10. saziv Hrvatskoga sabora (22.7.2020.-16.5.2024.)

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 126. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024. godine.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi su članovi Odbora pozdravili prihvaćanje primjedbi Odbora za poljoprivredu koje su iznijete u raspravi o Prijedlogu zakona, temeljem kojih se osigurava mogućnost zamjene šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske sa šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu drugih osoba, kao i prihvaćanje prijedloga Odbora da se izraz „Komisija“ zamijeni izrazom „Povjerenstvo“, što je u duhu hrvatskoga jezika. Pozitivnom je ocijenjena i dopuna članka 19. kojom se omogućuje izdavanje suglasnosti za postavljanje i drugih vrsta ograda namijenjenih držanju životinja sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima kojom se omogućava izgradnja opisanih zahvata u prostoru bez izdavanja građevinske dozvole i glavnog projekta. U raspravi je istaknuto kako samo jasno propisano zakonodavstvo može rezultirati učinkovitim upravljanjem šumama, te i nadalje treba raditi na održivom upravljanju šumama, u kojemu Republika Hrvatska ima dugu tradiciju. Rečeno je kako treba osigurati žurnu reakciju na izvanredne situacije i prirodne i elementarne nepogode, u čemu trebamo biti aktivniji, kao i na polju obrane zaštite nacionalnih interesa na europskoj razini, kako bi se očuvala isključiva nadležnost Republike Hrvatske nad upravljanjem našim šumama, na koju problematiku Odbor za poljoprivredu upozorava već duže vrijeme.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (7  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 125. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za praćenje radi otpornosti europskih šuma, COM (2023) 728, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 28. veljače 2024. godine. Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/24-07/65, Urbroj:  50301-21/06-24-2 na sjednici održanoj 20. veljače 2024. godine.

Uvodno je predstavnik Ministarstva poljoprivrede istaknuo kako je cilj donošenja ovog akta poboljšati dostupnost informacija o europskim šumama, osigurati pravovremenost, točnost, dosljednost, transparentnost, usporedivost i cjelovitost podataka o šumama u  Europskoj Uniji, kao i njihovu javnu dostupnost. Republika Hrvatska podupire donošenje ove Uredbe, no ističe da će za njenu provedbu, zbog povećanja obima podataka koji se prikupljaju, trebati osigurati značajna financijska sredstva i administrativne resurse, osobito uzimajući u obzir da bi provedba Uredbe mogla rezultirati s preklapanjem podataka koji se prikupljaju. Uz navedeno, u tekst Uredbe potrebno je unijeti odredbu kojom se definira način osiguranja povjerljivosti podataka koji se dostavljaju. Zaključio je kako se dokument nalazi u ranoj fazi rasprave, pa se može očekivati kako bi više informacija o konačnom tekstu Prijedloga uredbe mogla biti dostupno prije jeseni.

U raspravi su pojedini članovi Odbora podržali donošenje Uredbe, dok su drugi izrazili bojazan kako bi predloženo prikupljanje ovako široko predloženog spektra podataka o šumama, moglo rezultirati preuzimanjem nadležnosti nad šumama s EU razine, protiv čega se treba boriti i zaštititi isključivu nacionalnu nadležnost nad upravljanjem šumama te je predloženo da to uđe u zaključak Odbora. U tom smislu rečeno je kako u EU postoje različiti načini upravljanja šumama, pa nije moguć jedinstven pristup praćenja podataka na EU razini, te će biti potrebno osim zajedničkih indikatora, uvesti i dodatne nacionalne indikatore koji se prate, stoga nije jasno kako će se ti podaci uspoređivati i obrađivati. Rečeno je kako dodatnu zabrinutost stvara i činjenica da predloženi akt nije u skladu s europskim statističkim zakonodavstvom kao i nekim drugim aktima. Posebno je ukazano na problem koji bi, prihvaćanjem ovakovog Prijedloga Uredbe, mogao nastupiti za Republiku Hrvatsku u odnosu na LULUCF Uredbu.

Republika Hrvatska inzistira na osiguranju supsidijarnosti svake države članice u gospodarenju šumama, odgovorio je predstavnik predlagatelja i dodao kako je od Europske Komisije zatražena detaljna analiza o usklađenosti ovog Prijedloga s drugim zakonodavstvom EU, a posebno vezano uz definiciju šuma koja odstupa od definicije propisane drugim Uredbama. Uz navedeno upozoreno je i na neusklađenost s europskim statističkim zakonodavstvom

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (8  glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

1. ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O OKVIRU ZA PRAĆENJE RADI OTPORNOSTI EUROPSKIH ŠUMA, COM (2023) 728;

2. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU POZIVA REPUBLIKU HRVATSKU DA SE U ZASTUPANJU STAVOVA REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE ZALAŽE ZA OČUVANJE ISKLJUČIVE NACIONALNE NADLEŽNOSTI NAD UPRAVLJANJEM ŠUMAMA;

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 125. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske prihvaćen Akcijski plan smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja u 2023. godini za 2024. godinu, kojim je kao jedna od mjera rasterećenja, predloženo ukidanje vodnog doprinosa, koje se predlaže ovim aktom. Kako će se ukidanjem vodnog doprinosa ukinuti i određene namjene za čije financiranje se koristio prihod od vodnog doprinosa, ovim aktom predlaže se proširenje namjene korištenja prihoda od naknade za uređenje voda za potrebe sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica, a kako bi se jedinicama lokalne samouprave kompenzirali prihodi koje će izgubiti ukidanjem vodnog doprinosa. Financiranje gradnje građevina obrane od poplava i mjera obrane od poplava financirat će se i dalje iz prihoda od naknade za uređenje voda, a za tu namjenu koriste se i sredstava iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka u iznosu od 158 milijuna eura te su do sada korištena i sredstva iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije, dok će se u narednom razdoblju koristiti i sredstava iz Programa konkurentnost i kohezija u iznosu od 121,5 milijuna eura. Za  financiranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu županija, u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, osiguravaju se sredstva za izradu projektne dokumentacije za sustave javnog navodnjavanja, čija se izgradnja financira EU sredstvima, osiguranim u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. u iznosu od 72,3 milijuna eura. Programom ulaganja u klizišta posredstvom Hrvatskih voda, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i županijskim cestama, saniran je veliki broja klizišta u Republici Hrvatskoj, istaknuo je predstavnik Hrvatskih voda.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili predloženo ukidanje vodnog doprinosa jer će isto rezultirati rasterećenjem za investitore, poduzetnike i građane. Uz predloženu dopunu članka 21., kojom se kao izvor sufinanciranja troškova sanacije klizišta i odrona nastalih erozijom i bujicama, u budućnosti predlaže naknada za uređenje voda, upitano je kako će se isto reflektirati na aktivnosti koje jedinice lokalne samouprave provode ili planiraju provesti, a uzimajući u obzir da se ova naknada koristi prema načelima solidarnost i prvenstva u potrebama na državnom području. Ukazano je i na potrebu prepoznavanja višestruke koristi koja bi mogla nastati olakšavanjem korištenja mineralnih sirovina iz hrvatskih rijeka, jer bi se iz koncesija za korištenje mineralnih sirovina moglo financirati vodno gospodarstvo.

Predstavnica predlagatelja i predstavnik Hrvatskih voda odgovorili su kako projekti koji su u tijeku neće stati, a Hrvatske vode će u skladu s Planom upravljanja vodama  i nadalje pružati podršku jedinicama lokalne samouprave za sanaciju klizišta i odrona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir
 

Mišljenje Odbora za poljoprivredu o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća  o izmjeni Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja i Direktive 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike, COM (2022)540

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 124. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća  o izmjeni Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja i Direktive 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike, COM (2022)540, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 21. veljače 2024. godine. 

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/24-07/51, Urbroj:  50301-21/24-24-2 na sjednici održanoj 13. veljače 2024. godine.

Uvodno je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknula kako se ovim aktom, s ciljem ostvarenja ciljeva Akcijskog plana postizanja nulte stope onečišćenja voda u okviru europskog Zelenog plana, mijenjaju tri direktive. Ciljevi su vezani uz jačanje zaštite površinskih i podzemnih voda od onečišćenja, a njihovo ostvarenje postići će se ažuriranjem onečišćavajućih tvari, te dodavanjem novih tvari koji predstavljaju opasnost za zdravlje, okoliš i dobro kemijsko stanje vodnog okoliša i izmjenama vezanim uz provođenje monitoringa i izvješćivanje o stanju voda. Republika Hrvatska podržava ambiciozne ciljeve koji se predlažu ovim aktom, no za ispunjenje istih potrebno je planirati duže prijelazno razdoblje. U raspravi je rečeno kako i naplavine u hrvatskim rijekama, koje se nakupljaju zbog neeksploatacije mineralnih sirovina, mogu biti izvor onečišćenja. Rečeno je kako će visoko postavljene obveze za postizanja standarda kvalitete okoliša u području vodne politike, zahtijevati dodatna financijska sredstava, ali i određeno administrativno opterećenje te je upitano kako će Republika Hrvatska odgovoriti na te zahtjeve.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovorila je kako zabrana eksploatiranja mineralnih sirovina nije zabranjena, već je ista moguća ispunjavanjem okolišnih uvjeta. U tijeku je administrativno kapacitiranje Instituta za vode, a jačanje kapaciteta monitoringa podzemnih i površinskih voda osigurat će se i dodatnim ulaganjem u laboratorije, korištenjem sredstava iz Programa konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (9 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVE 2000/60/EZ O USPOSTAVI OKVIRA ZA DJELOVANJE ZAJEDNICE U PODRUČJU VODNE POLITIKE, DIREKTIVE 2006/118/EZ O ZAŠTITI PODZEMNIH VODA OD ONEČIŠENJA I POGORŠANJA STANJA I DIREKTIVE 2008/105/EZ O STANDARDIMA KVALITETE OKOLIŠA U PODRUČJU VODNE POLITIKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 122. sjednici održanoj 7. veljače 2024. godine, Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2023. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Državnog ureda za reviziju, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je rečeno kako su strateški ciljevi dobro definirani, no potrebno je poraditi na edukaciji poljoprivrednika, objasniti im dobiti i mogućnosti koje proizlaze iz navodnjavanja njihovih poljoprivrednih površina, te odrediti za koje poljoprivredne kulture je navodnjavanje isplativo. Ukazano je na važnost izgradnje sustava navodnjavanja na područjima u kojima već postoje preradbeni kapaciteti. Upozoreno je i na probleme u sustavima odvodnje i zapuštenost kanalske mreže, čije održavanje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. U raspravi je upozoreno i na nepostojanje objedinjenih i pouzdanih podataka o vodnom i zemljišnom potencijalu u Republici Hrvatskoj, te je upitano što se po tom pitanju planira poduzeti i hoće li se isti ujednačiti u novom NAPNAV-u. Postavljen je upit o ukupno navodnjavanim površinama u Republici Hrvatskoj kao i o dodatnim izvorima sredstava, obzirom da je nacionalnim Strateškim planom u okviru ZPP-a osigurano 21.2% sredstava u odnosu na procijenjene vrijednosti pripremljenih projekata. Upitano je koji su razlozi slabog interesa poljoprivrednika za navodnjavanje, a koji dovode do neiskorištenosti postojećih sustava za navodnjavanje, te mogu li se isti otkloniti edukacijom ili smanjenjem administrativnog opterećenja. Zatraženo je obrazloženje o razlozima zbog kojih korisnici 80% važećih vodopravnih dozvola za korištenje voda za navodnjavanje prijavljuju da tu vodu nisu koristili ili ne dostavljaju podatke o korištenoj vodi. Postavljen je i upit o izgradnji sustavu navodnjavanja Velika Ludina, čiji postupak realizacije je započeo još 2012. godine. Ukazano je i na probleme navodnjavanja na području doline Neretve.

Pročelnici županijskih upravnih odjela koji su sudjelovali u radu sjednice Odbora istaknuli su potrebu realokacije dodatnih sredstava za upravljanje i izgradnju građevina za navodnjavanje i mješovitih melioracijskih građevina. Rečeno je da su Višegodišnji programi gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije zastarjeli i u koliziji su s županijskim planovima navodnjavanja. Županijama je preporučeno noveliranje županijskih planova da se usklade s NAPNAV-om, no županije koje upravljaju ovim objektima susreću se s problemom malog broja tvrtki registriranih za upravljanje sustavima navodnjavanja. Rečeno je i kako je propisani fiksni trošak navodnjavanja (63 eura godišnje/ha) značajno veći od troška utvrđenog Studijom izvodivosti sukladno kojoj se izrađuju programi navodnjavanja. Uz mogućnosti oslobađanja korisnika od plaćanja ove fiksne naknade, u izvanrednim situacijama, predloženo je kako bi se isto moglo financirati iz de minimis potpora. Ukazano je i na visoke troškove nabave opreme za navodnjavanje, ali i duge postupke odobravanja tih sredstava iz europskih sredstava. Rečeno je i kako bi vrijeme refundacije sredstava koja županije ulažu u ishođenje potrebne dokumentacije trebalo skratiti. Posebno je ukazano na probleme navodnjavanje u poljima u kršu, te je predloženo da se za iste osigura 4 – 5 godina odgode za pokriće nastalih troškova. Istaknuto je i kako bi sustavi javnog navodnjavanja trebali biti u nadležnosti Hrvatskih voda jer županije nemaju dovoljno educiranog kadra za upravljanje istima. Uzimajući u obzir planiranih 75 milijuna eura za izgradnju sustava navodnjavanja u narednom razdoblju i 15 milijuna eura koji se planiraju po korisniku, rečeno je da su planirani iznosi premali. Ukazano je i na visoke troškove (169 eura godišnje/ha) kojima su za upravljanje i održavanje sustavima za navodnjavanje opterećene županije. 

Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je da Hrvatske vode sudjeluju u izvođenju stručno-tehničkih radova u provedbi postupaka navodnjavanja te je ukazao na važnost suradnje s jedinicama regionalne i lokalne samouprave. Hrvatske vode uključit će, u narednom razdoblju, vodočuvarsku službu u praćenje javnih sustava navodnjavanja. Projekt izgradnje sustava navodnjavanja u Velikoj Ludini će se graditi fazno i dat će se prednost sadašnjim korisnicima, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u dolini Neretve provode se aktivnosti s ciljem unapređenja stanja tala i rješavanja pitanja njihove zaslanjenosti. Dodao je kako je interes za navodnjavanje sve veći, a poljoprivrednici se trebaju usmjeriti prema uzgoju dohodovnijih kultura. Tijekom 2023. godine provedeno je 15 demonstracijskih aktivnosti na temu navodnjavanja, na kojima je sudjelovalo 206 poljoprivrednika, a u prethodnim godinama provedeno je stručno osposobljavanje, odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede koji je dodao da je 1.9% površina pod navodnjavanjem u Hrvatskoj. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vodi evidenciju o površinama koje su pod navodnjavanjem, a noveliranjem relevantnih pravilnika, jasnije je propisana obveza dostave podataka Agenciji, što će osigurati točnost podataka o ukupno navodnjavanim površinama. Vlasništvo je neotuđivo, ono obvezuje, pa iz toga proizlazi obveza županija za upravljanje sustavima javnog navodnjavanja odgovorila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U Republici Hrvatskoj registrirano je 46 licenciranih tvrtki koje se bave obranom od poplava i ovlaštene su za upravljanje ovim sustavima, 5 tvrtki registrirano je samo za upravljanje sustavima za navodnjavanje, a svi javni isporučitelji, sukladno Zakonu o vodnim uslugama su ovlašteni za bavljenje tom djelatnošću. Zbog visokih troškova navodnjavanja ukazala je na važnost navodnjavanja visoko dohodovnih kultura. Govoreći o slabom interesu poljoprivrednika za navodnjavanje, istaknula je kako se poljoprivrednici lakše odlučuju za tradicionalne, manje zahtjevne kulture, no problem su i demografska struktura stanovništva i slaba poslovna orijentiranost poljoprivrednika. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno (9 glasova „za“) predlaže Hrvatskome saboru prihvaćanje

Izvješća o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje i mješovitim melioracijskim građevinama u Republici Hrvatskoj

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                
PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir        

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 121. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim aktom hrvatski regulatorni okvir dodatno usklađuje s pravnom stečevinom EU te se dodatno unaprjeđuju pojedina normativna rješenja radi otklanjanja nejasnoća koje prate njihovu primjenu i u praksi su se pokazala neodgovarajućim.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 121. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će se ovim aktom unaprijediti hrvatski regulatorni okvir za razvoj akvakulture sukladno Strateškim smjernicama Europske komisije za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU za razdoblje od 2021. do 2030. godine, u pogledu uključivanja svih potrebnih pretpostavki vezano uz propisivanje kriterija za utvrđivanje pogodnosti područja za obavljanje slatkovodne akvakulture. Novčane kazne za potencijalno teške prekršaje usklađuju se s relevantnim EU Uredbama, kako bi svojom visinom bile razmjerne težini prekršaja te odvraćajuće i učinkovite, a uzimajući u obzir i činjenicu da je Republika Hrvatska četvrta zemlja po izvoznoj kvoti plavoperajne tune.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je  (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

HRVATSKI  SABOR
Odbor za poljoprivredu
Klasa:  021-10/24-11/1
Urbroj: 6521-16-24-
Zagreb, 24. siječnja 2024.

ODBOR ZA EUROPSKE POSLOVE
g. Domagoj Hajduković, predsjednik

PREDMET:  Donošenje Radnog programa za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2024.

Odbor za poljoprivredu raspravio je na svojoj 121 sjednici, održanoj 24. siječnja 2024. Popis prioritetnih prijedloga zakonodavnih akata Europske unije za donošenje u 2024. godini i Program rada Europske komisije za 2024. godinu – Prilog I. – Nove inicijative, te jednoglasno (7 glasova „za“), za uvrštavanje u Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2024. godinu, predlaže slijedeće akte:

Europa spremna za digitalno doba

1. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja (preinaka); COM (2023) 223

2. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenoj svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja; COM (2023) 221

Prilog I.: Nove inicijative

Europski zeleni plan
Otpornost vodoopskrbe - Inicijativa za otpornost vodoopskrbe (nezakonodavna inicijativa, prvo tromjesečje 2024.)
Klimatski cilj EU-a do 2040.
Gospodarstvo u interesu građana
Biotehnologija i bioproizvodnja - Inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju (nezakonodavna inicijativa, prvo tromjesečje 2024.).

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 121. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala u uniji, izmjeni uredaba (EU) 2016/2031, 2017/625 i 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva vijeća 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 2002/53/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ i 2008/90/EZ (Uredba o biljnom reprodukcijskom materijalu) COM (2023) 414, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 7. prosinca 2024. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/23-07/480, Urbroj:  50301-21/22-23-2 na sjednici održanoj 28. studenoga 2023. godine.

U raspravi je pozdravljen prijedlog propisanog izuzeća od primjene Uredbe za sjeme i sadni materijal koji se uzgaja u vlastitim vrtovima, bankama gena i mrežama koje doprinose očuvanju bioraznolikosti. Izražena je zabrinutost zbog mogućeg uvođenja pravila za razmjenu sjemena između poljoprivrednika, vođenja evidencija i prikupljanje podataka od nadležnih tijela, na što i Republike Hrvatska upozorava u Stajalištu i ukazuje na neprovedivost istoga, te su u tom smislu zatražena i dodatna obrazloženja.

Zatraženo je i očitovanje o izjava koje stižu iz nevladinog sektora, a kojima se upozorava da ovaj prijedlog otvara vrata za iskorištavanje agrobioraznolikosti i biopiratstvo, a ne za očuvanje bioraznolikosti, koja je radi raznih ograničenja i nametanja dodatne administracije ozbiljno ugrožena.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako Republika Hrvatska želi izbjeći povećanje administrativnog opterećenja i troškova koji bi, provedbom predložene Uredbe, mogli nastupiti za male poljoprivrednike.  Više informacija o stavovima drugih država članica bit će poznato nakon rasprava u tijelima EU.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O PROIZVODNJI I STAVLJANJU NA TRŽIŠTE BILJNOG REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA U UNIJI, IZMJENI UREDABA (EU) 2016/2031, 2017/625 I 2018/848 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA TE STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVA VIJEĆA 66/401/EEZ, 66/402/EEZ, 68/193/EEZ, 2002/53/EZ, 2002/54/EZ, 2002/55/EZ, 2002/56/EZ, 2002/57/EZ, 2008/72/EZ I 2008/90/EZ ( UREDBA O BILJNOM REPRODUKCIJSKOM MATERIJALU) COM (2023) 414

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 121. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji i stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala, izmjeni uredaba (EU) 2016/2031 i 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Direktive vijeća 1999/105/EZ (Uredba o šumskom reprodukcijskom materijalu) COM (2023) 415, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 15. siječnja 2024. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/23-07/480, Urbroj:  50301-21/22-23-3 na sjednici održanoj 28. studenoga 2023. godine.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja predstavnika Ministarstva poljoprivrede, rečeno je kako Republika Hrvatska nije suglasna s uspostavljanjem jedinstvenog EU pristupa gospodarenja šumama, koji bi bio jednako primjenjiv u svim državama članicama. Zatražena je informacija o stavovima drugih država članica o ovom problemu koji se generira na EU razini, a dovodi u pitanje naše potrajno upravljanje šumama. Istaknuto je kako europski zakonodavci nisu u dovoljnoj mjeri percipirali razlike u šumskim sastojinama kao i razlike u načinima gospodarenja šumama u državama članicama te da u tom smislu Republika Hrvatska mora biti glasnija u zastupanju svojih stajališta i u budućnosti stvarati koalicije kako bismo zaštitili ono što hrvatski šumari stvaraju i čuvaju više od stoljeća.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako većina država članica podržava stav Republike Hrvatske i nije sklona jedinstvenom pristupu gospodarenju šumama s EU razine. Naglasio je potrebu uvažavanja specifičnosti i različitosti u gospodarenju šumama u državama članicama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O PROIZVODNJI I STAVLJANJU NA TRŽIŠTE ŠUMSKOG REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA, IZMJENI UREDABA (EU) 2016/2031 I 2017/625 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVE VIJEĆA 1999/105/EZ (UREDBA O ŠUMSKOM REPRODUKCIJSKOM MATERIJALU) COM (2023) 415

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 119. i 121. sjednici, koje su održane 18. i 24. siječnja 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2023 godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore upozorili su na praksu kojom neke tvrtke na hrvatskom tržištu formiraju otkupne cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda koje su za 50% - 60% niže od europskog prosjeka. Zbog ovih i drugih poremećaja potrebno je osnivanje Kriznog fonda kojim bi se moglo žurno reagirati na tržišne poremećaje, ali i elementarne nepogode. Ukazano je i na prakse drugih članica EU koje putem specijaliziranih agencija prate cijene u cijelom lancu opskrbe hranom (od proizvođača do trgovca), te je rečeno kako bi zakonski trebalo regulirati tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jer bi se zakonskim reguliranjem, opterećenost dionika u lancu opskrbe hranom, pravilno rasporedila na sve dionike, čime bi se dodatno zaštitili i primarni poljoprivredni proizvođači koji su najviše izloženi nepoštenim trgovačkim praksama. Upozoreno je na prisutnost proizvoda koji se na hrvatskom tržištu prodaju po cijenama koje su niže od proizvođačkih, što je potrebno zaustaviti. Rečeno je i kako je za sprječavanje nepoštenih trgovačkih praksi u Zakonu trebalo zadržati obvezu kupca da nakon završenog razdoblja promidžbe dostavi dobavljaču podatke o količinama prodanih proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda po akcijskoj cijeni, te da mu razliku u cijeni neprodanih proizvoda plati po redovitoj cijeni, kao i da je tu odredbu trebalo proširiti i na sve poljoprivredne i prehrambene proizvode. U raspravi je upozoreno i na stalan rast broja nepoštenih trgovačkih praksi kojima će se Zakon u budućnosti trebati prilagoditi, pa je u tom smislu predloženo i korištenje pozitivnih primjera i praksi drugih država članica koje je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora prikupio i ukazao predlagatelju na iste. Rečeno je kako proizvođači hrane moraju dobiti adekvatnu naknadu za svoj rad, pa bi u tom smislu rigoroznije kontrole svih dionika u lancu opskrbe hranom rezultirale i pravednijom raspodjelom vrijednosti u lancu. Rečeno je i kako bi otkup ratarskih proizvoda za državne robne rezerve mogao biti potpora najpogođenijem ratarskom sektoru. Upozoreno je i na kadrovsku ograničenost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, što u bitnome utječe i na utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi. Predstavnik Hrvatske voćarske zajednice upozorio je potrebu isključivanja proizvođačkih organizacija iz odredbi ovog Zakona istaknuvši kako su se članovi proizvođačke organizacije dobrovoljno udružili i da nema potrebe njihove međusobne odnose regulirati ovim Zakonom. Rečeno je i kako bi, s namjerom pozicioniranja proizvoda zaštićenih nekom od nacionalnih i/ili europskih shema kvalitete, nepoštenom trgovačkom praksom trebalo smatrati i odbijanje kupca da iste uvrsti u svoju ponudu zbog njihove saznanosti ili nedostatnih količina. Iako je pitanje sljedivosti hrane dijelom regulirano Zakonom o hrani, ovim aktom trebalo bi nepoštenom trgovačkom praksom smatrati i stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda bez provjere njihove sljedivost ukoliko je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška proizvodnje na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa, prema službenoj statistici na razini Europske Unije. Stoga je predloženo da se zatraži da Hrvatski sabor usvoji zaključak kojim će pozvati Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat  da u roku od 3 mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, osobito onih vezanih uz sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje te da temeljem istih ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom. Upozoreno je i na slabu kontrolu protoka žitarica i ostalih roba iz trećih zemalja, a posebno iz Ukrajine, što je domaće proizvođače dovelo u nekonkurentan položaj. U tom smislu predloženo je da se nepoštenom trgovačkom praksom smatra i ulazak poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz trećih zemalja na naše tržište, ukoliko oni ne udovoljavaju istim uvjetima proizvodnje kojima moraju udovoljavati hrvatski poljoprivrednici.

Predstavnica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odgovorila je kako Agencija nije nadležna za provođenje kontrola hrane na hrvatskom tržištu, te kako je hrvatski Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom jedan od najstrožih u EU. Uz prijedlog da se prodaja ispod proizvođačke cijene smatra nepoštenom trgovačkom praksom,  odgovorila je kako bi se time kršilo europsko pravo jer je sloboda određivanja cijena zagarantirana, te se na visinu marži ne može utjecati ukoliko poduzetnik nije u monopolističkom položaju, a takovih u Republici Hrvatskoj nema. Uz prijedlog da se nepoštenom trgovačkom praksom smatra odbijanje stavljanja u ponudu proizvoda zaštićenih nekom od nacionalnih i/ili europskih oznaka kvalitete odgovorila je kako, sukladno odredbama Zakona, svaki kupac može, uz primjereni rok otkazati dobavljaču narudžbu, pa ovaj prijedlog smatra neprovedivim. Iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora odgovoreno joj je da su rješenja koja predlaže Odbor prepoznata i u zakonodavstvu više država članica te da Odbor traži da se ista razmotre i da se od strane AZTN-a i nadležnih državnih tijela predloži kako ta rješenja provesti u praksi. Potrebno je s modela razmišljanja kako se nešto ne može riješiti, prijeći na model učinkovitog rješavanja problema koji godinama opterećuju hrvatsku poljoprivredu te je Odbor upravo u tom smislu dao više prijedloga.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako nije moguće odrediti proizvođačku cijenu nekog proizvoda na razini Republike Hrvatske jer bi isto moglo izazvati stavljanje u nepovoljan položaj drugih dobavljača. Uz pitanje reguliranja akcija odgovorio je kako je dogovor o istome postignut s članicama Hrvatske gospodarske komore. Istaknuo je kako je Republika Hrvatska Europskoj komisiji predložila izdvajanje do 2% nacionalne omotnice (iz prvog i drugog stupa ZPP) kako bi se osigurala sredstava za brzu reakciju na poremećaje na tržištu. Druge države članice i Europska komisija podržali su ovaj prijedlog i radi se na njegovoj razradi. Ukazao je na važnost kontinuiranog razgovora između dobavljača i otkupljivača i dodao kako se Državne robne rezerve pune sukladno zakonskim odredbama i uglavnom s proizvodima domaćih proizvođača. Za isključivanje proizvođačkih organizacija iz odredbi ovog akta ne postoji uporište u Zakonu, a kako taj članak trenutno nije niti u izmjeni, na isti se ne može uložiti amandman temeljem Poslovnika Hrvatskog sabora. Ministarstvo poljoprivrede spremno je uzeti u razmatranje mogućnost proširenja nepoštenih trgovačkih praksi u dijelu koji se odnosi na sljedivost proizvoda kako je to predložio Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je  jednoglasno  (7 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Temeljem članka 165. stavka (2) Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za poljoprivredu jednoglasno (7 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru usvajanje slijedećeg

Z A K LJ U Č K A

Hrvatski sabor poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat  da u roku od 3 mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, osobito onih vezanih uz sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje te da temeljem istih ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 119. i 121. sjednici Odbora koje su održane 18. i 24. siječnja 2024. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. prosinca  2023. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi je pozitivnim ocijenjeno jasnije reguliranje pitanja prijevara u korištenju sredstava potpora koje se financiraju iz europskih poljoprivrednih fondova. Upozoreno je na gubitke koje će za korisnike sredstava nastati ukoliko nadležna pravosudna tijela odbace kaznenu prijavu i obustave kazneni postupak ili pravomoćnom presudom oslobode korisnika, a za koje ovim aktom nije predviđeno obeštećenje. Rečeno je kako bi u novopredloženom članku 8c. stavcima (7) i (8) bilo dobro odrediti rok u kojemu je Agencija dužna obavijestiti korisnika o nastavku provedbe projekta u slučajevima odbacivanja kaznene prijave, obustavljanja kaznenog postupka ili pravomoćne oslobađajuće presude. Zatraženo je tumačenje stavka (13) kojim se kod utvrđenog umjetnog stvaranja uvjeta odbija zahtjev korisnika ili ukidaju pogodnosti koje su umjetno stvorene. Uz  članak 14., kojim se mijenja članak 144. Zakona, te se stavkom (2) predlaže da Agencija može donijeti Odluku o povratu sredstava u slučaju administrativne pogreške nadležnog tijela utvrđene naknadnom administrativnom kontrolom i/ili kontrolom na terenu nastale prilikom odobravanja ili isplate potpore, upozoreno je kako ovaj prijedlog nije u skladu s člankom 59. stavkom 5. Uredbe 2021/2116, koji propisuje da države članice osiguravaju mehanizme kojima se posebno osigurava ne izricanje kazni ako je do neusklađenosti došlo zbog pogreške nadležnog tijela ili nekog drugog tijela, te ako nije bilo razumno očekivati da bi osoba na koju se administrativna kazna odnosi mogla otkriti pogrešku. 

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako će pri izradi Konačnog prijedloga zakona razmotriti mogućnost propisivanja rokova vezanih uz članak 8c. stavke (7) i (8). Vezano uz stavak (13) istog članka odgovorio je kako će donošenje odluke o odbijanju zahtjeva korisnika ili ukidanju pogodnosti koje su umjetno stvorene ovisiti o utvrđenim činjenicama. Uz primjedbu koja se odnosi na članak 14. odgovorio je kako je članak usklađen s Uredbom 2021/2116.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je  (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome usvajanje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1.PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDI;

2.SVA MIŠLJENJA, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDI UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI PRIPREME KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 118. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će predloženi akt osigurati daljnje unaprjeđenje hrvatskog regulatornog okvira za razvoj akvakulture sukladno Strateškim smjernicama Europske komisije za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030. godine. U raspravi je ukazano na važnost uključivanja predstavnika ribarskog sektora u postupke donošenje zakonodavnih akata, ali i potrebu produživanja rokova u kojima se provode javna savjetovanja o prijedlozima zakonodavnih akata. 

Uz člankom 3. predloženu dopunu članka 9. stavka 4. Zakona, kojom se propisuju uvjeti za obavljanje djelatnosti akvakulture na OPG-u, te se uz dosadašnji uvjet raspolaganja potrebnim vodnim resursima dodaje i obveza da na korisnik na istima ostvaruje pravo korištenja kopnenih voda za obavljanje djelatnosti akvakulture sukladno propisu o vodama, odnosno propisu o poljoprivrednom zemljištu, u raspravi je rečeno da članak 86. stavak 3. Zakona o vodama propisuje da se  korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture uređuje propisima o poljoprivrednom zemljištu, pa bi bilo dobro istome prilagoditi i predloženi članak.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako su konzultacije s predstavnicima ribarskog sektora održane prije upućivanja ovog akta u proceduru donošenja te da će se prijedlozi izrečeni u ovoj raspravi razmotriti do drugog čitanja.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je  (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome usvajanje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKVAKULTURI;

2. SVA MIŠLJENJA, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKVAKULTURI UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI PRIPREME KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA    
Marijana Petir        
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 118. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine. 
    
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi su članovi Odbora pozdravili prijedlog zakonskog reguliranja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Postavljen je upit o budućnosti kočarstva  u Republici Hrvatskoj. Zatraženo je obrazloženje predloženog članka 4, kojim se u članku 13. dodaje novi stavak koji će omogućiti stavljanje dijela ili cijele raspoložive kvote za pojedinačne vrste koje podliježu kvotama. Postavljen je i upit o razlozima obveznog uvođenja „vanjske oznake“ na plovilima. Zatraženo je i dodatno pojašnjenje vezano uz prijedlog dopune članka 69. kojim će se inspektorima i ostalim ovlaštenim osobama omogućiti da rješenjem privremeno ili trajno oduzmu povlasticu za gospodarski ribolov na moru i mali obalni ribolov i upozoreno kako je postupak oduzimanja povlastice propisan odredbom članka 80. stavka (3) Zakona prema kojem pravo na isto ima Ministarstvo poljoprivrede u slučajevima kad korisnik povlastice skupi određeni broj negativnih bodova. Uz dopunu članka 70., koja se predlaže člankom 23. ovog akta, upitano je na koji način će inspektori i ovlaštene osobe utvrđivati iznos imovinske koristi za koju postoji osnovana sumnja da je ostvarena kaznenim djelom ili prekršajem. 

Predstavnik predlagatelja odgovorio je da zabrane kočarskih aktivnosti neće biti, no da je potrebna prilagodba ovog načina ribolova europskom Zelenom planu do 2030. godine. Korištenje cijele ili dijela raspoložive kvote planirat će se temeljem povijesnih prava i ostvarenih investicija, no u obzir će se uzeti karakteristike i potrebe malih ribara u Republici Hrvatskoj. Zbog jasnog razlikovanja turističkih i ribarskih brodova ovim aktom predlaže se uvođenje „vanjske oznake“, a postojeći brodovi, registrirani za obavljanje ribarskih djelatnosti istu već imaju. Inspektori mogu donositi dvije vrste rješenja - usmeno rješenje koje donosi inspektor dio je procesa dokazivanja koji se poslije koristi u postupku te rješenje koje je posljedica sudske presude.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je  (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome usvajanje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1.    PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU;

2.    SVA MIŠLJENJA, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU UPUĆUJU SE PREDLAGATELJU RADI PRIPREME KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA    
Marijana Petir        

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 118. sjednici održanoj 12. prosinca  2023. godine prijedlog za provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) usvojio slijedeći 

Z A K LJ U Č A K

HRVATSKOM SABORU PREDLAŽE SE DONOŠENJE ODLUKE O PROVEDBI OBJEDINJENE RASPRAVE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKVAKULTURI I PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU

Obrazloženje: 

Uzimajući u obzir sadržajnu povezanost Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, Odbor za poljoprivredu, u skladu s odredbom članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela, predlaže donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o navedenim točkama Dnevnog reda.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA    
Marijana Petir        

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 115. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2023. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.

Ukupan Plan ovog Prijedloga proračuna za razdjel 060–Ministarstvo poljoprivrede iznosi 1.220.549.795 eura, što je za 5,8% više u odnosu na izvorni plan za 2023. godinu, uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede i dodao kako se za 2025. godinu planira iznos od 1.268.888.584 eura, a za 2026. od 1.002.266.049 eura. Nakon uvodnih obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je postavljen upit o utjecaju koji će odluka Visokog upravnog suda, kojom je ukinuta odluka  Hrvatskih šuma o pokretanju postupka prinudne naplate s osnove korištenja šumskog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu, imati na Državni proračun Republike Hrvatske. Rečeno je kako oslobađanje od plaćanja zakupa za zakupce koji koriste državno poljoprivredno zemljište, u nepovoljan i neravnopravan položaj dovodi zakupce koji koriste privatno zemljište, a čime se krši Ustav Republike Hrvatske. Postavljen je upit o licenciranju sustava za nadzor poljoprivrednog zemljišta i ukazano na nepravilnosti koje se u istome javljaju. Rečeno je da su neki stočari ustegnuti od prava na korištenje potpore za dobrobit životinja, uz obrazloženje kako premještanje stoke nije obavljeno u propisanim rokovima, te je u tom smislu ukazano na odgovornost Ministarstva poljoprivrede. Rečeno je i kako se suprotno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uz obrazloženje potrebe povrata zemljišta, cijepaju parcele poljoprivrednog zemljišta. Postavljen je upit o planiranom sufinanciranju korištenja geotermalnih izvora za potrebe grijanja zaštićenih objekata u poljoprivrednoj proizvodnji. Upitano je za iznos sredstava koja su ovim Proračunom osigurana za naknadu štete od elementarnih nepogoda na području Slavonije i Središnje Hrvatske i upitano je kome se poljoprivrednici koji nisu zadovoljni obračunom štete od strane općinskih i gradskih povjerenstava mogu obratiti. Postavljen je upit o načinima pokrića štete koju divljač počini na poljoprivrednim usjevima i nasadima i rečeno kako je za isto potrebno žurno iznaći rješenje i osigurati sredstva u proračunu. Pozdravljeno je povećanje sredstava namijenjenih unapređenju sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, koje se financira iz NPOO i upitano za razloge slabog odaziva jedinica lokalne samouprave za pokretanje komasacije. Postavljen je i upit o realizaciji projekata izgradnje distributivnih centara za voće i povrće. Kako se stavka izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi smanjuje za gotovo 30%, od kojih se 16 milijuna odnosi na niz programa potpore za kompenzaciju gubitaka nastalih zbog pojave ASK, zatraženo je pojašnjenje o razlozima smanjenja sredstava na ovoj stavci, a uzimajući u obzir da su i drugi poljoprivredni sektori izloženi poteškoćama. Zatražena je informacija o otvaranju lokacija banaka hrane u republici Hrvatskoj. Postavljen je upit o aktivnostima koje se planiraju u okviru stavke „Kompenzacijske mjere i potpore depopuliranim područjima“, te jesu li u okviru ove stavke ili neke druge unutar proračuna, planirane aktivnosti potpore mladim obiteljima za kupnju stambenih objekata na ruralnim područjima. Postavljen je i upit o provedbi projekata navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, posebice na području Moslavine i u Dolini Neretve. U raspravi su pozitivnim ocijenjene aktivnosti na izgradnji vodnih građevina i aglomeracija, koje su provedene u prethodnom razdoblju. Postavljen je i upit o iznosu sredstava koji se ovim Prijedlogom osigurava za obranu od poplava, te čišćenje naplavina u koritima rijeka.

Vlada Republike Hrvatske je za sanaciju šteta koja su nastale nakon nevremena u srpnju o.g. osigurala subvenciju u iznosu od 20 milijuna eura, a županijama koje su donijele odluku o kriterijima za dodjelu sredstava, sredstva su doznačena, odgovorila je predstavnica Ministarstva financija. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede dodao je kako se zastoji u obradi zahtjeva za naknadu štete od elementarnih nepogoda mogu obrazložiti sporošću rada općinskih i gradskih povjerenstava za utvrđivanje štete. Ovim proračunom nisu osigurana sredstva za naknadu štete koju divljač počini na poljoprivrednim usjevima i nasadima. Dodao je kako o utjecaju odluke Visokog upravnog suda na Državni proračun ne može govoriti jer se radi o procesu koji je pod nadležnošću Hrvatskih šuma, a o kojemu Ministarstvo poljoprivrede nije službeno izviješteno, pa ovim Prijedlogom nisu planirana financijska sredstva za ovu namjenu. Sustav za nadzor poljoprivrednog zemljišta je licenciran, smatra se jednim od prvih i najboljih u Europi, a istim se prati ponašanje poljoprivrednih proizvođača i korištenje poljoprivrednog zemljišta. Uz već pokrenute projekte komasacije u početnoj projektnoj fazi nalazi se 10 – 12 projekata. Sredstva namijenjena sufinanciranju korištenja geotermalnih izvora u zaštićenim objektima moguće je koristiti u okviru mjera iz Nacionalnog strateškog plana i Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, no potrebno je tražiti i druge izvore financiranja. Rekao je da će se do kraja 2023. godini objaviti novi javni poziv kojim će se osigurati sredstva za otvaranje banke hrane u svakoj županiji. Uz izgradnju distributivnih centara rekao je kako će se do kraja godine donijeti odluka o dinamici produljenja rokova za natječaj za izgradnju distributivnih centara i dodao kako očekuje potpunu iskorištenost sredstava namijenjenih za njihovu izgradnju. Nova stavka „Kompenzacijske mjere i potpore depopuliranim područjima“ planira se kako bi nadoknadila sredstava koja će neka područja u Republici Hrvatskoj izgubiti zbog primjene odredbi Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Aktivnosti izmuljivanja i uklanjanja nanosa iz tokova rijeka obavljaju se kontinuirano, odgovorio je predstavnik Hrvatskih voda i dodao kako ograničenje provedbi ovih aktivnosti predstavlja dugotrajnost postupaka provedbe utjecaja na okoliš. Za projekt navodnjavanja voćnjaka u Velikoj Ludini još uvijek se odvijaju mjerenja dostatnosti količine vode dok se za realizaciju projekta desalinizacije vode u Dolini Neretve čeka ocjena Studije utjecaja na okoliš.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora jednoglasno je (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 115. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.     Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim aktom predlaže povećanje postotka ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2023. godine, a isto se predlaže zbog provedbe kapitalnih projekata. Uz navedeno predlaže se prolongiranje krajnjih rokova povrata beskamatnih zajmova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćenih tijekom COVID-19 krize i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave preostali dio beskamatnog zajma, temeljem ovog Prijedloga, mogu vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura). Ovim aktom predlaže se i maksimalni iznos (7,8 milijardi eura) do kojega se država može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 114. sjednici održanoj 27. listopada 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2023. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo. U raspravi su, uz predstavnike predlagatelja i članove Odbora za poljoprivredu, sudjelovali i predstavnici javnog i privatnih šumovlasnika, te strukovnih udruga i komora u sektoru šumarstva.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi je rečeno kako bi u  članku 3. kojim se mijenja članak 28., kojim se dodaje stavak (11), kojim se predlaže izuzeće od izvanredne revizije u šumama malih i srednjih šumoposjednika, ovo izuzeće trebalo odrediti prema površini, a uzimajući u obzir da srednji šumoposjednici gospodare s 20 – 300 hektara šume, što se ne može smatrati malom površinom. U istom članku bi, u novopredloženom stavku (15) nakon izraza „odobrenja“, koji se odnosi na šumskogospodarski plan, trebalo dodati „obnovljenog ili revidiranog“. Uz članak 4. kojim se mijenja članak 29. stavak (3) te se predlaže promjena naziva tijela zaduženog za odobravanje Osnove područja, rečeno je kako promjena naziva „Povjerenstvo“ u  „Komisiju“, nije u duhu hrvatskoga jezika. Rečeno je i kako bi ovim izmjenom trebalo definirati da članovi Povjerenstva budu isključivo ovlašteni inženjeri šumarstva, odgovarajućega stručnog smjera. Uz navedeno, upozoreno je kako bi se usklađenost Osnove područja trebala vezati uz akte strateškog planiranja šumarstva, a Republika Hrvatska, uz izuzetak one iz 2003. godine, nema Nacionalnu strategiju za šume, niti Nacionalni program za šume. Uz predložene izmjene u članku 4. ovog akta, kojim se u članku 29. stavku (9), kojim se reguliraju troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada Povjerenstva, dodaje novi podstavak 7., upitano je na koje se korisnike ovaj podstavak odnosi, a obzirom da su prethodnim podstavcima obuhvaćene pravne osobe, Ustanove, mali i srednji šumoposjednici i javni šumoposjednik. Upitano je i za razloge zbog kojih se člankom 5. ovog akta predlaže obveza za licencirane izvoditelje šumarskih radova u šumama privatnih šumoposjednika, unošenja u Registar podataka o doznačenim stablima i izdanim popratnicama, obzirom da je isto već regulirano Pravilnikom. Rečeno je kako predloženu mogućnost izdavanja dozvole za krčenje u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka, koja se predlaže člankom 8. ovog akta, nije prihvatljiva. U tom smislu garig i šibljak treba promatrati kao izvorni oblik vegetacije, pa će se ovim krčenjem omogućit nastavak degradacije mediteranskih šuma, a što nije u skladu sa „zelenom agendom“,  a sama odredba nije u skladu s aktivnostima i ciljevima koje se provode kako bi se povećale površine pod pošumljavanjem.  Ukazano je i na moguće probleme koji bi u primjeni novopredloženog članka 39 stavka (3), koji se predlaže člankom 8. ovog akta, mogao nastupiti pri podnošenju i rješavanju zahtjeva za krčenje šuma. Uz člankom 11. ovog akta predloženu izmjenu stavka (3) članka 50. u raspravi je rečeno kako nema potrebe za izmjenom ovog stavka jer nije došlo do značajnijih izmjena u novopredloženom stavku. 

Kako se člankom 12. ovog akta, proširuje obuhvat objekata za koje je temeljem članka 51.  moguće osnovati pravo građenja za planiranu svrhu, te se istim obuhvaćaju igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevine posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode, uz obrazloženje kako se isto predlaže temeljem prijedloga Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kako bi se investitorima olakšalo rješavanje imovinsko pravnih odnosa, upitano je o kojim se investitorima i objektima radi. Uz člankom 12. predloženo brisanje stavka (2) članka 51. važećeg Zakona, upitano je znači li isto da će se šuma i šumsko zemljište u vlasništvu RH, koji su u prostornom planu u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja, a za koje nije pribavljeno mišljenje Ministarstva poljoprivrede na prostorni plan, moći izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. Izražena je bojazan kako će u praksi isto doprinijeti daljnjoj prenamjeni šumskoga zemljišta.

Rečeno je i kako se člankom 13. ovog akta predlaže dopuna novim člankom 51.a, u skladu s kojom prijedlogom Ministarstvo poljoprivrede može pojedinu šumu ili šumsko zemljište u vlasništvu RH, ako za to postoji interes RH utvrđen posebnim propisom, izdvojiti iz šumsko gospodarskog područja rješenjem. Kako se istim predlaže i prijenos prava vlasništva, u raspravi je rečeno kako bi ovu dopunu trebalo izmijeniti na način da se zadrži vlasništvo države, a za projekte koji su od interesa za RH propiše mogućnost korištenja dugogodišnje koncesije na predmetnom zemljištu. Rečeno je i kako bi odredbe novopredloženog članka 51.a trebalo detaljnije razraditi. Istaknuto je kako bi u stavak (3) novopredloženog članka 15. kojim se reguliraju izuzetci za dijeljenje katastarskih čestica manjih od 1 ha, uz izraz „drugih građevina“ trebalo dodati tekst „sukladno posebnom propisu o vodama „, a što je u skladu s obrazloženjem predlagatelja o istom.  Uz člankom 16. ovog akta predloženo brisanje odredbe važećeg Zakona kojom se uređuje zamjena šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske sa šumama u vlasništvu drugih osoba, a uzimajući u obzir i problem usitnjenosti i veličine šuma privatnih šumoposjednika, više je sudionika rasprave reklo kako nema potrebe za brisanjem ove odredbe iz Zakona. U raspravi je pozitivnim ocijenjeno propisivanje uvjeta za davanje u zakup zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume. Upozoreno je na dugotrajnost postupaka vezanih uz odobrenja koja se odnose na zaštitu okoliša, a što se loše odražava na investicijske procese. Rečeno je i kako bi se ovim aktom trebala regulirati prava osoba koje gospodare šumama nakon izdvajanja zemljišta iz šumsko gospodarske osnove jer se nerijetko događa da jedinice lokalne samouprave ograničavaju šumarima prometovanje cestama u područjima koja su izdvojena iz šumsko gospodarske osnove. Rečeno je i kako bi se u članku 18. ovog akta, kojim se dodaje novi članak 59.a u stavku (1) trebala dodati alineja: „i drugi adekvatni oblici zaštite sukladno Gospodarskom programu“.

Upitano je i za mogućnost postavljanja čvrstih ograda kojima bi zakupci šumskog zemljišta mogli ograditi zakupljeno zemljište u svrhu sprječavanja nastanka šteta. Rečeno je i kako bi u člancima 17. i 18. ovog akta trebalo propisati obvezne rokove za privođenje šumskog zemljišta namijeni, a u članku 18. definirati veličinu i dozvoljene materijale gradnje za izgradnju nadstrešnica za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane. Ovim aktom pokušavaju se riješiti problemi u prostoru kojega koristi više dionika, pa je u tom smislu naglašena potreba jasnog razgraničenja između šumskog i poljoprivrednog zemljišta. Uz člankom 20. ovog akta, predloženu dopunu Zakona novim člankom 64.a kojim se predlaže da osoba koja gospodari ili upravlja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske snosi troškove imovinskopravnih odnosa na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svim parničnim, izvanparničnim, zemljišnoknjižnim, upravnim ili izvan sudskim postupcima i troškovima vezanim uz katastarske izmjere na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, upozoreno je kako Hrvatske šume nisu u mogućnosti, iz svojih prihoda, financirati isto. U raspravi je rečeno i kako bi trebalo produžiti rok u kojemu su, sukladno stavku (2) članka 64a, javni šumoposjednik, pravna osoba i Ustanova dužni, u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u poslovnim knjigama, dostaviti vrijednost šuma i šumskog zemljišta, te je predloženo da se taj rok produži na 31. ožujka.

Kako bi se olakšalo i ubrzalo raspolaganje šumskim zemljištem u vlasništvu države ukazano je na potrebu reambulacije zemljišnih knjiga i uvođenja registra neobrađenog i zapuštenog zemljišta, a sve s namjerom njegovog privođenja svrsi. U tom smislu ukazano je na potrebu sankcioniranja neodgovornog ponašanja korisnika poljoprivrednog i šumskog zemljišta i uvođenja poreza za zapušteno poljoprivredno zemljište. Ukazano je i na problem prenamjene poljoprivrednog u šumsko zemljište, čime se smanjuju površine poljoprivrednog zemljišta. Predloženo je ukidanje šumskog doprinosa za male šumoposjednike, jer isto za njih predstavlja značajno financijsko opterećenje. Upozoreno je i na probleme s kojima se šumoposjednici i osobe koje sukladno članku 48. Zakona o šumama, koji nije predmet ovih izmjena, obavljaju stručne poslove i gospodare šumama, a posebno u odnosu na provedbu mjere 4.3.3. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. U tom smislu predloženo je da se u članku 8. stavku (1) doda definicija pojma „otvaranje šuma“, koji bi obuhvatio  stručne šumarske poslove pripreme, planiranja, projektiranja, izvođenja te nadzora radova izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske prometne infrastrukture, kao i ostale aktivnosti povezane sa šumskom prometnom infrastrukturom, kojima se šumska prometna infrastruktura optimizira te se omogućuje pristup šumi i šumskom zemljištu. Nastavno na isto u članku 9. stavku (1) iza riječi: „planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture“, potrebno je dodati: „otvaranje šuma“. U raspravi je rečeno i kako bi, vezano uz odredbe članka 28., 31., 35. i 36., koje se odnose na članak 50. Zakona o šumama, zbog jasnoće trebalo taj članak preformulirati na način da glasi: „šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.)“ U raspravi je upozoreno i na ozbiljan problem zlouporabe šumskih resursa u vidu krčenja šuma i šumskih površina bez ishođenja potrebnih dozvola ili krčenja koje prelazi granice potrebnih dozvola.

Iako nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona, u raspravi je istaknuto i kako je, temeljem odredbe članka 44. Zakona, pred male šumoposjednike, koji čine 90% vlasnika hrvatskih privatnih šuma, a čije šume su u katastru uvedene kao šumsko zemljište, stavljena obveza cjelodnevnog izravnog čuvanja šuma. Kako se isto odnosi samo na male šumoposjednike, a temeljem odredbe članka 88. Zakona podliježe i prekršajnoj kazni, istu odredbu potrebno je brisati, kako bi se osigurao ravnopravan položaj malih šumoposjednika u odnosu na druge vrste vlasništva u Republici Hrvatskoj. Vezano uz članak 38. stavak (3) ovog akta, ukazano je na potrebu drugačijeg rješavanja povrata površina koje su odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđene zemljištem na kojem se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, koje su u katastru nekretnina evidentirane kao šuma ili ostalo šumsko zemljište i u naravi čine šumu,  te je predloženo da se iste, bez čekanja revizije šumskogospodarskih planova, uključe u šumskogospodarsko područje.

