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisana tri akta različitog naziva kojim se dozvoljava građenje, građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja i potvrda glavnog projekta, što u velikom broju nema potrebe i za većinu građana predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno povećava trošak investicije, za što kao dobar primjer može poslužiti Zakon o postupanjima i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja prema kojem se i za zahtjevne građevine izdaje jedan akt koji je ujedno i akt za provedbu prostornog plana i akt za građenje.
Donošenje predloženog Zakona uspostavit će se hijerarhijski odnos i veza između središnjeg tijela državne uprave odgovornog za stanje u upravnom području gradnje i lokalne i regionalne samouprave, koja izdaje građevinske i uporabne dozvole, te će se otkloniti i drugi nedostaci, a time stvoriti uvjeti za osiguranje učinkovite i ujednačene primjene zakona i drugih propisa kojima se uređuje gradnja.
U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je trud Ministarstva da predloženom jednostavnijom procedurom nastoji potaknuti investicijsku klimu, ali je izražena bojazan da nije dovoljno pažnje posvetio zaštiti izgrađenog prostora i kontroli kvalitete arhitektonske produkcije, te zaštiti investitora.
Obvezu uređenja fasade u roku 5 godina za obiteljske kuće kako se propisuje zakonom ocijenjeno je prekratkim vremenskim rokom s obzirom na tešku financijsku situaciju u kojoj se stanovništvo nalazi.
Smatra se također nužnim propisati jednake zakonske kazne za neispunjavanje mjera u dovršavanju fasada starih zgrada kao i kod građenja zgrada gdje se kroz Zakon predlaže obveza završetka u roku 3,5 ili 10 godina ovisno o vrsti objekta.
Upućena je primjedba na Prijedlog da se temeljem prostornih planova mogu ishoditi dozvole za zahvate od državnog ili županijskog značaja, i primijećeno da Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, i sada daje mogućnost ishođenja samo jedne dozvole, one kojom se odobrava građenje.
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKLJUČKA:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o gradnji;
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zdravka Ronka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Zdravko Ronko