Predstavnici Hrvatskih šuma potvrdili su svoje sudjelovanje u pripremi ovog akta te su istaknuli da vjeruju kako će njihovi prijedlozi koje su artikulirali na sjednici do drugog čitanja biti uključeni u ovaj akt te su dodali kako Ministarstvo poljoprivrede izdaje mišljenje o opravdanosti prenamjene poljoprivrednog u šumsko zemljišta, a da se isto ne regulira ovim aktom. Uz mogućnost postavljanja čvrstih ograda na šumskom zemljištu koje se daje u zakup, istaknuli su kako bi isto predstavljalo ograničenje za stanovnike tih područja, žurne službe, ali i za migraciju divljači, te da do sada Hrvatske šume nisu zaprimile takove zahtjeve. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede istaknuo je kako se dio izrečenih primjedbi ne odnosi na izmjene i dopune ovog akta, pa iste nije moguće prihvatiti prilikom izmjena i dopuna Zakona. Vezano uz promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta istaknuo je kako u ovom postupku sudjeluje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Predlagatelj će pri izradi Konačnog prijedloga zakona razmotriti mogućnost da se propisivanje izuzeća od izvanredne revizija veže uz površinu kojom gospodari šumoposjednik, a ne uz male i srednje šumoposjednike, kako je to ovim aktom predloženo. Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako se promjena kojom se u članku 4. naziv „povjerenstvo“ zamjenjuje s nazivom „komisija“ predlaže zbog usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave. Uz člankom 8. stavkom (2) predloženu mogućnost krčenja degradiranih sastojinama gariga i šibljaka, rekla je kako je isto obveza koja proizlazi iz europskih pravila. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će sve primjedbe izrečene tijekom rasprave biti razmotrene pri izradi Konačnog prijedloga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 114. sjednici održanoj 27. listopada 2023. godine Stajalište Republike Hrvatske o  Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o biljkama dobivenim određenim novim genomskim tehnikama te o hrani i hrani za životinje od njih i o izmjeni uredbe (EU) 2017/625 COM (2023) 411,  koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 2. listopada 2023. godine.

Predmetno Stajalište, Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/23-07/373, Urbroj:50301-21/22-23-3 na sjednici održanoj 20. rujna 2023. godine.

Nakon uvodnog izlaganje predstavnika Ministarstva poljoprivrede, u raspravi je istaknuto kako je Hrvatsko sabor donio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama kojom je dodatno potvrđena činjenica da je Republika Hrvatska država slobodna od genetski modificiranih organizama, te da želimo da takva ostane i za generacije koje dolaze. Naglašeno je kako Europska komisija mora poštivati pravo država članica da same odlučuju o zabrani GMO-a na svom području. Upozoreno je i na to da Europska komisija ignorira presude Europskog suda  kao i odluke Europskog parlamenta kojima se Parlament protivi registraciji novih GMO-a te stoga treba biti na oprezu kada je riječ o prijedlogu Komisije koji se odnose na GMO i nove genomske tehnike. Istaknuta je i moguća upitna pravna utemeljenost ovog akta, a uzimajući u obzir međunarodno preuzete obvezujuće zahtjeve i europski pravni poredak. Posebno je naglašeno kako prijedlog Komisije za deregulaciju novih metoda genetskog inženjeringa krši zahtjeve Lisabonskog ugovora (TFEU) i Kartagenskog protokola o biosigurnosti, jer ne provodi i zanemaruje  načelo predostrožnosti.  Rečeno je i kako je ovaj prijedlog Komisije ravan ukidanju postojećeg zakonodavstva o genetičkom inženjeringu, te uz navedeno, daje pravno manjkavo obrazloženje za deregulacija novih metoda genetskog inženjeringa.  Zbog ovih proturječja, tužba za poništenje takve regulacije pred Europskim sudom pravde imala bi dobre šanse za uspjeh, na što se već neke europske organizacije i institucije, ali i zemlje spremaju, ukoliko ovaj Prijedlog Uredbe bude odobren i izglasan od strane Europskog parlamenta. Upozoreno je da Prijedlog Uredbe niti na jedan način ne uzima u obzir moguće posljedice na okoliš i bioraznolikost. Osim toga,  kontradiktoran je cilju Strategije od “polja do stola” kojim se želi ostvariti 25% ukupnih poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom, a nema ni  prethodnih razmatranja o mogućim posljedicama koje mogu nastati u slučajevima u kojima se polja pod ekološkim ili konvencionalnim uzgojem nalaze u susjedstvu s poljima zasijanim sjemenom dobivenim novim genomskim tehnikama. Rečeno je i kako bi, u skladu sa svime navedenim, Republika Hrvatska trebala odbaciti Prijedlog Uredbe i jasno zauzeti stav prema kojem je Hrvatska, kao i do sada,  zemlja slobodna od genetski modificiranih organizama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (8 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

1. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O BILJKAMA DOBIVENIM ODREĐENIM NOVIM GENOMSKIM TEHNIKAMA TE O HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE OD NJIH I O IZMJENI UREDBE (EU) 2017/625 COM (2023) 411;

2. ODBOR ZA POLJOPRIVREDU POZIVA REPUBLIKU HRVATSKU DA PRI ZASTUPANJU SVOJIH STAJALIŠTA O PRIJEDLOGU UREDBE UZME U OBZIR DEKLARACIJU HRVATSKOGA SABORA O ALPE-ADRIA-DUNAV PODRUČJU SLOBODNOM OD GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA TE ČINJENICU DA JE REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVA SLOBODNA OD GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA TE DA ŽELIMO DA TAKVA OSTANE I ZA GENERACIJE KOJE DOLAZE.

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 113. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine. Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA                                                                                       
Marijana Petir   

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 113. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023.  godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula kako se u 2023. godini predviđa realni rast BDP-a od 2,8%. Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura te se povećavaju za 1,1 milijardu eura u odnosu na originalni plan. Istovremeno se izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. godinu ukupni rashodi povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijardu eura.  Ovim Prijedlogom se predlaže povećanje proračuna Ministarstva poljoprivrede za 134.082.099 eura, istaknuo je predstavnik Ministarstva poljoprivrede i dodao kako će se time osigurati značajna sredstva za izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi, za izvanrednu pomoć proizvođačima zbog elementarnih nepogoda i pojave bolesti afričke svinjske kuge kao i drugih nepovoljnih događaja, ali i za sektorske programe, programe državnih i deminimis potpora, ruralni razvoj, sektor ribarstva, veterinarstvo i sigurnost hrane. Predstavnik Hrvatskih voda izvijestio je kako se zbog otežane provedbe sekundarnih ugovora ukupni prihodi Hrvatskih voda smanjuju za 4,47%, a rashodi za 4,28% u odnosu na prvotni Plan.

U raspravi su postavljeni upiti o postupcima ostvarenja prava na naknadu štete koju su utvrdila nadležna tijela, te je upitano koje aktivnosti poljoprivrednici moraju poduzeti kako bi ostvarili pravo naknade zbog elementarne nepogode ili pak zbog posljedica pojave afričke svinjske kuge. Upitano je za razloge smanjenja sredstava na pozicijama: promocije školske sheme, unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, međunarodne promocije hrvatske poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije. Upitano je i o razlozima ukidanja stavke koja je bila planirana za kupnju i uređenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Zatražena je informacija je li država do sada koristila sredstva za pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta, za koje su proračunom osigurana sredstva. Postavljen je i upit o aktivnostima koje će se poduzeti za revitalizaciju sektora svinjogojstva, kako će isti izgledati, te koliko je sredstava predviđeno za ovu namjenu. 

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako je za suzbijanje afričke svinjske kuge osigurano 2,7 milijuna eura. Dio sredstva isplaćuje se temeljem Zakona o zdravlju životinja, dok se svi ostali programi vezani uz afričku svinjsku kugu isplaćuju s posebne aktivnosti – Izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi. Za ove mjere rebalansom se predlaže povećanje u iznosu od 20.150.000 eura, pa će se ukupno za ovu namjenu u 2023. godini isplatiti 43,4 milijuna eura. Istaknuo je kako će se temeljem podataka iz Registra šteta isplaćivati naknada poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štetu zbog elementarne nepogode. Razlog predloženog smanjenja sredstava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju je dinamika zaprimanja zahtjeva od strane jedinca lokalne samouprave. Zbog neiskorištenosti sredstava za međunarodnu promociju predloženo je smanjenje ove stavke, a višak sredstava preusmjerit će se prema suzbijanju afričke svinjske kuge. Odgovorio je i kako do sada nije bilo potrebe za aktivaciju sredstava za osiguranje prava prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države. Dodao je kako smanjenje sredstava za promociju školske sheme neće utjecati na provedbu iste. Zbog pojave afričke svinjske kuge osmišljen je niz aktivnosti: Program potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti u iznosu od 7,5 milijuna eura, Odlukom Vlade Republike Hrvatske osigurano je dodatnih 4,5 milijuna eura, kao i Zaključak o mjerama revitalizacije pogođenih poljoprivrednih gospodarstava i ublažavanja ekonomskih posljedica afričke svinjske kuge s iznosom od 15 milijuna eura. Uz navedeno, u postupku notifikacije je Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge u iznosu od 5 milijuna eura, od kojih će 60% biti isplaćeno u ovoj godini.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora jednoglasno je (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 113. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. kolovoza 2023. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi je istaknuto kako je Odbor za poljoprivredu tijekom donošenja važećeg Zakona predlagao nadopunu Zakona na način da krajnja prodajna cijena ne može biti niža od proizvodne cijene, a sve  iz razloga što se događa da se druge države rješavaju svojih tržišnih viškova kroz trgovačke lance koji na hrvatsko tržište stavljaju proizvode ispod proizvodne cijene rušeći tako cijenu hrvatskih proizvoda na koje nerijetko potom, dižu nesmiljene marže. Tada je dano obrazloženje kako će se isto rješavati podzakonskim aktom, no stupanje na snagu odredbi Pravilnika koji se odnose na proizvodno i tržišno osjetljive proizvode, višekratno je odgađano, pa u tom smislu našim proizvođačima nije dana dovoljna zaštita, te je isto u budućnosti potrebno regulirati, kako bismo očuvali domaću proizvodnju, posljedično i ruralna područja u kojima se ista obavlja. Ukazano je i na još uvijek prisutno neizdavanje otkupnog bloka ili računa kod prijema robe, što rezultira razlikama u vrijednosti robe kod otkupljivača, a koje nepoštene prakse se ne sankcioniraju. U daljnjoj raspravi rečeno je kako ni ovaj Prijedlog, zbog nepostojanja zakonske obveze o dugoročnim ugovorima, ne osigurava proizvođačima sigurnost distribucije njihovih proizvoda,  što trgovačkim lancima ostavlja prostor za moguću zlouporabu, a što se očitava i u razlikama cijena istih proizvoda unutar istih trgovačkih lanaca koji posluju u raznim državama. Zbog sprječavanja mogućih zlouporaba, ali i osiguranja dovoljne količine robe po akcijskim cijenama u prodajnim objektima – ukoliko su iste dostupne u prodajnom objektu,  ovim Zakonom potrebno je jasno propisati obvezu kupca na dostavu podataka o izlazu robe u redovnoj i akcijskoj prodaji. Zbog toga je, prema uzoru na prakse nekih drugih država članica EU, predloženo da kupac ove podatke, a posebno podatke o prodaji proizvoda po akcijskim cijenama, dostavlja dobavljaču temeljem svog blagajničkog računa, što ne predstavlja posebno administrativno opterećenje, a i kupcu i prodavaču garantira poštene tržišne odnose. Odbor za poljoprivredu obraćao se je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u više navrata, no posebno je istaknuto kako je prije više od godinu dana Odbor izrazio sumnju u moguće udruživanje otkupljivača pšenice u kartel otkupljivača, unutar kojega se dogovaraju otkupne cijene pšenice, a što u nepovoljan položaj dovodi proizvođače i predstavlja nepoštenu trgovačku praksu i zatražio da Agencija provjeri te navode i poduzme aktivnosti u skladu s propisanim ovlastima, no do danas Odbor nije zaprimio podatke o rezultatima te istrage. Ukazano je i na potrebu dodatnog kadrovskog kapacitiranja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a sve kako bi se nepoštene trgovačke prakse sankcionirale u kraćim rokovima te kako bi sve stranke u postupku na vrijeme bile obavještene o svojim obvezama.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako je stupanje na snagu odredbi Pravilnika koje se odnose na proizvodno i tržišno osjetljive proizvode nije bilo moguće zbog recentnih zbivanja, rata u Ukrajini i poremećaja u lancu opskrbe hranom. U tom smislu je i Povjerenstvo za izradu ovog akta predložilo brisanje odredbe o krajnjoj prodajnoj cijeni proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede svjesno je manipulacija s otkupnim blokovima kod nekih otkupljivača, a iste se sankcioniraju. Dodao je kako su uvjeti zaštite krajnjeg potrošača u akcijskim prodajama propisani Zakonom o zaštiti potrošača. Uz prijedlog za dostavljanje podataka o izlazu robe u redovnoj i akcijskoj prodaji istaknuo je kako Povjerenstvo za izradu ovog akta nije bilo sklono propisivanju ove odredbe zbog birokratskih opterećenja, no Ministarstvo poljoprivrede razmotrit će ovaj prijedlog pri izradi Konačnog prijedloga zakona.  Predstavnica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odgovorila je kako nema konkretnijih saznanja o statusu rješavanja prijave koju im je uputio Odbor za poljoprivredu, no vjeruje da je isti u završnoj fazi. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

2.    Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir        
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 113. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva Vijeća 2001/110/EZ o medu, 2001/112/EZ o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi, 2001/113/EZ o voćnim džemovima, želeima i marmeladama te zaslađenom kesten pireu namijenjenim prehrani ljudi i 2001/114/EZ o određenim vrstama ugušćenog (kondenziranog) mlijeka i mlijeka u prahu za prehranu ljudi COM (2023) 201, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 19. rujna 2023. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/23-07/302, Urbroj:  50301-21/06-23-3 na sjednici održanoj 11. srpnja 2023. godine.

Uvodno je predstavnik Ministarstva poljoprivrede rekao kako RH podržava predložene izmjene „Direktiva o doručku“ jer je iste potrebno uskladiti s novim tehnologijama i javnozdravstvenim politikama. Uz izmjenu Direktive o medu RH smatra kako za manja pakiranja meda nije dobro propisivati izuzeća od obveze transparentnog navođenja podrijetla u slučaju mješavina meda, a osobito jer se i po važećoj Direktivi mora navoditi podrijetlo.  RH je stava kako je u Direktivi o voćnim sokovima potrebno pojasniti da karakteristike soka trebaju ostati nepromijenjene osim neizbježnih izmjena koje su izravna posljedica smanjenog sadržaja šećera, a ne samog procesa obrade. Uz Direktivu o džemovima, želeima, marmeladama te zaslađenom kesten pireu, RH smatra kako izjednačavanje pojmova „džem“ i „marmelada“ može potencijalno dovesti do zbunjivanja potrošača.

U raspravi je istaknuto kako se Odbor za poljoprivredu već duže vrijeme zalaže za izmjene Direktive o medu, a sve kako bi se krajnjim kupcima osigurala dostupnost informacija o zemlji podrijetla i udjelu pojedinog meda u mješavinama meda, te kako bi se smanjio udio patvorina meda na tržištu, pa time i zaštitili domaći proizvođači od nelojalne konkurencije. Postavljen je upit o očekivanim rokovima donošenja ove Direktive. Uz izmjene Direktiva o voćnim sokovima i džemovima, želeima i marmeladama, te zaslađenom kesten pireu, pozdravljeno je Stajalište Republike Hrvatske o preferenciji istih proizvoda s nižim udjelom šećera.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede odgovorila je kako nema saznanja o rokovima donošenja Direktiva o medu, no Europska komisija obvezala se donijeti provedbenu uredbu koja će dodatno ograničiti prisutnost patvorina meda na europskom tržištu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVA VIJEĆA 2001/110/EZ O MEDU, 2001/112/EZ O VOĆNIM SOKOVIMA I ODREĐENIM SLIČNIM PROIZVODIMA NAMIJENJENIM PREHRANI LJUDI, 2001/113/EZ O VOĆNIM DŽEMOVIMA, ŽELEIMA I MARMELADAMA TE ZASLAĐENOM KESTEN PIREU NAMIJENJENIM PREHRANI LJUDI I 2001/114/EZ O ODREĐENIM VRSTAMA UGUŠĆENOG (KONDENZIRANOG) MLIJEKA I MLIJEKA U PRAHU ZA PREHRANU LJUDI COM (2023) 201

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela,  na 108. sjednici održanoj 28. lipnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Miro Bulj, aktom od 22. rujna 2020. godine

Poljoprivredno zemljište najvrjedniji je resurs kojega država treba zaštititi koristeći pri tome prakse koje su po ovom pitanju koristile druge države članice, uvodno je istaknuo predstavnik predlagatelja. Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji odobreno je prijelazno sedmogodišnje razdoblje tijekom kojega se moglo primjenjivati ograničenje vezano uz stjecanje poljoprivrednog zemljišta za državljane trećih zemalja, koje razdoblje je, temeljem zahtjeva Republike Hrvatske i odobrenja Europske komisije, produljeno za dodatne tri godine, rekao je predstavnik Ministarstva poljoprivrede i dodao kako bi svako dodatno ograničenje bilo protivno pravu EU. Slijedom istoga, Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati ovaj prijedlog Zakona. U raspravi je istaknuto kako su izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i amandmanima Odbora za poljoprivredu na isti, stvoreni mehanizmi koji omogućavaju pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države, dodatna prednost u bodovanju osigurana je za domicilno stanovništvo, OPG-e, dosadašnje posjednike, stočare, mlade poljoprivrednike, žene poljoprivrednice, trajne nasade i drugo, sukladno Strategiji poljoprivredi. Upitano je o korištenju instrumenta prava prvokupa od strane države te jesu li po tom pitanju donošene neke odluke. Rečeno je kako ozbiljne poljoprivrede nema bez poljoprivrednog zemljišta i upitano hoće li doći do rasta cijene poljoprivrednog zemljišta nakon isteka moratorija, te je upozoreno kako u tri godine nisu ispunjeni ciljevi planirani moratorijem, poljoprivredno zemljište nije stavljeno u funkciju, cijepaju se okrupnjene parcele, a pred posebnim izazovom, zbog nedostupnosti zemljišta, nalazi se stočarski, posebno mljekarski sektor u Republici Hrvatskoj. Rečeno je i kako su OPG-ovci ostali bez prava na korištenje zemljišta, pa je u tom smislu i ograničenja koja su postavljena u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu na pravo prvokupa, a koja se odnose na 10 ha u kontinentalnom i 1 ha u priobalnom području, trebalo sniziti. U raspravi su članovi Odbora imali podijeljene stavove vezane uz podršku tekstu Zakonu, a upozoreno je i na velike površine državnog poljoprivrednog zemljišta kojima gospodari FORTENOVA.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako Republika Hrvatska još nije koristila instrument prava prvokupa poljoprivrednog zemljišta, no ako bude potrebe, aktivirat će ga nakon 1.srpnja. Rekao i kako se proizvodno tehničke cjeline ne cijepaju, već se pravo na njihovo korištenje dodjeljuje većem broju korisnika. Rekao je i kako se raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ne može smatrati vlasništvom nad istim. Istaknuo je i kako je Republika Mađarska financijski kažnjena zbog ograničenja koja je postavila pri korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 3 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da

Ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 105. sjednici održanoj 7. lipnja 2023. godine, Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 28. travnja 2023. godine

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično  radno tijelo. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Izvješću.

Nakon uvodnog izlaganje predsjednika Vijeća za vodne usluge i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u raspravi su članovi Odbora pohvalili dostavljeno Izvješće koje daje stručan i sažet pregled stanja u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge. Postavljeni su upiti o opravdanosti povećanja cijena vodnih usluga, planiranim aktivnostima za smanjenje gubitka vode u vodoopskrbnom sektoru, razlozima i načinima smanjenja gubitaka najvećih gubitaša u sektoru vodnih usluga. Postavljen je i upit o utjecaju koji će ukidanje Uredbe o uslužnim područjima od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske imati na povlačenje europskih sredstava za okrupnjavanje isporučitelja vodnih usluga. Upitano je i za odgađanje primjene naplate zahvaćene, a ne isporučene vode, te je rečeno kako bi naplata cijene zahvaćene vode poticajno djelovala na isporučitelje vodnih usluga i dovela do smanjenja gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Postavljen je i upit o korištenju pašnjaka u indundacijskim i retencijskim područjima kojima gospodare Hrvatske vode. Rečeno je i kako, obzirom na intervenciju Vlade Republike Hrvatske kojom je spriječen rast cijene energenata, nema opravdanja za povećanje cijena vodnih usluga. Rečeno je kako bi bilo dobro razmotriti mogućnost da član Vijeća za vodne usluge bude predstavnik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora i upozoreno na potrebu predlaganja kandidata za članove Vijeća za vodne usluge od strane Vlade Republike Hrvatske, a sukladno odredbama članaka 65. i 106. Zakona o vodnim uslugama. U daljnjoj raspravi ukazano je na potrebu procjene opravdanosti provedbe projekata u područjima s malim brojem stanovnika koja obuhvaćaju veliku geografsku površinu. U tom smislu ukazano je na važnost primjene alternativnih rješenja s ciljem smanjenja troškova izgradnje i održavanja vodoopskrbnog sustava. Rečeno je i da bi s nacionalne razine trebalo poticati regionalne opskrbljivače na izdvajanje sredstava u poseban fond iz kojega bi se osiguravala sredstva iz kojih bi se moglo financirati održavanje i sanacija vodovoda. 

Predsjednik Vijeća za vodne usluge odgovorio je kako je rast cijena vodnih usluga uvjetovan rastom troškova energije, materijala, kooperanata i radne snage, a održivosti njihovog poslovanja uvelike je pridonijelo ograničavanje cijena energenata od strane Vlade Republike Hrvatske. Vijeće ispituje opravdanost povećanja cijena vodnih usluga, a isporučitelji vodnih usluga, u skladu s odredbama Zakona o vodnim uslugama prolaze kroz dvije revizije, pa su svi njihovi troškovi verificirani. Vezano uz formiranje fonda na nacionalnoj razini iz kojeg bi se financirali operativni troškovi vodoopskrbnog sustava odgovorio je kako cijeli javni sektor trenutno ima 109 milijuna kubika gubitaka vode, a solidarizacija ovih troškova rezultirala bi povećanjem cijene vode od 0,45 kn/m³ (0,06 €/m³).  Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja rekao je kako Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru usvajanje predmetnog Izvješća i dodao kako  su izazovi u vodno gospodarskom sektoru veliki zbog energetske krize i visokih investicijskih ulaganja. Trenutno je u fazi realizacije 60 odobrenih projekata koji se financiraju iz Konkurentnosti i kohezije, kojima je cilj održati cijenu vodne usluge na priuštivoj razini, a povećane investicije uzrokuju i povećane troškove. Podsjetio je kako će na smanjenje troškova pružatelja vodnih usluga utjecati i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja su namijenjena za solarizaciju vodovoda, koja će se u okviru 79 prihvatljivih prijava koristiti na 256 lokacija. Dodatnih 80 milijuna eura planirano je za solarizaciju vodovoda u narednom razdoblju, isti će se financirati iz Modernizacijskog fonda, od kojih je za ovu godinu planirano 23 milijuna eura. Uloga Ministarstva je osigurati alate i sredstava za smanjenje gubitaka, u tom smislu je Vlada Republike Hrvatske osigurala i 25 milijuna eura za pružatelje vodnih usluga kako bi se smanjio utjecaj rasta cijene energenata, pa je time i otklonjen razlog za povećanje cijena vode. Iz europskih sredstava financirana je izrada Akcijskog plana smanjenja gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, kako bi se osigurala dodatna sredstava i tehnički kapaciteti i omogućilo uslužnim područjima da, temeljem svojih potreba izrade Akcijske planove za svoje uslužno područje. Iz NPOO financirana je izgradnja 565 vodomjera kako bi svaki vodovod imao konkretne podatke o količini vode koju crpi i koju isporuči svojim korisnicima. Krajnji cilj je da 41 uslužno područje ima konkretan Akcijski plan i osposobljenu osobu koja će voditi plan smanjenja gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, a što će biti uvjet za korištenje sredstava. Vezano uz Uredbu o uslužnim područjima odgovorio je kako će, sukladno odluci Ustavnog suda, do 15. srpnja Vlada Republike Hrvatske predložiti novu Uredbu o uslužnim područjima. Istaknuo je kako Ustavni sud nije imao primjedbe na samu Uredbu već je upozorio na određene proceduralne nedostatke. Prijedlog Uredbe je u javnom savjetovanju, a u pripremi je sastanak s predstavnicima jedinica lokalne samouprave. Uz upit o naplati isporučene, a ne zahvaćene vode rekao je kako se zbog investicija u sektor vodnih usluga u narednom razdoblju planira naplata zahvaćene vode. Ove godine Hrvatske vode raspisale su dva javna natječaja za korištenje pašnjaka u indundacijskim i retencijskim područjima kojima upravljaju, a u najavi su i novi natječaji.

Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru usvajanje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2021;
2. Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da u skladu s odredbama Zakona o vodnim uslugama predloži Hrvatskom saboru kandidate za članove Vijeća za vodne usluge.
3. Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da razmotri mogućnost dopune članka 65. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama na način da se uz stručnjake s područja vodnih usluga, upravljanja vodama, gospodarstva i javnih financija koji čine članove Vijeća za vodne usluge doda i predstavnik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 104. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023.  godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je pozitivnim ocijenjeno 2 milijuna eura vrijedno predloženo povećanje potpore za programe državnih i deminimis potpora i 22,2 milijuna eura vrijedno povećanje potpore za izvanredne mjere pomoći  poljoprivrednicima, koje su važne zbog potpore njihovoj konkurentnosti. Postavljen je upit o razlozima 1,4 milijuna eura vrijednog smanjenja sredstava za izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi i 5 milijuna eura vrijednog smanjenja sredstava za program potpore sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda. Zatraženo je obrazloženje o razlozima smanjenja sredstava na stavci Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030., a uzimajući u obzir postavljeni cilj od 25% površina pod ekološkom proizvodnjom do 2030. godine te je postavljen i upit o razlozima smanjenja sredstava za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranja hrane. Pozitivnim je ocijenjeno 1 milijun eura vrijedno predloženo povećanje sredstava za održavanje šumskih i protupožarnih prometnica i upitano za termin raspisivanja natječaja iz sredstava za opće korisne funkcije šuma za nabavku vatrogasnih vozila. Kako je u analitičkom prikazu podprojekata predloženo 25 milijuna eura vrijedno smanjenje stavke Investicijski krediti za ruralni razvoj upitano je za razloge tog smanjenja. Postavljen je i upit o sredstvima koja se planiraju za ostvarenje prava prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države, te je upitano je li Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo ponude za ostvarenje ovog prava. Upitano je i za planirane aktivnosti vezane uz čišćenje kanala i korita rijeka kako bi se smanjile poplave, te je rečeno kako se čišćenje hrvatskih rijeka ne obavlja već trinaest godina, što je jedan od razloga zbog kojih su izazovi vezani uz poplave sve veći jer su se smanjili adsorpcijski kapaciteti naših rijeka, dok su se korita nekih rijeka podigla i za 2 metra. U tom smislu rečeno je kako bi Republika Hrvatska što prije s Europskom komisijom trebala pokrenuti pregovore kako bi zaštitila posebni interes zajednice, ljudi, životinja i imovine. Zbog sve češće pojave tuče i štete koju izaziva upitano je za provedbu Zakona o sustavu obrane od tuče. Postavljen je i upit o potporama u stočarstvu – mliječnom govedarstvu. Zatražena je informacija o opskrbi pitkom vodom na poplavljenim područjima. Upitano je i o planiranim rokovima pražnjenja retencije Lonjsko Polje, kao i o realizaciji projekata navodnjavanja u Republici Hrvatskoj.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede odgovorila je kako se kod smanjenja sredstava za izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi i za program potpore sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda radi o sredstvima koja su ostala neiskorištena nakon natječaja, te se ista preraspodjeljuju na novi program potpore koji je s početno planiranih 26 milijuna eura povećan na 31 milijun eura. Istaknula je kako se uskoro, zbog poplava, kreće s novim izvanrednim mjerama pomoći poljoprivrednicima. Provedba Akcijskog plana za razvoj ekološke poljoprivrede financirati će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a smanjenje sredstava rezultat je značajnog smanjenja troškova promidžbe. Slično obrazloženje dala je i za smanjenje sredstava za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranje hrane. Kao razloge smanjenja sredstava iz EPFRR navela je smanjenu dinamiku zahtjeva isplate sredstava iz Mjere 4. Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020, ali i procijenjene potrebe angažiranja službenika koji rade na ugovaranju, obradi natječaja i isplatama. Sredstava su početno planirana u iznosu od 370 milijuna eura, a do danas je potrošeno više od 190 milijuna eura, pa obzirom da ta sredstva možemo koristiti do 2025. godine, a imajući u vidu zahtjeve za prebacivanje mjera koje se odnose na mlade poljoprivrednike i nerazvrstane ceste iz 2024. godine na 2023. godinu, kojima je Ministarstvo poljoprivrede odlučilo udovoljiti, to će zahtijevati i značajan broj djelatnika na poslovima pripreme natječaja, ugovaranje i obradu pristiglih zahtjeva u narednom vremenu. Povećane troškove i poremećene lance opskrbe navela je kao razloge smanjenja dinamike zahtjeva isplate i rekla kako je ovisno o dinamici podnošenja zahtjeva za isplatu ova sredstava moguće vratiti.  Istaknula je kako će dio prihoda iz OKFŠ-a biti veći nego što je planirano, pa se posljedično više sredstava ulaže u šumske i protupožarne prometnice.
Ministarstvo poljoprivrede alociralo je 900.000 eura Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za potrebe financiranja rada 300 prizemnih generatora za obranu od tuče. Zahtjeva za osiguranje prava prvokupa državnog poljoprivrednog zemljišta je bilo, no procijenjeno je kako isto nije potrebno koristiti, no za slučaj potrebe dodatnih sredstava za osiguranje prava prvokupa moguće je u okviru proračunskih stavki povećati sredstva. Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je kako se uskoro počinje s ispuštanjem vode iz Lonjskog polja u Dunav i ukazao na potrebu senzibiliziranja javnosti o važnosti participiranja u sustavu obrane od poplave, te u tom smislu onemogućiti gradnju u nekim poplavnim područjima, ali i ubrzati postupke čišćenja korita rijeka i kanala.  

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HZ Infrastrukturu d.o.o

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                         Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 104. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine. Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice Ministarstva financija Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i 1  glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                                                                                                          PREDSJEDNICA  ODBORA                                                                                        Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 102. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 9. svibnja 2023. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjeni Uredbe (EU) COM (2022) 305,  koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 14. travnja 2023. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/23-07/124, Urbroj:  50301-21/22-23-2 na sjednici održanoj 28. ožujka  2023. godine.

U raspravi je predloženo da se Stajalište Vlade Republike Hrvatske nadogradi na način da se u obzir uzmu zaključci koje je Odbor za poljoprivredu predložio, a Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 5. svibnja 2023. godine, jednoglasno usvojio, a koji glase:

1. Polazeći od načela predostrožnosti,  prepoznajući pri tome nedostupnost alternativnih sredstava za zaštitu bilja, koja bi poljoprivrednim proizvođačima koji napuste korištenje glifosata, mogla zagarantirati konkurentnost, poziva se Ministarstvo poljoprivrede da, s ciljem smanjenja korištenja glifosata pokrene dijalog s Europskom komisijom kako bi se kreirale mjere kojima bi se poljoprivrednim proizvođačima, koji napuste korištenje glifosata u proizvodnji, kompenzirao porast troškova proizvodnje i osigurala održivost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. 

2. Poziva se Ministarstvo poljoprivrede da pokrene dijalog s Europskom komisijom kojim bi se osigurala dodatna ulaganja u istraživanja i razvoj alternativnih, manje škodljivih sredstava za zaštitu bilja čija bi zamjenska aktivna tvar bila sigurnija i manje škodljiva za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja, a jednako učinkovita u zaštiti bilja u poljoprivrednoj proizvodnji. 

3. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da u roku od šest mjeseci od usvajanja zaključaka, izvijesti Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora o provedbi ovih zaključaka.

Uz navedeno, istaknuto je kako države članice zabranjuju ili su zabranile korištenje glifosata na javnim površinama, no korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji u svim državama članicama je i dalje dopušteno jer poljoprivrednici smatraju glifosat jednim od najučinkovitijih sredstava u borbi protiv korova i protive se njegovoj zabrani. Odbor je stava kako je potrebno pronaći zamjensku tvar za zaštitu bilja koja će biti manje štetna za okoliš i ljudsko zdravlje od glifosata, i osigurati kompenzacijsku potporu kojom ćemo obeštetiti one poljoprivrednike koji odluče prestati koristiti sredstava za zaštitu bilja na bazi glifosata. Predloženom potporom poljoprivrednike bi se potaknulo na napuštanje uporabe glifosata, a dugoročno bismo smanjili njegov negativan utjecaj na okoliš i bioraznolikost, pa time i pozitivno djelovali na održivost naših tala, kao osnovnog resursa za proizvodnju hrane. Slijedom istoga predloženo je da sastavni dio stajališta Republike Hrvatske bude inicijativa prema Europskoj Komisiji da se na EU razini uvedu kompenzacije/subvencija za poljoprivrednike koji prestanu koristiti sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata, te da se zatraži od Europske komisije da kroz istraživanja i razvoj  potakne pronalazak alternative  za ovu vrstu sredstava za zaštitu bilja, tj. zamjenske aktivne tvari koja će za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja biti sigurnija i manje škodljiva, a jednako učinkovita u zaštiti bilja i poljoprivrednoj proizvodnji.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova (9 glasova „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

1. Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjeni Uredbe (EU) COM (2022) 305;
2. Poziva se Ministarstvo poljoprivrede na pokretanje  inicijative prema Europskoj Komisiji kojom bi se na EU razini uvela kompenzacija/subvencija za poljoprivrednike koji prestanu koristiti sredstva za zaštitu bilja na bazi glifosata, te da se zatraži od Europske komisije da kroz istraživanja i razvoj  potakne pronalazak alternative  za ovu vrstu sredstava za zaštitu bilja, tj. zamjenske aktivne tvari koja će za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja biti sigurnija i manje škodljiva, a jednako učinkovita u zaštiti bilja i poljoprivrednoj proizvodnji;
3. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da izvijesti Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora o provedbi navedenih aktivnosti, u skladu s rokom koji je odredio Hrvatski sabor.

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na  99. i 101. sjednici održanima 20. i  21. travnja 2023. godine, Prijedlog zakona o zabrani glifosata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 3. rujna 2020. godine. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske kojim se ne prihvaća Prijedlog zakona o zabrani glifosata.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja koji je ukazao na štetan utjecaj upotrebe glifosata na ljudsko zdravlje, predstavnici Ministarstva poljoprivrede rekli su kako Republika Hrvatska nije podržala prijedlog Europske komisije za administrativno produljuje razdoblja odobrenja za aktivnu tvar glifosat do 15. 12. 2023. Podsjetili su da na razini Europske unije treba donijeti zajedničku znanstveno utemeljenu odluku o uporabi glifosata u budućnosti koja se očekuje od strane EFSA-e u srpnju ove godine. Istaknuli su kako niti jedna država članica Europske unije, ne može svojim propisima odstupati od onih koji su obvezni na razini Unije, stoga niti jedna država članica nije zabranila uporabu glifosata u poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako niti Republika Austrija, što je predlagatelj netočno naveo u Prijedlogu zakona. Prema saznanjima predstavnice Ministarstva poljoprivrede, Luxembourg je uveo takvu vrstu zabrane, ali je tu odluku njihov sud poništio jer nije bila u skladu s europskim pravilima. Sve države članice dužne su ograničavati uporabu sredstava za zaštitu bilja na osnovi glifosata i drugih aktivnih tvari, sukladno ograničenjima koja su propisana propisima o održivoj uporabi pesticida. Ova ograničenja vezana su i uz zabranu primjene sredstava na osnovi glifosata na svim javnim površinama koje koristi šira javnost ili osjetljive skupine, te je takvu zabranu uporabe glifosata Republika Hrvatska uvela Zakonom o održivoj uporabi pesticida. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede upozorili su kako je važnost glifosata u poljoprivrednoj proizvodnji velika jer omogućava suzbijanje korova u značajnom broju poljoprivrednih kulturai u nekim proizvodnjama trenutno nema adekvatne zamjene za glifosat, a na to upozoravaju i udruge poljoprivrednika. U raspravi je istaknuto kako nedostupnost alternativnih sredstava za zaštitu bilja, zbog utjecaja na konkurentnost proizvodnje, ograničava poljoprivredne proizvođače da napuste uporabu glifosata, te je predloženo da Ministarstvo poljoprivrede pokrene dijalog s Europskom komisijom kako bi se kreirale mjere kojima bi se kompenzirao porast troškova proizvodnje i osigurala održivost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, onim proizvođačima koji napuste uporabu glifosata. U tom smislu predloženo je da Ministarstvo poljoprivrede pokrene dijalog s Europskom komisijom kako bi se potaknule i ubrzale aktivnosti i istraživanja za razvoj alternativnih, manje škodljivih sredstava za zaštitu bilja čija bi zamjenska aktivna tvar biti sigurnija i manje škodljiva za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja, a jednako učinkovita u zaštiti bilja u poljoprivrednoj proizvodnji. Predloženo je da se ovi zaključci upute na usvajanje u Hrvatski sabor, te da se Ministarstvo poljoprivrede obveže da izvijesti Odbor za poljoprivredu, o njihovoj provedbi, u roku od šest mjeseci od usvajanja zaključaka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da ne prihvati

Prijedlog zakona o zabrani glifosata

Temeljem članka 165. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za poljoprivredu jednoglasno (8 glasova „za“) predlaže Hrvatskom saboru usvajanje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

Polazeći od načela predostrožnosti,  prepoznajući pri tome nedostupnost alternativnih sredstava za zaštitu bilja, koja bi poljoprivrednim proizvođačima koji napuste korištenje glifosata, mogla zagarantirati konkurentnost, poziva se Ministarstvo poljoprivrede da, s ciljem smanjenja korištenja glifosata pokrene dijalog s Europskom komisijom kako bi se kreirale mjere kojima bi se poljoprivrednim proizvođačima, koji napuste korištenje glifosata u proizvodnji, kompenzirao porast troškova proizvodnje i osigurala održivost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. 

Poziva se Ministarstvo poljoprivrede da pokrene dijalog s Europskom komisijom kojim bi se osigurala dodatna ulaganja u istraživanja i razvoj alternativnih, manje škodljivih sredstava za zaštitu bilja čija bi zamjenska aktivna tvar biti sigurnija i manje škodljiva za prirodu, okoliš i zdravlje ljudi i životinja, a jednako učinkovita u zaštiti bilja u poljoprivrednoj proizvodnji. 

Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da u roku od šest mjeseci od usvajanja zaključaka, izvijesti Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora o provedbi ovih zaključaka.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                        

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir        
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 98. sjednici održanoj 13. travnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. travnja 2023. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili izmjenu kojom se utvrđivanje i sastavljanje popisa osoba bez ili s ograničenjem pristupu vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, stavlja u nadležnost upravnih odjela jedinica lokalne samouprave nadležnih za socijalnu skrb. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih su iz članka 97 a, kojim je definirana mogućnost prenošenja poslova upravljanja javnim slavinama, zdencima i crpkama, na isporučitelja vodnih usluga ili treće osobe brisane riječi: „posebice u pogledu kontrole zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju“. Postavljen je i upit o trenutnom statusu Instituta za vode, koji će zajedno s Hrvatskim vodama provoditi procjenu rizika i upravljanje rizikom za područje sliva vodozahvata  vode namijenjene za ljudsku potrošnju.  Zatražena je i informacija o gubicima vode u sustavima javne vodoopskrbe, cijenama, kao i investicijama koje se za izgradnju sustava javne vodoopskrbe i odvodnje planiraju u 2023. godini. Postavljen je i upit o nadležnosti nad određivanjem smještaja i broja javnih slavina, zdenaca i crpki kojima bi se na području jedinica lokalne samouprave trebala osigurati dostupnost vode za ljudsku potrošnju za osobe s ograničenim pristupom istoj. Rečeno je i kako bi u izgradnji aglomeracija trebalo voditi brigu o opravdanosti ovih investicija.  Upitano je i za vremenske rokove u kojima će se raspisati natječaji za realizaciju velikih aglomeracija, za koje je već izrađena potrebna dokumentacija. Upozoreno je i kako bi se, zbog turističkih aktivnosti, pitanju odvodnje u Nacionalnim i parkovima prirode u Republici Hrvatskoj trebalo žurno pristupiti.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako su izmjene članka 97. napravljene kako bi se izbjeglo dvostruko normiranje, te kako je pitanje kontrole zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju regulirano odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju. Određivanje područja i broja javnih slavina, zdenaca i crpki za pristup vodi za ljudsku potrošnju osobama s ograničenim pristupom istoj u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, a njihova izgradnja stimulirat će se potporom iz nacionalnih i europskih sredstava. Trenutno priključenost na sustave javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj iznosi 86%, a mogućnost priključka 94%. Priključenost na sustave javne vodoopskrbe iznosi 53%, a mogućnost priključka na ove sustave 57%, dok priključenost na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda iznosi 44%. U pripremi je 60 aglomeracijskih projekata u vrijednosti od 3,45 milijardi eura, od kojih 2 milijarde EU sredstava. S namjerom podizanja energetske učinkovitosti potiče se solarizacija sustava javne vodoopskrbe i odvodnje, kako bi se smanjili troškovi poslovanja pružatelja vodnih usluga. Za vodno komunalne djelatnosti iz NPOO planirana je provedba projekata u vrijednosti od 700 milijuna eura, a završetak aktivnosti koje se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost trebao bi za 200.000 stanovnika Republike Hrvatske osigurati priključenost na sustave odvodnje i za njih 45.000 na sustav javne vodoopskrbe. Dodatna sredstva koristit će se i iz Modernizacijskog fonda za postavljanje solarnih panela. Podsjetio je i kako isporučitelji vode, pa time i krajnji potrošači plaćaju isporučenu, a ne zahvaćenu količinu vode. Ministarstvo i Hrvatske vode potiču pružatelje vodnih usluga na provođenje aktivnosti za smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Uz odvodnju na područjima Nacionalnih i Parkova prirode predstavnik predlagatelja predstavio je primjer rješavanja ovog problema na Plitvičkim jezerima i korištenje prijenosnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te rekao kako bi se ovaj primjer mogao koristiti i u drugim zaštićenim područjima. Odgovorio je kako Institut za vode obavlja zakonom propisane aktivnosti, te bi trebao imati značajnu ulogu u edukaciji vezanoj uz smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Nacionalni akcijski plan za smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu u fazi je rasprave s partnerima, a svako uslužno područje trebalo bi kreirati mjere za smanjenje gubitaka vode koji su u Republici Hrvatskoj vrlo  visoki. U obvezi smo  do kraja 2025. godine donijeti procjenu razine gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, te gubitke svesti na prihvatljivu razinu (oko 20%).

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je  većinom glasova  (5 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Sukladno odredbama članaka 47. i 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za poljoprivredu je na 97. (elektroničkoj)  sjednici Odbora, održanoj 5. travnja 2023. godine, većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) usvojio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Odbor za poljoprivredu održat će tematsku sjednicu s temom „Ponovno pokretanje proizvodnje u tvrtki Petrokemija d.d. tvornica gnojiva.

Obrazloženje:

U skladu s odredbom članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jedna trećina članova Odbora za poljoprivredu podnijela je Odboru za poljoprivredu, dana 29. ožujka 2023. godine Prijedlog za sazivanje sjednice Odbora za poljoprivredu na temu ponovnog pokretanja proizvodnje u tvrtki Petrokemija d.d. tvornica gnojiva.
U skladu s odredbom članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uputila je članovima Odbora, dana 31. ožujka 2023. godine poziv za 97. (elektroničku) sjednicu Odbora za poljoprivredu, koja je održana 5. travnja 2023. godine i predložila da Odbor za poljoprivredu usvoji Zaključak o održavanju tematske sjednice Odbora na temu ponovnog pokretanja proizvodnje u tvrtki Petrokemija d.d. tvornica gnojiva.

Članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) usvojili predloženi Zaključak.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir v.r.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 94. i 95. sjednici održanoj 22. i 23. ožujka 2023. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o gnojidbenim proizvodima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2023. godine. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Prijedlogom akta usklađuje nacionalni s europskim pravnim okvirom, te će se osiguranjem provedbe odredbi Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU na raspolaganje na tržištu, jasnije i preciznije normativno regulirati provedba nacionalnih odredbi o gnojidbenim proizvodima, a što je važno i zbog činjenice da nacionalni zakonski okvir ne prepoznaje sve gnojidbene proizvode koji se stavljaju na tržište.
    
U raspravi je postavljen upit o razlozima nepropisivanja jasnijih procedura provođenja inspekcijskog nadzora jer je praksa pokazala probleme u sankcioniranju postupanja protivnih Zakonu, koji su vezani upravo uz same procedure uzimanja uzoraka. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima zbog kojih su iz ovog akta isključene prekršajne odredbe za osobe koje poljoprivrednim inspektorima ne pruže potrebne podatke, obavijesti i ne osiguraju uvjete za nesmetani rad. Rečeno je kako je Konačnim prijedlogom zakona  napravljena jasna distinkcija između HR i EU gnojidbenih proizvoda, što je dijelom uvjetovano i primjedbama Europske Komisije, te je postavljen upit o razlozima zbog kojih je iz članka 15., koji se odnosi na gospodarske subjekte koji  stavljaju na tržište HR gnojidbeni proizvod, izostavljena obveza da taj gospodarski subjekt mora imati sjedište i adresu u Republici Hrvatskoj, a koja obveza je bila sastavni dio Prijedloga zakona. Postavljen je i upit o nastavku rada Petrokemije d.d. u Kutini.

Ministarstvo poljoprivrede konzultiralo se pri izradi Konačnog prijedloga zakona s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske, koji je, uzimajući u obzir dugogodišnje iskustvo, prakse i procedure koje primjenjuje u provedbi inspekcijskog nadzora, zauzelo stav da nije potrebno propisivati dodatne procedure za provođenje inspekcijskog nadzora, odgovorila je predstavnica predlagatelja. Promjene članka 15. Konačnog prijedloga zakona uvjetovane su primjedbama Europske komisije, a iste se odnose na sprečavanje ograničavanja slobode kretanja roba. U ovom trenutku na tržištu nema poremećaja vezanih uz opskrbu mineralnim gnojivima, a potrebno je osigurati dostatne količine gnojiva svih formulacija do proljetne sjetve, rekao je predstavnik predlagatelja. U Petrokemiji je započela proizvodnja formulacije NPK 15:15:15, a za detaljnije informacije o restrukturiranju Petrokemije d.d. uputio je na obraćanje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GNOJIDBENIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                        

        
PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir        

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 94. i 95. sjednici održanoj 22. i 23. ožujka 2023. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o gnojidbenim proizvodima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2023. godine. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Prijedlogom akta usklađuje nacionalni s europskim pravnim okvirom, te će se osiguranjem provedbe odredbi Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU na raspolaganje na tržištu, jasnije i preciznije normativno regulirati provedba nacionalnih odredbi o gnojidbenim proizvodima, a što je važno i zbog činjenice da nacionalni zakonski okvir ne prepoznaje sve gnojidbene proizvode koji se stavljaju na tržište.
    
U raspravi je postavljen upit o razlozima nepropisivanja jasnijih procedura provođenja inspekcijskog nadzora jer je praksa pokazala probleme u sankcioniranju postupanja protivnih Zakonu, koji su vezani upravo uz same procedure uzimanja uzoraka. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima zbog kojih su iz ovog akta isključene prekršajne odredbe za osobe koje poljoprivrednim inspektorima ne pruže potrebne podatke, obavijesti i ne osiguraju uvjete za nesmetani rad. Rečeno je kako je Konačnim prijedlogom zakona  napravljena jasna distinkcija između HR i EU gnojidbenih proizvoda, što je dijelom uvjetovano i primjedbama Europske Komisije, te je postavljen upit o razlozima zbog kojih je iz članka 15., koji se odnosi na gospodarske subjekte koji  stavljaju na tržište HR gnojidbeni proizvod, izostavljena obveza da taj gospodarski subjekt mora imati sjedište i adresu u Republici Hrvatskoj, a koja obveza je bila sastavni dio Prijedloga zakona. Postavljen je i upit o nastavku rada Petrokemije d.d. u Kutini.

Ministarstvo poljoprivrede konzultiralo se pri izradi Konačnog prijedloga zakona s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske, koji je, uzimajući u obzir dugogodišnje iskustvo, prakse i procedure koje primjenjuje u provedbi inspekcijskog nadzora, zauzelo stav da nije potrebno propisivati dodatne procedure za provođenje inspekcijskog nadzora, odgovorila je predstavnica predlagatelja. Promjene članka 15. Konačnog prijedloga zakona uvjetovane su primjedbama Europske komisije, a iste se odnose na sprečavanje ograničavanja slobode kretanja roba. U ovom trenutku na tržištu nema poremećaja vezanih uz opskrbu mineralnim gnojivima, a potrebno je osigurati dostatne količine gnojiva svih formulacija do proljetne sjetve, rekao je predstavnik predlagatelja. U Petrokemiji je započela proizvodnja formulacije NPK 15:15:15, a za detaljnije informacije o restrukturiranju Petrokemije d.d. uputio je na obraćanje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GNOJIDBENIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                        

        
PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 87. sjednici održanoj 8. veljače 2023. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. siječnja 2023. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, pozdravljen je porast proizvodnje konzumne ribe u šaranskim ribnjacima i rast površina šaranskih i pastrvskih ribnjaka u eksploataciji. Obzirom na porast udjela uzgoja morske ribe, koji u 2020. godini čini gotovo 28% ukupnog ulova i uzgoja morske ribe, rakova, školjkaša i glavonožaca, dok je u 2014. godini iznosio 11,2%, kao i dobre izvozne rezultate u sektoru ribarstva, postavljen je upit jesu li na izvozne rezultate više  utjecala ulaganja u sektor akvakulture ili u sektor ribarstva. Uz navedeno, postavljen je upit o cjenovnoj pristupačnosti ribe za hrvatske građane i samodostatnosti u sektoru slatkovodnog ribarstva. Iako je razvidan nagli trend rasta marikulture u Republici Hrvatskoj, upozoreno je kako, obzirom na bogate vodne resurse, Republika Hrvatska nije u potpunosti iskoristila priliku za razvoj i jačanje uzgoja pastrve, što zahtijeva žurno planiranje programa mjera za jačanje pastrvskog uzgoja. Upozoreno je i na velike štete koje kormorani uzrokuju u slatkovodnim ribnjacima i upitano za aktivnosti koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima kako bi se iste svele na najmanju moguću mjeru. Uz navedeno, ukazano je na važnost primjene novih tehnologija i prelaska na zatvoreni sustav uzgoja, što u bitnome može smanjiti štete. Ukazano je i na potrebu snažnijih kontrola stavljanja ribe na tržište, ali i važnost administrativnog rasterećenja ribara. Postavljen je i upit o  planiranom roku noveliranja Zakona o slatkovodnom ribarstvu, a vezano i uz medijske natpise o problemima s kojima se susreću ribari na Dunavu koji zbog roaminga  nisu u mogućnosti pravovremeno dostaviti izvješće o ulovu, kao i uz  probleme s kojima se susreću ribari u tradicijskom ribolovu.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako su na dobre rezultate sektora akvakulture najveći utjecaj imale mjere Zajedničke ribarstvene  politike za koje je do sada isplaćeno oko 1,6 milijardi kuna od ukupno ugovorenih 2,65 milijardi kuna. U vrijeme COVID krize isplaćeno je više od 200 milijuna kuna za razne mjere potpore sektoru, 75 milijuna kuna isplaćeno je tijekom 2022. godine za reguliranje poremećaja na tržištu. Uštedom sredstava i izmjenom Programa za ribarstvo i akvakulturu osigurano je dodatnih 350 milijuna kuna. Samo za sektor akvakulture, preradu i pristup tržištu ukupno je isplaćeno više od 400 milijuna kn, što je doprinijelo stabilnosti i rastu sektora. Potrošnja ribe kontinuirano raste, pa je ista 2018. godine iznosila 2,5 kg po glavi stanovnika, a 2021. ovaj broj je porastao na 3,2 kg. Zaključio je kako raste proizvodnja i potrošnja proizvoda akvakulture, ali i cijene proizvoda, kao i troškovi proizvodnje. Govoreći o štetama od kormorana, rekao je kako je uvedena naknada štete financirana iz nacionalnog proračuna i europskih sredstava. Posebnog programa za uzgoj pastrva nema, no traže se načini za potporu sektoru. Izmjena Zakona o slatkovodnom ribarstvu planirana je u ovoj godini, a kroz isti će se pokušati odgovoriti na sve izazove s kojima se susreću ribari, pa tako i u tradicijskom ribolovu.  Govoreći o potrebi izvješćivanja o evidenciji izlaska i povratka iz ribolova, kao i evidenciji ulova, rekao je kako ova obveza u morskom ribarstvu postoji već desetak godina, a ista je temeljem Zakona uvedena i za slatkovodno ribarstvo. Ova evidencija osnova je za opravdanje potpora i intervencija koje se isplaćuju proizvođačima. Rekao je kako ribari prije no što krenu u ribolov moraju prijaviti izlazak u ribolov, te kad se vrate iz ribolova trebaju podnijeti izvješće o količinama ribe koje su ulovili, no isto nisu u obvezi napraviti tijekom ribolova. Rekao je i kako je dostava izvješća  važna i za učinkovito upravljanje resursima.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je  (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 87. sjednici održanoj 8. veljače 2023. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. siječnja 2023. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je postavljen upit o očekivanom vremenu u kojemu će se uskladiti pravilnici o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore u ribarstvu i rečeno kako ribari traže odgovor na pitanje zašto se s donošenjem Operativnog programa i pratećih pravilnika čekalo do sada. Upozoreno je i kako se mjera privremene obustave ribolovnih aktivnosti, ali i natječaj za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti moraju pametno planirati uzimajući pri tome u obzir i moguće smanjenje ribolovnih kvota. Zbog navedenog, ali i nesklada između hrvatskih ribarskih kapaciteta i biologije mora u obzir treba uzeti i mogućnosti ribolova u vanjskim vodama u budućnosti. Zbog toga bi, uzimajući u obzir starost hrvatske flote, u okviru mjere trajne obustave ribolovnih aktivnosti trebalo zabraniti rezanje brodova mlađih od trideset godina. U tom smislu veću prednost u bodovanju kod provedbe ove mjere, treba dati starijim brodovima, jer je ovo prilika za hrvatski ribarski sektor da se riješi starijih brodova, što će utjecati i na sigurnost ribara u budućnosti. Upitano je i da li je Ministarstvo radilo procjenu, te postoje li podatci o broju ribara koji su koristili mjeru trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti i onih koji to namjeravaju iskoristiti u budućnosti, te koliko je ova mjera utjecala na ukupni ulov i trend stalnog smanjenja broja ribara. Naglašeno je kako se broj ribara koji obavljaju gospodarski i mali obalni ribolov smanjio za 1170 ribara u razdoblju 2014. - 2021. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja ukupnog ulova i uzgoja morske ribe i drugih morskih organizama u 2021. godini u odnosu na 2020. i upitano koji su razlozi istom, te ima li razloga za zabrinutost. Upitano je i da li je Ministarstvo poljoprivrede zadovoljno kontrolom ribe na tržištu i što se može napraviti kako se smrznuta riba ne bi deklarirala kao svježa i kako takva stavljala na tržište. Radi se o smrznutoj ribi koju distribuiraju hrvatski trgovci-uvoznici, koji su svoje kapacitete opremili sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Upozoreno je kako smrznutu ribu kupuju i nakupci od veletrgovaca, istu stavljaju na tržište kao svježu ribu i tu je praksu potrebno zaustaviti, jer u nekonkurentski položaj dovodi hrvatske ribare.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je dinamika izrade Operativnog programa vezana i uz aktivnosti Europske komisije, a veći dio pravilnika je u pripremi, te se ne očekuju zastoji u isplati sredstava namijenjenih sektoru nakon usvajanja ovog Zakona i usvajanja pratećih pravilnika.  Pravilnicima o privremenom i trajnom obustavljanju ribarskih aktivnosti detaljnije će se urediti način provedbe ovih mjera, a u njihovu izradu bit će uključeni i dionici sektora. Za korištenje mjere trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti završio je javni natječaj i ukupno je podneseno 90 zahtjeva za korištenje ove mjere, dok je javni natječaj za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti u tijeku. Vrijednost ulova u 2017. godini iznosila je 49 milijuna eura, a u 2022. godini preliminarni podatci pokazuju vrijednost od 62 milijuna eura. Zbog stanja stokova cilj Ministarstva poljoprivrede je postići što bolju vrijednost ulova i što održiviji ribolov. Po količini ulova u 2020. godini Hrvatska se nalazi na drugom mjestu u Mediteranu, a primjetan je i rast BDV u hrvatskom ribarstvu za 19%. Prosječna starost hrvatske ribarske flote je 39 godina, što je slično kao i u drugim mediteranskim zemljama. Inspekcija na moru i tržištu može biti bolja, no obzirom na razvedenost hrvatske obale u Republici Hrvatskoj postoji veliki broj „prvih kupaca“, što predstavlja ograničenja u nadzoru iste. Zaključio  je kako se ribarski sektor mora bolje povezati i udružiti, kako bi bio konkurentan te je rekao kako su sredstva za opremanje kapaciteta iz europskog Fonda za pomorstvo i ribarstvo u 95% slučajeva koristili isključivo domaći proizvođači. 
    
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 87. sjednici održanoj 8. veljače  2023. godine prijedlog za provođenje objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (8 glasova „za“) usvojio slijedeći 

Z A K LJ U Č A K

HRVATSKOM SABORU PREDLAŽE SE DONOŠENJE ODLUKE O PROVEDBI OBJEDINJENE RASPRAVE O KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O AKVAKULTURI I KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU

Obrazloženje: 

Uzimajući u obzir sadržajnu povezanost Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi i Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu, Odbor za poljoprivredu, u skladu s odredbom članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu matičnog radnog tijela, predlaže donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o navedenim točkama Dnevnog reda.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                        Marijana Petir

Na temelju članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018., 53/2020., 119/2020. i 123/2020.), a u vezi s člankom 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima („Narodne novine“, br. 81/13), Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici, te Odbor za poljoprivredu, na 86. sjednici, održanoj 2. veljače 2023., donijeli su sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Izvješće Ministarstva poljoprivrede o 3929. sastanku Vijeća Europske unije (poljoprivreda i ribarstvo), održanom 30. siječnja 2023. godine u Bruxellesu.

2.    Poziva se Vlada Republike Hrvatske da na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, koji će se održati u ožujku 2023. godine, pokrene inicijativu za reguliranje rokova trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla (mesa i mesnih proizvoda) na jedinstvenom europskom tržištu.

Domagoj Hajduković                                                                                                                   Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                     PREDSJEDNICA ZA EUROPSKE POSLOVE                                                                          ODBORA ZA POLJOPRIVREDU

OBRAZLOŽENJE

Na temelju članka 10. Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, članka 157. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te članka 10. Poslovnika o radu Odbora za europske poslove, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede podnio je usmeno izvješće o sastanku Vijeća za Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 30. siječnja 2023. godine. Izvješće je podneseno na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove (58. sjednica) i Odbora za poljoprivredu (86. sjednica).
Nakon provedene rasprave, Odbor za europske poslove i Odbor za poljoprivredu jednoglasno su donijeli navedene Zaključke.

HRVATSKI SABOR
Odbor za poljoprivredu
Klasa:    900-01/23-01/01
Urbroj: 6521-16-23-01
Zagreb, 27. siječnja 2023.

EUROPSKA KOMISIJA
g. Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište
gđa Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane
g. Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu

PREDMET: reguliranje rokova trajanja zamrznutog mesa na unutarnjem tržištu EU-a

Poštovani povjerenici Europske komisije,

Trenutno europsko zakonodavstvo ne propisuje/određuje maksimalne rokove trajanja za zamrznute proizvode životinjskog podrijetla koji se nalaze na tržištu EU-a. Prilikom određivanja roka trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, subjekti u poslovanju s hranom procjenjuju kriterije poput vrste životinje od kojih meso potječe, veličine komada mesa, udjela masnoće, vrste pakiranja, metode zamrzavanja i slično, te u okviru svojih HACCP procedura samokontrole provode laboratorijska ispitivanja i studije roka trajanja kojima potvrđuju da proizvod, tijekom roka trajanja koji je odredio, zadržava potrebnu razinu sigurnosti hrane. Razina sigurnosti hrane ne može se poistovjetiti s kvalitetom hrane jer se dužim rokom zamrzavanja gube osnovne karakteristike proizvoda, poput energetske vrijednosti ili okusa, iako je proizvod jestiv.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, s namjerom dobivanja dodatnih informacija o iskustvima drugih država članica, u travnju 2022. godine, preko Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju (ECPRD upit 4018, 5042) postavio upit o praksama propisivanja/određivanja maksimalnog vremenskog roka u kojemu smrznuti proizvodi životinjskog podrijetla mogu biti stavljani na tržište (rok trajanja). Iz odgovora koje smo zaprimili razvidno je kako zbog nepostojanja zakonskog okvira kojim bi se na razini Europske unije reguliralo pitanje roka trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, postoji velika pravna praznina koja pogoduje nepoštenim trgovačkim praksama i izaziva zabrinutost potrošača, a države članice su u nedoumici mogu li i na koji način na nacionalnom nivou propisati/odrediti obvezujuće maksimalne rokove nakon kojih se smrznuti proizvodi životinjskog podrijetla moraju povući s tržišta, a koji bi propisi vrijedili i za proizvode koji se stavljaju na tržište iz drugih država članica, kao i iz trećih zemalja. S namjerom rješavanja ove problematike, neke države članice su u suradnji sa subjektima u poslovanju s hranom izradile preporuke, brošure i vodiče s preporučenim rokovima korištenja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, no ističu kako se radi o neobvezujućim aktima. 

Neaktivnost u rješavanju ovog problema u bitnome utječe na pristupačnost dugo zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla niže kvalitete na jedinstvenom europskom tržištu, što stvara nelojalnu konkurenciju europskim poljoprivrednim proizvođačima, ali i povećava gubitak i rasipanje hrane, što je u suprotnosti s Okvirnom direktivom Europske Unije o otpadu i Strategijom EU-a za izgradnju održivog prehrambenog sustava.

Slijedom navedenog, Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je na svojoj 85. sjednici, održanoj 27.siječnja 2023. godine odlučio od Europske komisije zatražiti poduzimanje aktivnosti na europskoj razini kojima bi se, bez narušavanja pravila jedinstvenog europskog tržišta, jasno utvrdili rokovi trajanja zamrznutog proizvoda životinjskog podrijetla na jedinstvenom europskom tržištu. 

Ovime bi se u bitnome utjecalo i na kvalitetu proizvoda koje konzumiraju Europljani,  a kako je to i planirano ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike i Strategije „od polja do stola“, kojima se potrošačima želi osigurati cjenovno pristupačna, sigurna i visokokvalitetna hrana. Navedeno bi utjecalo i na jačanje kratkih lanaca opskrbe hranom, posredno i na uštedu energije i smanjenje ugljičnog otiska podrijetlom iz transporta i skladišnih kapaciteta, a što je u skladu s ciljevima europskog Zelenog plana.

Članovi Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora sa zanimanjem očekuju odgovore Europske komisije i bili bismo zahvalni ako ih dostavite što prije.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Na znanje:
Europski parlament
- Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, g. Norbert Lins, predsjednik
- Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, g. Pascal Canfin, predsjednik
- Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, gđa. Anna Cavazzini, predsjednica

OBRAZLOŽENJE

Točkom 23. preambule Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. godine o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane utvrđuje se : „Sigurnost i povjerenje potrošača unutar Zajednice i u trećim zemljama od najveće su važnosti. Zajednica je veliki svjetski trgovac hranom i hranom za životinje i kao takva je zaključila međunarodne sporazume o trgovini, te na ovaj način pridonosi razvoju međunarodnih standarda koji podupiru propise o hrani i podržava načelo slobodne trgovine zdravstveno ispravne hrane za životinje i zdravstveno ispravne i zdrave hrane na nediskriminirajući način, slijedeći pravednu i etičku trgovinsku praksu.“
Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane  ističe kako je ostvarivanje visokog stupnja zaštite života i zdravlja ljudi jedan je od temeljnih ciljeva propisa o hrani utvrđen Uredbom (EZ) br. 178/2002. Tom se Uredbom utvrđuju i ostala opća načela i definicije za nacionalne propise o hrani i propise Zajednice o hrani, uključujući i cilj ostvarenja slobodnog kretanja hrane unutar Zajednice. Ovom Uredbom utvrđena su opća higijenska pravila za hranu kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom.
Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od  29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla, ističe se kako određena hrana može predstavljati posebnu opasnost za zdravlje ljudi, zbog čega je potrebno utvrditi određena higijenska pravila. To se prije svega odnosi na hranu životinjskog podrijetla u kojoj su često utvrđene mikrobiološke i kemijske opasnosti. 
Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004  ističe: „Tehnologija koja se koristi za zamrzavanje hrane znatno se razvila u posljednjim desetljećima i naširoko se koristi za unapređenje protoka hrane na unutarnjem tržištu Unije i smanjenje rizika povezanih sa sigurnošću hrane. Međutim, zamrzavanje i naknadno odmrzavanje određene hrane, posebno mesa i proizvoda ribarstva, ograničavaju njihovu moguću daljnju uporabu i mogu imati utjecaja na njihovu sigurnost, okus i kakvoću. S druge strane, zamrzavanje nema takav utjecaj na druge proizvode, posebno na maslac. Stoga, krajnjeg potrošača bi trebalo primjereno informirati u slučaju proizvoda koji je odmrznut.“ Prilogom X. točkom 3. ove Uredbe propisana je obveza označavanja datuma zamrzavanja ili datuma prvog zamrzavanja za smrznuto meso, pripravke od smrznutog mesa i smrznute neprerađene proizvode ribarstva.
Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (Službeni list EU 343/1 od 14. prosinca 2012.) vrednovana je važnost provedbe sustava kvalitete za proizvođače koje se nagrađuju za njihov trud u proizvodnji proizvoda s oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta. Uspostavljen je sustav neobveznih izraza o kvaliteti kako bi se proizvođačima na unutarnjem tržištu omogućilo lakše informiranje o svojstvima poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednosti, a državama članicama dana je mogućnost da provode nacionalna pravila o neobaveznim izrazima kvalitete koji su obuhvaćeni ovom Uredbom.
Službene kontrole uređene su Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Službeni list EU 95/1 od 7. travnja 2017.).

Jedan od temeljnih ciljeva europske Zajedničke poljoprivredne politike je osiguravanje cjenovno pristupačne, sigurne i visokokvalitetne hrane za građane EU-a. Isto se navodi i kao jedan od ciljeva Strategije „Od polja do stola“ - zajamčiti sigurnost opskrbe hranom, hranjivu vrijednost i zaštitu javnog zdravlja te osigurati da svatko ima pristup dostatnoj i održivoj hrani bogatoj hranjivim tvarima koja je u skladu s visokim standardima sigurnosti i kvalitete, zdravlja bilja te zdravlja i dobrobiti životinja i istodobno zadovoljava prehrambene potrebe i preferencije.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici održanoj 25. siječnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o hrani, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. prosinca  2022. godine. 

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja pozitivnim je ocijenjena dopuna članka 12. stavka (3) kojom se hranom neprikladnom za prehranu ljudi smatra i hrana proizvedena od fizičke osobe koja obavlja neregistriranu djelatnost ili u neregistriranim objektima jer se istim smanjuje „siva zona“ i nelojalna konkurencija. Zatraženo je pojašnjenje dopune članka 33. stavkom (8) kojom se predlaže da Ministar nadležan za poljoprivredu, uz prethodnu suglasnost glavnog državnog inspektora, pravilnikom uredi sadržaj, oblik i način navođenja oznaka ili znakova koji omogućuju identifikaciju serije ili lota kojemu hrana pripada, te je postavljen upit tko će i na temelju kojeg ovlaštenja kontrolirati primjenu ovog Pravilnika. Upozoreno je i na nepostojanje zakonskog okvira kojim bi se na razini Unije reguliralo pitanje roka trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, o kojem pitanju će Odbor za poljoprivredu pokrenuti politički dijalog s Europskom Komisijom. Rečeno je i kako je potrebno povećati broj pregleda i kontrola i to osobito u vrijeme turističke sezone u kojoj je primjetan trend odmrzavanja ribe i stavljanja iste na tržište kao svježe ribe, čime se narušava sigurnost potrošača, a ribari se dovode u nepovoljan konkurentski položaj.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je da Ministarstvo poljoprivrede usko surađuje s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske, kako bi se prevare vezane uz hranu svele na najmanju moguću mjeru. Obrazlažući dopune članka 33. stavkom (8) predstavnica predlagatelja rekla je kako već postoji obveza subjekata u poslovanju s hranom koji moraju unutar svog objekta osigurati sljedivost proizvoda, no donošenjem pravilnika isto će se na nacionalnoj razini detaljnije propisati. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je na 85. sjednici, održanoj 27. siječnja 2023. godine većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O HRANI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici održanoj 25. siječnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2022. godine.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi je rečeno kako je, na prijedlog Odbora za poljoprivredu Hrvatski sabor, pri donošenju izmjena i dopuna Zakona o poljoprivredi, usvojio zaključke kojima je obvezao Ministarstvo poljoprivrede da u roku od šest mjeseci, na temelju članka 78. stavka 2. Zakona o poljoprivredi, pokrene postupke izrade i usvajanja općih zahtjeva/standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode namijenjene krajnjim potrošačima, a koji do sada nisu obuhvaćeni nacionalnim propisima, te da pristupi procjeni potrebe prilagodbe važećih pravilnika. Uz navedeno, rečeno je kako bi članak 8. stavak (5) koji se mijenja člankom 6. ovog akta, a koji propisuje obuhvat inspekcijskih nadzora i službenih kontrola u području kvalitete hrane trebalo dopuniti alinejom: - „službene kontrole zahtjeva kvalitete za hranu i hranu za životinje sukladno posebnom zakonu“.  Rečeno je kako bi izmjenama članka 6., koje se predlažu člankom 4. ovog akta, a koje propisuju nadležnost nad inspekcijskim poslovima, odnosno službenim kontrolama koje će obavljati sanitarna inspekcija i granična sanitarna inspekcija trebalo obuhvatiti i „provođenje monitoringa ostataka pesticida“, što je u skladu s člankom 14. stavkom (14) Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, ali i Zakona o provedbi Uredbe o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla. Uz navedeno je rečeno kako se nadležnost za „provođenje monitoringa ostataka pesticida“ koja se, člankom 5 ovog akta, kojim se mijenja članak 7. Zakona, daje veterinarskoj inspekciji, graničnoj veterinarskoj inspekciji i mobilnoj jedinici veterinarskih inspektora ne može poistovjetiti s nadležnostima koje bi trebala imati sanitarna inspekcija. Postavljen je i upit o potrebi povećanja broja kontrola na granici, imajući u vidu da se voće i povrće uvozi iz trećih država u kojima je dozvoljena uporaba pesticida koji nisu dozvoljeni u Uniji, pa su takvi proizvodi u proizvodnji jeftiniji i predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim poljoprivrednicima, ali ujedno i predstavljaju opasnost za zdravlje naših potrošača. Upitano je što se po tom pitanju poduzima, koliko su česti ti nadzori i jesu li utvrđene nesukladnosti. Postavljen je upit o aktivnostima Državnog inspektorata u nadzoru cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u trgovačkim lancima.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je kako je oko 200 inspektora sudjelovalo u nadzoru cijena,  od donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske o nadzoru cijena, pa do 19. siječnja 2023. godine provedeno 1150 nadzora u kojima je utvrđeno 250 slučajeva neopravdanog povećanja cijena. Državni inspektorat kontrolira i konverziju cijena na način da utvrđuje jesu li cijene izražene dvojako, te je li se za konverziju koristio fiksni tečaj. Uz navedeno, do 19. siječnja je bilo 95 slučajeva u kojima su utvrđene nepravilnosti, a samo u tri slučaja se išlo s kaznama (ugostiteljski sektor), dok je 73% nadziranih trgovaca tijekom nadzora vratilo cijene na razinu od 31. prosinca 2022. godine. Može se zaključiti kako je, sukladno aktivnostima tržišne, turističke i inspekcije rada utvrđeno  25% nepravilnosti u ovom segmentu. Rekao je kako su cijene pojedinih proizvoda u određenim djelatnostima rasle do 126%, a u jednom slučaju i 160%.  U sektoru trgovine su kontrole proizvoda utvrdile neopravdana povećanja od 9 – 38%, a u ugostiteljskoj djelatnosti turistička inspekcija je utvrdila povećanja do 30%.
Zaključio je kako se mjera koja se provodi temeljem zaključka Vlade Republike Hrvatske počela realizirati, a kriterijima je, ovisno o postotku u kojemu se dizala cijena, određena i visina kazne.
Sanitarni inspektori proveli su oko 15 500  nadzora, od kojih 7 500 u području hrane i to na više od 5 300 nadziranih objekata, te su u 22,8% slučajeva utvrđene s nepravilnosti. Pri tome se najviše nepravilnosti odnosi na neimanje sanitarnih knjižica, higijenskih minimuma, higijensko stanje objekta, implementacija i provedba HACCP sustava, neprovođenje internih planova. U okviru nadzora ukupno  je uzeto 2 059 uzoraka i utvrđeno 37 nesukladnosti (1,8%). U okviru RASAFF sustava ukupno je bilo 239 nadzora, izdano je 217 obavijesti, a 117 proizvoda je stavljeno van uporabe. Granična sanitarna inspekcija izvršila je 61 000 nadzora pošiljaka, a veterinarska inspekcija oko 16 000 nadzora. Sukladno višegodišnjem planu monitoringa, koji izrađuje Ministarstvo poljoprivrede, uzeto je 4 222 uzoraka, dok su delegirana tijela uzela više od  6 000 uzoraka, pa bi ukupan broj uzoraka veterinarske inspekcije bio oko 10 000 uzoraka, a nesukladnost je utvrđena na 23,4%. Izvijestio je i o aktivnostima Državnog inspektorata kod pojave Bedrenice i influence ptica kod domaće peradi, te pomora pčela u Međimurskoj županiji. Granična veterinarska inspekcija izvršila je 22 000 nadzora samo u pošiljkama, dok je poljoprivredna inspekcija izvršila 11 500 nadzora i utvrdila 8,5% nesukladnosti. Kod nadzora vina je od ukupno  70 uzoraka njih 50% bilo nesukladno, u kontroli meda je od 30 uzoraka njih 13 bilo nesukladno, kod bućinog ulja je od 10 uzoraka 6 bilo nesukladno, a kod maslinovog ulja utvrđeno je 52% nesukladnih uzoraka. Upozorio je kako nesukladne proizvode Državni inspektorat nije u mogućnosti maknuti s tržišta dok god je druga analiza u tijeku. Preko Službe za analitiku i procjenu rizika Državni inspektorat povećat će broj uzoraka i nadzora koji se provode, a Odboru za poljoprivredu dostavit će kompletna izvješća o radu inspekcija iz nadležnosti Odbora za poljoprivredu (poljoprivredne, veterinarske, granične veterinarske, sanitarne, granične sanitarne, fitosanitarne, lovne i šumarske). 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je na 85. sjednici, održanoj 27. siječnja 2023. godine, većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu;

2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                    
            

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici održanoj 25. siječnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. prosinca  2022. godine. 

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja u raspravi je pozitivnim ocijenjeno prihvaćanje prijedloga koje su članovi Odbora za poljoprivredu iznijeli pri raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Kako ne bi došlo do nesporazuma u tumačenju članka 10. kojim se dodaju novi članci 14a i 14.b, u stavku (6) članka 14. b predloženo je da se amandmanom na tekst Konačnog prijedloga zakona, iza riječi „poljoprivredno zemljište“ briše zarez i doda riječ „ili“ čime bi se jasnije propisalo da se radi o obvezi posjedovanja poljoprivrednog zemljišta ili šume ili šumskog zemljišta. Kako je tekstom Konačnog prijedloga zakona propušteno propisati rok u kojemu će ministrica donijeti Pravilnik iz stavka (13) članka 14.b, koji je dodan člankom 10. ovoga Zakona, predloženo je da se amandmanom na tekst Konačnog prijedloga zakona odredi rok od šest mjeseci u kojemu je ministrica dužna donijeti pravilnik o karakterističnim sastojcima iz stavka (4) članka 14.b. U raspravi je, obzirom na prevladavajuću stariju dobnu strukturu hrvatskih poljoprivrednika, predloženo da Ministarstvo poljoprivrede preko informativnih kampanja adresira pitanja važna poljoprivrednicima, poput problema dvostrukog oporezivanja. Postavljen je i upit o stavu Ministarstva poljoprivrede vezanom uz mogućnost podizanja limita za ulazak u sustav poreza na dobit.

Predstavnik predlagatelja zahvalio je na prijedlozima amandmana i rekao kako ih predlagatelj podržava jer će se istima kvalitetnije urediti primjena Zakona  i spriječiti moguće nedoumice u provedbi Zakona. Ministarstvo poljoprivrede će preko savjetodavne službe i informativnih kampanja u narednom razdoblju informirati poljoprivrednike o temama od njihova interesa, kao i o izmjenama i dopunama ovog akta. Ministarstvo se pozitivno očituje i na prijedlog mogućeg podizanja limita za ulazak u sustav poreza na dobit, no isto je predmet financijskog i poreznog sustava, pa je o ovoj temi potrebno postići suglasnost s nadležnim ministarstvom.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je na 85. sjednici, održanoj 27. siječnja 2023. godine većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU

Na tekst Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Odbor za poljoprivredu, većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) podnosi slijedeće

A M A N D M A N E

Amandman 1.
U članku 10. kojim se dodaju novi članci 14.a i 14.b, u stavku (6) članka 14.b iza riječi „poljoprivredno zemljište“ briše se zarez i dodaje se riječ „ili“
Obrazloženje:
Predloženim amandmanom jasno se propisuje da OPG za obavljanje dopunske djelatnosti sakupljanja samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva te kod prerade drva mora imati u posjedu poljoprivredno zemljište ili šumu ili šumsko zemljište.

Amandman 2.
U članku 43. dodaje se novi stavak (3) koji glasi:
(3) Ministar će Pravilnik iz stavka (13) članka 14.b, koji je dodan člankom 10. ovoga Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Obrazloženje:
Kako je tekstom Konačnog prijedloga zakona propušteno propisati rok u kojemu će ministar donijeti Pravilnik iz stavka (13) članka 14.b, koji je dodan člankom 10. ovoga Zakona, ovim amandmanom predlaže se propisivanje roka u kojemu će ministar donijeti predmetni pravilnik.
    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 14. prosinca 2022. godine, Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca  2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, postavljen je upit hoće li provedba ove Strategije smanjiti probleme s kojima se susreću hrvatski poljoprivrednici i to posebno one vezane uz dostupnost širokopojasnog interneta na ruralnim područjima, ali i one vezane uz podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na potpore, a koji su vezani uz neposjedovanje dovoljne razine digitalnih vještina korisnika. Rečeno je kako će donošenje Strategije utjecati na provedbu planova vezanih uz dostupnost širokopojasnog Interneta te je upitano o planiranom roku raspisivanja natječaja na koje se mogu javiti jedinice lokalne samouprave i ukazano je na potrebu žurnog donošenja odluke o linijskoj infrastrukturi koji bi uvelike utjecao i na spremnost operatera za uključivanje u postupke realizacije dostupnosti širokopojasnog interneta na ruralnim područjima. Upitano je mogu li vaučere za digitalizaciju koristiti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, te kada se očekuje javni poziv za iste. Upitano je koliko će stav Europske komisije koji govori da ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa nisu prioritetna ulaganja, pa sukladno istome u programskim dokumentima alokacija predviđena za izgradnju pristupne širokopojasne mreže nije odobrena za financiranje iz VFO 2021 – 2027, utjecati na osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa na ruralnim područjima, i to posebno zbog, kako se u ovom dokumentu navodi, obustavljanja aktivnosti koje su Nacionalnim planom razvoja širokopojasnog pristupa 2021. – 2027., planirane za program potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo visokog kapaciteta. Postavljen je upit jesu li planirani neki drugi izvori financiranja, te kako će se isto odraziti na posebni cilj iz Nacionalnog plana „Uvođenje 5G mreža u ruralna područja“, kojim je planirano da udio ruralnih područja u RH koja su pokrivena 5G mrežama do 2027. godine bude 50%.  Rečeno je i kako je Nacionalno regulatorno tijelo, HAKOM utvrdilo da za postizanje pune brze širokopojasne pokrivenosti ruralnih područja postoji investicijski jaz od 778 milijuna eura, pa je financiranje ovih aktivnosti itekako važno. Uz provođenje Okvirnog nacionalnog programa za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture, za koji su izrađena 72 plana, a u provedbi je 21 projekt, upitano je za rokove provedbe ostalih planova. Uz slabu pokrivenost ruralnih područja mrežama nove generacije,  velikog kapaciteta i brzina, te je ukazano i na nepristupačnost cijene i upitano što se  može napraviti kako bi se u 21. stoljeću stanovnicima i poslovnim subjektima na ruralnim područjima osigurala dostupnosti ovih usluga, jer nije racionalno očekivati primjenu digitalnih alata od naših poljoprivrednika, ako im istovremeno nismo u mogućnosti osigurati osnovu za korištenje ovih alata.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako 63% hrvatskih građana posjeduje osnovne digitalne vještine, što nas svrstava na 9. mjesto u Uniji. S namjerom povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj provodi se OECD projekt, koji bi nakon analize registara koje vode državna tijela, trebao rezultirati preporukama koje će osigurati veću povezanost baza podataka u Republici Hrvatskoj i njihovu dostupnost nadležnih državnim tijelima. Kroz vaučere za digitalizaciju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pruža podršku malom i srednjem poduzetništvo, a informaciju o dostupnosti istih obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nema, no podržava izrečeni prijedlog. Upozorio je i na izazove vezane uz provedbu projekata za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja  i odgovorio kako bi početkom 2023. trebali biti raspisani pozivi na koje će se za provođenje ovih projekata moći javiti jedinice lokalne samouprave. Vezano uz cijenu usluga, odgovorio je kako je Republika Hrvatska pala na ljestvici digitalizacije u Uniji upravo zbog cjenovne nepristupačnosti, što je veliki izazov, osobito u vrijeme energetske krize, kada se zna da Internet troši gotovo 10% svjetske proizvodnje električne energije. Zaključio je kako se cijene usluga ne smanjuju, no povećava se količina usluga koje su dostupne krajnjim korisnicima.  

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE DIGITALNE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2023. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.                   

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 14. prosinca 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca  2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnice predlagatelja, postavljen je upit je li Republika Hrvatska kroz Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike u dovoljnoj mjeri iskoristila činjenicu da se 37% površina nalazi u NATURA 2000 područjima. Uz navedeno istaknuto je kako bi u ovim područjima trebala biti obvezna ekološka proizvodnja ili provedba agroekoloških mjera, što je puno veći potencijal za privlačenje sredstava od aktivnosti planiranih Nacionalnom eko shemom, te je rečeno kako bi ove mjere trebale imati i proizvodni karakter. Postavljen je i upit o aktivnostima planiranim za povezivanje „zelene“ i „plave“ magistrale, a obzirom da nije planiran niti jedan distributivni centar u kojemu bi sudjelovala jedna kontinentalna i jedna jadranska županija. Ukazano je i na potrebu jačanja sustava savjetodavne službe, važnost obrazovanja i iskustva koje bi savjetodavci trebali imati, te je rečeno kako bi primjeni aktivnosti iz Nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike trebale prethoditi mjere za informiranje i tehnička pomoć. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih se požurilo s upućivanjem u proceduru donošenja ovog Konačnog prijedloga zakona. Rečeno je kako Odbor za poljoprivredu već duže vrijeme upozorava na potrebu reguliranja kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na hrvatskom tržištu, kako zbog zaštite domaćih poljoprivrednih proizvođača i sprečavanja nelojalne konkurencije, tako i zbog osiguranja kvalitetne hrane hrvatskim potrošačima. Doprinos ovom nastojanju dala je i  Vlada Republike Hrvatske donošenjem Odluke kojom će osigurala besplatne zdrave obroke za sve osnovnoškolce, a koji bi se trebali dobavljati kroz kratke lance opskrbe hranom s lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Slijedom navedenog, predsjednica Odbora predložila je da Odbor za poljoprivredu,  s namjerom dodatnog osnaživanja ovih nastojanja, u skladu s odredbom članka 165. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloži Hrvatskom saboru usvajanje zaključaka kojima bi se Ministarstvo poljoprivrede obvezalo da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona, na temelju članka 78. stavka 2. Zakona o poljoprivredi, pokrene postupke izrade i usvajanja općih zahtjeva/standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode namijenjene krajnjim potrošačima koji do sada nisu obuhvaćeni nacionalnim propisima koji propisuju zahtjeve kvalitete, te da pristupi procjeni potrebe prilagodbe važećih pravilnika. Predložila je i da Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva održivog razvoja u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona, pokrenu postupke međuresornog usuglašavanja s ciljem prilagodbe postupaka zelene javne nabave kojima bi se osigurala minimalna zastupljenost od 20% ekoloških i integriranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,  proizvoda iz sustava kvalitete registriranih na nacionalnoj i europskoj razini i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom. Predložila je i da sa zaduže Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da u roku od šest mjeseci izvijeste Odbor za poljoprivredu o provedbi ovih zaključaka.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako se svaki prirodni potencijal u Republici Hrvatskoj može još bolje iskoristiti, pa su s tom namjerom i u Nacionalnom strateškom planu za naredno razdoblje planirane nove mjere vezane uz ograničenja u NATURA 2000 područjima, no kako u obzir treba uzeti i europski okvir koji je provedbu nekih mjera prioritetno vezao uz održavanje okoliša i bioraznolikost. Rekla je kako je 616 milijuna kuna kroz NPOO namijenjeno izgradnji distributivnih centara koje bi u budućnosti trebali preuzeti udruženi proizvođači, no to ne isključuje mogućnost jedinica lokalne samouprave da se u realizaciju istih uključe. Europska komisija je nakon dopuna Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP, istaknula kako je Hrvatska značajno unaprijedila aktivnosti vezane uz pružanje savjetodavnih usluga. Uz navedeno u izradi je Nacionalni plan organizacije savjetodavne službe, koji bi uskoro trebao biti u javnom savjetovanju, a za mjere planirane u Strateškom planu izradit će se vodiči kako bi se korisnicima olakšao pristup europskim sredstvima. Zaključno je predstavnica predlagatelja pozdravila prijedloge zaključaka Odbora za poljoprivredu, rekla kako iste podržava, kao i prijedlog uspostavljanja konkretne i bolje suradnje između nadležnih ministarstava u pogledu zelene javne nabave.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (7  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDI

Temeljem članka 165. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za poljoprivredu jednoglasno (7 glasova „za“) predlaže Hrvatskom saboru usvajanje sljedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede  da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona, na temelju članka 78. stavka 2. Zakona o poljoprivredi, pokrene postupke izrade i usvajanja općih zahtjeva/standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode namijenjene krajnjim potrošačima koji do sada nisu obuhvaćeni nacionalnim propisima koji propisuju zahtjeve kvalitete, te da pristupi procjeni potrebe prilagodbe važećih pravilnika.
2. Zadužuju se Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva održivog razvoja da u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona, pokrenu postupke međuresornog usuglašavanja s ciljem prilagodbe postupaka zelene javne nabave kojima bi se osigurala minimalna zastupljenost od 20% ekoloških i integriranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,  proizvoda iz sustava kvalitete registriranih na nacionalnoj i europskoj razini i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom.
3. Zadužuju se Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da u roku od šest mjeseci izvijeste Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora o provedbi ovih zaključaka.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 82. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnice predlagatelja, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili uvođenje obveze poboljšanja pristupa vodi za ljudsku potrošnju i to posebno za ranjive i marginalizirane skupine i istaknuli kako će provedba istoga zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u proračunima jedinica lokalne samouprave. Pozitivnim je ocijenjeno i uvođenje obveze procjene rizika i procjene gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe, što bi u bitnome moglo smanjiti postojeće gubitke. Rečeno je kako bi ovaj akt uz brdsko planinska područja, otoke i prometno nepovezana područja trebao prepoznati i probleme pristupa vodi na području Slavonije, ali i potrebu intenziviranja aktivnosti koje provode načelnici i gradonačelnici s namjerom osiguranja pristupa vodi za ljudsku potrošnju. Upozoreno je i na još uvijek prisutno neodržavanje sustava kanalske mreže od strane nekih jedinica lokalne samouprave, što uzrokuje bujanje rijeka, a u konačnici i poplave. Postavljen je upit o trenutnom stanju i načinima rješavanja problema s visokim razinama arsena u vodi za ljudsku potrošnju na osječkom području. Rečeno je i kako su neke jedinice lokalne samouprave osiguravale besplatne priključke na sustave javne vodoopskrbe, no i da su neki priključci, zbog udaljenosti od vodoopskrbne mreže stvarali dodatno financijsko opterećenje za jedinice lokalne samouprave. U tom smislu pozdravljen je prijedlog da se voda namijenjena za ljudsku potrošnju osigurava i iz slavine postavljene na javnom prostoru, no rečeno je kako bi ovim aktom trebalo odrediti kolika treba biti udaljenost od slavine na javnom prostoru do krajnjeg korisnika.  Uz članak 4. kojim se mijenja članak 5. Zakona o vodama, a kojim se uređuje pitanje upravljanja vodama, rečeno je kako bi ciljevi upravljanja vodama trebali obuhvatiti i posebni interes zajednice, a kako je to regulirano točkom 32. preambule Direktive o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike. Isto bi utjecalo na povećanje adsorpcijskog kapaciteta naših rijeka, povećala bi se protočnost i plovnost rijeka, a što bi rezultiralo gospodarskom zaposlenošću kapaciteta i ljudi i osiguralo priliv sredstava od eksploatacije mineralnih sirovina, te u bitnome utjecalo na smanjenje pojavnosti poplava. Rečeno je kako je u budućnosti za osiguranje upotrebljivosti slivova i plovnosti rijeka potrebno pronaći održivo rješenje  jer će u suprotnom ulaganja koja su planirana u riječne luke biti bespredmetna, te bi u tom smislu bilo dobro koristiti iskustva drugih država članica kako bi se osigurala plovnost rijeka i riječni promet. Zatraženo je obrazloženje koliko će novopredloženi članak 97a, koji propisuje obvezu utvrđivanja i sastavljanja popisa osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi za ljudsku potrošnju, utjecati na osiguranje dostupnosti vode za ljudsku potrošnju, te radi li se samo o prikupljanju podataka i izvještavanju o istima ili postoji dugoročni cilj kojim bi se osigurala dostupnost vode za ljudsku potrošnju. Uz članak 97a stavak (5) postavljen je upit odnosi li se predložena mogućnost prenošenja poslova upravljanja građevinama iz stavka 1. točaka 4. i 5. na javne isporučitelje vodnih usluga ili treće osobe uz naknadu troškova upravljanja, na javne slavine, zdence i crpke koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe. Uz članak 13. kojim se predlaže izmjena članka 105. stavka 2. upitano je hoće li ova izmjena u praksi značiti da će javni isporučitelj na prijedlog jedinice lokalne samouprave moći automatski uvesti naknadu za razvoj. Obzirom na odgodu primjene Uredbe o visini naknade za korištenje voda do 1. siječnja 2024. godine, postavljen je upit o opravdanosti najavljenog povećanja cijene vode u Gradu Zagrebu.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako u Republici Hrvatskoj 94% stanovnika ima pristup vodi iz javne vodoopskrbe, a 86% stanovnika je spojeno na sustav javne vodoopskrbe, Primarni cilj je osiguranje kvalitetne vode za piće, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a u naseljima s malim brojem stanovnika strijemi se izgradnji individualnih vodoopskrbnih sustava ili osiguranju dostupnosti vode iz javnih slavina, a što bi trebalo biti sastavnim dijelom Plana gradnje javnog isporučitelja vodnih usluga. U Gradu Osijeku osigurani su parametri iz Direktive o vodi za ljudsku potrošnju, napravljen je uređaj za kondicioniranje vode kojim se odvaja arsen koji je nastao prirodnim putem. Jedinica lokalne samouprave, u skladu s Direktivom o vodi za ljudsku potrošnju, sama treba odrediti položaj slavine kojom će na javnom prostoru osigurati dostupnost vode za ljudsku potrošnju, vodeći brigu o klimatskom i geografskom području jedinice lokalne samouprave. U Zakonu o vodama nije zabranjena eksploatacija šljunka i pijeska, isto je moguće ukoliko to služi održavanju rijeka i plovidbi, no potrebna je odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš. Agencija za vodne puteve i Hrvatske vode već provode procjene utjecaja na okoliš na nekim dionicama hrvatskih rijeka, pa će se kroz Plan upravljanja vodama planirati usluga održavanja voda od strane licenciranih tvrtki.  U tom smislu podsjetila je i na aktivnosti nevladinih udruga, kao i odluke nadležnog suda o potrebi provedbe dodatne procjene utjecaja na okoliš, što privremeno zaustavlja eksploataciju na nekim rijekama, pa je potrebno pronaći balans između aktivnosti nevladinih udruga i aktivnosti koje se provode.

Evidencija osoba koje nemaju pristup vodi za ljudsku potrošnju pružit će detaljnije informacije o njihovim potrebama. Mogućnost prenošenja poslova upravljanja građevinama iz stavka 1. točaka 4. i 5. odnosi se na građevine koje nisu u sustavu javne vodoopskrbe, što je pozdravljeno od strane jedinica lokalne samouprave. Javni isporučitelj vodnih usluga može na prijedlog jedinica lokalne samouprave predložiti uvođenje naknade za razvoj kojim se sufinanciraju projekti javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Najava Grada Zagreba o poskupljenju cijena vodne usluge ne može se povezivati s Uredbom o visini naknade za korištenje voda, čija primjena je odgođena do 1. siječnja 2024., a dodatno je iz NPOO osigurano 64 milijuna kn za projekte koji se odnose na smanjenje gubitaka u vodoopskrbnom sustavu. Grad Zagreb nije sustavno ulagao u sanaciju gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, a dio problema mogao bi se riješiti i kroz aglomeraciju Zagreb uz pomoć 400 milijuna kuna kojima bi se sanirala tzv. nulta zona javne vodoopskrbe u Gradu Zagrebu. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 79. sjednici održanoj 30. studenoga 2022. godine Prijedlog strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenoga  2022. godine. Odbor je Prijedlog Strategije,  razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, a vezano i uz tematske sjednice Odbora za poljoprivredu o mogućnostima unapređenja ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj i povezivanja poljoprivredno-prehrambenog s turističkim sektorom u Republici Hrvatskoj, upitano je o planovima Ministarstva turizma i sporta za jačanje ruralnog turizma. Rečeno je kako bi zbog poticanja istoga trebalo planirati porezne olakšice i druge vrste potpora, ali i dodatne zvjezdice/ suncokrete za pružatelje usluga u ruralnom turizmu i to posebno za one koji nude isključivo domaću, lokalno proizvedenu hranu, a što bi poticajno djelovalo i na „nove pružatelje“ ovih usluga. Istaknuto je kako bi Strategija trebala dati jasne odrednice o ulozi ponude lokalno proizvedene hrane u turističkoj ponudi, pa tako i njenog brendiranja kao alata za bolje pozicioniranje u turističkoj ponudi. Uz navedeno, istaknuto je kako  74% turista s naših najznačajnijih emitivnih tržišta želi da im se u destinaciji nudi lokalna hrana i piće, pa su prepoznatljiva, autentična eno i gastro ponuda,  uključujući ekološke i proizvode s oznakama izvornosti, potencijal koji treba snažnije iskorisitit u Republici Hrvatskoj.  Zbog izostanka realizacije sinergije turističkog sektora s dionicima u lancu vrijednosti hrane upitano je može li se kroz provedbu ove Strategije iskoristiti potencijali međusektorskog povezivanja. Upitano je razmišlja li se o izradi Strategije ruralnog turizma i kreiranja nacionalne oznake kvalitete za proizvode hrvatskog sela te hoće li se ovom Strategijom osigurati veća zastupljenost domaćih proizvoda u ukupnoj, a posebno u ponudi hotelskih lanaca. Pozitivnim je ocijenjena važnost razvoja koncepta multimodalnosti i pametne mobilnosti uz razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava temeljenih na brzom internetu i dobroj pokrivenosti prostora kvalitetnim signalom i ulaganja u prometnu infrastrukturu, no rečeno je kako su za razvoj ruralnog turizma ključna ulaganja u cestovnu infrastrukturu kojom bi se olakšao pristup lokacijama pružatelja usluga u ruralnom turizmu. Pohvaljen je prijedlog osnivanja Međuministarskog vijeća za turizam kroz koje će se osigurati međuresorna suradnja. Rečeno je kako su napravljeni veliki iskoraci u izgradnji turističke infrastrukture, uključujući i prometnu infrastrukturu na ruralnim područjima u nekim dijelovima Republike Hrvatske, no prisutni su i nedostatci u kvaliteti smještajnih kapaciteta. Isto zahtijeva preispitivanje trenutne kategorizacije objekata, ali i osiguranje dodatnih sredstava za unapređenje smještajnih kapaciteta. U tom smislu upitano je i o provedbi natječaja financiranih iz NPOO u sektoru turizma, koji su uvjetovani obvezom posjedovanja važeće građevinske dozvole.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako će ova Strategija biti podloga za izradu Akcijskog plana razvoja održivog turizma u kojemu će se specificirati aktivnosti i mjere koje će se provoditi u svim turističkim sferama. Turizma je dao veliku podršku sektorima vinarstva i maslinarstva, po čemu smo postali prepoznatljivi u svijetu, no potrebna su daljnja ulaganja kako bi se zagarantirala sigurnost opskrbe domaćim proizvodima, što trenutno predstavlja najveće ograničenje za njihovu veću zastupljenost u turističkoj ponudi. Istome će pripomoći i izgradnja Logističko distributivnih centara koji su planirani u svim regijama Hrvatske. S ciljem povećanja udjela domaćih lokalno proizvedenih proizvoda u turističkoj ponudi, kroz natječaje planira dodatno bodovanje za objekte koji ove proizvode nude u svojoj ponudi. Potrebna je suradnja svih razina vlasti, s tim ciljem je napravljena reforma turističkog sektora koja je omogućila decentralizaciju donošenja odluka kako bi jedinice lokalne samouprave dobile veće ovlasti, mogućnost kreiranja odluka u turističkom sektoru, ali i kako bi se uključili u realizaciju infrastrukturnih projekata potrebnih za razvoj ruralnog turizma. Natječaji za provođenje aktivnosti koje se financiraju iz NPOO otvoreni su do veljače 2023. godine, a uvjet posjedovanja važeće građevinske dozvole postavljen je zbog limitiranog vremena za iskorištenje sredstava iz NPOO. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA DO 2030. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 79. sjednici održanoj 30. studenoga 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o zdravlju životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga  2022. godine. 

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o Konačnom prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je pozitivnim ocijenjena izmjena kojom se omogućava proglašavanje zona ograničenja rješenjem, umjesto naredbom, što će osigurati učinkovitiju reakciju na izbijanje bolesti, kao i detaljnije propisivanje obveza subjekata u zonama ograničenja vezanih uz premještanje životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. Uz novi stavak 5. članka 111., rečeno je kako se odredbe ovog Zakona odnose i na proizvode životinjskog podrijetla, pa je predloženom dopunom trebalo obuhvatiti i ove proizvode ukoliko isti ne udovoljavaju zahtjevima sljedivosti, zdravstvenom statusu ili su nepoznatog podrijetla. Vezano uz pojavu bedrenice u Lonjskom polju i ptičje gripe na području Zagrebačke županije, kao i navode vlasnika životinja koji govore da se  kasnilo s poduzimanjem mjera, postavljen je upit bi li sustav bio učinkovitiji da se je u provedbu mjera uključilo Ministarstvo unutarnjih poslova i Civilna zaštita. Rečeno je i kako bi veterinari trebali obaviti pregled životinja prije no što se iste upute na neškodljivo zbrinjavanje jer bi ovakvi pregledi mogli biti rano upozorenje na pojavu bolesti i da nije dobro što je sva odgovornost prebačena na vlasnike životinja. Upozoreno je i na još uvijek postojeći problem domaćih životinja o kojima vlasnici ne brinu, ali i potrebu jasnog određivanja nadležnosti za provedbu sankcija prema neodgovornim vlasnicima i utvrđivanja nadležnosti postupanja s njihovim životinjama (zbrinjavanja).

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako su kod pojave bedrenice i ptičje gripe sve službe bile pravovremeno na terenu i djelovale sukladno odredbama Zakona i Naredbe, a pojava ptičje gripe bila je prostorno ograničena na manja područja i to kod vlasnika koji drže manji broj životinja. Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako veterinar nije prisutan kod odvoza životinja jer se radi o već uginulim životinjama, pa isto nije potrebno.  U narednom razdoblju potrebno je educirati i informirati posjednike životinja kako bi se spriječila pojava bolesti, a isto je moguće i kroz veterinarske preglede gospodarstava koji nisu zamišljeni samo kao kontrolni već i preventivni. Ministarstvo je svjesno problema napuštenih i životinja o kojima vlasnici ne vode brigu, te kroz međuresornu suradnju, suradnju s jedinicama lokalne samouprave i rad veterinarskih inspektora isto se nastoji regulirati.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (9  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZDRAVLJU ŽIVOTINJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 78. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine  Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2022. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je postavljen upit hoće li doći do smanjenja iznosa izravnih potpora koje se isplaćuju poljoprivrednicima. Upitano je mogu li se u budućnosti proizvodno vezana plaćanja isplaćivati za proizvodnje u kojima nismo samodostatni, te je li moguća isplata potpora u tekućoj godini. Upozoreno je kako se iz odluka o pravu na potpore ne može iščitati za koju potporu je poljoprivrednik ostvario pravo, te je isto potrebno jasnije regulirati. Upitano je i za stav Ministarstva poljoprivrede o povijesnim pravima. Postavljen je upit o sredstvima namijenjenim za prevenciju šteta,  posebno onih koje nastaju u kratkim vremenskim intervalima kao što su to bujične poplave u Istri. Upitano je i o sredstvima namijenjenim za ukupne štete u poljoprivredi i štete koju divljač prouzroči na poljoprivrednim usjevima i nasadima.  Postavljen je upit o opravdanosti ulaganja u dovodni melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja. Kako pčelarima u okviru Strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike nisu osigurana sredstva za nabavku šećera, upitano je hoće li se ista kompenzirati kroz neku drugu mjeru. Imajući u vidu da naredne godine ističe moratorij za prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, upitano je jesu li u Proračunu osigurana sredstva za realizaciju prava prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države. Pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava za nerazvrstane ceste na području Banovine, te je rečeno kako je ova sredstva potrebno povećati i u provedbu ovih aktivnosti uključiti Općinu Majur i Grad Glinu. Pozitivnim je ocijenjeno i povećanje sredstava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, zatraženo je objašnjenje pokazatelja rezultata istih u 2023., 2024. i 2025 godini i informacija o općinama i gradovima koji su se odazvali javnom pozivu Ministarstva iskazujući interes za komasaciju. Zatraženo je obrazloženje za smanjenje sredstava na poziciji državnih i de minimis potpora i državnih potpora u ribarstvu. Upitano je jesu li ovim Proračunom osigurana sredstva za financiranje privatne savjetodavne službe i Hrvatske agronomske komore koja bi trebala pružati usluge privatne savjetodavne službe. Kako su rebalansom proračuna, a prema podatcima iz Analitičkog prikaza podprojekata koji se financiraju iz sredstava EU, proračunska sredstva Ministarstva poljoprivrede smanjena za 45,1 milijun eura, a ovim se prijedlogom ista smanjuju za dodatnih 45,8 milijuna eura, što čini ukupno smanjenje od 90,9 milijuna eura na stavci Ministarstva poljoprivrede, zatraženo je obrazloženje tog smanjenja. Upitano je i o razlozima 20% smanjenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i upitano je li isto uvjetovano dinamikom realizacije projekata te je li istu moguće ubrzati. Upitano je i koliko je do sada logističko distributivnih centara ugovoreno iz NPOO, na kojem području i u kojem iznosu. Upitano je zašto ovim proračunom nisu osigurana sredstva za oprašivačku ulogu pčela. Upitano je i o razlozima smanjenja sredstava za provedbu operacija unutar CLLD Strategije i rečeno kako planirana sredstva neće biti dostatna za sve aktivnosti koje provode LAG-ovi te je li planiran neki drugi izvor njihovog financiranja. Pozdravljeno je povećanje potpora za kompenzaciju rasta cijene energenata za sektor prerade, pomoć proizvođačima zbog elementarnih nepogoda i nepovoljnih događaja, te sredstava za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranje hrane. Upitano je i u kojoj fazi je izgradnja sustava i uspostava banke hrane, te koji će biti model njenog funkcioniranja. Pozitivnim je ocijenjeno uvođenje nove stavke održavanja šumskih i protupožarnih prometnica koja će rezultirati i manjom pojavnošću požara u šumama. Upitano je u kojoj je fazi izrada Nacionalne strategije biogospodarstva i rečeno kako bi iznos od 39.000 eura za promociju biogospodarstva trebalo povećati obzirom da Republika Hrvatska ima najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u Uniji. Postavljen je i upit o planovima za projekte navodnjavanja u 2023. godini, te koji su razlozi planiranog manjka od 33 milijuna eura na računu prihoda i rashoda Hrvatskih voda za sljedeću godinu.

Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je kako se radi o dobrom ulaganju jer je zahvaljujući dovodnom melioracijskom kanalu za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja spriječena devastacija ribljeg fonda i popravljeno biološko stanje u Bosutu, a voda se ubacivala u Bosutsko polje što je omogućilo navodnjavanje. 17 projekata financiralo se iz Programa ruralnog razvoja, a gotovo 7000 ha diljem Hrvatske dostupno je za navodnjavanje. Planirani deficit na računu prihoda i rashoda Hrvatskih voda za 2023. uvjetovan je eskalacijom cijena radova u vodnom gospodarstvu, a na razini sustava pokušat će se realizirati uštede u 2023. godini. Za prevenciju bujičnih poplava na području  Istre i Kvarnera koristi se 13% ukupno raspoloživih sredstava. Predstavnica Ministarstva poljoprivrede odgovorila je kako će očekivana prosječna potpora biti 131 euro/ha, što je niže nego do sada isplaćivana potpora, što ne znači da će poljoprivrednici dobiti manje sredstava jer im na raspolaganju stoje i druge potpore. Razlozi su nešto niža sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike, a Ministarstvo poljoprivrede nije planiralo 15% sredstava prebacivati iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja, kao što je to bila dosadašnja praksa. Analize su pokazale da je II stup onaj koji donosi preobrazbu hrvatskoga sela, a uz navedeno potrebno je povećati pravičnost plaćanja. Slijedom istoga, malim poljoprivrednicima neće se smanjiti sredstva jer je planirana dvostruko veća preraspodjela na prvih 30 ha, pa je očekivano dodatno plaćanje za ove poljoprivrednike još 110 eura.  Još se ne mogu planirati isplate potpora do kraja godine zbog kadrovskih ograničenja i obima poslova i obveza koje obavljaju djelatnici Agencije. Omotnica za izravna plaćanja iznosi 281 milijun eura, a proizvodno vezana plaćanja iznose maksimalnih 15% od izravnih plaćanja i usmjerena su prema posebno osjetljivim sektorima.   Uz povijesna prava odgovorila je kako nije moguće utvrditi novu referentnu godinu, no radi se na konvergenciji i očekuje se kako bi se u 2026. godini u potpunosti mogla izjednačiti prava na plaćanja. Ukupna omotnica za pčelarski sektor je značajno povećana (60%), a ukoliko bude potrebe osigurat će se nacionalna potpora za nabavku šećera za prihranu pčela. Za štete u poljoprivredi osigurano je 10 milijuna eura godišnje, a ista se mogu povećati sukladno potrebama. Za pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta Ministarstvo poljoprivrede nije planiralo sredstva, no ukoliko se ukaže potreba za kupnju strateški značajnog poljoprivrednog zemljišta, za isto će se iznaći potrebna sredstva.  Vezano uz štete koje počini divljač na usjevima i nasadima, rekla je kako nije pronađeno cjelovito rješenje, no pokrenuta je izmjena Zakona o lovstvu, pa se nada iznalaženju rješenja. Sredstva za nerazvrstane ceste na području Banovine će se tijekom godine povećavati.  Vezano uz upit o komasaciji, tijekom 2023. godine  pristupit će se izradi projektno tehničke dokumentacije i radu povjerenstava, a za ostale godine provjerit će je li došlo do pogreške kod ciljane vrijednosti, o čemu će naknadno izvijestiti. Za pilot projekte komasacije javile su se  23 jedinice lokalne i područne samouprave s iskazanim interesom za komasaciju 46.000 ha, potom je usvojen Zakon, izrađen Pravilnik i Program komasacije, a sada slijedi javni poziv za provođenje komasacije. Državne i deminimis potpore su smanjenje jer su osigurana značajna sredstva za izvanredne mjere pomoći ove i narednih godina i nove pozicije poput ulaganja u gospodarsku i ribarsku infrastrukturu, a dio sredstava osiguran je kroz Nacionalni strateški plan u okviru ZPP. Vezano uz smanjenje sredstava za ruralni razvoj, rekla je kako je to uvjetovano usporenom investicijskom aktivnošću, te je isti planiran realno. Smanjenje sredstava za provođenje CLLD Strategije uvjetovano je ubrzanjem isplata, pa je za sljedeću godinu planiran manji iznos sredstava. 15 milijuna eura osigurano je za formiranje banke hrane, a 15 milijuna eura za ostale posrednike u lancu opskrbe, poziv će biti završen do kraja godine, a izabran je model županijskih-regionalnih banaka hrane koje će objediniti jedan nacionalni informacijski sustav. Pokrenuta je izrada Akcijskog plana za protupožarnu zaštitu, koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine, pa su zbog toga osigurana i sredstva za održavanje šumskih i protupožarnih prometnica. Ministarstvo poljoprivrede započelo je izradu Nacionalne strategije biogospodarstva i neće biti potrebna dodatna sredstva za njegovu promociju. Tijekom 2023. planirano je utrošiti više od 12 milijuna eura u logističko distribucijske centre za voće i povrće, jedan logističko distributivni centar je već ugovoren, a za jedan je dokumentacija u fazi obrade, te bi sredstva trebala biti utrošena do ožujka 2026. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“, 1  glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
-  Financijski plan Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-  Financijski plan HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 78. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 77. sjednici održanoj 4. studenoga 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je istaknuto kako pri donošenju Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ali i u njegovoj provedbi nije provedena procjena utjecaja donošenja i naknadne procjene provedbe propisa, te kako ovaj Zakon predstavlja dodatno administrativno opterećenje za poljoprivredne proizvođače. Upitano je i imaju li nositelj ili član OPG kao nositelji dopunske djelatnosti obvezu plaćanja doprinosa ukoliko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima ekonomsku veličinu veću od 3000 eura. U tom smislu ukazano je i na različita postupanja nadležnih poreznih uprava, ali i na rješenja koja nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost, dobivaju od poreznih uprava, temeljem kojih su obvezni platiti doprinose za koje su već izdvojili sredstava temeljem ostvarivanja osobnog dohotka na drugom radnom mjestu. Upozoreno je kako se radi o dvostrukom oporezivanju, te je ove prakse potrebno regulirati i ujednačiti postupanja nadležnih poreznih uprava. Postavljen je i upit o značenju riječi „karakteristični sastojci“, koja se predlaže novim člankom 14. b) stavkom 4., te je upozoreno da bi isto moglo izazvati probleme u provedbi. Rečeno je i kako bi se ovim aktom trebalo jasno definirati udio proizvoda koji se mogu kupovati od drugih OPG-a ili obrta, a kako bi se spriječila  mogućnost „sive“ ekonomije. Rečeno je i kako obveza isticanja naziva OPG-a stvara dodatne financijske obveze za poljoprivrednike, predstavlja novi namet, neispunjavanje obveze podložno je kažnjavanju, a isto nije obveza utemeljena na europskim pravilima pa nema razloga da se ovom obvezom opterećuju naši poljoprivrednici. Upitano je i koje su to pravne praznine na koje se predlagatelj poziva u obrazloženju članka 14. koji se odnosi na „Naziv OPG-a“. U raspravi je rečeno i kako bi se trebalo razmišljati o korištenju QR kodova koji bi mogli pružiti više informacija o radu OPG-a. Uz člankom 16. predloženo registriranje dva ili više OPG-a na istoj adresi sjedišta, upitano je tko će provjeravati radi li se o zasebnim obiteljskim kućanstvima koja resurse koriste odvojeno i nepovezano. U tom smislu rečeno je i kako je potrebno osmisliti model za zajedničko korištenje proizvodnih resursa, a ne predlagati mogućnost kažnjavanja za obavljanje poljoprivrede proizvodnim resursima koji nisu upisani u upisnih OPG-a, što se predlaže člankom 42. Pri tome treba uzeti u obzir i da mladi i novi poljoprivrednici ne raspolažu potrebnom mehanizacijom, pa im je obavljanje poljoprivredne djelatnosti potrebno olakšati, između ostaloga i korištenjem zajedničkih proizvodnih resursa. Ovakovim prijedlogom neće se riješiti problem višestrukog korištenja potpora, pa je do izrade Konačnog prijedloga zakona potrebno kreirati model koji će istovremeno omogućiti zajedničko korištenje proizvodnih resursa i spriječiti umjetno stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava.  Rečeno je i kako bi, obzirom na rast cijena, limit za ulazak u sustav poreza na dobit trebao biti viši od 300.000 kn, te je predloženo da se isti veže uz rast cijena žitarica. Rečeno je i kako je članak 10. ovog akta, kojim se dodaje članak 14b, a koji se odnosi na reguliranje dopunske djelatnosti sakupljanja samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva potrebno doraditi, u dijelu koji se odnosi na obvezu posjedovanja šume ili šumskog zemljišta, jer ne raste sve samoniklo bilje u šumi i na šumskom zemljištu. Zbog trenda rasta cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, u raspravi je pohvaljen prijedlog dopune članka 35. kojim će se visina izuzeća od ovrhe na novčanim sredstvima OPG-a koji posjeduju žive životinje propisivati na godišnjoj razini, a ne kroz odredbe Zakona, kako je to propisano važećim Zakonom.

Predlagatelj je odgovorio da sukladno preporuci Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske nije rađena prethodna procjena učinka propisa prije izrade Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.  Nositelji poljoprivrednih gospodarstava kojima poljoprivreda nije primarna djelatnost i koji doprinose plaćaju iz prihoda ostvarenih drugim radom, nisu u obvezi plaćanja doprinosa. Ministarstvo poljoprivrede nema saznanja o „dvostrukom“ oporezivanju vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i o istome će zatražiti obrazloženje Ministarstva financije i Ministarstva zdravstva. „Karakteristični sastojci“ koji se predlažu člankom 14b stavkom (4) propisani su podzakonskim aktom i do sada nije bilo prijavljenih problema u njihovoj provedbi. Uz obvezu isticanja naziva OPG-a, predstavnik predlagatelja odgovorio je kako će isto doprinijeti njihovoj reprezentativnosti i prepoznatljivosti. Ministarstvo poljoprivrede će u komunikaciji s Ministarstvom financija razmotriti mogućnost podizanja praga za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost i dodatno razmotriti izričaj obavljanja dopunske djelatnosti sakupljanja samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva. Zbog prijepora u korištenju europskih sredstava potrebno je razgraničiti korištenje proizvodnih resursa između obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava registriranih na istoj adresi. U tom smislu će svi podatci i registri o proizvodnim resursima OPG-a biti na raspolaganju Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kako bi se jasno definirali proizvodni resursi kojima pojedini OPG raspolaže i ograničilo umjetno stvaranje uvjeta za ostvarivanje prava plaćanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
2.Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 77. sjednici održanoj 4. studenoga 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je ukazano na potrebu institucionalne podrške kroz koju bi se poljoprivrednicima ukazalo na važnost udruživanja i vratilo povjerenje poljoprivrednika u zadružni sustav, te kojim bi se trebala osigurati konkurentnost i bolja tržišna orijentiranost poljoprivrednika. U tom smislu, rečeno je i kako model proizvođačkih organizacija nije u potpunosti odgovorio na izazove vezane uz jačanje udruživanja poljoprivrednika iako im je kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske dana prednost u ostvarivanju prava na korištenje europskih sredstava, kao što je to bio primjer natječaja za izgradnju skladišnih kapaciteta. Postavljen je upit o iskorištenosti sredstava, koja su u prvom stupu Zajedničke poljoprivredne politike bila namijenjena sektorskom udruživanju proizvođača voća i povrća, a vezano i uz stalne prigovore voćara i povrćara o njegovoj lošoj provedbi. Istaknuto je i kako se, sukladno ovom prijedlogu, planira donošenje većeg broja pravilnika, što predstavlja dodatno normiranje kojim se opterećuju poljoprivrednici, pa je isto  trebalo izbjeći jasnijim propisivanjem odredbi u sklopu ovog akta. Zbog trenutne krize i nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta rečeno je kako bi se položaj poljoprivrednika kojima je poljoprivreda osnovna djelatnosti i onih koji se poljoprivredom bave kao dodatnom djelatnošću, trebalo izjednačiti po pitanju pristupa europskim sredstvima. U budućim natječajima je, zbog rasta cijena poljoprivredne mehanizacije potrebno omogućiti i nabavku korištene poljoprivredne mehanizacije, a što će posebno pomoći malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Istaknuto je kako je ovim aktom trebalo predvidjeti sredstva i izvor sredstava za financiranje Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike i jasnije propisati aktivnosti Nacionalne mreže. Ukazano je i na važnost prepoznavanja i vrednovanja oprašivačke uloge pčela, a uzimajući u obzir da se intervencije koje se planiraju u Nacionalnom strateškom planu za sektor pčelarstva većim dijelom odnose na mjere nabavke mehanizacije i opreme, a koje su se provodile u prethodnom razdoblju i u kojima su pčelari već zadovoljili svoje potrebe. Člankom 22. propisane su provjere organoleptičkih svojstava djevičanskih maslinovih ulja te je upitano postoje li u Republici Hrvatskoj ovlašteni profesionalni paneli koji provode ove analize. S tim u vezi rečeno je i kako bi iste provjere trebalo provoditi i na medu, ali i na svježem mesu, te je ukazano kako ovim Zakonom nije regulirano pitanje kvalitete hrane, a trebalo bi biti. Uz člankom 28. predloženi postupak usklađivanja proizvođačkih organizacija koje su osnovane temeljem Zakona o udrugama i njihovu transformaciju u oblik zadruge ili trgovačkog društva, postavljen je upit o planiranom načinu ove transformacije. Rečeno je i kako bi zbog poticanja njihovog rada, proizvođačke organizacije trebalo ustrojiti kao dionička društva, kojima bi se vrednovala vrijednost svakog člana dioničkog društva. Uz člankom 45. predloženo pružanje javnih i privatnih savjetodavnih usluga upitano je tko su privatni savjetodavci, te hoće li Ministarstvo poljoprivrede osigurati financiranje ustrojavanja i rada Hrvatske agronomske komore. Ukazano je i na potrebu kadrovskog kapacitiranja i obvezne izobrazbe zaposlenika Savjetodavne službe, kako bi mogli odgovoriti na potrebe poljoprivrednika, a posebno one koje poljoprivrednike, u novom financijskom razdoblju, očekuju vezano uz provedbu zelenih politika. Uz člankom 47. predloženo evidentiranje podatka i izvješćivanje o žitaricama, riži, certificiranom sjemenu te uljaricama i proizvodima od uljarica, upitano je planira li se u budućnosti ova vrsta evidentiranja podataka za druge sektore poljoprivredne proizvodnje. Rečeno je i kako bi dobro rješenje za unapređenje rada proizvođačkih organizacija bilo ustrojavanje Centra za proizvođačke organizacije, po uzoru na Referentni centar za zadruge koji je stručno pomagao braniteljskim zadrugama u njihovom radu. Ukazano je i na velik broj prekršajnih odredbi koje se ovim aktom propisuju.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je vidljiv napredak u radu proizvođačkih organizacija, no da su prisutni i primjeri dokidanja nekih proizvođačkih organizacija zbog neispunjavanja kriterija za rad. Iako postoje oprečna mišljenja o njihovom radu, nova Zajednička poljoprivredna politika usmjerena je prema proizvođačkim organizacijama, pa je i pitanje iskorištenosti europskih sredstava isključivo vezano uz spremnost poljoprivrednika na udruživanje. Odobrene proizvođačke organizacije će u prijelaznom razdoblju prijeći u drugi pravni oblik, koji će biti pravni slijednik postojećeg oblika proizvođačke organizacije, a što će pratiti Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nacionalna strategija za provedbu poslovnog plana proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća je aktivna, u njoj sudjeluju četiri proizvođačke organizacije, a podatke o iskorištenosti sredstava Ministarstvo poljoprivrede dostavit će naknadno. Predstavnik predlagatelja rekao je kako su u tijeku rasprave između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva poljoprivrede o potrebi prilagodbe Zakona o zadrugama. Proizvođačke organizacije i zadruge imaju isti status u natječajima koji se provode, a isto je regulirano i zadnjim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Uz mogućnost nabavke rabljene poljoprivredne mehanizacije korištenjem europskih sredstava, predstavnik predlagatelja rekao je kako se za isto traži modalitet. Nacionalna mreža Zajedničke poljoprivredne politike preuzet će ulogu Nacionalne ruralne mreže za koju je financiranje osigurano posebnim zakonom. Za pčelarski sektor je u okviru Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP planirana provedba osam mjera koje je na godišnjoj razini moguće mijenjati. Vezano uz nereguliranje pitanja kvalitete hrane ovim aktom, kao i uz organoleptičke panele za maslinovo ulje, predstavnik predlagatelja rekao je kako Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, koja je sudjelovala u izradi ovog akta, nije imala prijedloga po ovom pitanju. Predstavnica predlagatelja rekla je kako su člankom 51. Zakona o poljoprivredi regulirani tržišni standardi, a podzakonskim aktima dodatna pravila vezana uz stavljanje proizvoda na tržište. U Republici Hrvatskoj registrirana su dva organoleptička laboratorija, a informacije o njima Ministarstvo poljoprivrede dostavit će naknadno. Posebno je naglasila važnost provođenja kontrola i monitoringa hrane koja se stavlja na tržište. Hrvatska agronomska komora uputila je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za sufinanciranje rada Komore, u narednom razdoblju Ministarstvo poljoprivrede isto će razmotriti. 

Članovi Odbora izrazili su usuglašen stav kako je pitanje kvalitete hrane potrebno regulirati ovim aktom. Rečeno je i kako nepostojanje obveze za reguliranje kvalitete hrane na europskoj razini ne može biti opravdanje za nereguliranje ovog pitanja na nacionalnoj razini, ukoliko je isto u skladu s pravilima unutarnjeg europskog tržišta. U tom smislu ukazano je na utjecaj koji bi ovo reguliranje imalo na konkurentnost hrvatskih poljoprivrednika i osiguranje dostupnosti kvalitetne hrane hrvatskim potrošačima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
2.Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
            

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 76. sjednici održanoj 26. listopada 2022 godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će se ovim aktom osigurati prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske Unije, te su dodatno unaprijeđena normativna rješenja u područjima propisa koja su se u trenutnoj provedbi pokazala neodgovarajućima. Aktom će se regulirati i pitanje donošenja i provedbe mjera potpore u okviru novog Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za naredno programsko razdoblje.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je  (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 76. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine. Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se ovim Zakonom omogućuje Vladi Republike Hrvatske da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini. Aktom se dodatno propisuje način povrata troška poreza na dodanu vrijednost međunarodne institucije koja je temeljem zakona ili međunarodnog ugovora oslobođena od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 3,7 milijardi kuna i može se provesti do ukupnog iznosa od 40,5 milijardi kuna u 2022. godini. Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona povećavaju se za 1,4 milijarde kuna i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od  33,6 milijardi kuna u 2022. godini.
Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 228,0 milijuna kuna i iznosi ukupno 2,7 milijardi kuna u 2022. godini, a tekuće otplate glavnice duga povećavaju se za 2,0 milijuna kuna i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od 2,6 milijardi kuna u 2022. godini.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, većinom glasova ( 6 glasova „za“ i  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 76. sjednici održanoj 26. listopada 2022 godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će se ovim aktom osigurati prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske Unije, te su dodatno unaprijeđena normativna rješenja u područjima propisa koja su se u trenutnoj provedbi pokazala neodgovarajućima. Aktom će se regulirati i pitanje donošenja i provedbe mjera potpore u okviru novog Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za naredno programsko razdoblje.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6  glasova „za“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 76. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022.  godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi su postavljena pitanja o iskorištenosti sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za projekte aglomeracija, kao i o razlozima zbog kojih se planira smanjenje od cca 340 milijuna kuna za projekte koji se na stavci Ministarstva poljoprivrede predviđeni za podprojekte koji se planiraju unutar proračunskih stavki Ministarstva poljoprivrede, a koji se financiraju iz sredstava Europske Unije. Dobrim je ocijenjeno raspisivanje natječaja za opremanje opremom za navodnjavanje, što će utjecati i na povećanje priključenosti korisnika na sustave za navodnjavanje, no rečeno je i kako nemogućnost eksploatacije mineralnih sirovina iz riječnih korita predstavlja financijski gubitak, ograničava plovnost na rijekama i potencijalni je uzročnik poplava. Usuglašeno su članovi Odbora ukazali na potrebu iznalaženja rješenja za naknadu šteta koju divljač počini na poljoprivrednim usjevima i nasadima, na što je Odbor u više navrata upozorio, a za koje još nije pronađen adekvatan model rješavanja. Članovi Odbora upozorili su i na smanjenje sredstava za korištenje održivih izvora energije, potporu malim i mladim poljoprivrednicima, uspostavu proizvođačkih organizacija, povećanje konkurentnosti, provođenje komasacije, a koje aktivnosti su prepoznate kako potreba hrvatskih ruralnih područja i poljoprivredne proizvodnje. Upitano je i za razloge ukidanja potpore za Program potpore klasterima poljoprivrednih proizvođača i braniteljskim zadrugama u poljoprivredi. Postavljen je i upit hoće li Republika Hrvatska ostati bez ovih sredstava, obzirom da se dio njih financira iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i Operativnog programa konkurentnosti i kohezije.

Predstavnici predlagatelja odgovorili su kako je smanjenje iznosa na stavkama koje se financiraju iz sredstava Europske Unije rezultat usporavanja dinamike u provedbi projekata, dužine postupaka ugovaranja, postupaka nabave, žalbenih postupaka, ali i činjenici da proračunski korisnici planiraju iznose koje žele ugovoriti, a isti se razlikuju od onih koji se izvrše. Za dio projekata iz vodno-gospodarskog sektora čekaju se odobrenja Europske Komisije, a kašnjenja u provedbi projekata prisutna su i zbog nedostupnosti materijala i strojne operative, ali i rasta cijene energenata. Sukladno komunikaciji s Europskom komisijom naknade za štetu koju počini divljač na poljoprivrednim usjevima nije moguće financirati iz europskih sredstava, odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede i rekao kako pitanje štete treba promatrati i kroz bolje upravljanje poljoprivrednim zemljištem i šumama, te da će u proceduru biti upućene i izmjene Zakona o lovstvu. Plan Ministarstva poljoprivrede je ovaj problem riješiti kroz novelaciju Zakona o lovstvu. Poslovi planirani u provedbi komasacije prebacuju se u 2023. godinu, a zbog pravila korištenja europskih sredstava po modelu n+3, neće doći do gubitka prava na njihovo korištenje.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HZ Infrastrukturu d.o.o

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 75. sjednici održanoj 20. listopada 2022. godine, Prijedlog zakona o hrani, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je istaknuto kako je ugroze vezane uz sigurnost hrane potrebno prevenirati, a ne reagirati na njihove posljedice. Upitano je i hoće li prebacivanje nadležnosti na Državni inspektorat Republike Hrvatske i centraliziranje inspekcija utjecati na kvalitetu nadzora i službenih kontrola, te je ukazano na važnost osiguranja primjerene plaće i sigurnosti osobama koje ove nadzore i kontrole provode. Upitano je i je li se ovim aktom moglo regulirati pitanje utjecaja duljine lanca opskrbe hranom na sigurnost hrane, ali i veće korištenje proizvoda ekološke proizvodnje. U vezi s navedenim, članovi Odbora istaknuli su potrebu reguliranja pitanja kvalitete hrane ovim zakonom i to na način koji ne bi bio samo dobrovoljan, kao što je to predviđeno npr. oznakom „Dokazana kvaliteta - Hrvatska“. Propisivanjem mjerila kvalitete hrane za ljudsku potrošnju zakonom doprinijelo bi se zaštiti hrvatskih proizvoda, utjecalo na smanjenje uvoza, ali i smanjilo pojavnost onkoloških bolesti.  Definiranjem zdravstveno neispravne hrane trebalo je obuhvatiti i pogrešno označavanje ostalih tvari koje izazivaju alergije i netolerancije, poput npr. laktoze. Upitano je i hoće li se ovim aktom ili podzakonskim aktima riješiti pitanje stavljanja na hrvatsko tržište tržišnih viškova drugih država članica, uključujući meso koje je duže vrijeme zamrznuto, što uz problem kvalitete, predstavlja i nelojalnu  konkurenciju našim proizvođačima, koji se ionako nalaze u vrlo teškoj situaciji. Postavljen je i upit o načinu funkcioniranja mreže za sprečavanje prijevara vezanih uz hranu i kontroli GMO hrane za životinje koja stiže iz uvoza. Upozoreno je i na reklamiranje proizvoda manje kvalitete, kojim se u zabludu dovode kupci, a koje je i nelojalna konkurencija visoko kvalitetnih proizvodima. Upitano je i o razlozima zbog kojih je ribarska inspekcija ostala sastavni dio Ministarstva poljoprivrede, što nije slučaj s ostalim inspekcijama koje su postale sastavni dio Državnog inspektorata. Iznesen je prijedlog da se kod donošenja usmenog rješenja za izvršenje određenih mjera osiguranja, predloženog u članku 36. stavku (5), alineji prvoj, nakon riječi „zdravlje ljudi“ doda riječ „i životinja“, a uzimajući u obzir da se ovaj akt jednako odnosi na hranu za ljude, kao  i na hranu za životinje. Uz stavak (4) članka 14. ovog akta upozoreno je kako Republika Hrvatska do sada, iako je za to postojala osnova u Zakonu o veterinarstvu, još nije iskoristila mogućnosti donošenja nacionalnih mjera i dozvoljenih odstupanja za provedbu propisa EU koji uređuju područje hrane za životinje. Upitano je o razlozima zbog kojih Republika Hrvatska nije iskoristila ovo pravo i utvrdila odstupanja za potrebe vlastitog domaćinstva i hranidbe određenih životinja, te za neposrednu opskrbu malim količinama iz primarne proizvodnje na lokalnoj razini i za maloprodaju hrane za kućne ljubimce, te mjera za fleksibilizaciju općih higijenskih uvjeta za sve subjekte u poslovanju s hranom za životinje. Rečeno je i kako bi bilo potrebno skratiti rokove za donošenje podzakonskih akata jer isto ima velikog utjecaja i na provedbu Zakona.  

Povlačenje nesukladnih proizvoda s tržišta dokazuje da se kod ugroza vezanih uz sigurnost hrane reagira preventivno, te da u Republici Hrvatskoj nije bilo značajnijih incidenata koji bi bili ugroza ljudskom zdravlju, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Osnivanjem Državnog inspektorata Republike Hrvatske, a u skladu sa Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja, bilja i sredstava za zaštitu bilja,  dio djelatnika Ministarstva poljoprivrede nastavilo je svoj rad u Državnom inspektoratu RH, a u tijeku su natječaji za zapošljavanje dodatnih kadrova. Ovim aktom nadležnosti se raspoređuju između Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Državnog inspektorata, a na učinkovitost obavljanja ovih poslova od 2007. godine  ukazuje i smanjenje pojave oboljelih od salmonele. Predlagateljica je odgovorila kako kratki lanci opskrbe hranom i ekološka poljoprivreda nisu predmet ovog akta, kao što to nije ni pitanje kvalitete hrane, koje predstavlja nadstandard, pa se ne regulira ovim aktom. Zbog velikog broja podzakonskih akata, za neke od njih ostavljen je rok od dvije godine za njihovo donošenje. Za Mrežu za sprečavanje prijevara vezanih uz hranu planiran je multidisciplinarni pristup u kojemu bi nadležna tijela funkcionirala u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Carinskom upravom Ministarstva financija. Ribarska inspekcija ostala je u sastavu Ministarstva poljoprivrede zbog korištenja europskih sredstava za njeno opremanje.

Članovi Odbora usuglasili su se oko potrebe ugrađivanja mjerila kojima bi se regulirala kvaliteta hrane koja se stavlja na hrvatsko tržište, u odredbe ovog aktu, te su ukazali na potrebu uključivanja znanstvene i stručne javnosti u određivanje parametara kvalitete hrane, koje bi trebalo propisati Zakonom o hrani.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o hrani.
2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o hrani.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                        

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza  2022. godine. 
    
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim aktom, u odredbama Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori, koje se odnose na pozivanje na kunu, u dijelu koji uređuje novčana kazna, izvršava prilagodba s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, a radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute, što će doprinijeti da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.

U raspravi je upitano hoće li Hrvatska agronomska komora imati status privatne savjetodavne službe, upitano je i o načinima financiranja Hrvatske agronomske komore, te očekivanom roku u kojemu bi Hrvatska agronomska komora počela pružati usluge, u skladu s Odredbama ovog Zakona.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je planirano osiguranje sredstava za rad Hrvatske agronomske komore financiranjem kroz Mjeru 1. Programa ruralnog razvoja. Ministarstvo poljoprivrede je u stalnim pregovorima s Komorom, koja bi trebala raditi kao privatna savjetodavna služba, a očekivani rok za pružanje usluga od strane Komore je 2023. godina.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O HRVATSKOJ AGRONOMSKOJ KOMORI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza  2022. godine. 
    .
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim aktom, u odredbama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koje se odnose na pozivanje na kunu, u dijelu koji uređuje maksimalni dopušteni iznos članarine, izvršava prilagodba s Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute. 

U raspravi su članovi Odbora, vezano uz prijedlog o ukidanju ograničenja maksimalnog iznosa članarine koju plaćaju članovi Hrvatske poljoprivredne komore i/ili prijedloga o izdvajanju 10% sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za potrebe rada Hrvatske poljoprivredne komore, a koje prijedloge je Hrvatska poljoprivredna komora dostavila Odboru za poljoprivredu, istaknuli važnost kreiranja modela financiranja Hrvatske poljoprivredne komore koji bi osigurao stabilnost rada HPK, kako bi HPK mogla odgovoriti na potrebe hrvatskih poljoprivrednika.

Predstavnici predlagatelja odgovorili su  kako ovim aktom nisu obuhvaćene sadržajne izmjene Zakona, naglasivši kako prihodi od članarina nisu jedini izvori sredstava kojima se financira rad HPK. Odgovoreno je i kako je HPK pri izradi nacrta ovog akta obaviještena o razlozima zbog kojih u ovom trenutku nije moguće prihvatiti prijedloge HPK, te kako će Ministarstvo poljoprivrede biti potpora jačanju Hrvatske poljoprivredne komore.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 70. sjednici održanoj 11. srpnja 2022. godine, Prijedlog zakona o gnojidbenim proizvodima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine. 

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Prijedlogom akta usklađuje nacionalni s europskim pravnim okvirom, te će se osiguranjem provedbe odredbi Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU na raspolaganje na tržištu, jasnije i preciznije normativno regulirati provedba nacionalnih odredbi o gnojidbenim proizvodima, a što je važno i zbog činjenice da nacionalni zakonski okvir ne prepoznaje sve gnojidbene proizvode koji se stavljaju na tržište.
    
U raspravi je, uz rad ovlaštenih laboratorija, postavljen upit o njihovoj kapacitiranosti i opsegu analiza koje provode, a uzimajući u obzir da hrvatski proizvođači, zbog nemogućnosti provođenja nekih analiza u Republici Hrvatskoj, upućuju svoje proizvode na analizu u laboratorije drugih država, što za njih predstavlja dodatno financijsko i vremensko ograničenje. Kako je Uredbom (EU) 2019/1009 propisana obveza njene primjene s 16. srpnjem 2022. godine, postavljen je upit o razlozima zbog kojih ovaj akt nije ranije upućen u proceduru usvajanja, te zašto se nije provela hitna procedura njegova donošenja. Zatražena je i informacija o sudjelovanju Državnog inspektorata Republike Hrvatske u izradi ovog akta. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima zbog kojih su iz ovog akta isključene prekršajne odredbe za osobe koje poljoprivrednim inspektorima ne pruže potrebne podatke, obavijesti i ne osiguraju uvjete za nesmetani rad, a što je regulirano važećim Zakonom.

Rečeno je i kako bi se jasnije trebale propisati procedure provođenja inspekcijskog nadzora jer je praksa pokazala probleme u sankcioniranju postupanja protivnih Zakonu, koji su vezani upravo uz same procedure uzimanja uzoraka. Zatražena je i informacija o ukupnom broju uzoraka mineralnih gnojiva koji se kontrolirao u prošloj godini, te o rezultatima provođenja ovog nadzora.  Upitano je i da li se ovim aktom, odnosno prenošenjem Priloga 1. predmetne Uredbe regulira pitanje primjene digestata iz bioplinskih postrojenja na poljoprivredne površine. Zatražena je i informacija o potporama koje su poljoprivrednicima isplaćene za nabavu mineralnog gnojiva za proljetnu sjetvu. Zatražena je i informacija o radu Petrokemije u Kutini, te koliko je mineralnih gnojiva iz Petrokemije plasirano za proljetnu sjetvu 2022., a koliko ih je iz bilo iz uvoza. Postavljen je i upit hoće li donošenje ovog Zakona rezultirati obvezom smanjenja korištenja mineralnih gnojiva. Istaknuto je kako je zbog nedostatka organskih gnojiva, što je dijelom uvjetovano i smanjenjem stočnog fonda, prisutan trend primjene mineralnih gnojiva, što nepovoljno utječe na karakteristike tala i njihovu plodnost.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako su, u skladu s procedurama, svi laboratoriji dobili potrebne akreditacije na vrijeme, a isti su dobro raspoređeni na području Republike Hrvatske. Državni inspektorat Republike Hrvatske bio je uključen u izradu ovog akta.  Najavio je i skoru isplatu potpora za nabavu mineralnog gnojiva za proljetnu sjetvu. Ministarstvo poljoprivrede u kontaktu je s Europskom komisijom koja je upoznata s kašnjenjem u donošenju ovog propisa. Primjena digestata regulirana je u skladu s propisima iz zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja vodi popis bioplinskih postrojenja i raspolaže podatcima o sirovinama koje se u njima koriste, a Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajednički utvrđuju koji proizvodi mogu zadovoljiti jednu od kategorija gnojidbenih proizvoda, sukladno Uredbi. Ukoliko digestat iz bioplinskih postrojenja ne zadovolji niti jednu od kategorija, tada se upućuje na dodatno obogaćivanje određenim sadržajem hranjiva.

Pri izradi Konačnog prijedloga zakona razmotrit će se primjedbe koje se odnose na prekršajne odredbe, a informacije o provedenim nadzorima mineralnih gnojiva i utvrđenim nalazima, kao i o korištenju mineralnog gnojiva proizvedenog u Petrokemiji, tijekom proljetne sjetve, Ministarstvo poljoprivrede dostaviti će naknadno. Podsjetio je kako je od početka ukrajinske krize održano niz sastanaka s predstavnicima Petrokemije, koja je isporučila dostatne količine za proljetnu sjetvu, a najkasnije u kolovozu Petrokemija će krenuti u proizvodnju, kako bi se osigurale dostatne količine mineralnih gnojiva za jesensku sjetvu. Ukupni kapacitet Petrokemije je 1 milijun tona mineralnih gnojiva, a potrebe hrvatskog poljoprivrednog sektora su oko 400.000 tona. Ovaj zakon potiče oporabu organskog gnojiva, a kako je njime proširen spektar gnojiva i poboljšivača tla koje se mogu koristiti, isto bi trebalo rezultirati i poboljšanjem kvaliteta tla. Zakon ne definira ograničenja u primjeni mineralnih gnojiva, a opterećenost po pitanju stočnog fonda po površini je vrlo mala i iznosi 0,5 uvjetnih grla po hektaru. Određeni suficit dušika u poljoprivrednom zemljištu na području Republike Hrvatske postoji, no kroz Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, Farm Management i AKIS planira se smanjenje ovog suficita i povećanje organske komponente u tlu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o gnojidbenim proizvodima.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o gnojidbenim proizvodima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 69. sjednici održanoj 6. srpnja 2022. godine, Prijedlog zakona o zdravlju životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja  2022. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se Uredbom  (EU) 2016/429 o prenosivim bolestima životinja i izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja, daje jedinstveni okvir za zdravlje životinja koji osigurava izravnu primjenu pojedinih odredbi u području zdravlja životinja i daje elemente nužne za ujednačeno postupanje u borbi protiv bolesti životinja u svim državama članicama. Ovo područje je u nacionalnom zakonodavstvu do sada bilo regulirano Zakonom o veterinarstvu, no zbog svog obima i kompliciranosti procedura, cjelokupno nacionalno zakonodavstvo vezano uz zdravlje životinja regulirat će se ovim aktom. Predloženim zakonom utvrđuju se nadležna tijela i njihove obveze vezane uz zdravlje životinja, registraciju, označavanje, sljedivost i promet životinja i proizvoda životinjskog porijekla unutar Europske unije, između država članica i trećih zemalja, te nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca i obveze laboratorija, držatelja kućnih ljubimaca i veterinara, kao i prekršajne odredbe.

Uz predloženo ukidanje statusa Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane kao nacionalnog nadležnog tijela za zdravlje životinja i prenošenje ove nadležnosti na Ministarstvo poljoprivrede, rečeno je kako to nije dobar prijedlog, te bi isto moglo izazvati probleme u provedbi aktivnosti. Člankom 25. Uredbe 2016/429 definirani su „veterinarski pregledi“, pa je uz navedeno zatraženo obrazloženje o razlozima zbog kojih  je u članku 17. ovog akta korišten izraz „veterinarski posjeti“, te su zatražene informacije o planiranoj provedbi, učestalosti i rokovima veterinarskih pregleda, koji će propisati pravilnikom. Uz odredbe o označavanju i sljedivosti kopnenih životinja upitano je hoće li isti rezultirati smanjenjem broja „plutajućih goveda“ u Republici Hrvatskoj. Upitano je i hoće li odluka o određivanju jedinica područne (regionalne) samouprave kao regija za obavješćivanje i izvješćivanje o izbijanju bolesti imati utjecaja na provođenje aktivnosti na „zaraženom području“.

Pri usklađivanju nacrta prijedloga ovog akta Ministarstvo pravosuđa i uprave izrazilo je stav da je poslove Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane kao nadležnog tijela za zdravlje hrane, zbog izdvajanja inspekcija iz sastava Ministarstva poljoprivrede u Državni inspektorat Republike Hrvatske, potrebno staviti u nadležnost Ministarstva poljoprivrede. Uredbom je određeno da zaraženo područje pokriva područje od 3 km od objekta u kojemu je utvrđena zaraza, te da se ugroženim područjem smatra područje koje pokriva 7 km od objekta u kojem je određena zaraza, pa određivanje jedinica područne (regionalne) samouprave kao regija obavješćivanja i izvješćivanja neće imati utjecaja na aktivnosti koje će se provoditi na zaraženim područjima. Pregledi poljoprivrednih gospodarstava provodit će se i u kombinaciji s drugim pregledima, a u skladu s procjenom biosigurnosnog rizika. U Registru farmi dostupne su sve informacije o životinjama koje se drže na farmama, a kroz veterinarske preglede gospodarstava utvrdit će se razlozi zbog kojih dolazi do pojave „plutajućih goveda“ u Republici Hrvatskoj i planirati mjere za sprečavanje njihova nastanka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zdravlju životinja.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o zdravlju životinja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 69. sjednici održanoj 6. srpnja 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja  2022. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o Konačnom prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je pozitivnim ocijenjena dopuna članka 10. stavkom 17. kojim se osigurava mogućnost donošenja pravilnika kojim bi se malim subjektima u poslovanju s hranom omogućila smanjena učestalost uzorkovanja vezano uz mikrobiološke kriterije. Upozoreno je kako bi rok za njegovo, ali i donošenje drugih podzakonskih akata trebalo skratiti. Rečeno je i kako neprihvaćanje većine prijedloga iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona, uz obrazloženje da isto nije regulirala ni Europska unija, poput primjerice roka trajanja smrznutog mesa, ili da se uvozom ne smatra hrana koja se na tržište stavlja iz drugih država članica pa zato ne podliježe nacionalnim kontrolama, nije prihvatljivo. Kako je prije ulaska u Europsku Uniju, zbog neispunjavanja uvjeta za rad, zatvoreno puno klaonica, rečeno je da bi se u provedbi Natječaja za izgradnju, rekonstrukciju i/ili opremanje objekata malih klaonica trebala voditi briga o teritorijalnoj komponenti ove potpore, a uzimajući u obzir da u Republici Hrvatskoj postoje područja na kojima su klaonice zbog velike udaljenosti nedostupne ili je postupak prijevoza prekompliciran.  Postavljen je i upit o mogućnostima financiranja izgradnje klaonica za divljač kako bi se zaustavio izvoz mesa divljači u susjedne države. Zatraženo je i očitovanje o problematici roka trajanja smrznutog mesa i postavljen upit o kadrovskoj kapacitiranosti Državnog inspektorata Republike Hrvatske za sve poslove koje se ovim aktom stavljaju u njegovu nadležnost.

U tijeku je postupak izmjene i dopune Pravilnika o fleksibilizaciji uvjeta za male subjekte u poslovanju s hranom, a u naredne dvije godine u potpunosti će se uskladiti i ostali podzakonski akti, odgovorila je predstavnica predlagatelja. Izvijestila je i kako je Stalno predstavništvo RH državama članicama Unije proslijedilo upit o roku trajanja smrznutog mesa, te kako, prema zaprimljenim odgovorima, ovo pitanje nisu regulirale ni druge države članice. Zakonom o informiranju potrošača o hrani regulirano je pitanje označavanja hrane, rokovi trajanja, kao i obvezne i dobrovoljne informacije o hrani. Kategorizacija objekata koji posluju s hranom započela je 2008. godine, za unapređenje i prilagodbu ovih objekata postavljenim kriterijima korištena su sredstva iz IPARD-a i SAPARD-a, a osigurano je i prijelazno razdoblje do 2015. godine za njihovo usklađenje, odgovorila je, te kao glavni cilj raspisanog natječaja navela pokrivenost svih hrvatskih područja klaoničkim kapacitetima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O HIGIJENI HRANE I MIKROBIOLOŠKIM KRITERIJIMA ZA HRANU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 67. sjednici održanoj 1. srpnja 2022. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2022. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja izvijestio o nomotehničkoj doradi teksta Prijedloga zakona i rekao kako je prihvaćen veći dio komentara iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona. Uz uspostavu informacijskog sustava u području biljnog zdravstva za prikupljanje, pohranjivanje, čuvanje i obrađivanje informacija o rasprostranjenosti karantenskih štetnih organizama Unije i štetnih organizama koji privremeno ispunjavaju uvjete za uvrštavanje u karantenske štetne organizme Unije, aktom su detaljnije propisane odredbe koje se odnose na unos određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja Republike Hrvatske, kao i postupci za odobravanje rada karantenskih stanica i prostora za izolaciju, kao i dodatna nadogradnja aplikacije MOBIDI PEST i utvrđeno je uvođenje novčanih kazni u eurima.
U raspravi je istaknuto kako bi uspostava informacijskog sustava i nadogradnja MOBI PEST aplikacije za praćenje deset novih štetnih organizama trebala pripomoći u borbi protiv štetnih organizama, što je važno zbog preveniranja napada štetnih organizama, njihovog iskorjenjivanja i utjecaja na održivost poljoprivredne proizvodnje i šumarstva. Pozitivnim je ocijenjena spremnost za olakšanje unosa bilja u granična područja Republike Hrvatske za korisnike pogranične propusnice koji imaju prebivalište u graničnom području Republike Hrvatske, a vlasnici su zemljišta u graničnom području treće zemlje. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora jednoglasno  je (7 glasova „za“)odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                        Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 66. sjednici održanoj 1. srpnja 2022. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode, o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/787 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1151/2012 COM (2022) 134, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 14. lipnja 2022. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/22-07/203, Urbroj:  50301-21/06-22-2 na sjednici održanoj 1. lipnja 2022. godine.

Nakon uvodnog izlaganje predstavnika Ministarstva poljoprivrede u raspravi je, uz stajalište kojim je Republika Hrvatska zauzela stav da zahtjevi održivosti moraju biti na dobrovoljnoj osnovi, upitano bi li njihovo obvezno uvođenje rezultiralo povećanjem cijena proizvoda ili je razlog istome nemogućnost udovoljenja kriterijima održivosti u Republici Hrvatskoj. Zatražena je i informacija o trenutnom stanju pregovora o trgovinskim sporazumima. U raspravi je istaknuto i kako potrošači nemaju dovoljno informacija o oznakama kvalitete koje se koriste na nacionalnoj razini, kako ih je previše i one zbunjuju potrošače, te kako je potrebno poraditi na edukaciji i informiranju.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako bi obvezno uvođenje zahtjeva održivosti, zbog troškova postupka dokazivanja, utjecalo na porast cijena proizvoda, a  zahtjevi održivosti pri uvozu proizvoda iz trećih država trebaju se rješavati trgovinskim sporazumima, no još uvijek nema konkretnih rezultata o njihovom napretku. Hrvatska u dobrovoljnom sustavu označavanja proizvoda „Dokazana kvaliteta“ kojim se utvrđuje sljedivost, ima jabuke, jaja i u postupku je dobivanje oznake za meso.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

ODBOR PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA EUROPSKE UNIJE ZA VINO, JAKA ALKOHOLNA PIĆA I POLJOPRIVEDNE PROIZVODE I SUSTAVIMA KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE, O IZMJENI UREDABA (EU) br. 1308/2013, (EU) 2017/1001 i (EU) 2019/787 TE O STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EU) br. 1151/2012 COM (2022) 134;

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

                                PREDSJEDNICA ODBORA

                                    Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 66. sjednici održanoj 1. srpnja 2022. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određenih roba i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010 COM (2021) 706,  koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 14. lipnja 2022. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/22-07/196, Urbroj:  50301-21/22-22-2 na sjednici održanoj 24. svibnja 2022. godine.

Nakon uvodnog izlaganje predstavnika Ministarstva poljoprivrede u raspravi je istaknuto kako je nacionalnim zakonodavstvom propisano da se šumom smatra zemljište koje je veće od 0,1 ha, dok članak 2. stavak (2)  Prijedloga predmetne Uredbe predlaže da se šumom smatra zemljište koje obuhvaća više od 0,5 ha. Slijedom istoga, a kako bi se spriječila mogućnost isključivanja površina šuma iz primjene ove Uredbe u Republici Hrvatskoj, što bi moglo imati dalekosežne posljedice na njihovo održivo upravljanje i bio raznolikost, predložen je i jednoglasno usvojen zaključak kojim se Republiku Hrvatsku poziva da pri zastupanju svojih stajališta o Prijedlogu uredbe  predloži izmjenu članka 2. stavka (2) Prijedloga Uredbe na način da isti glasi: „šuma znači zemljište koje je definirano nacionalnim zakonodavstvom, a ako isto ne postoji šuma znači zemljište koje obuhvaća više od 0,5 hektara sa stablima višim od pet metara i krošnjama koje pokrivaju više od 10% površine ili stablima koja mogu dosegnuti te vrijednosti in situ, isključujući poljoprivredne nasade i zemljište koje se u prvom redu koristi kao poljoprivredno ili urbanizirano zemljište“

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

1.    ODBOR ZA POLJOPRIVREDU PODRŽAVA STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O OSTAVLJANJU NA RASPOLAGANJE NA TRŽIŠTU UNIJE I IZVOZU IZ UNIJE ODREĐENIH ROBA I PROIZVODA POVEZANIH S KRČENJEM I PROPADANJEM ŠUMA TE O STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EU) br. 995/2010 COM (2021) 706

2.    ODBOR ZA POLJOPRIVREDU POZIVA REPUBLIKU HRVATSKU DA PRI ZASTUPANJU SVOJIH STAJALIŠTA O PRIJEDLOGU UREDBE PREDLOŽI IZMJENU ČLANKA 2. STAVKA (2) PRIJEDLOGA UREDBE NA NAČIN DA ISTI GLASI: „ŠUMA ZNAČI ZEMLJIŠTE KOJE JE DEFINIRANO NACIONALNIM ZAKONODAVSTVOM, A AKO ISTO NE POSTOJI ŠUMA ZNAČI ZEMLJIŠTE KOJE OBUHVAĆA VIŠE OD 0,5 HEKTARA SA STABLIMA VIŠIM OD PET METARA I KROŠNJAMA KOJE POKRIVAJU VIŠE OD 10% POVRŠINE ILI STABLIMA KOJA MOGU DOSEGNUTI TE VRIJEDNOSTI IN SITU, ISKLJUČUJUĆI POLJOPRIVREDNE NASADE I ZEMLJIŠTE KOJE SE U PRVOM REDU KORISTI KAO POLJOPRIVREDNO ILI URBANIZIRANO ZEMLJIŠTE“

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

                                PREDSJEDNICA ODBORA

                                    Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 31. svibnja 2022. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. u pogledu ograničenja pristupa vodama Unije COM (2021) 356,  koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 6. svibnja 2022. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/22-07/137, Urbroj:  50301-21/22-22-2 na sjednici održanoj 19. travnja 2022. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. u pogledu ograničenja pristupa vodama Unije COM (2021) 356.

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 62. sjednici održanoj 13. svibnja 2022. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine. Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedloga zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo kako se radi o novom prijedlogu akta, a uzimajući u obzir činjenicu da je na snagu stupio novi Zakon o proračunu. Aktom se daje mogućnost preuzimanja višegodišnjih obveza na teret Državnog proračuna i daje se mogućnost HAMAG-u i HBOR-u da u ime Republike Hrvatske izdaju državna jamstva. Zbog osiguranja opskrbe energentima, povećana je vrijednost novih jamstava vezano uz segment nabave i opskrbe plinom, čime se osiguravaju sredstva za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne cijene plina. 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                        Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 62. sjednici održanoj 13. svibnja 2022. godine  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022.  godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

Govoreći o makroekonomskom okviru u 2022. godini predstavnik Ministarstva financija rekao je kako se očekuje realni rast BDP-a od 3%, rast indeksa potrošačkih cijena od 7,8%, rast zaposlenosti od 2,8 % i smanjenje stope nezaposlenosti sa očekivanih 6,8 na 6,3%. Ukupni prihodi državnog proračuna povećavaju se za 4%, odnosno 6,6 milijardi kuna. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost rastu za 1,8 milijardi kuna i ukupno iznose 62,6 milijarde kuna. Prihodi od doprinosa povećavaju se za 1,9 milijardi kuna i ukupno iznose 28 milijardi kuna, dok se prihodi od pomoći povećavaju za 1 milijardu kuna i ukupno iznose 33,5 milijardi kuna. Ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države povećavaju se za 9,2 milijardi kuna u odnosu na tekući plan. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede izvijestio je o povećanju proračuna Ministarstva poljoprivrede za 219 milijuna kuna, a kao najznačajnije stavke naveo je 80 milijuna kuna za pružanje izvanredne potpore za prilagodbu proizvođača u poljoprivrednim sektorima i 160 milijuna kuna za programe državnih i deminimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoja. Uz navedeno, posebno je istaknuo potporu poljoprivrednim proizvođačima za proljetnu sjetvu i sredstva predviđena za kriznu rezervu. Za 14 milijuna kuna povećan je iznos sredstava namijenjenih mjerama iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a sredstva za izravna plaćanja smanjena su jer je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju već isplatila prvu ratu potpore poljoprivrednicima, pa će smanjeni iznos biti dovoljan za sve isplate tijekom 2022. godine. Sredstava namijenjena razvojnim projektima na području Slavonije Baranje i Srijema smanjena su zbog dinamike plaćanja u izgradnji Agrotehnološkog centra u Vukovarsko srijemskoj županiji. Sredstva na stavci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu povećana su za 2,2 milijuna kuna zbog financiranja programa trajnog praćenja (monitoringa) poljoprivrednog zemljišta, koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.  Ostale izmjene rezultat su preraspodjele sredstava unutar proračunskih stavki Ministarstva poljoprivrede. 

U raspravi su članovi odbora pozitivnim ocijenili povećanje proračuna Ministarstva poljoprivrede i rekli kako nije dobro smanjenje sredstava za provođenje komasacije poljoprivrednog zemljišta, kao ni smanjenje stavke za potporu klasterima poljoprivrednih proizvođača. Rečeno je i kako bi zbog, nedostatka drvne mase, potrebne hrvatskim drvoprerađivačkima Ministarstvo poljoprivrede trebalo financirati i troškove otkupa privatnih šuma. Rečeno je i kako nije dobro planirano povećanje sredstava stavci Ergela u Đakovu i Lipiku, te kako bi se iste, obzirom da je uzgoj konja visoko profitabilna aktivnost, trebale tržišno usmjeriti i diversificirati aktivnosti kojima se bave, te tako osigurati dodatne prihode.  Uz potporu za proljetnu sjetvu, rečeno je kako je ista minorna u odnosu na porast troškova i upitano jesu li izrađene analize i procijenjeni rezultati ove potpore. Stanje u sektoru poljoprivrede je teško, veliki je porast troškova, imamo sve manje mliječnih farmi, pa je u tom smislu upitano planiraju li nadležna ministarstva neke druge vrste pomoći poljoprivrednicima. Rečeno je kako bi istome pripomoglo neoporezivanje potpora u poljoprivredi, što se prakticira u drugim državama članicama EU. Uz navedeno, u porezni sustav trebalo bi uvesti paušalnu naknadu od 5% za poljoprivrednike koji nisu u sustavu PDV-a, a što je u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112. Potrebno je omogućiti i povrat PDV-a na investicijska ulaganja poljoprivrednicima koji nisu registrirani obveznici PDV-a, smanjiti porez na dobit u poljoprivredi i ukinuti plaćanje mirovinskog i doprinosa za zdravstveno osiguranje, uz zadržavanje prava na staž i zdravstveno osiguranje za one poljoprivrednike koji podižu trajne nasade do stupanja istih u rod, ukoliko se radi o nositeljima poljoprivrednih gospodarstava i nezaposlenim osobama. Uz navedeno, korisnicima Operativnih programa u stočarstvu, potrebno je zbog rasta cijena inputa i energenata omogućiti odgodu plaćanja dospjelih potraživanja od strane HBOR-a. Postavljen je i upit jesu li povećanjem od 220 milijuna kuna obuhvaćena i sredstva za proljetnu sjetvu koja su već dodijeljena poljoprivrednicima ili su ovo nova sredstva kojima se može financirati porast cijene plavog dizela. Uz 80 milijuna kuna namijenjenih pružanju izvanredne potpore postavljen je upit hoće li se ista sredstva osigurati iz europskih sredstava (50%) i Državnog proračuna (50%). Kako je Republika Hrvatska na Vijeću zatražila da se s europske razine intervenira kako bi se pomoglo osjetljivim sektorima, upitano je ima li po tom pitanju novih informacija. Upitano je i o razlozima smanjenja od 55 milijuna eura za ZPP – instrument EU za oporavak. Upozoreno je i da 10%tno smanjenje sredstava za edukaciju i savjetovanje za Program ruralnog razvoja nije dobro rješenje jer se korisnici još uvijek teško snalaze u natječajnim uvjetima. U tom smislu rečeno je i kako je APPRRR potrebno kapacitirati, natječajne postupke pojednostaviti i ubrzati donošenje odluka. Obzirom na stanje javnog duga u Republici Hrvatskoj i inflaciju, postavljen je upit o mogućnostima ispunjavanja uvjeta za ulazak u Eurozonu. Zbog rasta cijena energenata pozitivnim je ocijenjeno punjenje podzemnog  skladišta plina u Okolima, te je pozdravljeno zanavljanje Državnih robnih zaliha. Uz potonje, rečeno je kako se robne zalihe ne bi trebale puniti proizvodima koji se kupuju po maloprodajnoj cijeni već bi na tako veliku količinu trebalo ispregovarati bolje cijene. Istaknuto je i kako je stočarstvo temelj poljoprivredne proizvodnje, te ono generira radna mjesta na ruralnim područjima, no problem je u nedostatku domaće sirovine, pa je u tom smislu predložena i ciljana potpora koja bi pomogla sektoru stočarstva. Upozoreno je i kako je zbog stalnog pada i stagnacije otkupne cijene mlijeka potrebno pronaći druge modele potpore proizvođačima u mliječnom sektoru. Rečeno je i kako su druge države članice osigurale samostalnost lokalnih akcijskih grupa, dale im odgovornost i predvidjele penalizaciju u slučaju grešaka, a što je smanjilo opterećenost njihovih agencija za plaćanje i ubrzalo postupke odobravanja sredstava. Rečeno je i kako bi ustrojavanjem sabirnih centara za stoku, po uzoru na druge države članice, onemogućili poslovanje u tzv. „sivoj zoni“, a što bi i našim poljoprivrednicima osiguralo sigurnost distribucije njihovih proizvoda

Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je kako se očekuje odluka Vlade republike Hrvatske za punjenje podzemnog skladišta plina u Okolima kojima bi se osigurala likvidnost i jamstvo za nabavu plina, ali osiguralo i financiranje svih ostalih troškova, a kojim će se skladište u potpunosti kapacitirati. Očekuju se podatci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije u Republici Hrvatskoj, te da će RH ispunjavati kriterije konvergencije, a konačna odluka je na Europskoj Komisiji. Ministarstvo financija ne raspolaže informacijama o troškovima zanavljanja Državnih robnih rezervi, no iz dostupnih informacija ulje je nabavljeno po cijeni koja je niža od maloprodajne.  Uz prijedlog za odgodu plaćanja obveza za korisnike Operativnog programa za stočarstvo izvijestio kako isto treba razmotriti HBOR. Smanjenje poreznih obveza nije moguće zbog europskih direktiva, a o paušalnom oporezivanju poljoprivrednika Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija konzultirali su Europsku komisiju i čekaju dostavu odgovora. Ministarstvo financija provjerit će mogućnosti neoporezivanja potpora u poljoprivredi.

Zbog povećanja sredstava na stavci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u iznosu od 2,2 milijuna kuna za provođenje programa trajnog praćenja (monitoringa) poljoprivrednog zemljišta, smanjena su sredstva na stavci za provođenje komasacije. Ukoliko se ukaže potreba za osiguranje dodatnih sredstava za program potpore klasterima poljoprivrednih proizvođača, ista će se osigurati preraspodjelom unutar proračunskih stavki. Ministarstvo poljoprivrede je u skladu sa proračunskim mogućnostima pomoglo poljoprivrednicima u pripremi proljetne sjetve, a iskoristiti će i druge raspoložive modele potpore.  Ministarstvo ne može utjecati na otkupnu cijenu mlijeka, no drugim alatima, pa i prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu nastoji stočarima dati prednost. HBOR je već reprogramirao kredite za Operativne programe u stočarstvu, no stočari moraju diversificirati svoje aktivnosti kako bi osigurali dodanu vrijednost svojoj proizvodnji. Kao novi instrument potpore naveo je 80 milijuna kuna namijenjenih pružanju izvanredne potpore, od kojih se 40 milijuna kuna osigurava iz kriznog fonda EU, a 40 milijuna kuna iz limita Državnog proračuna. Ministarstvo poljoprivrede u komunikaciji je s Europskom komisijom vezano uz aktiviranje mjere 21 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Rekao je kako se lokalne akcijske grupe još uvijek ustrojavaju po pitanju kadrovskih kapaciteta i internih procedura, a Ministarstvu poljoprivrede cilj je rasteretiti APPRRR. Govoreći o sabirnim centrima, rekao je kako je potrebno povećati obim proizvodnje u sektoru stočarstva, a što bi utjecalo i na smanjenje cijene proizvoda, pa time dalo konkurentsku prednost hrvatskim proizvođačima.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7  glasova „za“,  1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HZ Infrastrukturu d.o.o

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                         Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 58. sjednici održanoj 6. travnja 2022 godine, Konačni prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. godine.
    
Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja u raspravi je pozdravljena dopuna članka 5. kojom se uređuje sadržaj Programa komasacije poljoprivrednog zemljišta, na način da se istim utvrđuju i uvjeti, kriteriji i način dodjele financijskih sredstava (alokacije). Uz navedeno je postavljen upit o broju jedinica lokalne samouprave koje su nakon raspisanog javnog poziva iskazale interes za sudjelovanje u provođenju postupaka komasacije, te ukupnom obujmu i položaju površina koje se žele komasirati. Upitano je i po kojim kriterijima će se donijeti odluka o odabiru područja na kojima će se provoditi komasacija. Zatraženo je obrazloženje o razlozima smanjenja broja godina rada u struci kao uvjeta za sudjelovanje u Povjerenstvu za provođenje komasacije. Upitano je i o razlozima zbog kojih troškovnik komasacije više nije sastavni dio Prijedloga idejnog rješenja komasacije.

Rečeno je kako bi postupak provođenja komasacije trebao biti transparentan, te bi u tom smislu bilo dobro da poslove provođenja komasacije preuzme Ministarstvo poljoprivrede jer jedinice lokalne samouprave nisu dovoljno kapacitirane za provedbu ovih poslova. Dio članova Odbora mišljenja je kako su upravo JLS važne ako želimo komasaciju provesti uspješno. Upitano je i razlozima kompliciranosti procedura u kojima su JLS iskazivale interes za provođenje postupka komasacije. U raspravi je rečeno i kakao bi uvođenje poreza na nekretnine pa tako i na neobrađeno poljoprivredno zemljište bilo dobra mjera za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je planirano provođenje komasacije na 18 000 hektara poljoprivrednog zemljišta, za što je ukupno osigurano 313 milijuna kuna, a isti poslovi obavili bi se do kraja 2026. godine. Dodatna sredstava osigurat će se u Državnom proračunu RH. Interes za provođenje postupka komasacije iskazale su temeljem javnog poziva 23 jedinice lokalne samouprave. Na temelju prikupljene dokumentacije kojima su jedinice lokalne samouprave iskazale interes za provođenje komasacije, Republika Hrvatska dokazivala je Europskoj Komisiji opravdanost provedbe ove reformske mjere koja se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a za postupak provedbe komasacije raspisat će se javni poziv. Zbog skraćivanja procedura, a uzimajući u obzir da će poslove javne nabave provoditi Ministarstvo poljoprivrede, brisana je obveza prilaganja troškovnika u Prijedlog idejnog rješenja komasacije. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KOMASACIJI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 31. ožujka 2022. godine, Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2020., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 30. prosinca 2021. godine

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično  radno tijelo. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Izvješću.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je u 2020. godini 147 isporučitelja vodnih usluga imalo propisanu licencu za vodoopskrbu i/ili odvodnju, a 9 isporučitelja radili su nelicencirano. Poslovala su i dva privatna koncesionara u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda. 8 isporučitelja su računovodstveno klasificirani kao veliki poduzetnici, 32 kao srednji, 64 kao mali, a 52 kao mikro-poduzetnici. Isporučene količine korisnicima pale su na 235 mil. m3 /god,  što je 10.mil. m3 manje nego u 2019. Kao posljedica covid zatvaranja isporučene količine kućanstvima porasle su za 3,5 mil m3, a poslovnim korisnicima su pale za 13,5 mil m3. Gubici vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi porasli su sa 48,69% u 2019. godini, na ukupno 49,87% u 2020. godini. Po prvi puta odnos potrošnje između kućanstava i poslovnih korisnika je narušen. Isti se u proteklih pet godina kretao blizu omjera 70:30, a u 2020. godini je, zbog posljedica poslovanja gospodarstva u pandemijskim okolnostima, omjer iznosio 74:26. Istaknuo je kako je broj zaposlenih u sektoru i po broju priključaka smanjen u odnosu na prethodno razdoblje. Rekao je i kako prosječna potrošnja vode u kućanstvima bilježi rast. Od 129 aktivnih isporučitelja vodoopskrbe, njih 30, s isporukom jednakom ili većom od 1,8 mil. m3 vode/godišnje isporučuje 83% količina vode, a 99 aktivnih isporučitelja isporučuje 17% svih količina vode. Ukupne količine vode u međusobnoj isporuci između različitih isporučitelja vodnih usluga u 2020. godini iznosile su 37 mil m3 vode/godišnje. Ukupno je 49 isporučitelja vodnih usluga prodavalo vodu u veleisporuci.

Govoreći o financijskim pokazateljima rekao je kako su ukupni prihodi sektora pali za 18 milijuna kuna, a rashodi porasli za 54 milijuna kuna. Istovremeno su ukupni prihodi javnog dijela sektora pali za 58 milijuna kuna, a rashodi porasli za 30 milijuna kuna. Ukupni gubitak javnog dijela sektora (prije oporezivanja) narastao je za 88 milijuna kuna, dok je dobit (prije oporezivanja) iznosila 110 milijuna kuna. 

Prosječna (ponderirana) cijena vode za kućanstva porasla je na 16,16 kn/m3 ili za 0,11 kn/m3 u odnosu na 2019. godinu. U odnosu na priuštivost cijena vode za krajnje korisnike rekao je da je cijena vode i dalje značajno ispod gornje granice priuštivosti od 3% i nešto je povoljnija nego u 2019. godini i iznosi 1,37% (udio cijene vode u godišnjem neto raspoloživom dohotku kućanstava). Predstavnik predlagatelja obrazložio je i aktivnosti koje je Vijeće za vodne usluge provelo tijekom 2020. godine.

U raspravi je rečeno kako se investicijski ciklusi ne bi trebali financirati kroz rast cijena vode, te je u tom smislu, u budućnosti potrebno spriječiti mogući rast cijena vode za krajnje potrošače. Postavljen je upit o mogućim učincima odluke Ustavnog suda o pokretanju postupka za ocjenom ustavnosti i privremene obustave Uredbe o uslužnim područjima, na započeti postupak okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga. Upitano je i o razlozima zbog kojih, većinom mali opskrbljivači, ne podržavaju predmetnu Uredbu. Postavljen je i upit o korištenju poljoprivrednog zemljišta u indundacijskim pojasevima, kojim zemljištem raspolažu Hrvatske vode i Hrvatske šume. Uz navedeno rečeno je da se istim gospodari na način koji nije usklađen s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a što u neravnopravan položaj dovodi poljoprivredne proizvođače, te je nejasno može li se ovo zemljište koristiti u poljoprivredne svrhe ili ne. Članovi Odbora istaknuli su kako Izvješće daje stručan i sažet pregled stanja sektora vodnih usluga i rada Vijeća za vodne usluge. Rečeno je i kako problem je gubitka vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi i dalje velik, te je upitano o razlozima istoga, načinima rješavanja, te iskustvima drugih država članica EU po ovom pitanju. Upozoreno je i na potrebu smanjenja troškova zaposlenih u sektoru. Uz sredstva i aktivnosti koje će se u sektor uložiti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti postavljen je upit o izradi projekcija mogućeg utjecaja porasta cijene troškova izvođenja ovih radova na konačnu realizaciju projekta, te dinamiku planirane provedbe aktivnosti. Uz Izvješćem prikazane gubitke dionika sektora postavljen je upit o razlozima generiranja ovih gubitaka.

Iako se predviđalo da će investicije značajno utjecati na cijenu vode, proteklo vrijeme pokazalo je značajan utjecaj troškova energenata na cijenu vode, odgovorio je predstavnik podnositelja Izvješća. Uz navedeno je rekao kako je udio cijene struje u cijeni vode bio 20 – 25% , a isti je sada dosegnuo razinu od 180 – 300%. Trošak zaposlenih u sektoru raste, iako broj zaposlenih pada.  Od ukupno 4 milijarde kuna prihoda sektora, za 10 milijuna kuna su porasli troškovi zaposlenika. Od ovog iznosa gotovo 9 milijuna kuna odnosi se na troškove u Gradu Zagrebu, a isto je posljedica potpisivanja novog kolektivnost ugovora za zaposlenike. Na gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu uz dotrajalost infrastrukture utječu i ilegalni priključci, korištenje pitke vode za zalijevanje javnih površina, održavanje visokih  tlakova u mreži i voda koja se koristi za vatrogasne potrebe. Isporučitelji vodnih usluga plaćati će budućnosti naknadu za korištenje voda na izvorištima, pa se očekuje da će se ovim iz korištenja vode isključiti svi neprihodovni korisnici. Posljedice pandemije, porast korištenja vode u kućanstvima, smanjenje korištenja vode kod poslovnih korisnika, rast troškova energenata i u nekim slučajevima neobračunavanje amortizacijskih troškova utjecali su na porast gubitaka nekih sektorskih tvrtki. Sektor je do sada, bez obzira na značajne investicijske cikluse iznalazio mogućnost za ne povećanje cijena vode za krajnje potrošače. 

Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je kako je kroz prvi poziv za financiranje sektorskih investicija ukupno na raspolaganje stavljeno 800 milijuna kuna. Uskoro se kreće s objavom novog poziva, čija vrijednost je 1 milijardu kuna. Naglasio je kako su vodoopskrba i odvodnja u nadležnosti lokalnih komunalnih društava, a ne Hrvatskih voda, pa slijedom istoga Hrvatske vode nisu u mogućnosti utjecati na buduću cijenu vode. Uz postavljeni upit o korištenju poljoprivrednog zemljišta u indundacijskim područjima odgovorio je kako se ovim zemljištem gospodari temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini naknade najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru, te kako su odluke o korištenju ovog zemljišta javno dostupne, a iste će biti dostavljene i Odboru za poljoprivredu, kao i dodatna objašnjenja vezana uz korištenje poljoprivrednog zemljišta u indundacijskim područjima.

Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovorio je kako Ministarstvo priprema argumentiran odgovor, u kojemu će Ustavnom sudu objasniti razloge zbog kojih je potrebno okrupnjavanje pružatelja vodnih usluga i stvaranje uslužnih područja. Svi strateški dokumenti vodnog gospodarstva utemeljeni su na postojanju 41 uslužnog područja u Republici Hrvatskoj. Ovo je i preduvjet za opstanak i održivost opskrbljivača, ali i osiguranje priuštivosti cijene za krajnje potrošače. Dodatnih 600.000 eura odobreno je za Nacionalni program kratkoročnih smanjenja gubitaka vode po uslužnim područjima, a što će utjecati i na smanjenje ukupnih gubitaka vode u javnoj vodoopskrbi. Prihod Hrvatskih voda smanjen je za 120 milijuna kuna kako bi se osiguralo smanjenje ulaznih troškova gospodarstvu. Podsjetio je i kako ideja za okrupnjavanje pružatelja vodnih usluga datira iz 2008. godine, a utemeljena je na kriterijima količine isporučene vode, tehnološkoj povezanosti sustava unutar uslužnog područja i priuštivosti cijene nakon izgradnje infrastrukture. Zaključio je kako se hrvatski pristup okrupnjavanju pružatelja vodnih usluga ne razlikuje od pristupa koji imaju druge države članice Europske Unije.

Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i  1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2020.

PREDSJEDNICA ODBORA

    
Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 53. i 56. sjednici, koje su održane 9. i 25. ožujka 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. veljače 2022. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili ubrzanje postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem (DPZ) koje se predlaže ovim aktom, kao i zadržavanje dvostrukog iznosa zakupnine kao najviše dozvoljene ponude za zakup. Rečeno je i kako bi , zbog rasterećenja Ministarstva poljoprivrede, iz Povjerenstva za zakup DPZ i Povjerenstva za kupovinu DPZ trebalo brisati obvezu sudjelovanja predstavnika Ministarstva u spomenutim povjerenstvima. Na Povjerenstvu koje je radilo na izradi ovog akta postignuta je suglasnost članova Povjerenstva oko teksta akta, no u proceduru usvajanja upućen je izmijenjeni tekst, upozorio je predstavnik Hrvatske obrtničke komore i upozorio kako će tim izmjenama najviše biti pogođena mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Rekao je i kako pravo prvokupa nije bilo predmetom rasprave na Povjerenstvu, te isto ne podržava i predlaže da se takav prijedlog povuče. Ni predstavnica Udruge Biovrt ne podržava prijedlog propisivanja prava prvokupa i stava je da je konkurentnost poljoprivrednika direktno vezana uz vlasništvo nad zemljištem, čemu svjedoče i primjeri država u okruženju.

Uz navedeno je i veći broj članova Odbora upozorio kako bi pravo prvokupa moglo prouzročiti poremećaje na tržištu poljoprivrednim zemljištem. Rečeno je i da bi se u slučaju zadržavanja ove odredbe trebalo propisati da vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u vrijednosti najviše ponuđene cijene, a ne tržišne cijene kako je predloženo. Upitano je iz kojih sredstava će se pravo prvokupa financirati i predloženo je da se površine poljoprivrednog zemljišta na koje će pravo prvokupa imati Republika Hrvatska površinski ograniče. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) istaknuo je i da bi ovo pravo moglo dodatno komplicirati prodaju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se u posljednje vrijeme počelo stavljati u funkciju, a drži i da Ministarstvo poljoprivrede nema dovoljno administrativnih kapaciteta za provedbu ovih aktivnosti. Predstavnik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije rekao je kako će se zabranom parcelacije, koja se ovim aktom predlaže, onemogućiti raspolaganje malim površinama poljoprivrednog zemljišta, a poseban problem pojaviti će se kod zemljišta koja su u suvlasništvu s Republikom Hrvatskom, te je predložio brisanje ove odredbe.

U raspravi je rečeno i da dosadašnje raspolaganje DPZ nije bilo transparentno, nije se pratila provedba gospodarskih programa, obveza plaćanja zakupnine, davanje u podzakup DPZ, neodržavanje DPZ, promjena kulture poljoprivrednog zemljišta, te temeljem nepoštivanja istih nije došlo do raskida ugovora, iako je za to postojala osnova. Svim dosadašnjim korisnicima koji nisu postupali u skladu s odredbama važećeg Zakona, ovim se aktom i dalje daje prednost pri sudjelovanju u javnim natječajima za zakup DPZ. Iako se kroz obrazac procjene učinaka propisa moglo analizom dosadašnjeg raspolaganja zaključiti u čemu se griješi u raspolaganju DPZ, ali i dobiti projekciju najboljih rješenja za učinkovito raspolaganje DPZ u budućnosti, predlagatelj ovu mogućnost nije iskoristio, rečeno je u raspravi.

Uz predloženi sustav bodovanja, izražena su suprotstavljena stajališta. Dio članova Odbora izrazio bojazan kako predloženi sustav bodovanja daje prednost velikim korisnicima, a sam akt nije usmjeren prema proizvodnji s dodanom vrijednošću, kao što su proizvodnja mlijeka, voća i povrća. Dio članova Odbora mišljenja je kako se ovim aktom stimuliraju dosadašnji posjednici, sektor mliječnog govedarstva, mladi poljoprivrednici, domicilnost, a što će imati pozitivan utjecaj na ruralna područja. Rečeno je i da će sukladno ovom prijedlogu pravo prvenstva imati samo dosadašnji posjednici i stočari. Upozoreno je da pravi problem leži u konkurentnosti sektora, koja je u mliječnom sektoru ugrožena niskom cijenom mlijeka, a u svinjogojskom sektoru niskom cijenom svinjskog mesa iz uvoza, dok istovremeno ovim aktom nije bodovan uzgoj visoko dohodovnih kultura koji su generator zapošljavanja na ruralnim područjima.

Predstavnik Hrvatske gospodarske komore je, uz  mogućnost određivanja maksimalnih površina koje se u javnom natječaju mogu dati u zakup, rekao kako će ovaj prijedlog u neizvjesnu pravnu situaciju dovesti velike poljoprivredne sustave, a što bi moglo rezultirati i ograničavanjem ulaganja, što će posljedično u nezavidnu situaciju dovesti male proizvođače koji rade u kooperaciji s velikim poljoprivrednim sustavima. Mišljenja je da je, zbog dužeg povrata investicija u poljoprivredi i visokih ulaganja, potrebno zakupe za DPZ za sve kulture odrediti na 25 godina. Vezano uz prijelazne i završene odredbe ovog akta predložio je da se rokovi za realizaciju gospodarskih programa s dvije produže na tri godine, a za izradu gospodarskih programa predložio je produženje roka na šest mjeseci od donošenja Pravilnika kojim se isti uređuje.  Sjemenarstvo i rasadničarstvo potrebno je bodovati većim brojem bodova, te ih staviti barem u istu kategoriju kao i šećernu repu, rekao je predstavnik GIU Hrvatsko sjeme. Predstavnik HPK je uz izmjene u sustavu bodovanja i smanjenja broja bodova za OPG, rekao kako je isto u suprotnosti s odredbama Zakona o OPG, u kojemu se navodi da je OPG strateški važan za ruralna područja.

Vezano uz omjer površina koje se daju u zakup, predloženo je da se osigura 60% površina za OPG, a 40% površina za pravne osobe. Ukazano je na potrebu izmjene kriterija koji se predlažu člankom 18. na način da se sjemenarstvo i rasadničarstvo više boduje, te da se smanji uvjet s 25% na 20%  ukupnih površina koje trebaju biti pod trajnim nasadima, povrćem i šećernom repom; zatraženo je da se uvjetuje tovom iz domaćeg uzgoja dobivanje 20 bodova za tovno stočarstvo kako bi se poticao domaći uzgoj; zatraženo je da se vrednuje domicilnost za male poljoprivrednike i da se napravi jasna razlika između njih i pravnih osoba te da se točka c) u skladu s tim redefinira. Navedene promjene predlažu se zbog snažnije zaštite prava korisnika koji žive i rade na području JLS i osnaživanja položaja OPG, poljoprivrednih obrta i mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava, kao čuvara ruralnih područja. Rečeno je i da je za mlade poljoprivrednike potrebno povećati broj bodova. U daljnjoj raspravi upozoreno je kako je, zbog ispunjenja održivih ciljeva razvoja UN koje RH treba postići do 2030. godine i ciljeva EU vezanih uz ravnopravnost spolova, bodovanjem potrebno obuhvatiti i žene poljoprivrednice. Ukazano je i na potrebu vrednovanja više stručne spreme u kriteriju točke e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, te je upozoreno kako je zbog izjednačavanja prava OPG ili poljoprivrednog obrta s pravima koja se u okviru treće podtočke daju pravnim osobama, prvu podtočku potrebno nadopuniti na način da se vrednuje i najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom  na OPG ili poljoprivrednom obrtu. Rečeno je i kako je u okviru točke f) ekološki uzgoj i autohtone pasmine, zbog ujednačavanja s drugim kriterijima koji se predlažu ovim aktom, u drugoj podtočki riječi „5 godina“ potrebno zamijeniti riječima „3 godine“.

Uz člankom 46. predloženo brisanje stavaka 3. i 4. članka 90, kojima su JLS mogle zajednički organizirati poslove provedbe Odluke o agrotehničkim mjerama, rečeno je kako brisanje ovih odredbi nije dobro rješenje, te je upozoreno da je te poslove trebalo ostaviti u nadležnosti osoba s poljoprivrednom strukom. Postavljen je i upit o načinima ostvarivanja prava na korištenje DPZ za stočare „bezzemljaše“ koji nisu krivi što JLS nisu raspisivale natječaje za zakup DPZ.
Upozoreno je i na problem neriješenih imovinsko pravnih odnosa, neusklađenost podataka u Katastru i Gruntovnici, a što ima veliki utjecaj na održivost poljoprivredne proizvodnje. Predloženo je i raspisivanje natječaja za svo poljoprivredno zemljište koje je upisano u Katastar, te oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za potrebe stambenog zbrinjavanja mladih i ostalih zainteresiranih na ruralnim područjima. Zbog nejasno definiranih kriterija, ali i preklapanja s odredbama vezanim uz pravo prvokupa, predloženo je i brisanje odredbi o prodaji DPZ, uz ostavljanje odredbi o prodaji izravnom pogodbom za manje poljoprivredne površine. Predloženo je i da kriterij za sudjelovanje u javnom natječaju za zakup bude upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnošću. Uz zabranu postavljanja solara na P1 i P2 zemljištu izraženi su različiti stavovi, dok HPK podržava ovu zabranu, a o tome se je i ovaj Odbor više puta očitovao, član Odbora stava je kako je potrebno osigurati određeni postotak zemljišta koji bi se mogao koristiti za proizvodnju energije iz OIE u poljoprivredi, uz jasno propisivanje zabrane promjene namjene poljoprivrednog zemljišta za vrijeme korištenja ovog zemljišta u energetske svrhe.

Vezano uz raspored prihoda od korištenja DPZ, rečeno je kako je, zbog poslova koje JLS obavljaju pri raspolaganju DPZ, potrebno povećati udio prihoda za JLS. Kako bi se olakšalo raspolaganje DPZ ovim aktom potrebno je jasnije propisati što je to proizvodno tehnološka cjelina. Trebalo bi jasnije definirati i maksimalne površine koje se u natječaju mogu dodijeliti pojedinim ponuditeljima i propisati da se u ove površine, uz fizičke i pravne osobe, uračunavaju i površine s njima povezanih fizičkih ili pravnih osoba, kako bi se spriječile moguće zlouporabe. Istaknuto je i kako bi bilo dobro fleksibilizirati pravila vezana uz prijenos prava iz ugovora. U raspravi je rečeno kako bi mjerama zaštite poljoprivrednog zemljišta trebalo obuhvatiti i održavanje pokrova u zimskim mjesecima, zelenu gnojidbu i plodored. Temeljem zahtjeva načelnika i gradonačelnika predloženo je da se rok za donošenje odluke o raspisivanju natječaja za zakup DPZ s tri produži na šest mjeseci. Uz pitanje povrata imovine oduzete u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, predloženo je da se ovlaštenicima ovog prava osigura  mogućnost ostvarenja prava dodjelom zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na bilo kojem području Republike Hrvatske ili ostvarenjem prava na obeštećenje.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je da ratari mogu ostvariti pravo na korištenje više od 50 ha, i da nije opravdana bojazan da će oni izgubiti DPZ jer svaki ratar koji izjednači uvjetna grla i hektare ili na 25% površina uzgaja kulture koje su u deficitu, može ostvariti pravo na korištenje DPZ. Ovaj zakon trebao bi motivirati poljoprivrednike, ali i uvažavati sektorske kriterije, no doći će i do promjene strukture poljoprivredne proizvodnje. Vezano uz predloženi kraći rok zakupa (15 godina) za sve kulture izuzev trajnih nasada, rekla je kako svi koji budu ispunjavali svoje gospodarske programe i ugovorne uvijete imaju mogućnost produljenja zakupa za dodatnih 15 godina. Dosadašnjem posjedniku dodjeljuje se 20 bodova ukoliko DPZ koristi temeljem javnog natječaja ili 15 ukoliko DPZ koristi bez provedenog javnog natječaja i ispunio je sve obveze iz ugovora. Uz pitanje maksimuma odgovorila je kako su u isti uključene sve površine koje su po bilo kojem zakonu dobili poljoprivrednici zajedno sa svim povezanim društvima. Definicija povezanih društava primjenjivat će se i u skladu s Zakonom o OPG, koji jasno propisuje kad se fizička osoba smatra povezanom sa članovima svog kućanstva.

Temeljem prijedloga HPK predloženo je da se solari ne postavljaju na DPZ, a isti se na staklenike, koji se smatraju građevinama, mogu postavljati. DPZ će pravom prvokupa biti zaštićeno na jednak način kao što su zaštićena i kulturna dobra na koja država ima pravo prvokupa. Uz navedeno rekla je kako razumije bojazan vezanu uz moguća administrativna opterećenja kod prodaje malih površina. Uz potrebu dodatnog bodovanja sjemenarstva i rasadničarstva podsjetila je na natječaj iz prosinca prošle godine u kojemu su za sektor sjemenarstva i rasadničarstva propisani uvjeti vezani uz stupanj ukupnog korištenja DPZ u sjemenarstvu i rasadničarstvu. Rekla je i kako je ovo prvi zakon koji je prepoznao važnost sjemenarstva i rasadničarstva. Uz prijedlog za vrednovanje više stručne spreme, rekla je kako razumije isti prijedlog.

Sukladno tehničkim analizama mala i srednja poduzeća koja koriste sredstva iz mjera Programa ruralnog razvoja pokazala su se kao najefikasnija i potrebno ih je povezivati kako bi se u budućnosti razvijala. Postojeći zakon donio je veliki napredak, posebno vezano uz donošenje programa raspolaganja DPZ od strane JLS, rješavanja prijepora s Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama, pa se ovaj prijedlog mogao usmjeriti prema unapređenju sustava raspolaganja i preuzimanju dobrih praksi. Nema opstanka hrvatskog sela bez boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva, što se ovim aktom nastoji realizirati. Rekla je kako oni koji su izgubili gospodarske programe ne mogu ostvariti bodove po toj osnovi, a u roku od dvije godine oni koji nisu ostvarili svoje gospodarske programe, iste moraju ostvariti. Isto tako, oni koji nisu bili u obvezi izraditi gospodarske programe iste moraju u roku od dvije godine izraditi i dostaviti ih u Ministarstvo poljoprivrede. Istaknula je razumijevanje vezano uz produljenje roka za donošenje Odluke o raspisivanju natječaja za zakup DPZ od strane JLS.

Vezano uz skladišne kapacitete za mala gospodarstva podsjetila je na raspisani natječaj za izgradnju skladišnih kapaciteta vrijedan 250 milijuna kuna i natječaj za izgradnju, opremanje i robotizaciju mliječnih farmi. Ministarstvo poljoprivrede je na Odboru za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH iznijelo stav da će oni poljoprivrednici koji do sada nisu koristili investicijske potpore u budućim natječajima imati prioritet za dobivanje sredstava. I kod kriterija bodovanja za domicilnost, mlade, obrazovanje i iskustvo, ali i kod mljekarstva (koje čini 70% malih proizvođača) prioritet se daje malim poljoprivrednim proizvođačima. Vezano uz primjedbe Državne geodetske uprave, podsjetila je na stav Državnog odvjetništva koje smatra da se ovim aktom predložena ograničenja za parcelaciju zemljišta, odnose na površine koje su veće od 1 hektara.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu većinom je glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Na tekst Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Odbor za poljoprivredu podnosi slijedeće

A M A N D M A N E

Amandman 1.

U članku 15. stavku (10) iza riječi: „osoba“ dodaju se riječi: „i s njom povezane fizičke i pravne osobe“
Obrazloženje:
Kako bi se spriječile moguće zlouporabe, predlaže se da se u maksimalnu površinu uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje pojedina fizička ili pravna osoba, kao i s njom povezane  fizičke i pravne osobe, koriste  na području jedinice lokalne samouprave na temelju svih ugovora sklopljenih od dana raspisivanja javnog natječaja, sukladno odredbama prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu i ovog Zakona.

Amandman 2.

U članku 18. stavku (1)
U točki  b) vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se bavi,  treća podtočka mijenja se i glasi:
- Trajnim nasadima i/ili proizvodnjom povrća i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarstvom i rasadničarstvom na najmanje 20% ukupnih oraničnih i/ili površina pod trajnim nasadima ponuditelja i svih njegovih povezanih društava upisanih u ARKOD ili se bavi poljoprivrednom proizvodnjom s preradom pri čemu je udio prerađenog primarnog proizvoda u godini koja prethodi godini objave javnog natječaja najmanje 30% - 25 bodova.

U točki b) vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se bavi, peta podtočka mijenja se i glasi:
- Tovnim stočarstvom pri čemu je minimalno 30% ukupnog uzgoja u godini koja prethodi objavi javnog natječaja iz domaćeg uzgoja i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke u razdoblju od 12 mjeseci koji prethodi objavi javnog natječaja i poljoprivrednih površina u vlasništvu ponuditelja i njegovih povezanih društava i poljoprivrednih površina u vlasništvu države od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu – 20 bodova

U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, u drugoj podtočki, riječi „15 bodova“,  zamjenjuju se riječima „10 bodova“
U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, u četvrtoj podtočki, riječi „10 bodova“, zamjenjuju se riječima „5 bodova“
U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, peta podtočka mijenja se i glasi:
- fizička ili pravna osoba u rangu mikro ili malih poduzeća koja je vlasnik proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 8 bodova
Naslov točke d) mijenja se i glasi: „d) mladi poljoprivrednik i žene poljoprivrednice“
U točki d) u prvoj podtočki riječi „5 bodova“ zamjenjuju se riječima „8 bodova“
U točki d) dodaje se nova podtočka koja glasi: „žena nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnica poljoprivrednog obrta koja ne pripada kategoriji „mladog poljoprivrednika“  - 5 bodova“
U točki e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, prva podtočka mijenja se i glasi:
„- nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima visoku ili višu stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera – 4 boda
U točki e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, druga podtočka mijenja se i glasi:
„- nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima najmanje srednju stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera ili najmanje deset godina radnog iskustva u poljoprivredi – 3 boda“
U točki  f) ekološki uzgoj i autohtone pasmine, u drugoj podtočki, riječi „5 godina“ zamjenjuju se riječima „3 godine“.
U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u prvoj podtočki riječi: „5 bodova“ zamjenjuju se riječima „3 boda“
U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u drugoj podtočki riječi: „5 bodova“, zamjenjuju se riječima: „3 boda“
U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u trećoj podtočki riječi: „3 boda“ zamjenjuju se riječima: „2 boda“
Obrazloženje:
Ove izmjene predlažu se zbog usklađivanja odredbi Konačnog prijedloga zakona s prioritetima i ciljevima postavljenim u Strategiji razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine. 
S namjerom poticanja generacijske obnove i zaustavljanja depopulacije ruralnih područja, dodatno se boduju mladi poljoprivrednici koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta. Kako bi se žene koje ne ulaze u kategoriju mladih poljoprivrednika potaknulo na bavljenje poljoprivredom, te se priznala multifunkcionalna uloga žena u ruralnim područjima, uvodi se bodovanje za „žene poljoprivrednice“. 
Prednost pri ostvarenju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta u sektoru  tovnog stočarstva uvjetuje se na način da barem 30% stoke bude iz domaćeg uzgoja čime se želi poduprijeti domaća proizvodnja. Uslijed nestabilnosti na geopolitičkom planu i prepoznavanja važnosti sjemenarstva i rasadničarstva za proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom, predlaže se bolje pozicioniranje tog sektora u sustavu bodovanja. Zbog velikog broja jedinica lokalne samouprave koje graniče s velikim brojem drugih jedinica lokalne samouprave, predlaže se davanje prednosti domicilnim poljoprivrednicima koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta s područja jedinice lokalne samouprave koja raspisuje natječaj. 
Kako bi se izjednačili kriteriji vezani uz vrednovanje obrazovanja i iskustva u poljoprivredi, predlaže se i vrednovanje stručne spreme zaposlenih osoba na poljoprivrednom gospodarstvu i poljoprivrednom obrtu. Dodatno se predlaže i vrednovanje više stručne spreme poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog i veterinarskog smjera. U kategoriji udruživanja i zapošljavanja, usklađuje se sustav bodovanja. U kategoriji ekološki uzgoj i autohtone pasmine, usklađuje se broj godina temeljem kojih korisnik ostvaruje pravo na bodovanje za uzgoj autohtonih pasmina.

Amandman 3.

U članku 39. stavku (1) iza riječi „cijeni“ briše se točka, dodaje zarez i slijedeći tekst:  „ako se radi o površinama koje su veće od površina određenih člankom 60. stavkom (1) ovoga Zakona.
Obrazloženje:
Ovim amandmanom jasnije se propisuju površine poljoprivrednog zemljišta na koje Republika Hrvatska ima pravo prvokupa. Pravo prvokupa odnosilo bi se na površine poljoprivrednog zemljišta koje su veće od 10 ha u kontinentalnom području i veće od 1 ha u priobalnom području.

Amandman 4.

U članku 44. stavak (4) riječi „niti formirati“ se brišu.
Obrazloženje:
U članku 44. kojim se mijenja članak 83. u stavku 4. brisane su riječi „niti formirati“ kako bi se omogućilo povezivanje katastarskih čestica malih površina radi okrupnjavanja.

Amandman 5.

U članku 55.,  stavcima (5) i (6) riječ „tri“ zamjenjuje se riječju „šest“
Obrazloženje:
Ovim prijedlogom predlaže se produljenje roka s tri na šest mjeseci u kojemu su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužne donijeti Oduku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta.

Amandman 6.

U članku 56. dodaje se novi stavak (3) koji glasi:
„(3) ako se zamjensko poljoprivredno zemljište ne bi moglo osigurati niti po jednoj osnovi iz prethodnih stavaka ovog članka, ovlaštenik naknade može ostvariti svoje pravo nagodbom za zamjensko poljoprivredno zemljište na bilo kojem području Republike Hrvatske ili ostvariti pravo na obeštećenje.“
Dosadašnji stavci (3) – (6) postaju stavci (4) do (7)
Obrazloženje:
Ovim amandmanom osigurava se pravo na pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, u slučajevima kada se zamjensko poljoprivredno zemljište ne može niti po jednoj osnovi osigurati na području jedinice lokalne samouprave, a ako niti to nije moguće, propisuje se pravo na ostvarivanje obeštećenja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.    

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici održanoj 24. ožujka 2022. godine Konačni prijedlog zakona o održivoj uporabi pesticida, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2022. godine.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, u raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili prihvaćanje primjedbi iz rasprave Odbora za poljoprivredu o Prijedlogu zakona, koje se odnose na dopunu pojmovnika, te jasnije definiranje odredbi vezanih uz pružanje usluge tretiranja i tretiranja bez naknade, a kako bi se primjenom ovog Zakona izbjegla moguća dodatna opterećenja za poljoprivrednike. Pohvaljeno je i propisivanje zabrane primjene pesticida opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura. Uz nepropisivanje mogućnosti korištenja dronova u primjeni pesticida, postavljen je upit o očekivanom vremenu donošenja europske Direktive koja bi isto trebala regulirati. Upitano je i zašto je iz odredbi Konačnog prijedloga zakona brisana obveza izrade naknadne procjene financijskog učinka Zakona, te zašto aktom nije propisana naknadna procjena učinka propisa, što bi u nadolazećem razdoblju osiguralo mogućnost prilagodbe. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih ovim aktom nije predviđena mogućnost on line prodaje i distribucije sredstava za zaštitu bilja, koja bi uz odgovarajuće uvjete stručnog savjetovanja i snažnijih kontroli, smanjila troškove za poljoprivrednike, a što bi se posebno osjetilo u područjima u kojima je opskrbljenost poljoprivrednih ljekarni slabija ili iste nisu dostupne. Zatraženo je objašnjenje o razlozima zabrane nekih sredstava za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj, a za koja sredstva postoji odobrenje za korištenje u drugim državama članicama i čest je primjer da ih naši poljoprivrednici unose iz drugih država. Postavljen je upit o načinima suzbijanja prodaje krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja. Zatražena je informacija o broju izdanih iskaznica za održivo korištenje pesticida. S namjerom smanjenja parafiskalnih nameta rečeno je kako se izobrazba za sigurno rukovanje i uporabu pesticida ne bi trebala zanavljati, te kako bi od iste trebali biti oslobođeni svi agronomi sa završenim odgovarajućim stupnjem stručne spreme. Dodatni parafiskalni namet je i obvezan tehnički pregled strojeva za primjenu pesticida i potrebno je razmotriti produživanje rokova u kojima su poljoprivrednici u obvezi iste provoditi. Upozoreno je i na nestručnu, nedozvoljenu i neadekvatnu primjenu pesticida na javnim površinama i potrebu jasnijeg određivanja nadležnosti u provedbi kontrole istih.

Popis dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja određuje se na nacionalnoj razini sukladno procjeni, analizama i studiji njihova učinaka na zdravlje ljudi, životinja i očuvanje okoliša, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Zbog mogućeg negativnog utjecaja na spomenuto, ovim aktom nije predviđena on line prodaja. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske stava je kako ovim aktom nije bilo potrebno propisati obvezu financijskog učinka provedbe ovog Zakona. Od Državnog inspektorata zatražit će se podatci o prisutnosti krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja, a Ministarstvo će Odboru dostaviti informaciju o broju izdanih iskaznica za sigurno rukovanje i uporabu pesticida. Od rasprave o Prijedlogu zakona nije bilo aktivnosti vezano uz europsku Direktivu koja bi trebala regulirati pitanje korištenja dronova za primjenu pesticida. Ovim aktom se od obveze pohađanja izobrazbe za sigurno rukovanje i održivu uporabu pesticida izuzimaju osobe koje su potrebna znanja stekle svojom izobrazbom. Državni inspektorat trebao bi raspolagati svim potrebnim informacijama kako bi propisao kaznu za nedopušteno korištenje pesticida na javnim površinama.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, većinom glasova (7glasova „za“ i   1 glasom „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ODRŽIVOJ UPORABI PESTICIDA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                        Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici održanoj 24. ožujka 2022. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2022. godine.

    Iskustvo stečeno u provedbi Zakona o biljnom zdravstvu pokazalo je određene manjkavosti i potrebu jasnijeg definiranja određenih postupaka, uvodno je istaknuo predstavnik predlagatelja. Uvodi se pojam informacijskih sustava u biljnom zdravstvu za praćenje, prikupljanje, pohranjivanje, čuvanje i obrađivanje informacija o rasprostranjenosti štetnih i karantenski štetnih organizama. Propisuje se razmjena podataka iz informacijskih sustava između nadležnih tijela i mogućnost njihovog javnog objavljivanja u svrhu izrade strateških dokumenata u području biljnog zdravstva. Detaljnije se propisuju odredbe vezane uz unos određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja RH, kao i postupci za odobravanje rada karantenskih stanica i prostora za izolaciju.

    U raspravi je pozitivnim ocjenjeno jačanje informacijskih sustava u biljnom zdravstvu. Postavljen je upit o razlozima zbog kojih se ovim aktom predlaže mogućnost privremenog unosa karantenskih štetnih organizama u Republiku Hrvatsku i propisuje mogućnost izdavanja odobrenja za rad karantenskih stanica i prostora za izolaciju. Upitano je postoje li već zahtjevi za unos karantenskih organizama u Republiku Hrvatsku. Uz olakšanje unosa bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja Republike Hrvatske, upitano je hoće li ista odredba  hrvatskim građanima koji obrađuju svoja zemljišta u susjednim državama olakšati unos bilja i biljnih proizvoda u Republiku Hrvatsku.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako trenutno ne postoje zahtjevi za privremeni unos karantenski štetnih organizama u Republiku Hrvatsku, no da se predloženim izmjenama i dopunama nacionalno zakonodavstvo usklađuje s europskim zakonskim okvirom, kako bi se u budućnosti predvidjela i ova mogućnost. Potvrdio je olakšanje unosa bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta u granična područja RH za stanovnike graničnih područja.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu.

2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biljnom zdravstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
                                        Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. ožujka 2022. godine, Prijedlog zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. veljače  2022. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je rekao kao se ovim prijedlogom osigurava provedba deset uredbi Europskom  parlamenta i Vijeća, odnosno Europske komisije, te se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi jedna Direktiva. Osigurava se i zakonska osnova za donošenje nacionalnih odredbi u područjima: izravne opskrbe malim količinama poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom gospodarstvu, dodatnih zahtjeva označavanja hrane životinjskog podrijetla, pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla, izrade godišnjeg plana praćenja hrane životinjskog podrijetla, državnog plana monitoringa rezidua u proizvodima životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi, programa državnog monitoringa za praćenje antimikrobne rezistencije u životinja i hrani životinjskog podrijetla i plana praćenja kakvoće mora i školjkaša. Aktom će se izvan snage staviti Zakon o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu. Prijedlogom se utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće, kako i obveze subjekata u poslovanju s hranom, te postupci službenih kontrola, upravne mjere i prekršajne odredbe. Praćenje rezidua u hrani životinjskog podrijetla koje je do sada bilo u okviru Zakona o veterinarstvu izmješta se u odredbe ovog zakona.

U raspravi su postavljeni upiti o mogućnosti smanjenja broja uzorkovanja koje su u obvezi provesti subjekti u poslovanju s hranom, te je rečeno kako je ovim aktom potrebno propisati i kazne za neizvršenje rješenja koja izdaje državni inspektor. Rečeno je da je aktom trebalo predvidjeti i mogućnost žalbe na rješenja Ministarstva poljoprivrede, te je trebalo propisati kraći rok za donošenje podzakonskih akata, ali i podzakonskim aktima olakšati poslovanje našim poljoprivrednicima. U tom smislu istaknuto je kako su u Republici Hrvatskoj postavljeni visoki kriteriji vezani uz sigurnost hrane, koji se ne primjenjuju u drugim državama članicama, a što je rezultiralo i gašenjem velikog broja malih klaonica i povećalo troškove proizvođačima. Ovim izmjenama potrebno je omogućiti ispravljanje ove nepravde i balansirati smještajne kapacitete klaonica ili osigurati korištenje pokretnih klaonica, te osigurati poljoprivrednicima manje troškove. Postavljen je i upit o planovima Ministarstva vezano uz dodatne zahtjeve označavanja hrane životinjskog podrijetla.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako je broj uzorkovanja za subjekte u poslovanju s hranom propisano kao obveza, a učestalost ovih uzorkovanja ovisi i o rezultatima prethodno provedenih analiza. Dodatna fleksibilnost uvedena je za subjekte za poslovanju s hranom, uključujući i male klaonice. Omogućeno je podnošenje žalbe na rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, a kazna za neizvršavanje rješenja propisana je Zakonom o službenim kontrolama.  Vezano uz dodatno označavanje proizvoda životinjskog podrijetla rekla je da se radi o zdravstvenim i identifikacijskim oznakama koje potvrđuju da su proizvodi proizvedeni u skladu s propisanim uvjetima. Predstavnik predlagatelja odgovorio je i da će se iz mjera Programa ruralnog razvoja uskoro raspisati natječaj za opremanje malih klaonica.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 52. (elektroničkoj) sjednici održanoj 4. ožujka 2022. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavljenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. U sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja praćenja napretka i preispitivanja, COM (2021) 554,  koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 15. veljače 2022. godine

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/22-07/23, Urbroj:  50301-21/22-22-2 na sjednici održanoj 1. veljače 2022. godine.
Odbor je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas “suzdržan“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavljenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. U sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja praćenja napretka i preispitivanja, COM (2021) 554

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

                                PREDSJEDNICA ODBORA
                                    Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici održanoj 23. veljače 2022 godine, Prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2022. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Kako važeći Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta nije rezultirao očekivanim učincima vezanim uz okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta pristupilo se izradi ovog akta, uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja. Ovim aktom stvorile bi se pretpostavke da se male i nepravilne površine poljoprivrednog zemljišta okrupne što bi dovelo do povećanja poljoprivredne proizvodnje, boljih uvjeta za obrađivanje zemljišta, stvaranja dodane vrijednosti na zemljištu, rješavanja neriješenih imovinsko pravnih odnosa, te bi se unaprijedila ruralna područja u kojima se komasacija provodi. Predlaže se smanjenje administrativnih ograničenja, ubrzavanje postupaka stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju, te se propisuje korištenje informacijskih tehnologija za planiranje, provedbu, nadzor i trajno praćenje stanja komasiranog zemljišta. Propisuje se da se komasacija provodi u interesu Republike Hrvatske, te su svi postupci koji se provode za potrebe komasacije hitni postupci. Ukupno će se iz sredstava Državnog proračuna i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za poslove komasacije poljoprivrednog zemljišta uložiti 313 milijuna kuna.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili prijedlog akta. Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa postavljen je upit o mogućnosti ubrzavanja rješavanja istih. Upitano je i koliko je jedinica lokalne samouprave iskazalo interes za provođenje postupaka komasacije. Rečeno je i kako rad Povjerenstva za provođenje postupaka komasacije treba biti transparentan. Predloženo je da se razmotri mogućnost smanjivanja postotka predloženog člankom 20. stavkom (6), koji se odnosi na suglasnost vlasnika zemljišta za pokretanje postupka komasacije. Ukazano je i na dobre prakse nekih jedinica lokalne samouprave u kojima su kroz isplate potpora za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta već okrupnjene poljoprivredne površine. Rečeno je i kako je člankom 20. trebalo propisati pravila za utvrđivanje identiteta za pravne osobe, te opravdane razloge zbog kojih vlasnik zemljišta nije u mogućnosti sudjelovati na sastanku vlasnika zemljišta, uključujući i mogućnost sudjelovanja zastupnika vlasnika. Predloženo je i da se propiše mogućnost održavanja ovih sastanaka na daljinu. Aktom je potrebno jasnije propisati i predvidjeti sankcije za Izvođača stručnih radova za poslove izrade prijedloga projekta komasacije, u slučaju nepridržavanja roka za izradu, predloženog člankom 29. stavkom (2) prijedloga akta. Isto tako, predloženo je da se propiše točan vremenski rok za sazivanje skupa sudionika komasacije, koji se predlaže člankom 30. Prijedloga Zakona. 

Postavljen je i upit tko su druge nadležne osobe u čiju korist se prenosi zemljište za zajedničke potrebe, bez plaćanja naknade, što je predloženo člankom 32. stavkom (2). Rečeno je i da bi se jasnije trebali propisati uvjeti za isključivanje zemljišta iz komasacijske gromade, što je predloženo člankom 34. stavkom (2) Prijedloga Zakona.  Upitano je na koje doprinose je zakonodavac mislio vezano uz obvezu koja se predlaže člankom 45. stavkom (4) Prijedloga Zakona, a obzirom da je Zakonom o upravnim pristojbama izuzet trošak plaćanja komasacije, a Zakonom o porezu na promet nekretnina izuzeto je zemljište koje se komasira. Rečeno je kako bi u članku 46. stavku  (2) trebalo jasnije propisati postupanje s posebnim uređajima koji se bez veće štete mogu odijeliti od zemljišta, odnosno tko će iste ukloniti ako to prijašnji vlasnik ne napravi i tko će snositi trošak uklanjanja. Isto tako potrebno je jasnije propisati kojim kriterijima će se utvrđivati vrijednost korisnih nasada i uređaja koji se bez veće štete ne mogu odijeliti od zemljišta, a koje je novi vlasnik dužan preuzeti uz naknadu stvarne vrijednosti prethodnom vlasniku, što je predloženo stavkom (3), članka 46. Kako se člankom 47. Prijedloga Zakona predlaže da se nakon izdavanja uporabne dozvole vodne građevine za melioracije predaju na upravljanje pravnoj osobi nadležnoj za upravljanje vodama, upitano je radi li se ovdje o Hrvatskim vodama. Zatraženo je i obrazloženje komentara Hrvatskog agronomskom društva iz e-savjetovanja kojim se upozorava da je agronomska struka ovim prijedlogom marginalizirana, uz izuzetak agronoma koji su djelatnici Ministarstva poljoprivrede, koji će biti uključeni u provedbu ovog akta.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako je za izradu ovog Prijedloga formirano Povjerenstvo koje je okupilo predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva uprave i pravosuđa, Državne geodetske uprave i znanstvene zajednice. Na javni poziv Ministarstva poljoprivrede za iskaz interesa za provođenje postupaka komasacije, interes su iskazale 23 jedinice lokalne samouprave, a ovime je obuhvaćeno 46 600 ha poljoprivrednog zemljišta. Sredstvima koja su osigurana za provedbu Zakona osigurat će se provođenje postupka komasacije na ukupno 18 000 ha. Dobrim je ocijenila što se uz raspravu o ovom aktu istovremeno provodi i rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Netočnom smatra tvrdnju da će agronomska struka biti izuzeta iz provedbe ovog akta, jer će agronomi moći sudjelovati u postupcima javne nabave. Ministarstvo poljoprivrede pisanim putem će se očitovati na upite i prijedloge zastupnika vezane uz konkretne članke zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir        
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 44. (elektroničkoj) sjednici održanoj 9. prosinca 2021. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni općeg sustava carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, COM (2021) 579,  koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 5. studenoga 2021. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/21-07/405, Urbroj:  50301-21/32-21-4 na sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine.

Odbor je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa“suzdržan“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni općeg sustava carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, COM (2021) 579

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 44. (elektroničkoj) sjednici održanoj 9. prosinca 2021. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća, COM (2021) 559,  koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 5. studenoga 2021. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/21-07/406 , Urbroj:  50301-21/32-21-3 na sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine.

Odbor je, sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa “suzdržan“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća, COM (2021) 559

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine  Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je istaknuto da je  Prijedlog izbalansiran, te je postavljen upit o osiguranju sredstava za naknadu šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima i mogućnosti financiranja naknade ovih šteta iz proračuna Ministarstva poljoprivrede. Zatražena je i informacija o točnom iznosu navedenih šteta i planiranim aktivnostima u narednom razdoblju kako bi se iste smanjile. Uz predstavljeni rast BDP, upitano je o očekivanom rastu BDP u narednom razdoblju. Uz stavke koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u odnosu na predloženih 80 milijuna kuna za uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanaca u sektoru voća i povrća, upozoreno je na potrebu pojednostavljenja i skraćivanja procedura osnivanja proizvođačkih organizacija i postavljanja proizvodnje i stvarnih potreba kao uvjeta za izgradnju distributivnih centara za voće i povrće. U tom smislu u obzir je potrebno uzeti i Analize svjetske banke u sklopu izrade Strategije poljoprivrede RH. Uz sredstva planirana za unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju postavljen je upit o planiranom upućivanju Prijedloga izmjena Zakona o komasaciji u proceduru usvajanja. Uz navedeno rečeno je kako bi okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta trebalo poticati i poreznim olakšicama. Postavljen je i upit o načinu realizacije i uspostave nacionalnog sustava sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je planiran u okviru digitalne transformacije poljoprivrede. Pozitivnim je ocijenjena planirana potpora proizvođačima šećerne repe s ciljem zadržavanja interesa proizvođača za istu proizvodnju i očuvanja proizvodnje šećera u RH. Postavljen je i upit o  razlozima smanjenja sredstava za programe državnih i deminimis potpora. Rečeno je kako je za programe pomoći sektoru stočarstva planirano 60 milijuna kn, no iznosi potpora po pojedinoj grani stočarske proizvodnje nisu financijski prikazan u Prijedlogu proračuna. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja potpora za programe pomoći sektorima voćarstva i povrćarstva namijenjenim povećanju proizvodnje voća i povrća. Dobrim je ocijenjeno povećanje sredstava za veterinarstvo i sigurnost hrane i postavljen je upit o razlozima 50%-tnog smanjenja sredstava u odnosu na plan za 2021. godinu, za provedbu hitnih fitosanitarnih mjera i za zdravstvenu zaštitu bilja. Upitano je znače li ova smanjenja da je problem zlatne žutice stavljen pod kontrolu i da se u budućnosti ne očekuju značajnije štete od karantenskih štetnika i drugih štetnih organizama. Pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava za zdravstvenu zaštitu životinja i za podizanje razine biosigurnosti na farmama i rečeno je kako su dobrobit i zdravlje životinja ključni aspekti sigurnosti hrane, ruralnog razvoja i održive stočarske proizvodnje. Uz osiguranih 1 milijun kuna za monitoring ostataka pesticida u hrani upitano je može li se očekivati jačanje kontrola na prisutnost pesticida kod proizvoda koji se uvoze u RH. Uz povećanje sredstava za Ruralni razvoj upozoreno je na važnost provedbe edukacije i savjetovanja za poljoprivredna gospodarstva jer proizvođači ne znaju kome se obratiti kod odabira mjera za ruralni razvoj, kako se pripremiti za njihovo korištenje i tko im u tome može pomoći. Vezano uz provedbu Školske sheme rečeno je kako HR Školska shema ne uvažava princip propisan europskom direktivom da se voće, povrće i mlijeko trebaju nabavljati od lokalnih proizvođača, a ne od veletrgovaca, o čemu svjedoči i posljednji raspisani natječaj za ovu aktivnost. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja sredstava za održavanje ekosustava ribnjaka s 20 milijuna kn na 15 milijuna kn te je upitano znači li isto da se smanjio pritisak ribojednih ptica i drugih životinja na šaranske ribnjake. Pozdravljeno je povećanje sredstava za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja jer će isti imati utjecaja i na zapošljavanje u uvjetima pravedne i ravnomjerne raspodjele drvne sirovine. Rast prihoda Hrvatskih voda rezultat je realizacije projekata financiranih iz fondova EU i povlačenja bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Uz navedeno, postavljen je upit o ukupno planiranim projektima navodnjavanja u proračunu Hrvatskih voda. Postavljen je upit o osiguranim sredstvima za područja koja su tradicionalno naseljena nacionalnim manjinama.

Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je kako su procjene rasta BDP-a veće od očekivanih, te kako se njihov rast očekuje i u narednom razdoblju. Štete od divljači kompleksan su problem  koji zahtijeva koordinirano djelovanje nekoliko tijela državne uprave, istaknula je predstavnica Ministarstva poljoprivrede. U tom smislu je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj za sufinanciranje nabavke zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači, u planu je sufinanciranje police osiguranja za lovoovlaštenike, a planom normativnih aktivnosti za 2022. godinu predložene su i izmjene i dopune Zakona o lovstvu, te se razmišlja i o mogućem pokriću ovih šteta iz Proračuna Ministarstva poljoprivrede. Neke županije pokrenule su projekte za izgradnju logističko distributivnih centara, pa je isto potrebno vrednovati, a iako Ministarstvo poljoprivrede direktno sufinanciranje projekata proizvođačkih organizacija za izgradnju distributivnih centara smatra najučinkovitijim, upozorila je i na važnost potpunog iskorištenja raspoloživih sredstava do 2026. godine. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o komasaciji u pripremnoj je fazi upućivanja u javno savjetovanje. Program uspostave nacionalnog sustava sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u pripremnoj je fazi.  Aktivnosti u provedbi Školske Sheme dodatno će se prilagoditi kako bi se osiguralo njeno pravilno korištenje. Realizacija potpore proizvođačima šećerne repe, sukladno preporukama Europske komisije planirana je u okviru proizvodno vezanih plaćanja. U slučaju potrebe, osigurat će se dodatna sredstva za državne i deminimis potpore, a Ministarstvo poljoprivrede u narednom će razdoblju poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i jačati mjere savjetovanja i edukacije. Smanjenje sredstava za provedbu hitnih fitosanitarnih mjera uvjetovano je završetkom mjera koje su se u Istarskoj županiji, na državnom zemljištu, provodile za zaustavljanje i sprečavanje širenje zlatne žutice vinove loze. Izazov će, zbog privatnog zemljišta i neriješenih imovinskopravnih odnosa biti zaustavljanje i sprečavanje širenja ove bolesti u Međimurskoj županiji. Za područja tradicionalno naseljena nacionalnim manjinama osiguran je iznos od 37 milijuna kuna. Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izvijestio je o aktivnostima koje se provode u okviru projekata namijenjenih razminiranju šumskih zemljišta.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6  glasova „za“ i  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici održanoj 30. studenog 2021. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se planiraju zaduženja u iznosu od 40,2 milijarde kuna, od toga tekuće otplate glavnice iznose 31,8 milijardi kuna, jamstvena zaliha planira se u iznosu od 300 milijuna kuna, te proračunska zaliha u iznosu od 100 milijuna kuna.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon provedene rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici održanoj 3. studenoga 2021. godine  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda, u raspravi je pozitivnim ocijenjeno predloženo povećanje potpora za sektore govedarstva i svinjogojstva, te postavljen upit o načinima njihove raspodjele i upozoreno kako raspodjela ovih sredstava treba biti brza, pa zato treba ojačati kapacitete Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Rečeno je i kako stočari ističu da ova sredstva neće biti dostatna za pozitivno poslovanje, te je postavljen upit o mogućim dodatnim potporama iz europskog proračuna. Vezano uz najavljenu izgradnju silosa i skladišnih kapaciteta koji bi omogućili skladištenje žita i kukuruza, te spriječili njihov izvoz, pa ponovni uvoz po 30% višim cijenama, upitano je o planovima za izgradnju istih. Postavljen je upit o razlozima predloženog smanjivanja sredstava za stavke koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Upitano je hoće li poljoprivrednici i ove godine ostati bez prava na naknadu i obeštećenja za štete koju divljač čini na poljoprivrednim usjevima, uzimajući u obzir predloženo smanjenje sredstava namijenjenih unapređenju lovstva, smanjenju šteta od divljači i naknadi šteta, za više od 20 milijuna kuna. Postavljen je i upit o razlozima predloženog potpunog ukidanja sredstava za potporu braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i potporu klasterima poljoprivrednih proizvođača. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima planiranog 100% smanjenja sredstava za  Nacionalnu inventuru šumskih resursa, hrvatski zemljišni informacijski sustav, monitong tla, ali i značajno smanjenje sredstava za kontrolu izravnih plaćanja, nacionalni sustav označavanja poljoprivredno prehrambenih proizvoda i unapređenje šumarstva. Postavljen je i upit o ukupno isplaćenim potporama za očuvanje radnih mjesta, te o financiranju projekata navodnjavanja i iskorištenosti sredstava za izgradnju aglomeracija koje se financiraju iz Proračuna Hrvatskih voda. 

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako ukupna vrijednost programa pomoći sektoru stočarstva iznosi oko 200 milijuna kuna. Sukladno ovom prijedlogu prihvatljivi korisnici povećanja sredstava su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, a Program potpore je zbog pravednije raspodjele ograničen brojem grla. U Agenciji je zaposleno 735 osoba koji prate i nadziru provedbu potpora vrijednih oko 7 milijardi kuna. Usporavanje postupaka provedbe natječaja većim je dijelom vezano uz provođenje postupaka javne nabave. Vezano uz naknadu šteta koju počini divljač na poljoprivrednim usjevima, Ministarstvo poljoprivrede planira pokrenuti novi postupak javne nabave, kako bi kroz policu osiguranja usjeva poljoprivrednici osigurali svoje usjeve od šteta koju čini divljač, a moguća je i izmjena Zakona o lovstvu. Ovim aktom predloženo smanjenje sredstava za naknadu šteta vezano je uz nemogućnost iskorištenja ovih sredstava do kraja 2021. godine. Uz navedeno, istaknula je kako je objavljen program pomoći za financiranje postavljanja zaštitnih ograda, vrijedan 1 milijun kuna. Povećanje za dobrobit životinja osigurano je u iznosu od 130 milijuna kuna. Uskoro kreće elektronsko savjetovanje vezano uz mjere za poticanje izgradnje silosa i skladišnih kapaciteta. Za nacionalnu inventuru šumskih resursa objavljeno je izvješće o elektronskom savjetovanju, na koje je pristiglo više primjedbi vezanih uz kriterije nabave. Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je kako je za popratnu dokumentaciju za projekte navodnjavanja izdvojeno više od 30 milijuna kuna. U koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede za aktivnosti navodnjavanja koje se financiraju iz Programa ruralnog razvoja ukupno je planirano 660 milijuna kuna (85% europska sredstva, ostalo nacionalna potpora). Ukupno 20 projekata trebalo bi osigurati navodnjavanje na više od 7000 hektara zemljišta, a planirana je iskoristivost potpune alokacije za projekte aglomeracija. Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je kako je u 2020. godini za mjere očuvanja radnih mjesta isplaćeno 7,7 milijardi kuna, a do kraja listopada ove godine oko 4,7 milijardi kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7 glasova „za“ i  2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

te sljedećih odluka:

•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici održanoj 3. studenog 2021. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim aktom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala zbog osiguranja kontinuiteta podmirivanja obveza, a što se iskazuje kroz Račun financiranja. Uz navedeno mijenja se ukupna visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Također, predlaže se i povećanje visine postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s 3% na 3,5%, za koje suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske, a iz razloga povećanih zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2021. godine.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, bez rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 36. sjednici, održanoj 26. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja kao razloge predloženih izmjena i dopuna navela potrebu dodatnog rasterećenja od administrativnih procedura, ubrzanje postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, te sprečavanje moguće nejednake primjene odredbi važećeg  Zakona, ali i potrebu dorade kriterija za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta.  Planirano  programsko rješenje  „e-zakup“, trebalo bi, po uzoru na provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja RH, osigurati transparentnost raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a zbog ubrzanja postupaka raspolaganja jedinicama lokalne samouprave daje se rok od 3 mjeseca, od dobivanja suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, za provedbu natječaja, te ukoliko JLS ove postupke ne pokrenu, isto će napraviti Ministarstvo poljoprivrede.  Ovim se prijedlogom jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da ograniče maksimalne površine za zakup, no isto više nije obveza  iz razloga što se u praksi pokazalo da ograničavanje maksimalnih površina nije dobro zbog postupaka okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Sam postupak natječaja za zakup i prodaju se  mijenja i skraćuje, pa istim nije propisana obveza pribavljanja mišljenja županije, no predstavnik županije član je Povjerenstva za zakup ili prodaju. Nakon višekratnih konzultacija s poljoprivrednicima, predlažu se rokovi zakupa od 25 godina za trajne nasade i 15 godine za druge vrste proizvodnje, s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Predloženi sustav bodovanja prati prioritete i ciljeve Prijedloga Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske. Analize su pokazale kako su odugovlačenja u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem vezana i uz privremeno korištenje zemljišta, pa se ovim aktom predlaže brisanje odredbe o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta. Uz navedeno dodatno se jačaju mjere kontrole raspolaganja i ispunjavanja uvjeta iz Gospodarskog programa.
Sudionici rasprave pozitivnim su ocijenili široko provedenu raspravu o tekstu Prijedloga zakona i ubrzavanje procedura raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem (DPZ). U raspravi je rečeno kako ovim Prijedlogom korisnicima važećih koncesija za korištenje DPZ nije trebalo omogućiti da se i sada natječu za poljoprivredno zemljište, iz razloga što su oni ostvarili pravo korištenja koncesija na 25% DPZ još kroz natječaje provedene  prije dvadesetak godina. Zbog razlika u raspolaganju zemljištem od strane jedinica lokalne samouprave (JLS)  i činjenice da je dio JLS prodalo DPZ, rečeno je kako se ovim prijedlogom u nepovoljan položaj dovode poljoprivrednici na području JLS koje svoje DPZ nisu prodavale, a iz razloga što će im konkurenti na natječajima biti poljoprivrednici s područja drugih/susjednih JLS koji su već ostvarili pravo kupnje zemljišta na svom području. Uz predloženi članak 13. kojim se mijenja članak 31. stavak (10) upozoreno je na važnost jasnog i nedvojbenog propisivanja da se u maksimalnu površinu uračunavaju sve površine DPZ koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po do sada provedenim natječajima, a ne samo po natječajima provedenim od stupanja na snagu Zakona iz 2018. godine, kako je predloženo. Predloženo je da se jasnije definira pojam „stočar“ i upitano obuhvaća li trenutni prijedlog i tovljače i uslužni tov, te je rečeno da se isto mora izbjeći jer davanjem prava prvenstva za tovljače i uslužni tov podupiremo poljoprivredu drugih država članica Unije. Upitano je i da li se ovim prijedlogom uslužni tov izjednačava s vlasništvom. Izražen je i stav kako prijedlog nije u dovoljnoj mjeri ograničio pitanje podzakupa, koji je prisutan na terenu. Uz predloženu mogućnost  raspisivanja natječaja koje se veže uz katastarske čestice i proizvodno tehnološke cjeline (PTC), rečeno je kako u tom slučaju provođenje postupaka komasacije nije potrebno. Izraženo je i mišljenje kako je ovom prijedlogu akta trebala prethoditi procjena učinaka propisa koja bi pokazala smjer i odredila ciljeve koje se provedbom žele postići. Uz predloženi članak 1. stavak (7) postavljen je upit o kojim zaštićenim životinjama, za koje zakupci i vlasnici DPZ mogu tražiti naknadu za pretrpljenu štetu, se radi. Zakon o zaštiti prirode propisuje naknadu štete od strogo zaštićenih vrsta, a ne spominje zaštićene životinje, pa je isto potrebno jasnije definirati. Obzirom da divljač čini velike štete na usjevima i nasadima poljoprivrednicima, predloženo je da Ministarstvo poljoprivrede preuzme pokriće ovih šteta i jasno to definira u Zakonu. U raspravi je rečeno kako predloženim sustavnom bodovanja mali, mladi i domicilni poljoprivrednici neće biti u mogućnosti ostvariti pravo prvenstva za korištenje DPZ. Postavljen je i upit o površini DPZ koja će se provedbom ovog Zakona staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.  Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore ukazao je na važnost kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje za dosadašnje korisnike DPZ,  koji svoju djelatnost obavljaju sukladno Gospodarskim programima i Zakonom postavljenim uvjetima. HPK smatra kako je za svako ozbiljnije planiranje poljoprivredne proizvodnje potrebno planirati rok od 25 godina za zakup DPZ. Pozitivnim ocjenjuju prijedlog iz članka 2. kojim se mijenja članak 5. i dodaje stavak (4) i zabranjuje deponiranje, razbacivanje ili drugi način odlaganja nusproizvoda dobivenih iz bioplinskih postrojenja na DPZ. Uz bodovanje koje se predlaže člankom 16. kojim se mijenja članak 36., predstavnik HPK predložio je da se u bodovanju pod 1a) vezano uz udio izravnih plaćanja za poljoprivredu koji nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede, isti podigne na 50%. Uz navedeno je izražen i drugačiji stav, te je predloženo zadržavanje postotka od 30%, a kako bi se poljoprivrednicima na ruralnim područjima omogućio pristup DPZ.  Istaknuto je i kako bi zasnivanje prava građenja, zbog sprečavanja korištenja poljoprivrednog zemljišta u energetske svrhe (solari)  trebalo biti u suglasnosti s JLS, te javno i transparentno i po mogućnosti dostupno kroz javni registar. Predstavnik Hrvatske obrtničke komore istaknuo je kako će, sukladno ovom prijedlogu primarni poljoprivredni proizvođači teško zadržati poljoprivredno zemljište koje koriste, pa je zato važno vrednovati one kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost. Uz neograničavanje cijene za raspolaganje DPZ, podsjetio je kako za dvije godine ističe moratorij na zabranu prodaje DPZ strancima i izrazio bojazan zbog mogućih špekulacija s DPZ.

Uz kriterij koji se predlaže  izmjenama članka 36. 1b) rečeno je kako su povezana društva vezana uz velike poljoprivredne proizvođače i mjerilo nije primjenjivo za OPG, zato je bodovanjem, ako želimo poljoprivrednike zadržati na ruralnim područjima, potrebno dati prednost domicilnosti. Izražen je i stav kako predloženi akt ne bi trebao rezultirati poremećajem u raspolaganju DPZ, te je uz navedeno predloženo povećanje bodova za kriterij domicilnosti u točci 1c) jer predložena razlika od samo 2 boda između JLS koje graniče s JLS koja raspisuje natječaj, neće osigurati prednost domicilnom stanovništvu na području JLS koja raspisuje natječaj. Uz navedeno, upozoreno je i kako neke JLS graniče s više JLS. Zbog zlouporaba i visokih poticaja za ekološku proizvodnju, rečeno je kako treba razmotriti mogućnost smanjenja predloženih 5 bodova za ekološku proizvodnju, ali i planirati snažnije kontrole zbog zlouporaba. Izraženo je i mišljenje kako bi sjemenarstvo trebalo dodatno bodovati. Uz kriterij pod 1h) – uvjeti rada i zapošljavanje - rečeno je kako će se istim u nepovoljan položaj dovesti Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) čiji članovi pomažu u radu na OPG, ali nisu stalno zaposleni, te se čini kako se ovim prijedlogom potpora daje velikim proizvođačima. U raspravi je rečeno kako je s ciljem poticanja udruživanja poljoprivrednih proizvođača bodovanjem trebalo obuhvatiti i članstvo u zadrugama ili proizvođačkim organizacijama.  Predloženo je da se u članku 13. stavku (9) uz predloženu nemogućnost smanjivanja dosadašnjih površina predviđenih za stočarstvo, trajne nasade i navodnjavanje doda i „ekološka poljoprivreda“, a što bi bilo u skladu i s europskim Zelenim Planom i Strategijom od polja do stola. Postavljen je upit o izradi sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja temeljem kojeg se na javnom natječaju može odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje.  Uz stavak (19) upitano je  o kojim se poljoprivrednim građevinama u vasništvu države radi i gdje su iste smještene. Uz stavak (25) i mogućnost određivanja jamčevine za sudionike natječaja postavljen je upit hoće li isto opteretiti poljoprivrednike ili se jamčevina uvodi kako bi se smanjile zlouporabe. Uz predloženi članak 15. i dopunu stavaka (2) upitano je tko će i kako kontrolirati sudionika javnog natječaja za zakup koji poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Uz brisanje  stavka (4) koje se predlaže člankom 15.,  kojim je propisano da se ponuda s ponuđenim dvostrukim iznosom početne zakupnine smatra nevažećom, te predloženo brisanje stavka (3) predloženo člankom 34.  kojim je propisano da se  ponuda s ponuđenim dvostrukim iznosom početne kupoprodajne cijene smatra nevažećom, upitano je ne dovode li ovi prijedlozi u pitanje cijeli sustav bodovanja predložen ovim aktom, jer će prednost imati sudionik koji ponudi najvišu cijenu. Postavljen je i upit o projekcijama Ministarstva poljoprivrede vezanim uz sustav bodovanja i njegov utjecaj na funkcionalno korištenje DPZ i povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Uz izmjene predložene člankom 37. i brisanje prava prvokupa DPZ od strane RH zatraženo je obrazloženje o razlozima zbog kojih RH do sada nije koristila ovo pravo. Predstavnik Udruge OPG Hrvatske „Život“ stava je kako bi zakonom trebalo propisati mogućnost zakupa svih površina koje su u katastru ili gruntovnici upisane kao poljoprivredne površine, a s ciljem stavljanja u funkciju poljoprivrednog zemljišta koje je obuhvaćeno šumsko gospodarskom osnovom. Uz navedeno, upozorio je na visoke troškove izdvajanja ovog zemljišta iz šumsko gospodarske osnove. Postavljen je i upit o javnoj dostupnosti podataka o ukupnim prihodima države od raspolaganja DPZ i utrošku prikupljenih sredstava. Postavljen je i upit o dostupnosti analize kvalitete poljoprivrednog tla u RH, postojanju makroekonomske analize utjecaja proizvodnje na DPZ i utjecaja raspolaganja DPZ na razvoj i dohodovnost poljoprivrednog sektora, kao i stupanj samodostatnosti u proizvodnji hrane. U raspravi je upozoreno na nekapacitiranost JLS za provedbu natječaja za raspolaganje DPZ i predloženo je osnivanje institucija na razini županija koje bi raspolagale i upravljale DPZ. Stočari su se, zbog pada cijene mlijeka okrenuli prema dohodovnijim kulturama, pa nije realno očekivati da će se vratiti stočarstvu, rečeno je u raspravi. Upozoreno je na kompliciranost predloženog  sustava bodovanja, što bi moglo rezultirati brojnim primjedbama i usporiti postupke raspolaganja DPZ. Rečeno je i kako je jasnije potrebno propisati obveze za JLS vezane uz izvješće o provedbi Gospodarskog programa, ali i načine održavanja DPZ koje nije u nekom od postupaka raspolaganja. Iako se čini da JLS upravljaju DPZ, konačnu odluku o raspolaganju donosi Ministarstvo poljoprivrede, rečeno je u raspravi. Također je istaknuto kako poslove procjene poljoprivrednog zemljišta treba povjeriti sudskim vještacima agronomske i poljoprivredne struke, a Ministarstvo poljoprivrede treba pristupiti izradi Pravilnika o procjeni vrijednosti DPZ. Istaknuto je i kako ovim prijedlogom nije predviđena mogućnost žalbe ili prigovora za nezadovoljnu stranku, iako je to Ustavom zagarantirana kategorija. Uz predloženi članak 53. stavak (8) predloženo je propisivanje roka u kojemu Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje i poslove iz nadležnosti JLS. U raspravi je istaknuto i kako poljoprivredu ne treba promatrati samo kroz proizvodnju hrane, već i kao djelatnost koja pridonosi opstanku i održivosti ruralnih područja, te je izražena bojazan da bi neograničavanje maksimalnih površina kojima pojedini korisnik može raspolagati moglo izazvati probleme i nejednakost. Postavljen je upit hoće li ukidanje ovog ograničenja utjecati na dostupnost DPZ obiteljskim gospodarstvima čiji članovi obitelji stvarno žive u ruralnim područjima i bave se poljoprivredom. Uz navedeno, predloženim člankom 13. stavkom (8), kojim se mijenja članak 31., daje se mogućnost JLS da ograniče maksimalne površine u pojedinom natječaju iako nije jasno kojim kriterijima bi se JLS trebale voditi da procjene stvarne potrebe ratara, stočara i ostalih poljoprivrednih proizvođača na području JLS.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako će svi korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta biti u istom položaju pri provedbi predloženog akta. Korisnici važećih koncesija su i veliki i mali poljoprivrednici, no nije im bila propisana obveza prilaganja Gospodarskog programa, pa se predloženim  aktom ista obveza treba ispuniti u prijelaznom periodu od 2 godine. Prijedlog koji se odnosi na maksimalnu površinu DPZ koje se daju u raspolaganje, usklađen je s predstavnicima poljoprivrednih proizvođača i iz istoga je isključeno privatno poljoprivredno zemljište. Revizija gospodarskih programa provodi se od siječnja ove godine i očekuje se konačno izvješće Državnog inspektorata o istom za ugovore kod kojih je površina DPZ veća od 50 ha. Uz navedeno ovim aktom dodatno se razrađuju kriteriji vezani uz raskid ugovora o zakupu DPZ, te se predlaže da uz JLS ovaj postupak može pokrenuti i Ministarstvo poljoprivrede. Prijedlogom su dodatno dorađene i odredbe koje se odnose na podzakup, pa će se uz inspekcijski provoditi i upravni nadzor. Predlagatelj će, sukladno izrečenoj primjedbi, dodatno precizirati odredbu predloženog članka 13. stavka (10) kako bi se ona odnosila na sve do sada provedene natječaje.  Predlagateljica je naglasila kako je Republici Hrvatskoj važan cijeli sektor stočarstva, a potrebno ga je osnaživati i povezivati ratarstvo i stočarstvo. Zbog prijepora i raznih tumačenja u dosadašnjem postupanju predlagatelj je ovim aktom obuhvatio katastarske čestice i proizvodno tehnološke cjeline. Istaknula je kako veliki dio poljoprivrednika udovoljava uvjetu postavljenom u predloženom članku 16  stavku (1) i postotku od 30% kojim su obuhvaćena samo izravna plaćanja, a ne i druge vrste potpora koje ostvaruju.  Uz kriterij – uvjeti rada i zapošljavanje, te predloženo bodovanje u toj kategoriji,  odgovorila je kako potpore i prihodi koji se ostvaruju proizvodnjom na DPZ zahtijevaju i dodatno zapošljavanje. Istaknula je i kako su propisane dodatne kontrole za provođenje agrotehnoloških mjera.  Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je u ARKOD-u upisano 260.000 ha, 454 JLS dostavile su program raspolaganja, na koje je Ministarstvo izdalo preko 350 suglasnosti kojima je obuhvaćeno 300.000 ha.  Dodatno, 398.000 ha nalazi se u šumsko gospodarskoj osnovi i dodjeljuju se za pašarenje. Ukupno je s osnova raspolaganja DPZ u 2020. godini prikupljeno 162 milijuna kn, a dio ugovora raskinut je zbog neplaćanja zakupnine. Za JLS koje graniče s JLS, u bodovanju je predložen manji broj bodova. Ovlašteni procjenitelji su oni agronomske struke, a sjemenarstvo je bodovano s 20 bodova, no razmotrit će se i mogućnost povećanja. Ministarstvo poljoprivrede razmotrit će primjedbu vezanu uz solare koje se postavlja na poljoprivredne površine umjesto da se na njima proizvodi hrana. Institut prigovora nezadovoljne stranke  je otvoren, no postoji i prostor za doradu, a za posjednika odnosno vlasnika stoke referentan je upis u Jedinstveni registar domaćih životinja. Mogućnost ograničenja maksimalnih površina koja se predlaže člankom 13. stavkom (9) odnosi se na pojedinačne natječaje i istim je uvažena činjenica nemogućnosti smanjivanja dosadašnjih površina za stočarstvo, trajne nasade i površine obuhvaćene infrastrukturom navodnjavanja.  Na komentar o zaštićenim životinjama, ali i štetama od divljači, predstavnik predlagatelja odgovorio je kako će istu primjedbu razmotriti, kao i primjedbe vezane uz  to da se niti površine pod ekološkom poljoprivredom također ne smanjuju. Agroekološko zoniranje dio je Projekta Svjetske banke, a Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu ovaj alat će koristiti. Uz upit o pravu prvokupa DPZ odgovorio je kako isto pravo do sada nije konzumirano.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E
1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu;
2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.    

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 13. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o održivoj uporabi pesticida, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.

Postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka uporabe pesticida uz osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti, kao i uvođenje osnovne obvezne primjene načela integrirane zaštite bilja i primjena alternativnih pristupa i tehnika za suzbijanje štetnih organizama bilja ciljevi su predloženog Zakona, uvodno je istaknuo predstavnik predlagatelja. Prijedlogom se uređuje i donošenje i revizija Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida.

U raspravi je, zbog važnosti sprečavanja pomora pčela, pozitivnim ocijenjeno reguliranje pitanja zaštite pčela i divljih oprašivača, zabranom  primjene pesticida opasnih za pčele u vrijeme cvatnje, a za čije nepoštivanje se predlaže i prekršajna kazna. Predloženo je da se članak  4. Prijedloga zakona – Pojmovnik nadopuni potrebnim definicijama kako bi se izbjegle nejasnoće ili pogrešno tumačenje Zakona.  Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih Prijedlogom zakona nije obuhvaćena i primjena dronova u tretiranju pesticidima. Uz predloženi članak 33. koji navodi da se pesticid odobrava samo za profesionalne korisnike za profesionalnu primjenu pod određenim uvjetima, upitano je za usklađenost istoga s odredbama Zakona o sjemenu, sadnom  materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

Uz predloženi članak 36. kojim se propisuju stručne kvalifikacije osoba pri radu s pesticidima, predloženo je da istim budu obuhvaćeni i biolozi i kemičari koji su temeljem kurikuluma svojih obrazovnih institucija stekli odgovarajuća znanja za ovu vrstu posla. Uz predložene članke 60. – 62. ukazano je na važnost praćenja i evidentiranja uporabe pesticida, ali i važnost jasnijeg definiranja pružanja usluge tretiranja. S tim u vezi postavljen je upit hoće li poljoprivrednici za tretiranje svojih usjeva pesticidima morati zaposliti osobu s kvalifikacijama koje  se predlažu člankom 60. i imati obvezu upisa u Upisnik pružatelja usluga tretiranja (članak 61.) te hoće li se ove obveze odnositi i na poljoprivrednike koji zajednički koriste strojeve za tretiranje. Uz navedeno, u raspravi je rečeno kako bi isto moglo stvarati dodatna opterećenja za poljoprivrednike te da je te članke potrebno nomotehnički doraditi. U raspravi je rečeno kako je poljoprivrednike potrebno educirati i informirati o mogućnostima primjene alternativnih metoda za sprečavanje štetnih organizama i ukazano je na važnost jačanja upravnog, stručnog i inspekcijskog nadzora, te je postavljen upit o trenutnim kapacitetima istih.
 
Predlagatelj će razmotriti prijedloge dopune Pojmovnika Prijedloga zakona, te jasnije definirati odredbe Zakona kako ne bi došlo do krivog tumačenja istih. Predlagatelj će razmotriti i reguliranje provođenja edukacije i informiranja poljoprivrednika o alternativnim metodama zaštite bilja, kao i dopunu članka 36. ukoliko se utvrdi  da su kemičari i biolozi tijekom studiranja stekli dovoljna znanja za propisane vrste posla. Vezano uz primjenu dronova, predlagatelj je odgovorio kako se na razini EU razmišlja o jedinstvenom  načelu koje bi bilo primjenjivo u svim državama članicama Unije, a čije reguliranje se očekuje tijekom slijedeće godine. Poljoprivrednik koji je prošao osnovnu izobrazbu smatra se profesionalnim korisnikom, istaknuo je da je ovaj Zakon usklađen s odredbama Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, te je odgovorio kako je u Republici Hrvatskoj trenutno za korištenje odobreno 6 zaštitnih sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasa „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o  održivoj uporabi pesticida.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o održivoj uporabi pesticida.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 13. listopada 2021. godine, Prijedlog strategije poljoprivrede do 2030., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja, u raspravi je upozoreno kako Prijedlog strategije nije u dovoljnoj mjeri prepoznao značaj žena u ruralnim područjima, te istim nisu planirane mjere za jačanje njihova položaja. Iako ova Strategija daje okvir, a daljnje aktivnosti razradit će se kroz akcijske planove, poticanje žena na pokretanje vlastitog poslovanja i povećanje broja nositeljica OPG-a trebalo je obuhvatiti Prijedlogom strategije. Upozoreno je kako bi umjesto termina rodne jednakosti u tekstu Prijedloga Strategije trebalo koristiti termin „ravnopravnost između žena i muškaraca“ koji izraz je uvriježen u svim međunarodnim dokumentima. Rečeno je kako Prijedlogom strategije nije dovoljno prepoznata važnost financijskih instrumenata koji su hrvatskoj poljoprivredi prijeko potrebni za održivost i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, ali i povećanje njenog obima. U tom smislu financijska pismenost, koja se u Prijedlogu strategije spominje kao potencijal trebala bi i u praksi biti ozbiljno shvaćena, a dodatni napor potrebno je uložiti u prepoznavanje potreba poljoprivrednika od strane bankarskog sektora.

Pozitivnim je ocijenjena razvojna potreba „unapređenje vještina radne snage“, no upozoreno je na nedostatak radne snage u poljoprivredi i na selu, pa shodno tome i pokazuje se potreba kreiranja prioritetne mjere za zadržavanje radne snage na ruralnim područjima. U raspravi je rečeno kako bi Prijedlog strategije trebao snažnije obuhvatiti šumarski sektor i to posebno uzimajući u obzir da će ovaj prijedlog biti osnova za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a, a s druge strane šumarstvo se suočava s visokim zahtjevima koje postavlja nova Europska strategija za šume. Istaknuto je i kako se u prijedlogu spominje osiguranje ravnomjernije raspodjele izravnih plaćanja između većih i manjih korisnika, s ciljem usmjeravanja potpore prema malim i srednjim poljoprivrednicima i siromašnim područjima, no nisu predložene mjere i aktivnosti kojima bi se sustav potpora učinio pravednijim i transparentnijim. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih se podatci iz ovog prijedloga i preporuka Europske komisije za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP razlikuju, a uzimajući u obzir da su preporuke bazirane na podacima koje je Komisiji dostavilo Ministarstvo poljoprivrede. Pozitivnim je ocijenjena potreba usvajanja standarda koje promiču javni i privatni sustavi kvalitete i certificiranja i postavljen je upit o planiranim aktivnostima vezanim uz uklanjanje nesukladne hrane s hrvatskog tržišta.

Uz navod iz Prijedloga strategije koji govori kako Hrvatska ima modernu i dobro razvijenu cestovnu infrastrukturu, izražen je stav kako isto ne odgovara stanju na terenu, te je predložena provedba procjene infrastrukturnih  prioriteta koji će se financirati u ruralnim sredinama, te uključivanje i drugih dostupnih EU fondova a iz razloga što sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj neće biti dovoljna za zadovoljavanje svih potreba hrvatskih ruralnih područja, koja obuhvaćaju 80% površine Republike Hrvatske. U daljnjoj raspravi istaknuto je kako su dobro prepoznata 4 glavna cilja Strategije, no problem bi se mogao pojaviti u realnim mogućnostima njihova ostvarenja. Ciljevi su ambiciozni, no potrebno je jasno definirati potrebe hrvatskih ruralnih područja i poljoprivredne proizvodnje i istima dati snažniju potporu. Sama ratarska proizvodnja ne daje nam dodanu vrijednost, zato je potrebno poticati finalizaciju proizvodnje koja će rezultirati i povećanjem zapošljavanja. Uz provedbu trenutnih mjera iz Programa ruralnog razvoja upozoreno je i na probleme s kojima se hrvatski ribari i stočari, posebno mladi i stariji, suočavaju zbog nemogućnosti predfinanciranja projekata, a što utječe i na obim iskorištenosti europskih sredstava. Ukazano je i na lošu dobnu strukturu, ali i nizak nivo naobrazbe poljoprivrednika, što ukazuje na potrebu korištenja svih dostupnih mehanizama obrazovanja poljoprivrednika i nosioca obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,  kao i na važnost obrazovanja prije pokretanja poljoprivredne proizvodnje. Za oporavak svinjogojske proizvodnje potrebno je raditi na reprodukciji, rečeno je u raspravi. Za zadržavanje stanovnika na ruralnim područjima potrebno je jačati prehrambenu industriju koja može biti generator novih radnih mjesta i ulagati u preradu ekoloških poljoprivrednih proizvoda, ali i regulirati pitanje uređenja lokalnih nerazvrstanih cesta.  

Odgovarajući na pitanja predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će Nacionalni strateški plan u okviru ZPP definirati mjere i intervencije koje su sukladne s ovim prijedlogom, a kojima će biti obuhvaćene i mjere za mlade poljoprivrednike i ulaganja u preradbene kapacitete. Ovim prijedlogom naglašen je doprinos jačanju ravnopravnosti žena i muškaraca, te premda je Republika Hrvatska u vrhu EU po broju žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava, Ministarstvo poljoprivrede ovaj broj želi povećati. Ministarstvo je u stalnom kontaktu s predstavnicima bankarskog sektora, financiranje i upravljanje rizikom u poljoprivredi i dalje će se poticati, a dodatna sredstava osiguravaju se preko HBOR i HAMAG-a. Vezano uz potporu šumarstvu, istaknuo je važnost komunikacije s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kako bi se iskoristile sve prednosti koje Republika Hrvatska ima po pitanju bioraznolikosti i biomase. Međuresorna suradnja potrebna je i za projekte javne infrastrukture, a nastavit će se i s ulaganjima u prehrambenu industriju, no naglasak je stavljen na potrebu udruživanja poljoprivrednika i osnivanja proizvođačkih organizacija. U izradi akta, Ministarstvo se koristilo podatcima Državnog zavoda za statistiku. Oznake kvalitete nužno su vezane uz sljedivost proizvodnje hrane, a u tijeku je projekt koji je dobio odobrenje od strane Europske komisije - „Dokazana kvaliteta“,  u kojem sustavu je proizvodnja jabuka, a uskoro će to biti i konzumna jaja. Pitanje iseljavanja prepoznato je u swot analizi, kao popratnom dokumentu Prijedloga strategije, a naredno razdoblje obilježit će uvoz radne snage i to posebno za radno intenzivne kulture. U tijeku su aktivnosti za izradu Akcijskog plana ekološke proizvodnje koji će biti usmjerene prema finalizaciji proizvoda.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.                     
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine Konačni prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2021. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako su usvojene primjedbe i prijedlozi Odbora za poljoprivredu kod rasprave o Prijedlogu zakona, te je potom održano niz konzultacija, stoga se tekstom Konačnog prijedloga zakona predlaže izuzeće od dorade sjemena iz skupina strnih žitarica, uljarica i predivog bilja za proizvođače čija ukupna proizvodna površina nije veća od 7 ha. Proizvođačima sjemena povrća kategorije standard omogućavaju se  jednostavniji uvjeti proizvodnje i izuzeti su iz službenog nadzora. 

U raspravi je izraženo zadovoljstvo zbog prihvaćanja prijedloga i primjedbi Odbora za poljoprivredu vezanih uz certifikaciju i doradu sjemena. Istaknuto je kako bi ovaj zakon trebao uređivati tržište sjemena, a ne i korištenje sjemena, te kako će njegove odredbe dodatno zakomplicirati i poskupiti poljoprivrednu proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima zbog očekivanog rasta cijene sjemena, a što će posebno osjetiti proizvođači s mješovitom proizvodnjom i stočari. Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske obrtničke komore mišljenja su kako poljoprivredni proizvođači koji proizvode sjeme za vlastite potrebe ne bi trebali biti upisani u Upisnik dobavljača sjemena, jer to sjeme koriste za svoje potrebe i ne stavljaju ga na tržište. Upozoreno je i na slabu dostupnost fungicida koji se koriste u sjemenarskoj proizvodnji za one koji nemaju registriranu doradu sjemena. Upozoreno je i na slabu kvalitetu i nedostatnu čistoću sjemena koje proizvode hrvatski proizvođači, a što onda zahtijeva i veće količine sjemena u proizvodnji. Uz navedeno, rečeno je kako je zakonom bilo potrebno jasnije propisati odredbe vezane uz kvalitetu sjemena. Postavljen je upit odnosi li se 7 ha na ukupnu zasijanu poljoprivrednu površinu gospodarstva ili na površinu pod pojedinim poljoprivrednim usjevom iz članka 17.stavak 3. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih Zakonom nije propisano sankcioniranje nepoštivanja odredbi čl.36.vezanih uz proizvodnju sadnog materijala za naručitelje iz trećih zemalja. 

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je tekst Konačnog prijedloga zakona usuglašen s dionicima sektora, pa tako i površine koje se predlažu za izuzeće od obveze dorade. Zakonom je jasno propisana odgovornost za kvalitetu sjemena na tržištu, a u RH je registrirano 25 fungicida, od kojih se 2 primjenjuju za smrdljivu snijet. Zaključio je kao je na hrvatskom tržištu dovoljno raspoloživog i kvalitetnog sjemena i nema opasnosti za opstanak poljoprivredne proizvodnje.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasa „za“, 1 glas „protiv“  i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                            

    
                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                  Marijana Petir        

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine, Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2020. godinu, s financijskim pokazateljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2021. godine.

Odbor je navedeni akt, sukladno članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik podnositelja Izvješća istaknuo kako se poslovanje u državnim robnim zalihama odvijalo sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama i sukladno odlukama i zaključcima Vlade Republike Hrvatske. Ravnateljstvo za robne zalihe u 2020. godini ostvarilo je prihode u iznosu od 656.686.542,23 kn, a ukupni rashodi u istom razdoblju ostvareni su u iznosu od 593.613.648,86 kuna. Ostvaren je višak prihoda od 63.072.893,37 kuna, koji s prenesenim viškom prihoda i primitaka iz ranijih godina čini višak prihoda i primitka raspoloživ u sljedećem razdoblju koji iznosi 69.070.577,42 kune. Nabava strateških robnih zaliha u 2020. godini najvećim dijelom odnosila se na žurnu nabavu zaštitne i druge opreme za potrebe intervencija u svrhu sprečavanja širenja epidemije bolesti COVID-19. Iz robnih zaliha izvršena je isporuka roba, opreme i stambenih kontejnera nakon potresa u ožujku i prosincu 2020. godine. Zbog elementarnih nepogoda sve se učestalije koriste strateške robne zalihe te je važna njihova popuna kako bi se osigurala njihova veća raspoloživost. Rekao je kako se robne zalihe ne mogu koristiti za otklanjanje poremećaja na tržištu. Zaključno je istaknuo kako je u pripremi novi Zakon o strateškim robnim zalihama kako bi se povećala operativnost i u bilancu uvela nova kategorija - lijekovi.

    U raspravi je upitano da li je usvojen Godišnji program robnih zaliha i bilanca, te na osnovu kojih parametara se otkupljuju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi za robne zalihe.
Iako robne zalihe ne mogu biti regulator stanja na tržištu istaknuto je kako je u budućnosti potrebno strateški razmišljati i međuresorno djelovati u planiranju robnih zaliha kako bi se izbjegla mogućnost izvoza žitarica u druge države po jeftinijoj cijeni i njihov ponovni uvoz po cijeni koja je 30% viša. Upitano je i postoje li u Republici Hrvatskoj dovoljni skladišni kapaciteti, te mogu li robne zalihe poslužiti kao  instrument zaštite strateških interesa Republike Hrvatske, jer pitanje sigurnosti opskrbe hranom je strateški interes. Upozoreno je da robne zalihe drugih država članica, upitne starosti i kvalitete završavaju na hrvatskom tržištu. Njihova cijena je povoljnija, što predstavlja i nelojalnu konkurenciju hrvatskim proizvodima, te zbog svoje kvalitete predstavlja i ugrozu za zdravlje hrvatskih građana. Ukoliko ne postoje zakonski instrumenti kojima sigurnost hrane, njenu količinsku i kvalitativnu dostupnost možemo osigurati, upitano je može li se to osigurati zakonskim instrumentima, pa i najavljenom izmjenom Zakona o strateškim robnim zalihama. Uz navedeno, kao i problem plasmana stočarskih proizvoda postavljen je upit o mogućnosti njihova otkupa za potrebe robnih zaliha. Rečeno je da iskustva nakon potresa pokazuju kako je popunjavanje robnih zaliha potrebno strateški planirati kako bi se smanjili troškovi u slučajevima žurne nabave. Republika Hrvatska članica je Europske Unije, a iz članstva proizlaze obveze koje ne smijemo zanemariti, pa nije dobro pozivati na plansku ekonomiju već je potrebno raditi na povećanju prinosa i produktivnosti poljoprivrednih proizvođača, istaknuto je u raspravi.

Predstavnik podnositelja izvješća istaknuo je kako je sukladno odredbama važećeg Zakona nemoguće intervenirati na način kojim bi robne zalihe postale regulator tržišta. U Zakonu su jasno navedene količine i vrste roba koji čine robne rezerve, a ove rezerve, i po količinama i po strukturi, bilancira Vlada Republike Hrvatske sukladno potrebama i izvanrednim situacijama. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasa „za“ i 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje

IZVJEŠĆA O STANJU I UPRAVLJANJU ROBNIM ZALIHAMA ZA 2020. GODINU, S FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                            

    
                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                  Marijana Petir        
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 30. sjednici održanoj 7. srpnja 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2021. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja obrazlažući razlike koje se predlažu u odnosu na tekst Prijedloga zakona istaknuo kako je predloženim izmjenama članka 1. kojim se mijenja članak 110. stavak 2. Zakona jasnije propisano izuzeće od obveze provođenja odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, a kojom izmjenom se ispunjava preuzeta obveza iz odgovora Republike Hrvatske na Pismo službene obavijesti Europske komisije od 11. listopada 2019, u pogledu usklađivanja s relevantnim zakonodavstvom Europske Unije. Uz navedeno, dopunom predloženog članka 4. dodatno je uređeno pitanje prava na naknadu tržišne vrijednosti nekretnina koje su po sili Zakona postale javno vodno dobro, a predloženi članak 3. u izmjenama koje se odnose na članak 212. stavak 7. dopunjen je obvezom ishodovanja prethodne suglasnosti Ministarstva. Ostale izmjene odnose se na horizontalno terminološko usklađivanje teksta.

U raspravi su u odnosu na izuzeća od obveze provođenja odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za provedbu zahvata - eksploataciju šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda, izražena podijeljena mišljenja. Dio članova Odbora mišljenja je kako predložene izmjene omogućavaju eksploataciju šljunka i pijeska, te su ovim izmjenama jasno propisani postupci njihova provođenja. Dio članova Odbora upozorio je kako zbog nakupina nije moguć promet rijekama, a što sprječava razvoj riječnog prometa. Dodatnu ugrozu stvara i činjenica da ovako zasićene rijeke, koje se ne održavaju, nisu u mogućnosti apsorbirati oborinske vode, što stvara pritisak na okolno poljoprivredno zemljište, ali i troškove za jedinice lokalne samouprave. Ovakove prakse su, istaknuto je u raspravi u potpunoj suprotnosti od praksi koje se primjenjuju u drugim državama članicama koje su svoje rijeke uredile i osigurale plovnost riječnih putova. Izražen je i stav kako Republika Hrvatska zbog ovog ograničenja, s gospodarskog stajališta, trpi velike financijske gubitke zbog uvoza pijeska i šljunka. Upozoreno je kako je zbog svega navedenog potrebno pronaći adekvatnije rješenje. Upitano je i hoće li ove izmjene Zakona olakšati njegovu provedbu  i skratiti postupke odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za provođenje zahvata. Zatražena je i informacija o planiranim aktivnostima vezanim uz uspostavljanje Instituta za vode, te o broju podnesenih zahtjeva za naknadu za nekretnine koje su po sili Zakona postale javno vodno dobro.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako eksploatacija šljunka i pijeska iz hrvatskih rijeka nije zabranjena, a ove izmjene Zakona jasnije će regulirati načine eksploatacije. Predložene izmjene su liberalne i usklađene s Europskom komisijom, a svaki drugi oblik zahtijevao bi izmjene četiri temeljna akta iz područja zaštite okoliša i prirode. Osvrćući se na iskustva susjednih država istaknuo je kako će u postupku njihova pristupanja Uniji sigurno doći do prilagodbi. Podsjetio je kako se za održavanje plovnih putova donose višegodišnji programi temeljem kojih je do sada izvađeno 2,27 milijuna kubika nanosa iz rijeka, od čega 1,24 milijuna kubika šljunka i pijeska. Postupci dobivanja potrebnih procjena i ocjena prihvatljivosti ne traju duže od četiri mjeseca, a kako bi se izbjegle zlouporabe u postupcima naknade za nekretnine koje su postale javno vodno dobro - predlaže se propisivanje uvjeta da se ne radi o pogrešnoj uknjižbi prava vlasništva. Donošenje odluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Instituta za vode očekuje se tijekom rujna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 glasa „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O VODAMA.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                            

    
                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                  Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo kako ukupni prihodi prema ovom prijedlogu iznose 150,3 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 3 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan za 2021. i to kao rezultat povećanja prihoda od pomoći za 1,4 milijarde kuna, od kojih se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova. Porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za 750,9 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan. Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna i planiraju se u iznosu od 167,4 milijarde kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 2,3 milijarde kuna. Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 15,3 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a. 

Rebalansom proračuna planirano je povećanje od 838,5 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede, uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Od navedenog povećanja najveći dio odnosi se na mjere ruralnog razvoja Zajedničke poljoprivredne politike. Pojavom pandemije bolesti Covid – 19, korisnicima Programa ruralnog razvoja omogućeno je produljene rokova za podnošenje zahtjeva za isplatu, a koji iz tog razloga u ovoj godini dolaze na naplatu. Uz navedeno, krajem prosinca 2020. donesena je Prijelazna Uredba kojom se omogućila provedba novog natječaja u 2021. godini s ciljem ublažavanja posljedica pandemije, a što nije bilo poznato u vrijeme planiranja Proračuna za 2021. godinu. Uz navedeno, povećan je i broj zahtjeva za potporu u pojedinim mjerama u odnosu na prethodne godine, što je uzrokovalo potrebu za dodatnim sredstvima. Nadalje, povećao se i broj projekata koji su u fazi obrade zahtjeva za isplate. Vezano uz IAKS mjere istaknuo je kako je trenutni broj korisnika oko 60 tisuća i konstantno se povećava, pa je rebalansom proračuna osigurano dodatnih 85 milijuna kuna u okviru izvora učešća. Kako se projekti unutar Programa ruralnog razvoja financiraju s 15% udjela nacionalnih sredstava, tako je i tekući plan unutar EU sredstava povećan za dodatnih 716 milijuna kuna. Rebalansom je osigurano i dodatnih 32,5 milijuna kuna za financijske instrumente za obrtna sredstva za ruralni razvoj, od čega se iz nacionalnih sredstava financira 4,9 milijuna kuna. Nadalje, za provedbu Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina unutar sredstava limita osigurano je dodatnih 10 milijuna kuna. Ostatak od ukupnih 110 milijuna kuna u okviru proračunskih limita planira se za Programe državnih i deminimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoj poljoprivrede u visini od 15 milijuna kuna. Planirano je i dodatnih 2,6 milijuna kuna za razvoj stočarske proizvodnje i upravljanje registrima, a dodatno se potiče Nacionalni program za ovčarstvo i kozarstvo s 1,1 milijun kuna. 
Predstavnik Hrvatskih voda je govoreći o povećanju rashoda od 454 milijuna kuna u proračunu Hrvatskih voda istaknuo kako se 350 milijuna kuna odnosi na troškove vezane uz projekte aglomeracija, a zbog povećane dinamike realizacije istih, dok se iznos od 110 milijuna kuna odnosi na sredstva za pomoć Banovini. Ova ulaganja rezultirat će smanjenjem gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, razvojem vodoopskrbnog sustava, provođenjem mjera sanacije nasipa i saniranjem šteta u vodno komunalnim djelatnostima, ali i povećanjem broja priključenih korisnika.

U raspravi su postavljeni upiti o dinamici korištenja sredstava iz Nacionalnog mehanizma za oporavak i otpornost u kojemu je za poljoprivredu planiran iznos od gotovo milijardu kuna, a iz kojih sredstava je u ovom rebalansu osigurano 13 milijuna kuna. Uz navedeno, postavljen je upit o očekivanom korištenju ostatka sredstava za izgradnju najavljenih distributivnih centara za voće i povrće. Postavljen je i upit o stavljanju u funkciju objekata napravljenih u okviru Operativnog programa za razvoj stočarstva koji se trenutno ne koriste. Zatražena je informacija o razlozima smanjenja sredstava (10,5 mil kn) za ZPP mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i smanjenju od 4 milijuna kuna za programe pomoći sektorima voćarstva i povrćarstva, kao i za smanjenje od 1,35 milijuna kuna za program potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi te pola milijuna kuna smanjenja za programe potpore klasterima poljoprivrednih proizvođača. Postavljen je i upit o smanjenja sredstava (436.160 kn) za istraživanja i razvoj u sektoru voća i povrća,  kao i smanjenju sredstava namijenjenih  za biljne genetske izvore. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja sredstava od više od 10 milijuna kuna na Operativnom programu ribarstva. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja od  3 milijuna kuna na stavci razvojnih projekata Slavonija, Baranja i Srijem, i postavljen upit o financiranju ostalih slabije razvijenih područja poput Banovine, Like, Gorskog Kotara i Dalmatinske zagore. Postavljen je i upit o načinu korištenja sredstava za plaćanja na područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima koja se navode u analitičkom prikazu podprojekata koji se financiraju iz sredstava EU u Državnom proračunu za 2021. godinu, a za koje je predviđen rast od 250 milijuna kuna. Uz navedeno postavljen je i upit o fazi izrade podloga koje će služiti za određivanje područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima, a koje bi trebale biti spremne za izradu Strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava za državne i deminimis potpore, ali i povećanje sredstava za veterinarstvo i sigurnost hrane kojima je više sredstava planirano za monitoring programe, zdravstvenu zaštitu životinja i bilja, ali i za održivu uporabu pesticida, te onih namijenjenih za tehničku pomoć. Izražen je i stav kako smanjenje kapitalnih pomoći za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za gotovo 70% treba razmotriti jer tvrtke koje se bave ovim poslom generiraju radna mjesta na ruralnim područjima. Zatražena je i informacija o planiranim ulaganjima Hrvatskih voda na potresom pogođenim područjima za saniranje šteta.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je 13 milijuna kuna osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a koja sredstva se raspodjeljuju za digitalnu transformaciju poljoprivrede (6,5 milijuna kuna), unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju (6 milijuna kuna) i pola milijuna kuna za unapređenje sustava doniranja hrane, koji su spremni za realizaciju. Podsjetio je kako je rok za iskorištenje sredstava iz NPOO do 2026. godine, a Ministarstvo poljoprivrede će ostale aktivnosti realizirat u narednim godinama s tendencijom korištenja ukupnog iznosa sredstava namijenih poljoprivredi. U Operativnom programu ribarstva izvršena je preraspodjela sredstava u iznosu od 12,9 milijuna kuna na način da su se umanjila sredstva namijenjena za kupnju ribarskih brodica, ulaganja u računalne programe i sredstva kapitalne pomoći, te se ista prenamijenjuju za financiranje izgradnje i modernizaciju luka. 
Uz smanjenje sredstava za mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda istaknuo je kako je razlog istima niska razina iskorištenosti nekih programa, pa su sukladno tome umanjena i sredstva. Iako su sredstva  za program potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i potpore klasterima umanjena zbog nemogućnosti održavanja sajmova zbog panedemije covid 19, ukoliko bude potrebe, sredstva će se osigurati preraspodjelom za realizaciju ovih programa.
Vezano uz smanjenje sredstava za potpore drvnoj industriji istaknuo je da su proračunom predviđena sredstva za dodjelu potpora male vrijednosti za sanaciju od potresa poduzetnicima koji ove djelatnosti obavljaju na području Sisačko moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, a temeljem kojih je potpisano 11 ugovora i dodijeljeno 5,1 milijun kuna. Uz navedeno, ukupno planirani iznos smanjen je zbog problema s ishođenjem potrebne dokumentacije potencijalnih korisnika potpora. Podsjetio je i na dobro korištenje sredstava na područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima u poljoprivredi i izradu Studija će biti pripremljena i dodatno modificirana do izrade nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, kako bi se u budućem razdoblju iskoristio veći iznos sredstava za  područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i  4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim prijedlogom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 42,4 milijarde kuna,  a trenutno isti iznosi 33,8 milijardi kuna. Tekuće otplate glavnice državnog duga u smanjuju se s 22,6 milijardi kuna na 21,9 milijardi kuna. Mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za  izvanproračunske korisnike državnog proračuna, pa se zaduženje izvanproračunskih korisnika povećava za 574,7 milijuna kuna i iznosi 2,8 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga povećavaju se za 461,1 milijun kuna i iznose 2,6 milijardi kuna. Za podmirenje obaveza bolničkih zdravstvenih ustanova ovim se prijedlogom utvrđuje i pravna osnova za isplatu namjenske pomoći iz državnog proračuna za podmirenje dijela obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. 
Uz navedeno, utvrđuje se i pravna osnova za isplatu iz Državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave.
Kako bi se ubrzao postupak procesa obnove ovim se prijedlogom utvrđuje da Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje mogu preuzeti obvezu po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama bez suglasnosti ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru 1.000.000,00 kuna ili manja i ako je riječ o ugovoru koji se odnosi na provedbu aktivnosti vezanih uz primjenu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, bez rasprave,  većinom glasova (6  glasova „za“, 4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                
Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. godine, Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine. 

    Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi je postavljen upit o postojanju podataka o emisiji ugljikova dioksida pri proizvodnji pojedinih poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj. Upozoreno je na potrebu iznalaženja dodatnih izvora financiranja koji bi olakšali zelenu tranziciju, te je u tom smislu postavljen i upit o uključivanju hrvatskog bankarskog sektora u zelenu tranziciju, a uzimajući pri tome u obzir kako je ova vrsta potpore kroz financijske instrumente dostupna u drugim državama članicama. Ukazano je i na potrebu diversifikacije poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje proizvoda s dodanom vrijednošću primjenom održivih poljoprivrednih praksi, kako bi se izbjegao negativan utjecaj ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje i u proizvodnju vratile neke poljoprivredne kulture. Poljoprivredu i njen utjecaj na druge gospodarske aktivnosti, ali i očuvanje ruralnih područja potrebno je promatrati u širem kontekstu, te je zbog navedenog u daljnje aktivnosti potrebno uključiti i predstavnike lokalne i regionalne uprave. Zbog prisutnog zauzimanja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u svrhu proizvodnje čiste energije istaknuto je kako je zakonodavnim okvirom potrebno jasnije propisati obvezu očuvanja proizvodne funkcije poljoprivrednog zemljišta i istovremeno razmotriti modele smještaja održivih proizvodnji energije na manje plodnim i/ili zaraslim tlima koja nisu pogodna za proizvodnju hrane. Vezano uz međusektorske mjere na temelju kojih su izrađeni scenariji koji se odnose na korištenje i prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) i povezane aktivnosti postavljen je upit o planiranom vremenskom okviru za provođenje aktivnosti, mjera, kao i nadležnosti vezanih uz nove smjernice za daljnje gospodarenje u šumarskom i poljoprivrednom sektoru, provedbu radova pošumljavanja i radova sanacije opožarenih površina. Zatražena je i informacija o podatcima vezanim uz mapiranje šuma i stvaranje podloga za donošenje srednjoročnih i dugoročnih strategija u šumarskom i drvoprerađivačkom sektoru. Upozoreno je na važnost postojanja ovih podataka jer su isti potrebni za planiranje ne samo aktivnosti upravljanja šumama, već i zbog utjecaja koji će imati na ruralni razvoj i zapošljavanje, pa tako i na ostvarenje ove Strategije. Kako neki agrošumarski sustavi mogu biti značajni ponori ugljika, postavljen je upit o budućim planovima vezanim uz primjenjivost agrošumarstva u Republici Hrvatskoj. Izražen je i stav kako je ovim dokumentom dobro prepoznata politička volja kao jedan od uvjeta za uspostavu učinkovite platforme za biogospodarstvo i spomenuto kako je Europska Komisija upravo Republiku Hrvatsku prepoznala kao državu s najvećim potencijalom za razvoj sektora biogospodarstva. U raspravi je izraženo i kako se o smjernicama za niskougljični razvoj koje se planiraju do 2030. u sektoru poljoprivrede manje ili više raspravlja i u smislu daljnjeg razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, a veći dio njih obuhvaćen je i Nacrtom strategije poljoprivrede RH, a dio se već i provodi. Uz navedeno, spomenut je trend rasta broja proizvođača i površina pod ekološkom proizvodnjom u Republici Hrvatskoj i ukazano na potrebu jačanja njihovog tržišnog položaja i olakšanja poslovanja. Postojeću infrastrukturu potrebno je staviti u funkciju kako bi pridonijela ostvarivanju predloženih mjera, te je uz navedeno ukazano kako će učinkovitost provođenja mjera uvelike ovisiti o međuresornoj suradnji i suradnji s dionicima nadležnih sektora. Rečeno je kako u obzir treba uzeti i izradu strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike kojim će se financirati veći dio aktivnosti spomenutih u smjernicama za niskougljični razvoj, te je izražena nada kako će se s programskog i institucionalnog stajališta osigurati potpora dionicima sektora poljoprivrede i šumarstva za dosezanje postavljenih ciljeva. Uz izazove s kojima se Republika Hrvatska suočava u kružnom gospodarenju otpadom, pozitivnim je ocijenjena uspostava platforme za kružno gospodarstvo i osnivanje međuresorne tematske radne skupine koja će odrediti dionike
kružnog gospodarstva (industrija, dobavljači sirovina, energenata i ambalaže) i napraviti nacionalni akcijski plan za tranziciju na kružno gospodarstvo kroz prilagodbu zakonodavnog okvira.

Međuresorna suradnja ključ je uspješne provedbe ove Strategije u čijoj pripremi su sudjelovala sva nadležna tijela Republike Hrvatske, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Trenutno se izrađuje Akcijski plan koji bi trebao definirati način provođenja ciljeva predloženih ovim dokumentom i predložiti mjere koje će se prioritetno provoditi, a što će se dodatno usuglasiti s nadležnim ministarstvima.  Kako bi očuvali poljoprivredu kao osjetljivu granu proizvodnje i proizvodnju hrane kao stratešku potrebu Republike Hrvatske, u ostvarenju predloženih ciljeva potrebno se voditi i društvenim koristima koje pruža poljoprivreda. Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako poljoprivreda u ukupnom udjelu emisija sudjeluje s 11,5%, no nisu rađene procjene unutar samog sektora poljoprivrede, ali iste će se procijeniti u narednom razdoblju i biti sastavni dio nadopune predloženog dokumenta  planirane za 2023. ili  2024. godinu. Hrvatski bankarski sektor još uvijek nije dovoljno prepoznao važnost zelenih ulaganja, no o istome se na inicijativu Hrvatske narodne banke raspravlja, pa se u narednom razdoblju očekuje i njihova primjena. Jedna od mjera koje se predlažu je i uvođenje novih sorti i vrsta čime je obuhvaćena i revitalizacija kultura koje su se prestale proizvoditi. Korištenje obradivog poljoprivrednog zemljišta za izgradnju postrojenja za održive izvore energije, predlagatelj je prepoznao i u budućnosti će se planirati integrirani sustavi tj. smještaj ovih postrojenja na već izgrađene objekte.  Predstavnica predlagatelja podsjetila je kako bi 40% sredstava Zajedničke poljoprivredne politike trebalo biti usmjereno prema klimatskim zahtjevima, a čime se pruža potpora poljoprivrednim proizvođačima i osigurava tranzicija poljoprivrede prema niskougljičnom razvoju.  Provedba programa LIFE trebala bi osigurati dostupnost podataka o korištenju zemljišta, više sredstava usmjeriti će se prema istraživanju, a u provedbi su i projekti vezani uz pošumljavanje. Republika Hrvatska u zastupanju svojih stavova ističe važnost potrajnog gospodarenja šumama što je ključno zbog očuvanja njihove bioraznolikosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas  „suzdržan“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                
                          

PREDSJEDNICA ODBORA
                                  Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 5. svibnja 2021. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu i Konačni prijedlog zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. travnja 2021. godine.
    
Odbor za poljoprivredu je o Konačnim prijedlozima zakona, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnik predlagatelja uz Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu i Konačnom prijedlogu zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, istaknuo kako je osim nomotehičkog uređenja teksta Prijedloga zakona dodatno uređena odredba koja regulira upis subjekata u poslovanju s hranom na razini primarne biljne proizvodnje, tekst je dodatno uređen i u odnosu na usklađenje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave, te je zbog jasnijeg reguliranja prekršajnih odredbi dopunjen normativni dio vezan uz obveze subjekata u poslovanju s hranom i osnove za donošenje rješenja o odobravanju objekata. U odnosu na tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu uz nomotehničku doradu Konačnim prijedlogom obuhvaćena je i izmjena kojom se redefiniraju uvjeti za imenovanje i obavljanje poslova ovlaštenog veterinara. 

U raspravi je postavljen upit o potrebi ujednačavanja službenih kontrola nad domaćim proizvodima i proizvodima iz EU i trećih zemalja kao i mogućnosti strožeg monitoringa, te je istaknuto da ne smiju postojati različiti standardi za kontrolu kvalitete domaćih i stranih proizvoda. Uz navedeno je, a vezano uz kontrolu kvalitete proizvoda, posebice onih koji dolaze iz trećih zemalja a tretirani su pesticidima i herbicidima koji nisu dozvoljeni u Hrvatskoj, postavljen upit o mogućim pomacima koji bi rezultirali većom zaštitom hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i sprečavanje ovakve nelojalne konkurencije. Postavljen je i upit o provedbi kontrola mesa u mesnicama, ali i usklađenosti podatka iz Jedinstvenog registra domaćih životinja i podataka o klanju, jer se u praksi događa da vlasnik odjavi životinju, a klaonica ne izvrši prijavu klanja, što rezultira i velikim brojem  tzv „plutajućih goveda“ u Republici Hrvatskoj. Upozoreno je i na probleme s rasprostranjenošću veterinarskih ambulanti, što rezultira nedostupnošću veterinarske usluge na nekim ruralnim područjima.

Predstavnik predlagatelja je u svom odgovoru istaknuo kako se ovim Zakonom omogućava provedba Uredbe (EU) 2017/625 koja je osigurana upravo na primjeni načela ne diskriminiranja, odnosno postavlja jednake zahtjeve za sve koji stavljaju svoje proizvode na tržište. Pri ulazu proizvoda u Republiku Hrvatsku, već na granici nadležne inspekcije provode kontrole, a iste se obavljaju i planiraju sukladno procjeni rizika, dok su kontrole mesa u mesnicama pod nadležnošću su veterinarske i sanitarne inspekcije.  Kontrola tzv. „plutajućih goveda“ pod nadležnošću je veterinarske inspekcije Državnog inspektorata Republike Hrvatske kojemu su dostupne sve potrebne baze iz kojih je moguće kontrolirati promet životinja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeće
 
Z A K LJ U Č K E

Rasprava o Konačnom prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu i Konačnom prijedlogu zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, provest će se, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, objedinjeno. 
    
Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VETERINARSTVU

I

ZAKONA O SLUŽBENIM KONTROLAMA I DRUGIM SLUŽBENIM AKTIVNOSTIMA KOJE SE PROVODE SUKLADNO PROPISIMA O HRANI, HRANI ZA ŽIVOTINJE, O ZDRAVLJU I DOBROBITI ŽIVOTINJA, ZDRAVLJU BILJA I SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU BILJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.    

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 5. svibnja 2021. godine, Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2019., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 25. veljače 2021. godine

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično  radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je od 160 licenciranih isporučitelja vodnih usluga u sektoru vodnih usluga, poslovalo njih 159. Poslovala su i dva privatna koncesionara u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda. 8 isporučitelja su računovodstveno klasificirani kao veliki poduzetnici, 32 kao srednji, 64 kao mali a 55  kao mikro-poduzetnici. Isporučene količine korisnicima porasle su na 244.7 mil. m3 /god  što je 3.mil. m3 više nego u 2018. Gubici vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi neznatno su pali na 48,69% (s 48,94% u 2018) tj. 0,25 postotna boda. Nastavio se trend laganog rasta isporuke vode poslovnim korisnicima. 30,40% vode je u 2019. isporučeno poslovnim korisnicima (29,29% u 2018.). Isporuka kućanstvima bilježila je blagi pad u 2019. na 69,60% % (sa 70,71% u 2018.). Broj vodovodnih priključaka povećan je za 1,5%  u odnosu na 2018. i iznosi 1.276.129. Broj kanalizacijskih priključaka u odnosu na 2018. povećao se za 4,9% i iznosi 616 977.  
Prosječna potrošnja u kućanstvima u 2019. bilježi rast na 132 litre, dnevno po stanovniku, odnosno 11,10 m3, mjesečno po kućanstvu (sa 127 litara, dnevno po stanovniku odnosno  10,67 m3, mjesečno po kućanstvu). Istaknuo je kako je ukupan prihod u sektoru rastao na 4.07 mlrd. Kn, dok je ukupan prihod javnog dijela sektora je 3,63 mlrd. kn. Sam Sektor vodnih usluga poslovao je s dobitkom 182,6 mil. kn (192 mil. kn. u 2018.) ili 4,49 % u odnosu na ukupne prihode, što je unutar regulatorno tolerirane profitne marže od 5%. Sektor vodnih usluga ima pozitivan saldo između poslovnih prihoda i poslovnih rashoda ( 23 mil. kn) što čini ispod 1% poslovnih prihoda (tj. 0,61%), a u 2018. saldo je bio negativan ( -28,8 mil. kn), što ukazuje na povećanu orijentaciju na vlastite izvore prihoda od prodaje vodnih usluga. 

Govoreći o cijeni vode istaknuo je da je cijena vode za kućanstva povećana na 16,05 kn/m3 tj. za 0,25 kn/m3. Cijena vode je  ipak, ostala ispod stope inflacije izračunate prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena u 2019. (2,3%) za 0,11 kn/m3. Sukladno istom, prosječna cijena vode po članu kućanstva mjesečno iznosi 63,63 kn (60,21 kn u 2018.)  ili 178,16 po kućanstvu mjesečno. Cijena vode (varijabilni dio) za poslovne korisnike u izvještajnom razdoblju je iznosila 22,42 kn/m3 (20,46 kn/m3 u 2018.), dok je prosječni fiksni dio cijene vode za poslovne korisnike 46,80 kn/mj. (42,99 kn/mj. u 2018.). Vezano uz priuštivost cijene, istaknuo je kako je prema izračunu za 2019. godišnji NRD po članu kućanstva iznosio 50.914 kn  odnosno  142.559 kn NRD po kućanstvu, a prosječna ponderirana cijena vode za kućanstva 16,05 kn/m3, izračunato za 4 skupine isporučitelja zajedno (skupine VOP, VO, V i O/OP) ili 1,38% , što ukazuje da je cijena vode i dalje značajno ispod gornje granice priuštivosti od 3% te da je zadržana na razini 2018.

Govoreći o preporukama Vijeća,  istaknuo je kako bi u propisivanju nove metodologije za određivanje cijena vodnih usluga, primarni ciljevi trebali biti: priuštivost cijena vode stanovništvu, učinkovito korištenje vodnoga resursa, efikasnost poslovanja isporučitelja i zaštita od neracionalnih troškova prirodnog monopola. U cilju učinkovitog korištenja vodnoga resursa, treba ustrajati na politici poticajnog djelovanja obračuna naknade za korištenje voda u odnosu na gubitke vode u sustavima javne vodoopskrbe, na način kako je uređeno Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva i Uredbom o visini naknade za korištenje voda.  Isto tako, u propisu o metodologiji za određivanje cijena vodnih usluga treba dopustiti tarifne modele koji potiču učinkovito korištenje vodnoga resursa, kako one koji su reaktivni na visoku  potrošnju, tako i one koji su reaktivni na fluktuacije potražnje i ponude vode u određenim razdobljima. 

Nadalje, cijena vode ne smije se određivati na način kako se određuju porezi tj. prema ekonomskoj snazi ili pretpostavljenoj ekonomskoj snazi korisnika, već isključivo prema mjerljivim kategorijama unutar sektora: potrošnji, vrijednostima troška i pokrića troška.   Potrebno je poticati proizvodnju električne energije, osobito iz obnovljivih izvora, kao dodatnu djelatnost sektora vodnih usluga, čime se utječe na smanjenje visokih troškova energenata, a postižu pozitivni učinci s gledišta zaštite okoliša i održivog upravljanja. Cilj regulatornog računovodstva mora biti transparentnost troškova poslovanja isporučitelja vodnih usluga, a posljedično i cijena vode. U odnosu na vlasnike individualnih sustava odvodnje, treba poticati postavljanje malih sanitarnih uređaja, a tamo gdje se koriste sabirne jame osigurati priuštivost cijene i dostupnost mobilne usluge (pražnjenja i odvoza), čime se potiču vlasnici da koriste mobilnu isporuku, umjesto nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda u okoliš. U prijelaznom razdoblju važenja koncesija za mobilnu uslugu, sklopljenih prije stupanja na snagu Zakona o vodnim uslugama, potrebno je poticati prijenos koncesijskih ugovora s jedinice lokalne samouprave na javne isporučitelje vodnih usluga, kako bi se što prije uspostavio nadzor nad pražnjenjem sabirnih jama.  

U raspravi je, uz visoke gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu postavljen upit o aktivnostima koje će se provesti kako bi se gubitci smanjili, te je zatražena informacija o ovim gubitcima u drugim državama članicama. Uz Izvješćem predstavljene financijske pokazatelje i probleme s kojima se susreće javni dio sektora vodnih usluga, izražena je bojazan kako bi isto moglo dovesti do privatizacije pružanja vodnih usluga. Postavljen je i upit o pročistaču otpadnih voda u Zagrebu vezano uz 3 fazu provedbe projekta, ali i uz problem koji nastaje s otpadnim muljem. Postavljen je i upit o utjecaju povećanja cijena vode za ljudsku potrošnju na osobe koje žive na granici siromaštva. Zatražena je informacija o vremenskom okviru u kojem će se donijeti Uredba o uslužnim područjima koja bi trebala biti osnova za daljnje okrupnjavanje pružatelja vodnih usluga i koliko je isto povezano s projektima koji će se financirati iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Postavljen je i upit koji se projekti planiraju financirati u vodnom gospodarstvu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i na kojim područjima.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je prihvatljiv gubitak vode u vodoopskrbnim sustavima 25%, a Vlada Republike Hrvatske je s ciljem smanjenja gubitaka donijela novu Uredbu o naknadi za korištenje voda kojom se kao osnovica za izračun koristi količina zahvaćene vode na samim izvorištima, a što će dodatno potaknuti pružatelje javnih usluga na planiranje aktivnosti za smanjenje gubitaka.  Uz navedeno, u Proračunu Hrvatskih voda predviđeno je 100 milijuna kuna za saniranje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Na razmjere gubitaka utječu i izrazito visoki tlakovi u mreži, koji su uglavnom posljedica zastarjelih uređaja u višestambenim zgradama. Uz navedeno, u slijedeće tri godine na svim će se izvorištima postaviti vodomjeri. 
Zakon o vodnim uslugama utemeljen je na antiprivatizacijskom konceptu i isključivo favorizira javne isporučitelje. Uz pročistač otpadnih voda u Zagrebu istaknuo je kako Zakon o vodnim uslugama propisuje da se postojeći ugovori moraju dovršiti. U Republici Hrvatskoj u primjeni je tarifa socijalne cijene vodne usluge koja ne smije biti veća od 60% cijene vodne usluge.  Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je kako najveći problem u sektoru predstavljaju gubitci vode u vodoopskrbnom sustavu. Očekuje se da će se do 2022. godine, naknada za korištenje voda vršiti po zahvaćenoj količini vode, a što će utjecati i na aktivnosti koje će provoditi isporučitelji s ciljem smanjenja gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Reformom vodnokomunalnog sektora ustrojit će se 40 uslužnih područja, a krajnji cilj je stvaranje tvrtki koje će kadrovski i administrativno biti u mogućnosti provoditi projekte.  Za ovaj reformski paket u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđeno je 7 milijardi kuna.

    Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i  4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2019.

                                PREDSJEDNICA ODBORA

    
                                    Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora,  raspravio je, u skladu s odredbom članka 51. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  na 25. sjednici, održanoj 5. svibnja 2021. Izvješće Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća ministara Europske Unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 26. travnja 2021. godine.
Uvodno je predstavnik podnositelja Stajališta istaknuo kako se na neformalnom sastanku ministara nadležnih za poljoprivredu i ribarstvo raspravljalo o stanju pregovora o reformskom paketu ZPP, situaciji na poljoprivrednom tržištu i poljoprivrednim pitanjima vezanim uz trgovinu, te su razmijenjena mišljenja o Ažuriranoj studiji Zajedničkog istraživačkog centra o kumulativnim gospodarskim učincima tekućih i budućih trgovinskih pregovora na poljoprivredni sektor EU. Raspravljalo se i o procjeni učinaka Strategije EU za zaštitu i dobrobit životinja 2012. – 2015. i informaciji njemačke delegacije o označavanju namirnica koje sadrže jaja. 
Izvijestio je o održavanju trijaloga između Vijeća, Parlamenta i Komisije o reformskom paketu ZPP, a cilj portugalskog predsjedništva je postići politički dogovor u prvoj polovici ove godine. Veći dio otvorenih pitanja odnosi se na Uredbu o strateškim planovima,  te Republika Hrvatska smatra da je potrebno uvažiti različite situacije u državama članicama kada se govori o povećanim okolišnim i klimatskim ambicijama ZPP-a, a eko sheme trebaju ostati na 20% omotnice za izravna plaćanja. RH je stava kako je potrebno osigurati maksimalnu fleksibilnost za države članice s ciljem sprečavanja gubitka sredstava. Ukupan iznos izdvajanja za prirodna i druga ograničenja specifična za određeno područje trebao bi biti uračunat u doprinos za klimu i okoliš. 
RH je stava kako bi državama člancima trebalo omogućiti fleksibilnost pri usmjeravanju potpora i stajališta je kako bi 20% omotnice trebalo biti raspodijeljeno za prvih 30 hektara. Isto tako RH je stava kako je, u skladu s potrebama država članica, potrebna i fleksibilnost u odnosu na potpore za male poljoprivrednike. Definicija pravog poljoprivrednika ne bi trebala biti dodatno administrativno opterećenje, istaknuo je predstavnik predlagatelja. Govoreći o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda istaknuo je kako su ministri pozvali Komisiju da pruži potporu određenim sektorima i to posebno vinu i voću koje je dodatno ugroženo posljedicama nedavnog mraza. Govorilo se i o kanalima maloprodaje i distribucije, RH je istaknula posljedice vremenskih prilika koje bi se mogle negativno odraziti na neke voćne vrste, te se dodatno založila za pomoć sektoru proizvodnje krumpira i izvijestila o skladišnim viškovima u sektoru maslinova ulja i sektoru vina, kao i poteškoće u plasmanu prema HORECA lancu. Vezano uz trgovinska pitanja,  RH je pozdravila najavu da se u sklopu revizije trgovinskih sporazuma osigura da trgovinski partneri primjenjuju jednaku razinu zaštite okoliša, dobrobiti životinja, te prilikom korištenja pesticida i borbe protiv antimikrobne rezistencije, što je u skladu i s Strategijom od polja do stola. RH smatra kako je potrebno pojačati komunikaciju s potrošačima i proizvođačima vezano uz dobrobit životinja i pozdravlja pojednostavljenje zakonodavstva vezanog uz dobrobit životinja.
U raspravi je postavljen upit o otvorenim pitanjima i očekivanjima Ministarstva poljoprivrede u odnosu na postizanje konačnog dogovora oko reformskog paketa ZPP, te hoće li model isplate potpora za koji se Republika Hrvatska zalaže dovesti do transparentnije i pravednije raspodjele prava na plaćanja, znajući da trenutno 20% poljoprivrednih gospodarstava koristi 75% poljoprivrednog zemljišta i dobiva 77% poticaja.
Vezano uz trgovinske sporazume postavljeno je pitanje da li se nazire revizija ovih ugovora ili će se prilagodba po pitanjima zaštite okoliša i standarda kvalitete proizvoda odnositi samo na nove trgovinske sporazume. Vezano uz dobrobit životinja RH je kroz Mjeru 14 iskoristila 197 milijuna kuna, te je uz navedeno postavljen upit o planovima za novo programsko razdoblje, zatražena su iskustva drugih država članica, ali i informacija o mogućoj prilagodbi ciljeva vezanih uz dobrobit životinja, uzimajući pri tome u obzir da Strategija EU-a za zaštitu i dobrobit životinja 2012. – 2015.  nije ostvarila svoje ciljeve. Postavljen je i upit o javnoj dostupnosti i mogućnosti uvida u stajališta koja Republika Hrvatska zastupa na Vijeću ministara, a posebno vezano uz elemente Uredbe o strateškim planovima. 
Postavljen je i upit o kriterijima temeljem kojih se Ministarstvo poljoprivrede zalaže da 20% omotnice bude raspodijeljeno za prvih 30 hektara i istaknuto je kako s ovim prijedlogom neće biti zadovoljni mali poljoprivredni proizvođači. Upozoreno je na komplicirane uvijete za ostvarenje prava na korištenje Mjere za dobrobit životinja i istaknuto kako je istu potrebno prilagoditi s ciljem povećanja broja njenih korisnika. Postavljen je i upit o raspisivanju natječaja za mlade poljoprivrednike, te o ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.
Cilj portugalskog predsjedništva je postizanje dogovora o reformskom paketu ZPP tijekom svibnja, a Republika Hrvatska zagovara fleksibilnost vezanu uz model izravnih plaćanja, odnosno preraspodjelu plaćanja i capping, te je u svojim stajalištima usmjerena prema pravednijem i transparentnijem sustavu potpora kako bi više potpora bilo usmjereno prema malim poljoprivrednim gospodarstvima, ne umanjujući pri tome doprinos većih sustava. Grupacija malih poljoprivrednika bila je nezadovoljna trenutnom raspodjelom omotnice za prve hektare, no Ministarstvo će još o ovom pitanju održati dodatne konzultacije s dionicima sektora odgovorio je. 
Govoreći o poljoprivrednom zemljištu istaknuo kako je predviđanje Ministarstva poljoprivrede da će nakon odobravanja svih Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, ukupno biti raspoloživo najviše do 400 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Strategija razvoja poljoprivrede do 2030. godine usmjerena je prema pravednijem i transparentnijem sustavu s većim ulaganjima i većim mogućnostima, kako za mala poljoprivredna gospodarstva koja su ocijenjena kao otpornija na krizna razdoblja, klimatske, okolišne promjene i tržišne poremećaje, tako i za ukupan poljoprivredno prehrambeni sektor. Uskoro se očekuje konačni plan objave natječaja, pa tako i onog za mlade poljoprivrednike. Uz upit o trgovinskim sporazumima, izvijestio je o raspravama na Vijeću ministara, vezanim između ostaloga i uz europski Zeleni Plan, ali i uz Strategiju od polja do stola. Većina ministara stajališta je da bi se ovi sporazumi trebali revidirati kako bi se uskladili i s europskim Zelenim planom i Strategijom od polja do stola. Vezano uz pitanja o dobrobiti životinja, istaknuo je kako Ministarstvo poljoprivreda upućuje Komisiji novi prijedlog kojim bi se unutar postojeće mjere za zaštitu dobrobiti životinja postigla određena poboljšanja. Druge države članice ovu mjeru koriste duže vrijeme, RH ju je počela koristiti početkom 2018. godine, no broj korisnika iz godine u godinu raste, kao i alokacija sredstava.
Odbor za poljoprivredu je nakon provedene rasprave većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“)  usvojio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća ministara Europske Unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 26. travnja 2021. godine 

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021 godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. travnja 2021. godine.

    Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

    U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim prijedlogom u bitnome proširuje obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, osigurava se dosljedno usklađivanje s europskim pravnim okvirom u terminološkom i suštinskom smislu, preciznije se propisuju pravila vezana uz obvezu sklapanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača, proširuje se obuhvat adresata primjene zakona, te se predlaže da to budu svi kupci s prometom iznad 15 milijuna kuna, definiraju se tržišno osjetljivi poljoprivredno prehrambeni proizvodi, razrađuju se postupanja vezana uz nenajavljene kontrole i osigurava se snažnija zaštita prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi.

U raspravi je istaknuto kako je ovom aktu trebala prethoditi cjelovita analiza i procjena učinaka provedbe Zakona. Upozoreno je na dugotrajnost postupka utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi i upravnih sporova, te je istaknuto kako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i dalje neće imati mogućnost provedbe samostalnog nadzora i kontrola. Istaknuto je kako se je proizvođače mlijeka poticalo u udruživanje u proizvođačke organizacije koje se sada susreću s problemima vezanim uz nemogućnost plasiranja svojih proizvoda na tržište. Upozoreno je i na postojanje „A“ i „B“ liste proizvoda u trgovačkim lancima, što bi se trebalo tretirati kao nepoštena trgovačka praksa. U raspravi je predstavnica otkupljivača voća upozorila kako odredbama Zakona nije prepoznata značajna pregovaračka snaga dobavljača, već je Zakon usmjeren samo prema kupcima, a prijedlog pečaćenja i nenajavljenih kontrola ocijenila je neustavnim jer daje tijelima nadzora ovlaštenja koja nemaju istražna tijela u kaznenom postupku, osvrnuvši se pri tome i na predložene iznose kazni za koje nije jasna metodologija određivanja. Upozoreno je na prisutnu praksu tzv. „ugovora o čuvanju“ kojima se izbjegavala provedba odredbi važećeg Zakona, te je zatraženo obrazloženje o razlozima nedefiniranja trenutka u kojemu se izdaje otkupni blok za preuzete proizvode. U raspravi je istaknuto i kako bi sastavni dio Zakona trebala biti odredba o ugovaranju kupovine proizvoda na rokove proizvodnje čime bi se proizvođačima osigurala sigurnost proizvodnje, a građanima dostupnost hrane. Istaknuto je kako bi u nepoštene trgovačke prakse trebalo uključiti i nabavu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod tržišne cijene u zemljama iz kojih proizvodi dolaze, te da je za kršenje ove prakse potrebno odrediti i primjerene kazne. Uz predloženu odredbu članka 7. kojom se mijenja članak  6., stavak 2., a koji se odnosi na izuzeća od ugovaranja između zadruga i/ili proizvođačka organizacija, čiji je član dobavljač,  istaknuto je kako zadruge i/ili proizvođačke organizacije ne možemo promatrati kao „otkupljivača“, pa se u tom smislu ne radi o izuzeću, nego samo o formalnom smanjenju administracije  u fizičkom obliku. Uz obrazloženje kako su dampinške i predatorske cijene regulirane drugim propisima i da iste nije potrebno propisati kao nepoštene trgovačke prakse, istaknuto je kako Zakon o trgovini i Zakon o tržišnom natjecanju evidentno nema mehanizme za njihovo sprječavanje i sankcioniranje jer je u praksi tržište poljoprivrednih proizvoda preplavljeno proizvodima koji se prodaju upravo po takvim cijenama. Upozoreno je i kako je zabrinjavajuće obrazloženje kojim se ne prihvaća prijedlog da se kao nepoštena trgovačka praksa definira i prodaja proizvoda po cijenama nižim od proizvođačkih i to zbog nepostojanja matematičkog modela niti metodologije kojom bi se ta cijena izračunala. Uz navedeno ukazano je na kalkulacije cijena proizvodnje koje izrađuje savjetodavna služba, a na razini Unije postoje posebni observatoriji za glavne skupine proizvoda. Dodatno Državni zavod za statistiku objavljuje prosječne proizvođačke cijene. Predloženo je i da se kao nepoštena trgovačka praksa propiše stavljanje na tržište proizvoda koji ne udovoljavaju kvaliteti, te je postavljen upit o razlozima zbog kojih se kod modela reguliranja stavljanja na tržište osjetljivih proizvoda nije išlo prema obvezi nabave tih proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom što bi utjecalo i na smanjenje uvoza. 
Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako su pri izradi Konačnog prijedlog zakona djelomično prihvaćeni komentari predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača i otkupljivača. Uz zaštitu položaja proizvođačkih organizacija u sektoru mlijeka, istaknuo je kako su u tijeku provjere postojećih ugovora, te su uz iste utvrđene određene nepravilnosti koje će se sankcionirati u skladu s odredbama Zakona. Odredba o kaznama koje se odnose na nepoštivanje Zakona, korigirana je. Trenutkom izdavanja otkupnog bloka smatra se trenutak prijema robe. Podsjetio je kako se nepoštenom trgovačkom praksom smatra prodaja proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na akciji po prodajnoj cijeni koja za krajnjeg potrošača ne može biti niža od 34 % od krajnje prodajne cijene, što primjerice uključuje i sniženje cijena zbog povećanja pakiranja, neto težine proizvoda, bez povećanja krajnje prodajne cijene. Uz prijedlog ograničavanja prodaje proizvoda, ukoliko je njihova cijena niža od proizvodne cijene, istaknuo je kako bi utvrđivanje točno određene cijene poljoprivredno prehrambenog proizvoda i uvjetovanje da se taj proizvod ne može prodati ispod te cijene bilo narušavanje pravila unutarnjeg tržišta Unije,  no predlagatelj je voljan razmotriti prijedlog kojim bi se kao nepoštena trgovačka praksa utvrdila nabava poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod tržišne cijene u zemljama iz kojih proizvodi dolaze.
    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glas „protiv“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksu u lancu opskrbe hranom.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja govoreći o razlikama između Prijedloga i Konačnog prijedloga Zakona izvijestio kao se ovim aktom predlažu novi članci s ciljem usklađivanja prekršajnih i prijelaznih odredbi predloženog akta.

    U raspravi je postavljen upit o društvenoj koristi koja će proizaći iz predloženog akta, te je izraženo mišljenje kako bi, umjesto aktom predloženog priznatog uzgojnog udruženja, poslove provedbe pašnog reda trebalo povjeriti nekoj od agencija unutar Ministarstva poljoprivrede. Isto je predloženo zbog ograničenja na koje nailaze neki pčelari u smještaju svojih košnica u prostoru, a vezano uz aktivnosti pčelarskih povjerenika, članova Hrvatskog pčelarskog saveza. Postavljen je i upit o mjerama i aktivnostima koje se provode kako bi se povećao broj pčelara uključenih u projekt Hrvatske staklenke meda. Zatražena je informacija o pregovorima o europskoj Direktivi o medu koji bi trebali rezultirati označavanjem zemlje podrijetla meda. Istaknuto je i kako bi više podataka, pogotovo onih senzorskih, pripomoglo u raspoznavanju meda od patvorina meda, te su u tom smislu zatražene informacije vezane uz projekt izrade Hrvatskog peludnog atlasa. Vezano uz obnovu pčelinjeg fonda u Republici Hrvatskoj, postavljen je upit o natječaju iz Mjere 5.2.1 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. U raspravi je izražena zabrinutost da će se ovim aktom pčelarima onemogućiti smještanje pčela na površinama koje imaju u privatnom vlasništvu, što nije u skladu s vlasničkim pravima.

Govoreći o društvenoj koristi koja će proizaći iz ovog akta, predstavnik predlagatelja podsjetio je na važnost Registra pčelinjih paša istaknuvši kako svaka pravna osoba koja se bavi uzgojem domaćih životinja može podnijeti zahtjev za priznavanje nadležnom ministarstvu. Uz isto, Hrvatski pčelarski savez ovog trenutka okuplja oko 7000 pčelara, pa im se ovim aktom predlaže dati operativni dio poslova vođenja pašnog reda. Za početak slijedeće godine najavljena je rasprava o Direktivi o medu na sjednici Vijeća ministara za poljoprivredu i ribarstvo, a natječaj iz Mjere 5.2.1. Programa ruralnog razvoja je u tijeku, te je temeljem istoga u slučaju proglašenja katastrofe i nakon utvrđivanja štete od strane Povjerenstva za procjenu elementarne nepogode, prihvatljiv trošak obnova pčelinjih zajednica, košnica i pčelinjeg voska. Ministarstvo poljoprivrede surađuje s Hrvatskim pčelarskim savezom na promociji hrvatskog meda, 1,3 milijuna kuna osigurano je za provedbu projekta Školski medni dan koji se provodi u 950 osnovnih škola i kojim je obuhvaćeno 39 000 osnovnoškolaca prvog razreda. Drugi vid promocije je mjera iz Nacionalnog pčelarskog programa kojom će se kroz digitalni marketing i moderna sredstava komunikacije, potrošačima približiti nacionalna staklenka meda. Predstavnik Hrvatskog pčelarskog saveza izvijestio je o projektu koji provode u suradnji s Nastavnim zavodom dr. Andrija Štampar, a provedbom kojeg će uzorci tla, vode i meda poslužiti za tipizaciju hrvatskoga meda, što je i početak izrade Hrvatskog peludnog atlasa. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako odredbe ovog akta ne ograničavaju pravo vlasništva i da vlasnici mogu smještati pčele na površinama koje imaju u privatnom vlasništvu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.

    Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

    Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički dorađen, te je jasnije propisano kako će se programi za promociju hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda provoditi sektorski. Dodana je obveza provođenja poslova edukacije i pružanja stručne i tehničke podrške i pomoći poljoprivrednicima vezana uz korištenje elektroničke poljoprivredne iskaznice, jasnije je propisan način dostave odluka elektroničkim putem i to putem AGRONET sustava,  te se izrijekom propisuje kako stranka protiv odluke o povratu sredstava može podnijeti žalbu čime se ukazuje kako se o istoj odlučuje primjenom pravila upravnog postupka.

    U raspravi je istaknuto kako je cijeli tekst Konačnog prijedloga zakona trebalo uskladiti s odlukom Ustavnog suda kako bi se omogućio pravni lijek – žalba i za sve ostale odluke koje donose tijela s javnim ovlastima.  Ukazano je i kako se predloženom odredbom članka 7. kojim se mijenja članak 16. Zakona uvode nova ograničenja, jer se bez obzira na izjavljivanje žalbe na odluke Agencije za plaćanja u provedbi mjera Zajedničke organizacije tržišta i mjera izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja, ne odgađa izvršenje pobijane odluke. U tom slučaju samim ulaganjem žalbe se, bez obzira na odluku Ustavnog suda, poljoprivredni proizvođači dovode u nepovoljan položaj. Istaknuto je i kako se ovim prijedlogom akta daje pravo ministrici da donosi materijalne propise u obliku pravilnika čime se narušava i vladavina prava. Istaknuto je i kako bi u preambuli akta, u dijelu gdje se navode sadržajni ciljevi, trebalo stajati da je potrebno koristiti sve resurse u zemljištu i stanovništvu da se omogući samodostatnost hrane za sve stanovnike Republike Hrvatske, uz uvjet da se ne opterećuje okoliš. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore izvijestio je kako ukupno 18% članova Komore koristi e-mail, a od članova koji sudjeluju u projektima njih 38 – 40% koristi e-mail, pa bi zbog navedenog trebalo propisati dostavu odluka Agencije za plaćanja putem pošte, te je uz navedeno potrebno produžiti i rok za podnošenje žalbe. Odredbama članka 114. koji govori o savjetovanju u poljoprivredi, trebalo je obuhvatiti i Hrvatsku poljoprivrednu komoru i propisati obvezu licenciranja privatnih savjetodavaca od strane Hrvatske poljoprivredne komore. Zakonom je bilo potrebno propisati jasnu zabranu uvoza GMO hrane. Postavljen je i upit o razlozima nepropisivanja podzakonskih akata vezano uz baze podataka za koje je nadležno Ministarstvo poljoprivrede. U daljnjoj raspravi pozitivnim je ocijenjen prijedlog ukidanja obveza povrata zateznih kamata u slučaju odobrene obročne otplate duga kod odluke o povratu sredstava. Izraženo je slaganje s odlukom predlagatelja da prihvati prijedloge Odbora za poljoprivredu vezane uz propisivanje jasnije distinkcije u odnosu na programe promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i savjetovanje o korištenju elektroničke poljoprivredne iskaznice. Izražen je i stav kako bi u budućnosti trebalo raditi na osnaživanju savjetodavne službe jer trenutno jedan savjetodavac savjetuje 585 gospodarstava. U raspravi je istaknuto i kako bi se s ciljem zaštite poljoprivrednika na ostvarivanje prava na potpore u obzir trebale uzeti nepredviđene pojave, kao što su to štete od divljači na koje poljoprivredni proizvođači ne mogu utjecati, a koje, zbog svog obima, poljoprivredno zemljište čine neprihvatljivim za isplatu potpora. Uz aktivnosti koje se odnose na doniranje hrane u raspravi je postavljen upit o daljnjim planovima i rokovima vezanim uz ustrojavanje banke hrane i povezivanje sustava doniranja, donatora i korisnika. Postavljen je i upit o načinima na koje će nadležni inspektor utvrđivati nepravilnosti kod prodaje poljoprivredno prehrambenih proizvoda na daljinu. 

Predlagatelj je odgovarajući na upit vezan uz sustav doniranja hrane i uspostave banke hrane, posredničke mreže i informatičkog sustava istaknuo kako trenutno sustav funkcionira u dijelu uspostave informatičke platforme. U Republici Hrvatskoj ukupno je 135 posrednika, udio donirane hrane kontinuirano raste, a projekt uspostave banke hrane prijavljen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti s vrijednošću od 32 milijuna kuna. Ovim projektom planira se uspostava četiri velika regionalna centra u kojima će se infrastrukturno opremiti objekti za prihvat većih količina hrane i stvoriti bolji uvjeti rada posrednika. Prvi rezultati po pitanju uspostave banke hrane očekuju se u 2022. godini. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako Ministarstvo poljoprivrede drži da se predloženom izmjenama članka 16.,  kojim se navodi pravni učinak žalbe, neće oštetiti korisnici u ostvarivanju svoga prava na korištenje sudske zaštite. Način vođenja svake pojedine evidencije iz baza koje vodi Ministarstvo poljoprivrede reguliran je ovim Zakonom ili podzakonskim aktima koji reguliraju vođenje pojedinih evidencija.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. travnja 2021. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se, vezano uz Pismo službene obavijesti Europske komisije, predlaže ova izmjena kojom se  nacionalno zakonodavstvo usklađuje s relevantnim europskim zakonodavstvom, a vezano uz pitanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, odnosno provedbe odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prilikom vađenja šljunka i pijeska iz obnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda. Uz navedeno, proširuje se pravo zemljišnoknjižnih vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti nekretnina koje su po sili Zakona postale javno vodno dobro, te se odredbe Zakona terminološki usklađuju s Zakonom o sustavu državne uprave.

U raspravi je istaknuto kako se posljednjih 11 godine u Republici Hrvatskog ne provode aktivnosti čišćenja rijeka, pa su naplavine šljunka, pijeska, drveta i zemlje u koritima rijeka toliko velike da ne mogu biti predmet zaštite okoliša, jer se radi o neprirodnim naplavinama. Korita se moraju čistiti, a mineralne sirovine eksploatirati kako bi se osigurala apsorpcija oborinskih voda u koritima rijekama i osiguralo održavanje i plovnost plovnih puteva, ali i smanjili gospodarski gubitci kojima je zbog nedostatka mineralnih sirovina izloženo hrvatsko gospodarstvo. Istaknuto je i kako se kroz europske direktive nalaže čišćenje korita rijeka, pa nije jasno zašto Republika Hrvatska ovo pitanje nije artikulirala s Europskom komisijom. U daljnjoj raspravi rečeno je kako ograničenje za zahvate čišćenja korita rijeka radi povećanja kapaciteta apsorpcije oborinskih voda s ciljem sprječavanja poplava i održavanja plovnog puta ne postoje, već je za iste potrebno napraviti procjene utjecaja na okoliš. Postavljen je upit koliko ovakvih zahtjeva za procjenu utjecaja na okoliš ima, koja je prosječna dužina dobivanja odobrenja i može li se ubrzati. 

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako eksploatacija šljunka i pijeska iz naših vodotoka nije zabranjena i isto se, ukoliko eksploatacija šljunka, pijeska i nanosa pridonosi održavanju voda, omogućava putem Hrvatskih voda koje sklapaju okvirni četverogodišnji sporazum s ovlaštenim društvima o vađenju šljunka i pijeska. Uz navedeno, eksploatacija se provodi i ukoliko ona pridonosi održavanju vodenih puteva na unutarnjim vodama, a  ugovorna strana je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.  Na upit o trajanju procedura predstavnik predlagatelja odgovorio je kako se s ciljem skraćivanja rokova krenulo u sklapanje četverogodišnjih ugovora, a sama procjena utjecaja na okoliš odnosno na ekološku mrežu traje 3 – 4 mjeseca pa je u bitnome smanjeno vrijeme za tu proceduru. Temeljem važećeg četverogodišnjeg programa (2019 – 2022) 2,27 milijuna kubika nanosa će se izvaditi iz rijeka, a od toga je 1,24 milijuna kubika čistog pijeska i šljunka. Ministarstvo je kroz novi Nacionalni plan oporavka i otpornosti predložilo projekte na povećanju sekundarnih, močvarnih staništa, a radi se o zapuštenim riječnim rukavcima koji nemaju kontinuitet s glavnim vodotokom u kojima će se na području Drave i Save provesti radovi čišćenja u dužini od 27 km vodotoka, a najveći dio radova će se odnositi na eksploataciju šljunka i pijeska. Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je Republika Hrvatska u obvezi ispuniti obveze koje proizlaze iz članstva u Uniji.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vodama.

2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o vodama.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 14. travnja 2021. godine, Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula kako su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu NPOO) planirane mjere uspostave mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća; uspostava sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasacija, digitalna transformacija poljoprivrede i unapređenje sustava doniranja hrane usmjerene prema poboljšanju pozicije poljoprivrednika u opskrbnim lancima i razvoju proizvoda s dodanom vrijednošću, ali i podizanju konkurentnosti proizvodnje kroz smanjenje troškova izgradnje, standardizaciju tehnologije i kvalitete čuvanja proizvoda. Zaštita poljoprivrednog zemljišta i trajni monitoring tla omogućiti će njegovo održivo gospodarenje, a dodatno će se uspostavom sustava i postupcima komasacije raditi na okrupnjavanju posjeda što će utjecati i na racionalizaciju troškova proizvodnje. Dodatna potpora bit će osigurana i kroz digitalizaciju javnih usluga uspostavom platforme/sustava pametne poljoprivrede, smanjenje administrativnog opterećenja za poljoprivrednike i uspostavom sustava sljedivosti primarnih poljoprivrednih proizvoda. Osnivanjem banke hrane kroz jačanje kapaciteta posrednika u lancu doniranja hrane i pokretanje platforme za sprječavanje nastanka otpada od hrane, nadogradnju IT sustava za doniranje i provođenje informativnih kampanja trebalo bi rezultirati smanjenjem nastanka otpada od hrane. Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknula je kako je u tijeku reforma vodno komunalnog sektora, kako bi se unaprijedila javna vodoopskrba, javna odvodnja i smanjio rizik od katastrofa u upravljanju vodama.

U raspravi je istaknuto kako je u izradu prijedloga trebalo uključiti ključne dionike sektora poljoprivredno prehrambenog sektora. Uz planirane aktivnosti koje se odnose na komasaciju poljoprivrednog zemljišta izražena su različita stajališta, od onih kojima se ista podupire do stajališta da je prije provođenja postupaka komasacije potrebno usuglašavanje sa stavovima poljoprivrednih proizvođača. Postavljen je i upit o međuresornoj suradnji u okviru NPOO vezanoj uz usklađivanje zemljišnih knjiga i rješavanja imovinsko pravnih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem. Izrečen je stav kako sredstva planirana NPOO neće biti dostupna malim poljoprivrednim proizvođačima, te kako treba inzistirati na pravednoj raspodjeli ovih sredstava. Postavljen je upit o planiranom broju logističkih centara za voće i povrće koji će se izgraditi, kao i njihovom smještaju. Kako se  NPOO predlaže potpora za proizvođačke organizacije upozoreno je na kompliciranost procedura njihovog  osnivanja i postavljen upit o mogućnostima potpora za poljoprivredne zadruge i strojne prstenove. Uz uspostavu sustava/platforme pametne poljoprivrede istaknuto je kako ista treba biti dostupna i starijim nositeljima poljoprivrednih gospodarstava koji nemaju dovoljno informatičkih znanja ili ne raspolažu potrebnom informatičkom opremom. Upozoreno je i na potrebu jačanja poljoprivrednih savjetodavaca, dodatno poticanje, financiranje i prepoznavanje značaja oznaka kvalitete hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. Postavljen je i upit planira li se NPOO financirati monitoring poljoprivrednog zemljišta ili su istim obuhvaćene i aktivnosti održivog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Postavljen je upit o aktivnostima koja će se iz NPOO financirati u sektoru biogospodarstva i uvođenju širokopojasnog interneta u ruralnim područjima. Upozoreno je i na problem smanjenja atsorpcijskog kapitala voda u RH i ograničenja koja negativno utječu na hrvatsko gospodarstvo pri gospodarenju vodama, a koja proizlaze iz obveza NATURE 2000. Upitano je hoće li okrupnjavanje javnih isporučitelja vodnih usluga te izgradnja infrastrukture dovesti do povećanja cijene vode za građane. Ukazano je i na važnost održavanja i čišćenja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i planiranja aktivnosti kojima bi se ove aktivnosti dodatno financirale, a kako bi se pomoglo i jedinicama lokalne samouprave i poljoprivrednicima, te smanjila poplavna opasnost.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula je kako je nacrt Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske do 2030. godine krovni sektorski dokument o kojemu je provedena široka rasprava sa sudionicima poljoprivredno prehrambenog sektora. Ovaj dokument poslužio je i kao osnova za aktivnosti predložene NPOO. Sredstva namijenjena sektoru poljoprivrede treba promatrati i kroz aktivnosti subvencija, smanjenja kamatnih stopa i zajmova koji će biti dostupni svim gospodarskim sektorima. Ministarstvo poljoprivrede, vertikalnim pristupom želi primarne proizvođače povezati s prehrambenom industrijom, s krajnjim ciljem osiguranja prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske. Po uzoru na digitalizaciju sektora ribarstva i akvakulture digitalizirat će se i poljoprivreda istaknula je. U naredne četiri godine planirana je izgradnja 20 distributivnih centara za voće i povrće, od kojih će se 7 - 8 financirati iz NPOO. Dodatne aktivnosti provode se i s ciljem jačanja tržišnog položaja proizvođačkih organizacija, a povezivanjem sa sustavom dobrovoljnog označavanja „Dokazana kvaliteta“ pridonijeti će se i zelenoj tranziciji.  Istaknula je i kako je intenzitet potpora smanjen, te kako se na natječaje za korištenje sredstava više ne mogu kandidirati povezana poduzeća, te je uz navedeno spomenula i javnu dostupnost svih podataka o isplaćenim potporama. Natječaji za mjere tijekom COVID krize usmjereni su samo prema malim i srednjim poduzetnicima. Zakon o komasaciji u pripremnoj je fazi, te se o istome raspravlja međuresorno, a provođenje postupaka komasacije utjecat će i na jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača. Trenutno se financira 11 aglomeracija, a 1 je pred odobrenjem odgovorila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Krajnji cilj provedbe ovih projekta je i osiguranje priuštivosti cijene i dostupnosti vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe, ali i smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Podsjetila je i na aktivnosti revitalizacije vodnih tokova, te poticanje izgradnje sustava navodnjavanja financiranih iz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. za što je preduvjet odvodnja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, i  3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 11. veljače 2021. godine, Prijedlog zakona sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine. Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja kao glavni cilj donošenja ovog Zakona istaknula uređenje proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoz poljoprivredno reprodukcijskog materijala i vrsta bilja i prenošenje tzv. „marketinških direktiva“ u nacionalno zakonodavstvo. Zakon će uz navedeno omogućiti i donošenje nacionalnih sortnih lista za poljoprivredni reprodukcijski materijal koji će se moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, a što će po pojednostavljenoj proceduri omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti pohranjenih u banku biljnih gena. Jasnije se definiraju i odgovornosti dobavljača za stavljanje sjemena na tržište, te se predlože uvođenje pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“.  Uz ovaj Prijedlog Zakona Odbor je razmijenio stajališta  o ovom zakonu s predstavnicima poljoprivrednih udruga i komora, znanstvene zajednice te Inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“koja okuplja udruge civilnog društva.

U raspravi je istaknuto kako se pred poljoprivredne proizvođače koji dorađuju sjeme za vlastitu uporabu stavljaju isti uvjeti kao i za proizvođače sjemenske pšenice namijenjene tržištu, te bi obveza dorade kod ovlaštenog dorađivača mogla rezultirati povećanjem troškova za cca 40%, pa je zbog toga bilo potrebno napraviti i analizu gospodarskih učinaka ovog prijedloga. Upozoreno je i na nedostatne kapacitete za doradu sjemena u Republici Hrvatskoj, potrebu izuzeća malih poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade sjemena, ali i na druge uzročnike pojave bolesti na usjevima, koji nisu vezani uz samo sjeme. U raspravi je upozoreno i na prava koja proizlaze iz Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu kojega je Republika Hrvatska potpisnica, ali i Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima. Postavljen je i upit o usklađenosti predloženih odredbi članaka 16. i 17. Prijedloga zakona s europskim zakonskim okvirom, i upozoreno je kako iskustva drugih država članica Europske Unije ne prepoznaju pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, kao niti, ovako predloženu doradu sjemena, a posebno u slučaju sjemenskog krumpira. Uz navedeno je istaknuto kako nadležne inspekcije nadziru i prate poljoprivrednu proizvodnju pa će ovakav prijedlog akta utjecati samo na povećanje troškova proizvodnje. Upozoreno je kako Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu, uz očuvanje autohtonih sorti u bankama gena prepoznaje i važnost neformalnog očuvanja sorti od strane poljoprivrednika, pa je zbog toga važno pojednostaviti upise na nacionalne sortne liste, kako bi se autohtone sorte učinile tržišno zanimljivima i omogućilo njihovo daljnje korištenje. Istaknuto je i kako se ovim Prijedlogom uvodi red u sjemenarsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, te kako korištenje necertificiranog sjemena uzrokuje 20-30% niži prinos. Uz navedeno, izražen je i drugačiji stav prema kojemu je prinos po hektaru približno isti i kod certificiranog  i necertificiranog sjemena, a što dokazuje i odlična kvaliteta hrvatskih proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije,  pa nije potrebno dodatno ograničavati poljoprivrednike obvezom dorade sjemena od strane ovlaštenih dorađivača. Istaknuto je i kako će, sukladno ovom Prijedlogu dobavljač koji je prvi stavio sjeme na tržište Republike Hrvatske, tj. trgovac sjemena biti odgovoran za kvalitetu i označavanje sjemena, bez obzira na podrijetlo sjemena. Upozoreno je i kako bi sastavni dio deklaracije sjemena trebali biti i podatci o klijavosti sjemena i masi 1000 zrna  jer o tome ovisi produktivnost i sjetvena norma. Izrečeno je mišljenje kako proizvođači nisu zaštićeni od loše kvalitete sjemena i da je to problem kojim bi se ovaj prijedlog akta trebao baviti, jer uvođenjem obveze dorade sjemena neće se spriječiti pojava biljnih bolesti.  Izražen je i stav kako se ovim prijedlogom stvaraju pretpostavke za monopol velikih proizvođača sjemena, što će dugoročno utjecati na prehrambenu sigurnost Republike Hrvatske i gubitak autohtonih sorti, a stvar je poslovne politike proizvođača hoće li koristiti certificirano sjeme ili sjeme koje je proizveo na svom gospodarstvu.  Zakonom, a ne podzakonskim aktom potrebno je jasno propisati obveze za proizvođače koji sjeme stavljaju na tržište i izuzeće za male poljoprivredne proizvođače koji sjeme koriste za vlastite potrebe. Naslijeđeno i razmijenjeno sjeme ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ukoliko se koristi za vlastite potrebe i isto je potrebno propisati odredbama Zakona, istaknuto je u raspravi. Uz obveznu doradu sjemena od strane ovlaštenih dorađivača, koja se obrazlaže sprječavanjem pojave biljnih bolesti, predloženo je da, u skladu s Uredbom o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice, treba razmotriti mogućnost dorade od strane samih poljoprivrednika, uz propisivanje uvjeta kojima isti moraju udovoljavati pri doradi sjemena. Poljoprivrednici bi, kao što prolaze obuku za korištenje pesticida i herbicida, mogli proći i obuku za korištenje  fungicida, a pri doradi je potrebno propisati vođenje evidencije od strane proizvođača i obvezu slanja iste nadležnim tijelima. Isto tako, ono što se odnosi na pšenicu,  nije potrebno primjenjivati na povrtlarsko sjeme i zato Zakon treba jasnije definirati razlike, a važno je voditi računa i o izuzeću za proizvođače krumpira. Kako je u Republici Hrvatskoj zabranjeno korištenje genetski modificiranog sjemena i sadnog materijala, postavljen je upit o razlozima definiranja istog ovim zakonskim aktom, te je istaknuto kako je Zakonom trebalo jasno propisati da je upotreba GMO sjemena u Republici Hrvatskoj zabranjena.
Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako razumije zahtjeve za preciznije propisivanje izuzeća od obveza propisanih ovim aktom, te je obećala da će jasnije u Konačnom prijedlogu zakona istaknuti izuzeće malih poljoprivrednih gospodarstva od obveze dorade i certificiranja  sjemena. Ministarstvo poljoprivrede nastojat će smanjiti dodatne troškove za poljoprivredne proizvođače, a u Republici Hrvatskoj registrirano je 60-ak ovlaštenih dorađivača sjemena, pa isto ne može predstavljati monopol, istaknula je predstavnica predlagatelja i izrazila spremnost da se dodatno fleksibilizira dorada sjemena u slučajevima kada je to moguće.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas  „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.
2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                
                           

PREDSJEDNICA ODBORA
                                  Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 14. sjednici održanoj 5. veljače 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine.

    Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

    Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula se zbog usklađivanja s novim propisom iz područja nepoštenih trgovačkih praksi u poslovanju s hranom, usvojenih na razini Europske Unije, predlažu ove izmjene i dopune. Uz terminološko usklađivanje proširuje se i obuhvat proizvoda, pa se uz hranu i prehrambene proizvode ovim prijedlogom obuhvaćaju i primarni neprerađeni poljoprivredni proizvodi. Spuštanjem praga ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i primitaka na 15 milijuna kuna, proširuje se obuhvat adresata na koje se primjenjuju nepoštene trgovačke prakse, te se preciznije uređuju obveze vezane uz pisani ugovor i pravila i odgovornosti vezane uz izdavanje računa i otkupnog bloka. Proširuje se i obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, dopuštaju se nenajavljene kontrole i osiguravaju mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem njihove zaštite od komercijalne ili druge vrste odmazde.

    U raspravi su članovi Odbora istaknuli kako ovaj Prijedlog zakona ne može riješiti sve probleme poljoprivrednika, no proširenje obuhvata broja nadziranih subjekata je dobrodošlo, kao i preciznije propisivanje ugovornih obveza, povećanje obuhvata nepoštenih trgovačkih praksi i mogućnost nenajavljenih kontrola. Ukazano je na problem poljoprivredno prehrambenih proizvoda koji na hrvatsko tržište ulaze po cijeni koja je ispod proizvodne cijene, te je uz navedeno predložena dopuna članka 3. stavka 1. točke (17)  koji govori o „krajnjoj prodajnoj cijeni“  na način da se istim propiše da krajnja prodajna cijena ne može biti ispod proizvodne cijene. Upozoreno  je i na problem uvjetovanja nabave repromaterijala od kupca proizvoda,  a što bi se također moglo smatrati nepoštenom trgovačkom praksom. Uz postojeće dobrovoljne standarde kvalitete proizvoda Republika Hrvatska može uvesti i one obvezne, koji ne narušavaju funkcioniranje unutarnjeg europskog tržišta, a koji primjeri dobre prakse se već primjenjuju u drugim državama članicama Unije, istaknuto je u raspravi. Isto tako, predložene nepoštene trgovačke prakse potrebno je što jasnije definirati kako u budućnosti ne bi došlo do manipulacija, te je uz navedeno, kao primjer navedena nepoštena trgovačka praksa otkazivanja dobavljaču narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana, za koju je jasno potrebno propisati da se radi o ukupnoj narudžbi, a ne njenom dijelu. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih je dodatno Pravilnikom potrebno propisivati proizvode na koje se Zakon odnosi, obzirom da je isto već regulirano odredbama Zakona. U raspravi je istaknuto i kako Zakon nije ostvario svoju svrhu jer se  i dalje događaju povrati robe, snižavanje cijena, neizdavanje otkupnih blokova, neopravdano otpisivanje roba, naplaćivanje ulaza  proizvoda na police, kompenzacija na prodajnim mjestima, postojanje A i B lista proizvoda (obrtajni i ne obrtajni proizvodi) i slično. Ove aktivnosti se provode, samo se sada nazivaju drugim imenom. Zbog čestog kašnjenja u plaćanju pri isporuci žive stoke postavljen je upit odnose li se odredbe ovog akta i na živu stoku. Upozoreno je i kako se prijedlogom akta predviđaju kazne za otkupljivače, no ne spominju se naknade za proizvođače, pa bi i to trebalo na neki način regulirati. Upozoreno je na važnost provedbe kontrola i nadzora, postavljeni su upiti o količini unesenih i uvezenih poljoprivredno prehrambenih proizvoda i samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Uz navedeno je ukazano na važnost postojanja Burze domaćih proizvoda koja bi hrvatskim poljoprivrednicima pomogla u distribuciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Postavljen je i upit o mogućim alatima kojima bi se regulirale cijene na tržnicama i ograničile previsoke marže. Upozoreno je i na prakse u kojima neki kupci, ne izvrše plaćanje za preuzetu  robu i preko dvije godine, a za isto nisu sankcionirani. Istaknuto je i kako bi informacije o prekršiteljima Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebale biti javno dostupne. 

U raspravi su predstavnici relevantnih udruga i komora upozorili kako je obuhvat poljoprivredno prehrambenih proizvoda potrebno uskladiti s europskom Direktivom. Krajnja prodajna cijena ne bi trebala biti manja od nabavne cijene proizvoda uvećane za prosječnu maržu koju taj proizvod u trgovanju ostvaruje, a provedbenom tijelu trebale bi biti dostupne informacije o toj cijeni. Upozoreno je i na problem ulaska roba iz robnih rezervi drugih država članica Unije na hrvatsko tržište po niskim cijenama i izražena bojazan o mogućoj zlouporabi u prodaji roba po akcijskim cijenama. Kupci bi se u budućnosti, zbog kompliciranih procedura i kontrola mogli više usmjeravati na uvoz proizvoda, a isto su HORECA kanali već i najavili istaknuto je u raspravi. Upozoreno je na preduge postupke utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi, koje su dijelom vezane i uz nadležnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i provedbu upravnog postupka pri utvrđivanju ovih praksi. Postavljen je upit o mogućnosti ranijeg stupanja na snagu ovog akta, a što je u skladu s odredbama europske Direktive.  Ukazano je na problem “predatorskih cijena” i prevelik uvoz i unos poljoprivredno prehrambenih proizvoda na hrvatsko tržište, ali i na uvijete kojima naši poljoprivrednici moraju udovoljavati u proizvodnji kako bi proizvode stavili na tržište, a kojima proizvodi iz trećih zemalja ne trebaju udovoljavati. Izražen je i stav kako je ovim aktom potrebno jasno propisati obvezatnost sklapanja pisanog ugovora. Ukazano je i na neke prakse koje nisu sastavni dio ovog akta, a mogu se smatrati nepoštenim trgovačkim praksama, kao što je to ulazno i izlazno kalo u silosu.

Predstavnica  Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja je kao glavni problem u provedbi ovoga Zakona navela nesuradnju poljoprivrednika koji ne žele prijaviti nepoštene trgovačke prakse ili primjedbe koje dostavljaju nisu dostatne za provedbu postupka njihova utvrđivanja. Postupak utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi je dugotrajan, prekršitelji vrše plaćanja u trenutku kada rješenja postanu pravomoćna, a u provedenim postupcima tužbeni zahtjevi stranaka su odbijani i potvrđena su rješenja Agencije. Osim plaćanja kazne pozitivan učinak provedbe postupka je i usklađivanje ugovora i otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi. Uz pitanje određivanje cijena istaknula je kako je svako zadiranje u cjenovnu politiku s aspekta zaštite tržišnog natjecanja suspektno. Vezano uz predatorske cijene pojasnila je kako se iste mogu primijeniti samo na poduzetnike koji su u vladajućem položaju na tržištu, što je potrebno dokazati.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako će se pri izradi Konačnog prijedloga zakona razmotriti pitanje stupanja na snagu Zakona. Pravilnicima će se detaljnije popisati proizvodi na koje se odnose odredbe Zakona. Vezano uz pitanje akcijskih cijena poljoprivredno prehrambenih proizvoda istaknuo je kako će se isto regulirati praćenjem blagajne kao referentnog mjesta, pa neće biti moguće robu koja se prodaje po akcijskoj cijeni prodavati nakon isteka akcije po uvećanoj cijeni. Uz upit o samodostatnosti u proizvodnji hrane istaknuo je kako u većini grana poljoprivredne proizvodnje Republika Hrvatska nije samodostatna, pa tako niti u svinjogojstvu. Kroz sustav „dokazane kvalitete“ dodatno će se pratiti sljedivost proizvodnje.  Cijene i marže vezane uz prodaju poljoprivredno prehrambenih proizvoda na tržnicama ne reguliraju se odredbama ovoga zakona, a sama cijena formira se sukladno uvjetima na tržištu zaključio je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i  3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksu u lancu opskrbe hranom.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir        
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici održanoj 29. siječnja 2021.  godine, Izvješće o izvršenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. za razdoblje 2016. – 2018., koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavile Hrvatske vode, aktom od 1. listopada 2020. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično  radno tijelo.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o Izvješću o izvršenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. za razdoblje od 2016. – 2018. godine.

Uvodno je predstavnik Hrvatskih voda istaknuo kako su administrativne mjere predviđene Planom upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. godine u izvještajnom razdoblju najvećim dijelom provedene ili su u visokom stupnju pripremljenosti. U proteklom su razdoblju intenzivirane i aktivnosti vezane uz obveze koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz pristupnog Ugovora. Kao najvažniju mjeru planiranu ovim Programom istaknuo je provedbu Direktive o pročišćavanju otpadnih voda, za koju je Republika Hrvatska zbog kašnjenja u provedbi razvojnih projekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, definirala međurokove a za koje aktivnosti su osigurana europska sredstva.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili aktivnosti koje poduzimaju Hrvatske vode i predložili su da pri donošenju Plana upravljanja vodnim područjima za naredno programsko razdoblje istim obuhvate i aktivnosti vezane uz preventivu poplava i monitoring raspolaganja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Postavljen je i upit o razlozima kašnjenja u provedbi razvojnih projekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Uz navedeno, spomenuti su problemi s dugotrajnim postupcima provedbe javne nabave, žalbama, organizaciji vodno-komunalnog sektora, kompleksnosti infrastrukturnih vodno komunalnih projekata, dugotrajnoj pripremi natječajne dokumentacije, ex ante kontrola, ali i kašnjenja u fizičkoj izvedbi radova i nedostatnoj reguliranosti individualnih sustava odvodnje u nacionalnom zakonodavstvu. Postavljen je i upit o planiranim aktivnostima na izgradnji Kanala Dunav-Sava i upozoreno na probleme vezane uz održavanje plovnih puteva i ograničenja u korištenju mineralnih sirovina iz rijeka. 

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je nakon razdoblja obuhvaćenog ovim Izvješćem ubrzana provedba razvojnih projekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Prva faza radova na Kanalu Dunav Sava je završena, a planirane buduće aktivnosti u nadležnosti su Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Istaknuo je i kako je Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine regulirano pitanje gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Korištenje mineralnih sirovina iz rijeka nije zabranjeno, za isto je potrebno ishoditi procjenu utjecaja na okoliš, te se temeljem iste planiraju koncesije za korištenje mineralnih sirovina iz rijeka zaključila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i  2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. u razdoblju od 2016. – 2018. godine

                                PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 18. siječnja 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim aktom brišu odredbe vezane uz postupak odobravanja registracije objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, uvozne službene kontrole i financiranje delegiranih poslova službenih kontrola iz razloga što će se ta materija ubuduće regulirati Zakonom koji uređuje područje službenih kontrola, a koji će se donijeti istodobno s ovim zakonskim prijedlogom. Aktom se predlaže da Državni inspektorat delegira veterinarskim organizacijama poslove službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla, umjesto Ministarstva poljoprivrede, a što proizlazi iz nadležnosti Državnog inspektorata. Predlaže se i da se za stručne poslove od javnog interesa mogu ovlastiti i fizičke osobe. Uz navedeno, redefiniraju se uvjeti za obavljanje poslova ovlaštenog veterinara, te se propisuju blaže mjere  sankcioniranja ovlaštenih veterinara od postojećih.

U raspravi je, uz uvjete koji se ovim aktom predlažu za obavljanje poslova ovlaštenog veterinara, istaknuto kako treba razmotriti prilagodbu istih jer je razdoblje od šest mjeseci prekratko za stjecanje dovoljne razine iskustva za obavljanje poslova ovlaštenog veterinara. Osnivanjem Državnog inspektorata su inspekcije iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, uz izuzeće ribarske inspekcije, stavljene pod nadležnost Državnog inspektorata. Uzimajući u obzir kako je zdravlje životinja sastavni i nedjeljivi dio sustava sigurnosti hrane, a vezano i uz podjelu nadležnosti za primjenu europske Uredbe o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima, u raspravi je izražena bojazan da bi se novim sustavom u pitanje mogao dovesti integrirani sustav nacionalne veterinarske službe koji je odgovoran za sustav kontrole zdravlja i dobrobiti životinja te sigurnosti hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje. Uz probleme koji se pojavljuju na tržištu hrane, a znajući i da sve službe nadzora izlaze iz nadležnosti Ministarstva  poljoprivrede,  postavljen je upit o iskustvima i praksama drugih država članica po ovom pitanju.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako će se ovim aktom osigurati odgovarajuća zdravstvena skrb za životinje i zdravstvena ispravnost hrane, a koja je vezana i uz politike o kojima se raspravlja na razini Unije. Zakon o veterinarstvu bilo je potrebno prilagoditi europski Uredbama, kao i odredbama Zakona o državnom inspektoratu u dijelu koji se odnosi na provedbu službenih kontrola, te je u tom smislu pri izradi ovog prijedloga akta, ostvarena suradnja s Državnim inspektoratom. Vezano uz iskustva koja su potrebna za stjecanje statusa ovlaštenog veterinara naglasio je kako su kurikulumi Veterinarskog fakulteta pojačani, pa je kombinacija radnog staža i znanja stečenog tijekom studiranja razlog predlaganja ovakove zakonske odredbe.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, i 1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 18. siječnja 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se radi o temeljnom Zakonu kojim se uređuje rad i djelokrug Ministarstva poljoprivrede, ciljevi i mjere poljoprivredne politike, zajednička organizacija tržišta, informiranje i promocija, oznake kvalitete, savjetovanje, obrazovanje, administrativne kontrole, prikupljanje podatka i izvješćivanje, sprječavanje nastajanja otpada od hrane i izradu programa potpore projektima koji smanjuju otpad od hrane, doniranje hrane, ekološku proizvodnju, sustave kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, stavljanje na tržište prirodnih mineralnih, prirodnih izvorskih voda. Uz osiguravanje provedbe uredbi Europske unije, ovim aktom se osigurava provedba odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske iz listopada 2020. godine,. kojom se ukida članak 15. stavak 4. te članak 67. stavak 2. važećeg Zakona s danom 1. ožujka 2021. Uz navedeno stvara se pravni temelj za donošenje Strategije poljoprivrede i drugih strateških dokumenta, te se proširuje primjena nove elektroničke poljoprivredne iskaznice.

U raspravi je istaknuto kako je odredbu članka 44. stavka 11. trebalo prilagoditi odluci Ustavnog  suda.  Uz predloženi članak 11. kojim se dodaje novi članak 46a postavljen je upit o planiranim programima koji će se financirati za promociju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i izvori financiranja unutar Državnog proračuna. Uz predloženi članak 12., kojim se mijenja članak 52. istaknuto je kako je uz proizvode koje proizvođač prodaje krajnjem potrošaču na tržnicama u Republici Hrvatskoj potrebno dodati i one koji se prodaju u kratkim lancima opskrbe (punktovima). Uzimajući u obzir preambulu Uredbe (EU) 2019/787 o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, ovim je zakonskim prijedlogom bilo potrebno obuhvatiti i tradicionalne prakse u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Zatraženo je i obrazloženje o načinima kojima će nadležni inspektor utvrđivati nepravilnosti kod prodaje na daljinu. Postavljen je i upit o načinima sankcioniranja prodaje unutar ugostiteljskih objekata alkoholnih pića iz tzv. „kućne radinosti“. Zatražena je informacija o planiranim aktivnostima vezanim uz doniranje hrane, ukupno doniranoj hrani i dosadašnjim iskustvima vezanim uz doniranje hrane.  Izražen je i stav kako se u donošenju izmjena i dopuna ovoga Zakona kasni u odnosu na obveze koje proizlaze iz europskog zakonskog okvira za ekološku proizvodnju.  Izražena je i bojazan kako bi izuzeća od obveze upisa u Upisnik ekoloških subjekata koja se predlažu  člankom 41. Prijedloga Zakona, mogla izazvati probleme na terenu. Postavljen je i upit o dostupnosti i ažurnosti baza podataka, te je uz izdavanje elektroničke poljoprivredne iskaznice postavljen upit o osposobljenosti nadležnih službenika u radu s ovim iskaznicama, ali i planiranim i provedenim aktivnostima edukacije. Izražen je i stav kako bi ovu edukaciju trebala provoditi Savjetodavna služba. Zatražena je i informacija o komentarima i prijedlozima Državnog inspektorata tijekom izrade ovog Prijedloga zakona. Kako se ovim izmjenama stvara okvir za donošenje strateških dokumenata u sektoru poljoprivrede, postavljen je upit o aktivnostima koje se provode vezano uz donošenje Strategije poljoprivrede. Vezano uz izmjenu definicije „samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva“ zatraženo je obrazloženje o utjecaju predložene izmjene na samoopskrba poljoprivredna gospodarstva kojima poljoprivreda nije glavna djelatnost, odnosno zanimanje poljoprivrednik nije glavno ili jedino zanimanje. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih su pučke kuhinje izuzete od krajnjih primatelja hrane. Uz izmjene koje se predlažu člankom 12. Prijedloga zakona kojim se uređuju dodatni zahtjevi koji se odnose na tržišne standarde i propisuje se da detaljne odredbe o utvrđivanju usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima propisuje ministar Pravilnikom,  postavljen je upit o regulaciji istoga.

Naime, u Republici Hrvatskoj postoje nacionalni sustavi kvalitete, no pitanje je kako oni funkcioniraju i možemo li kroz njih propisati kvalitetu poljoprivredno prehrambenih proizvoda, s ciljem osiguranja konkurentnosti za hrvatske poljoprivredne proizvođače i sprječavanja uvoza.  Uz izmjene koje se predlažu člankom 14., a odnose se na stavljanje na tržište proizvoda u sektoru voća i povrća iz pograničnog područja postavljen je upit o broju poljoprivrednika koji koriste ovo pravo, te kako će oni ovo pravo koristiti u budućnosti. Postavljen je i upit o razlozima brisanja sastava  Nacionalnog odbora za Codex alimentarius koje se predlaže člankom 26. Prijedloga zakona. Postavljen je i upit o aktivnostima koje se provode s ciljem izrade Plana sprečavanja nastanka otpada od hrane. Uz izmjene predložene člankom 32. koje se odnose na nacionalni postupak zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla postavljen je upit o  usklađenosti s Uredbom (EU) 1151/2012. Predloženi članak 45. Prijedloga zakona potrebno je nomotehnički urediti. Uz izmjene koje se predlažu člankom 51., a odnose se na Elektroničke baze i izvore podataka postavljen je upit o dostupnosti ovih podataka Hrvatskoj poljoprivrednoj komori s ciljem provedbe odredbi Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Uz ustrojavanje upisnika maslinika i voćnjaka, predloženog člankom 45. Prijedloga zakona, postavljen je upit o mogućem utjecaju na ostvarivanje prava na izravna plaćanja. Zatraženo je i obrazloženje predloženog izuzeća od Upisa u Upisnik trgovaca voćem i povrćem iz članka 51. Prijedloga zakona, za pravne i fizičke osobe čije su djelatnosti ograničene na prijevoz robe u sektoru voća i povrća.  Postavljen je i upit o trenutnim i planiranim aktivnostima koje se odnose na dobrovoljne sheme kvalitete i ukazano  na potrebu osnaživanja hrvatskih proizvođača, planiranjem i provedbom usmjerenim mjera kojima bi se osigurala kvaliteta i dostupnost poljoprivredno prehrambenih proizvoda i tradicijskih alkoholnih pića. 

Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako je cijeli tekst Prijedloga zakona usklađen s odlukom Ustavnog suda iz listopada prošle godine. Putem sustava za doniranje hrane donirano je više od 200 tona hrane, a ovime nisu obuhvaćene donacije tijekom COVID krize. Plan za sprječavanje otpada od hrane je u izradi, a ove zakonske izmjene omogućiti će veću kvantifikaciju učinaka u provedbi doniranja. Programi promocije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda financirati će se iz Državnog proračuna, što do sada nije bio slučaj. Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju surađuju u poslovima izrade, podjele i preuzimanja elektroničkih poljoprivrednih iskaznica, a planira se provedba mjera informiranja, edukacije i savjetovanja.  Primjena uredbe o ekološkoj proizvodnji, koja se direktno prenosi u hrvatski zakonski okvir,  odgođena je na razini Unije za godinu dana, pa nema kašnjenja u prilagodbi zakonskog okvira. U tijeku je izrada procjene utjecaja na okoliš Strategije poljoprivrede, nakon koje će uslijediti prezentacija konačnog teksta Strategija i njeno usvajanje. Vezano uz izmjene u definiciji samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva predlagateljica je istaknula kako je stanje na terenu pokazalo da je velikom broju ovih gospodarstava obavljanje poljoprivredne djelatnosti glavna djelatnost, a ovim izmjenama Zakon će se dodatno uskladiti i s uvjetima Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Pučke kuhinje izuzete su iz definicije krajnjeg primatelja hrane jer se iste smatraju posrednicima u lancu doniranja hrane. Članak 45. nomotehnički će se doraditi pri izradi Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Predložene izmjene vezane uz nacionalni postupak zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla usklađene su s Uredbom (EU) 1151/2012.  Notificiran je Pravilnik o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“  kojim  su propisane aktivnosti koje je potrebno poduzeti s ciljem priznavanja oznake „Dokazana kvaliteta“. Stavljanje na tržište proizvoda u sektoru voća i povrća iz pograničnog područja regulirano je zakonom iz područja zaštite bilja istaknuo je predstavnik predlagatelja. Ustrojavanje upisnika maslinika i voćnjaka neće imati utjecaj na ostvarivanje prava na potpore jer se isto regulira drugim zakonskim aktima. Uz zaštitu hrvatskih tradicijskih alkoholnih proizvoda predlagatelj je istaknuo kako ovaj Zakon donosi mogućnost dodatnih nacionalnih oznaka, pa time i zaštite istih.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, i 1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Izvješće Odbora za poljoprivredu o Prijedlogu zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstvima za zaštitu bilja, P.Z.E. br. 98

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 18. siječnja 2021. godine, Prijedlog zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstvima za zaštitu bilja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim aktom određuju nadležna tijela za provedbu službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije u cijelom poljoprivredno prehrambenom lancu s ciljem osiguranja njihove ispravnosti radi provedbe Uredbe (EU) 2017/625. Obavljanje službenih kontrola proširuje se i na zdravlje bilja i sredstva za zaštitu bilja. Uz navedeno, predlaže se da Državni inspektorat delegira veterinarskim organizacijama poslove službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla, te da se za pojedine poslove službenih aktivnosti, kao stručne poslove od javnog interesa, mogu ovlastiti i fizičke osobe. Sredstva za financiranje službenih kontrola osiguravaju se u Državnom proračunu, a nadležna tijela naplaćuju pristojbe i naknade za pokrivanje troškova službenih kontrola. Prijedlogom je propisano ovlašćivanje laboratorija za obavljanje analiza i ispitivanje na uzorcima koji se uzimaju tijekom službenih kontrola.

U raspravi je postavljen upit o kontrolama i standardima koje je morala udovoljavati hrana donirana korisnicima na potresom pogođenim područjima. Postavljen je i upit o načinu određivanja cijena usluga ovlaštenih veterinarskih organizacija. Zakon se usklađuje s novom europskom regulativom o službenim kontrolama, kojom je na europskoj razini uspostavljen jednostavniji, učinkovitiji, integriran sustav sigurnosti hrane utemeljen na strožim veterinarskim i fitosanitarnim standardima, a Europska Komisija dobila je šire ovlasti vezano uz zaustavljanje prodaje i transporta rizične hrane u državama članicama koje to nisu u mogućnosti same spriječiti, kao i snažnije kažnjavanje prijevara povezanih s hranom. Uz navedeno, postavljen je upit o aktivnostima koje će poduzimati tijela nadležna za službene kontrole u slučajevima postojanja sumnje o ulasku i prisustvu zdravstveno neispravne hrane na hrvatskom tržištu.  Hoće li se predloženim aktom omogućiti zaustavljanje ovih pošiljki, te kako će se kažnjavati prekršitelji, uzimajući u obzir da je isto propisano europskim direktivama. Postavljen je i upit o broju utvrđenih prijevara s hranom tijekom 2020. godine i izrečenim kaznama. Uzimajući u obzir da je u Republici Hrvatskoj zabranjena sjetva genetski modificiranog sjemena i proizvodnja GMO hrane, postavljen je upit o razlozima reguliranja namjernog uvođenja GMO sjemena u okoliš radi proizvodnje hrane, koje se predlaže ovim aktom. Postavljen je i upit o mjerilima koja se koriste za izradu planova učestalosti provedbe kontrola i planova praćenja.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je sva hrana i hrana za životinje donirana na potresom pogođenim područjima deklarirana i udovoljava traženim standardima, a ona koja nije udovoljavala standardima neškodljivo je uklonjena. Uz navedeno, Civilna zaštita provodi kontrolu ispravnosti i udovoljavanje standardima u skladištima u kojima se čuva donirana hrana do isporuke krajnjem korisniku. Cijene veterinarskih usluga regulirati će se Pravilnikom kojega će donijeti Državni inspektorat nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Kašnjenje u transponiranju europske uredbe posljedica je potrebnih usklađivanja svih sastavnica ovoga Zakona koje se odnose na službene kontrole. Genetski modificirane organizme bilo je potrebno obuhvatiti ovim prijedlogom akta zbog usklađivanja s europskom regulativom, no sjetva takvog sjemena i proizvodnja GMO hrane u Republici Hrvatskoj i dalje nije dopuštena, istaknuo je predstavnik predlagatelja. Kontrola pošiljki hrane na carinskim ispostavama i u prehrambenom lancu, kao i provedba službenih kontrola definirana je Uredbom (EU) 2017/625 i planira se na temelju procjene rizika, a sustav uzbunjivanja  koji se odnosi na nesukladnosti hrane sastavni je dio ovog prijedloga akta, zaključio je predstavnik predlagatelja. Po pitanju prijevara povezanih uz hranu, istaknuo je kako Republika Hrvatska od 2013. godine sudjeluje u svim koordiniranim planovima uzorkovanja na razini svih zemalja članica Unije. Uredba (EU) 2017/625 pruža državama članicama mogućnost snažnijih sankcija, uključujući i odluku o visini kazne koja može biti u visini imovinske koristi ostvarene prijevarnom radnjom. Uz navedeno za ove prijevarne radnje propisana je prekršajna i kaznena odgovornost počinitelja ukoliko prijevarne radnje povezane s hranom, imaju negativan učinak na zdravlje i život ljudi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, i 1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstvima za zaštitu bilja.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlja bilja i sredstvima za zaštitu bilja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici održanoj 16. prosinca 2020. godine Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2020. godine.

Odbor je razmatrao i Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2020.

Uvodno je predstavnica predlagatelja obrazlažući Izvješće o konzultacijama istaknula kako ono daje prikaz sadašnjeg stanja i provedenih konzultacija i razgovora sa talijanskom i slovenskom stranom, ali i s francuskim i grčim ministrima vanjskih poslova. Hrvatska je o namjeri proglašenja isključivog gospodarskog pojasa izvijestila i Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju, a sve i s ciljem daljnjeg unapređenja suradnje u zaštiti Jadranskog mora. Podsjetila je na zaključak Vlade Republike Hrvatske iz 2016. godine kojim je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvano da provede konzultacije s državama članicama Europske Unije i razmotri mogućnost pune primjene isključivog gospodarskog pojasa. Ministarstvo je temeljem ovog zaključka izradilo Izvješće koje je Vlada Republike Hrvatske prihvatila, a Hrvatski sabor primio na znanje. U izvješću je navedeno kako Republika Hrvatska ima pravo i formalno proglasiti isključivi gospodarski pojas, te su precizno utvrđene razlike između Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa i Isključivog gospodarskog pojasa. Uz navedeno, potvrđeno je kako kroz režim Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa i epikontinentskog pojasa uživamo sve bitne sadržaje isključivog gospodarskog pojasa.

Podsjetila je i kako do 2003. godine države u Sredozemlju nisu imale proglašene isključive gospodarske pojaseve već su imale proglašene ekološke, odnosno ribolovne zone. Republika Hrvatska je 2003. godine proglasila Zaštićeni ekološko ribolovni pojas, a od svog osamostaljenja uživa suverena prava nad epikontinentskim pojasom koji je prirodni nastavak hrvatskoga kopna. 

Govoreći o razlikama između Isključivog gospodarskog pojasa i Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa, istaknula je kako Republika Hrvatska već sada uživa prava koja je stekla proglašenjem Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa, a proglašenjem Isključivog gospodarskog pojasa Republika Hrvatska će dobiti i dodatna prava iz Konvencije UN o pravu mora – pravo izgradnje umjetnih otoka i proizvodnje energije iz snage voda, morskih struja, valova i vjetra u području Isključivog gospodarskog pojasa. Isključivi gospodarski pojas se primjenjuje na sve države svijeta, pa će bitna razlika biti i pravo obavljanja kontrole nad svim brodovima koji plove u Isključivom gospodarskom pojasu, uključujući i one sa zastavom država članica Unije, u slučajevima postojanja opravdane sumnje da ti brodovi krše međunarodne standarde za zaštitu okoliša (zagađenja mora koja dolaze s brodova).

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede istaknuo je kako, u odnosu na hrvatsko ribarstvo, proglašenjem Isključivog gospodarskog pojasa u Republici Hrvatskoj neće doći do velikih promjena, jer su sastavni dio Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa svi segmenti važni za upravljanje ribarstvom. Ulaskom Republike Hrvatske u EU, područje Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa postalo je europsko ribolovno more i na njega se primjenjuje Zajednička ribarstvena politika. Nadležnost nad provođenjem kontrole u Zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu već se sada konzumira, u skladu s odlukom o Zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu i Zajedničkom ribarstvenom politikom, pa se temeljem istoga  provodi i nadzor nad europskim ribarskim plovilima, na način  da se na ova plovila primjenjuju relevantne Uredbe Europske Unije. 

Trenutno Republika Hrvatska oko 15% kočarskog ulova obavlja u Zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu, no ovo područje, kao i budući talijanski isključivi gospodarski pojas važno je za ulov tune, jer se 80% ulova obavlja izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Dosadašnje upravljanje resursima bilo je u nadležnosti Europske unije, odnosno regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom EU, a tako će biti i nakon proglašavanja Isključivog gospodarskog pojasa.

U raspravi su postavljeni upiti o pozitivnim elementima koji će za Republiku Hrvatsku i hrvatske ribare nastupiti proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa s talijanske strane. Postavljeni su i upiti o državama koje su do sada proglasile isključive gospodarske pojaseve, kao i o flotama koje trenutno i koje će u budućnosti ribariti na Jadranu. Uz smanjenje hrvatske flote i poticanje na odustajanje od obavljanja ribolovnih aktivnosti s ciljem smanjenja ribolovnih napora, postavljen je upit o stvarnom smanjenju talijanske flote. Postavljen je i upit točnosti navoda koji se referiraju na Studiju Europske Komisije iz 2013. godine, a koji se odnose na ekonomske gubitke koje bi države članice, koje ne proglase isključivi gospodarski pojas, mogle imati.

Uz naš Zaštićeni ekološki ribolovni pojas sada se nalazi otvoreno more, no u trenutku kada talijanska strana proglasi svoj isključivi gospodarski pojas, isto će imati dobar učinak i za nas jer tada ribari iz trećih zemalja neće moći ribariti na području isključivog gospodarskog pojasa, pa će se time smanjiti i pritisak na riblje stokove, odgovorila je predlagateljica.  Naglasila je i kako se s talijanskom stranom razgovaralo o nizu pitanja, te je postignut zajednički dogovor o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, koji svaka država ima suvereno pravo proglasiti u skladu s Konvencijom o pravu mora. 

Iz dosadašnje suradnje s talijanskom stranom spomenula je zajedničke aktivnosti provedene u odnosu na poseban režim zabrane izlova u području Jabučke kotline, koja se dijelom proteže u hrvatskom teritorijalnom moru, dijelom u Zaštićenom ekološko ribolovnom području, a dijelom u otvorenom moru. U ovoj suradnji postoji veliki potencijal jer međusobnom suradnjom otočnih država i predlaganjem mjera Europskoj Komisiji, možemo doprinijeti daljnjoj zaštiti ribljeg fonda i održivom upravljanju resursima. Predlagateljica je, govoreći o studiji Europske komisije upozorila kako je netočan navod da Republika Hrvatska godišnje gubi 140 milijuna eura jer je Republika Hrvatska kroz Zaštićeno ekološko ribolovno područje u potpunosti i na jednak način zaštitila svoje ribarstvo, kao što bi ono bilo zaštićeno i proglašenjem Isključivog gospodarskog područja. 

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako nema saznanja o točnom broju smanjenja talijanske ribarske flote, no da su mu dostupna saznanja o njenom smanjenju. Upozorio je i da se Studija Europske komisija bazirala na procjenama maksimalnih ekonomskih ulova, a što bi značilo da je stanje s ribljim stokovima idealno, što nažalost nije točno. Uz navedeno, studija je bila utemeljena na kvotama kojih u Jadranu nema.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru;
2. Podržava se Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 9. prosinca 2020. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predlagateljica istaknula kako se Zakonom o uzgoju domaćih životinja uređuje uzgoj, priznavanje uzgojnih udruženja i organizacija, odobrenje uzgojnih programa, nadležnost nad provedbom programa, upravljanje programima i tehničke aktivnosti vezane uz isto, proširenje geografskog područja provedbe programa, te stjecanje statusa izvornosti pasmina domaćih životinja, upravljanje genetskim resursima, uzgoj, reprodukcija i vođenje evidencije registra o proizvodnji i prodaji zametnih proizvoda. Središnja točka Zakona su uzgojna udruženja i organizacije, ali i potreba delegiranja administrativnih funkcija na uzgojna udruženja koja će provoditi selekcioniranje i čuvati genetiku, razvijati programe za izvorne pasmine i slično. Zbog potrebe daljnjeg unapređenja nacionalnog zakonodavstva ove promjene se predlažu i zbog proširenja primjene odredbi Zakona na uzgoj sive pčele, koja se smatra izvornom hrvatskom pasminom pčela, a što je u skladu s Uredbom o uzgoju životinja. Osim obveze preciznijeg definiranja uzgoja sivih pčela, dodjele ovlasti uzgojnom udruženju koje će provoditi odobreni program i provođenja obveze vođenja Registra od strane priznatog uzgojnog udruženja, odredbe Zakona propisuju i ukidanje Katastra pčelinjih paša. Razlog ukidanja Katastra pčelinjih paša je smanjenje nepotrebnog administriranja, a zbog sličnosti podataka ovog Katastra s podatcima koji su obuhvaćeni vođenjem pašnog reda. Ministarstvo poljoprivrede, iako je za to postojala zakonska obveza, do sada nije sudjelovalo u vođenju Katastra pčelinjih paša, ali su isto obavljali pašni povjerenici temeljem zakonske obveze kojom je svako priznato uzgojno udruženje obvezno prikupljati podatke. Uz navedeno, istaknula je kako ove registre vode i druga uzgojna udruženja. Zaključno je istaknula kako Hrvatski pčelarski savez okuplja 7000 pčelara i oko 150 udruga rasprostranjenih po cijeloj Hrvatskoj, a pašni povjerenici, članovi Hrvatskog pčelarskog saveza, već obavljaju poslove pašnog reda i o tome podnosi uredna izvješća Ministarstvu poljoprivrede.

U raspravi je, zbog predloženog ukidanja Katastra i uvođenja Registra postavljen upit hoće li Registar pomoći u praćenju situacije s medonosnim biljem na terenu, te uzimajući u obzir funkciju Katastra mogu li se, zbog njegovog ukidanja, očekivati problemi vezani uz istovremeno napasanje stoke i puštanja pčela. Upozoreno je i na potrebu izmjene odredbi Zakona koje se odnose na izdavanje rješenja poljoprivrednih inspektora u postupku inspekcijskog nadzora, a na koje nije moguća žalba, te je postavljen upit o uključenosti Državnog inspektorata Republike Hrvatske u izradu ovog akta i mogućim primjedbama, a sve s ciljem unapređenja učinkovitosti nadzora, ali i pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Zbog zabrinjavajućeg trenda uvoza meda iz trećih zemalja, što ima direktan utjecaj na hrvatske pčelare, postavljen je upit o aktivnostima koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima vezano uz kontrolu kvalitete meda. Zatražena je i informacija o potporama koje se isplaćuju pčelarima, ali i aktivnostima koje se provode vezano uz hrvatsku staklenku meda. Uz pomor pčela u Međimurju postavljen je upit o utvrđenoj odgovornosti za ovaj incident, kao i o pruženoj potpori međimurskim pčelarima. Uz predloženo prenošenje ovlasti operativnog dijela poslova vođenja pašnog reda na Hrvatski pčelarski savez, zatražena je i informacija o praksama koje se koriste u provedbi evidencija u drugim državama članicama Europske unije.

Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako Registar sadrži iste podatke koje je trebao sadržavati Katastar. Predstavnici Državnog inspektorata bili su u povjerenstvu koje je radilo pripremu izmjena i dopune  Zakona, a njihova nadležnost u kontekstu pašnog reda i provedbe uzgojnog programa za sivu pčelu je potpuna kontrola onih postupaka koje je odobrilo Ministarstva poljoprivrede. Novi Nacionalni pčelarski program za razdoblje 2020 – 2022. vrijedan je više od 42 milijuna kn, a najveći dio ovih sredstva koristi se za mjeru tehničke pomoći pčelarima. Zbog praćenja i osiguranja kvalitete meda Ministarstvo je pristupilo izmjeni pravilnika, no trend uvoza i dalje raste, pa se, zbog vremenskih i klimatskih prilika ove godine očekuje pad proizvodnje meda u Republici Hrvatskoj od 30%, a shodno tome i rast uvoza. Na razini Vijeća EU Republika Hrvatska s drugim članicama EU zastupa tezu da je na europskoj razini potrebno dogovoriti precizniju regulativu označavanja proizvoda. Nacionalna staklenka za med okuplja 960 pčelara, što predstavlja rast od 10% u odnosu na 2019. godinu, a Ministarstvo poljoprivrede će tijekom 2021. pristupiti izradi dodatnih mehanizama kako bi se povećao broj uključenih pčelara. Nakon obavljanja detaljnih analiza utvrđeno je da pomor pčela u Međimurju nije uslijedio zbog bolesti već se vjerojatno radi o prisustvu nedopuštenog sredstva. Napravljen je program pomoći međimurskim pčelarima kojim bi se trebala nadoknaditi izgubljena dobit, vrijedan oko 1 milijun kuna, a što bi po košnici predstavljalo potporu od oko 860 kuna. Uz navedeno u Mjeri 5.2.1. planira se i financiranje obnove pčelinjeg fonda, po uzoru na Mjeru 5.2.1. koja se odnosila na Zlatnu žuticu vinove loze. Govoreći o praksama drugih država članica predlagateljica je istaknula kako u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Finskoj ove poslove obavljaju priznata uzgojna udruženja – pčelarski savezi, pa se Hrvatskom pčelarskom savezu, izmjenama ovog Zakona, ne dodjeljuju veće ovlasti nego li je to praksa u drugim državama članicama Europske Unije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (12 glasova „za“, i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 9. prosinca 2020. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se ovim aktom nacionalno zakonodavstvo usklađuje s europskom pravnom regulativom koja je stupila na snagu nakon donošenja važećeg Zakona o akvakulturi. Uspostavlja se Registar plovila u akvakulturi, određuju se ulazni uzgojni kapacitet, kao i maksimalni izlazni kapaciteti za uzgoj tuna te se  jasnije propisuje provedba nadzora Zakona. Konačnim prijedlogom zakona  preciznije su definirane vode na koje se odnose odredbe Zakona, te je Zakon prilagođen odluci Ustavnog suda od 20. listopada ove godine u odnosu na dodjelu potpora, istaknula je predlagateljica.

U raspravi su postavljeni upiti o do sada dodijeljenim potporama sektoru ribarstva, potporama dodijeljenim za oporavak od COVID krize i potporama koje se planiraju u slijedećoj godini. Postavljen je i upit o aktivnostima koje se provode s ciljem povećavanja konzumacije ribe, a uzimajući u obzir nisku konzumaciju po stanovniku godišnje. Zatražena je informacija o izrečenim kaznama za počinitelje prekršaja kao i o razlozima zbog kojih do prekršaja dolazi.

Ukupna vrijednost seta mjera za ribarstvo vezanih uz potporu tijekom COVID krize iznosi 200 milijuna kuna, od kojih su 40 milijuna kuna sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Europskom Komisijom programiralo mjere za pomoć ribarima i prerađivačima. Financiran je i privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti. Za potpore male vrijednosti osigurano je dodatnih 30 milijuna kuna, od kojih je do sada ugovoreno 16 milijuna kuna, a isplaćeno 14 milijuna kuna.

Notificirana je i potpora za očuvanje ekosustava šaranskih ribnjaka u vrijednosti od 20 milijuna kuna, kao i sredstva za pomoć školjkarima. Kroz Mjeru 4.3. „Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture“ opravdani trošak su marketing i promocija potrošnje ribe. Vezano uz konzumaciju ribe, predstavnica predlagatelja je istaknula kako je u posljednje dvije godine prisutan trend porasta konzumacije ribe u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (12 glasova „za“, i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKVAKULTURI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 9. prosinca 2020. godine, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o šumama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine. Odbor je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o šumama, u skladu s člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao kao matično radno tijelo.
    
Uvodno je predstavnica predlagatelja podsjetila kako se ovim aktom predlaže smanjenje stope po kojoj se obračunava naknada za općekorisne funkcije šuma i oslobađaju od plaćanja naknade obveznici čiji prihod je manji od 7,5 milijuna kuna ostvarenih prihoda odnosno primitaka.

U raspravi je, uzimajući u obzir COVID krizu, podržan prijedlog financijskog rasterećenja koje će uslijediti provedbom Zakona, te su postavljeni upiti o projektima koji su u tijeku i koji se u okviru europskog Zelenog plana, u budućnosti planiraju provesti u Republici Hrvatskoj, a koji će biti usmjereni prema očuvanju općekorisnih funkcija šuma. Upozoreno je na opasnost koju za šume uzrokuju prekomjerno krčenje i sječa šuma, ali i na uništavanje šumskih puteva, lokalnih i županijskih cesta uzrokovanih prijevozom drvne sirovine. Postavljeni su i upiti o aktivnostima koje se provode vezano uz štetu koju uzrokuje hrastova mrežasta stjenica, ali i bolesti na šumama jasena i kestena.
    
Predlagateljica je odgovarajući na pitanja istaknula kako će se sredstva potrebna za očuvanje općekorisnih funkcija šuma, kao što su to održavanje šumske infrastrukture, šumskih putova kod javnih i privatnih šumoposjednika, razminiranje i pomoć u zaštiti od požara nadomjestiti u novom Višegodišnjem financijskom okviru, za koji je programiranje u tijeku. Kroz mjeru 8.5.1., za koju su povećana sredstva, neki su projekti već odobreni, a planiraju se značajna sredstva za tzv. šumske mjere, kao što je to Mjera 4.3.1. koja se odnosi na osnovnu šumsku infrastrukturu i za podmjere 8.5.1 i 8.5.2. Uz navedeno, Ministarstvo poljoprivrede predložilo je određene programe i projekte za financiranje iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem budućeg Nacionalnog programa za oporavak i otpornost, koji je u izradi.
    
Što se tiče bolesti i štetnika koje ugrožavaju šume predlagateljica je podsjetila da je potkornjak suzbijan u Gorskom Kotaru, a objavljen je poziv za istraživačku podlogu i sanaciju šuma od hrastove mrežaste stjenice vrijedan 6 milijuna kuna, a koji se financira iz prikupljenih sredstava za općekorisne funkcije šuma. Podsjetila je i na natječaj za sanaciju područja u kojima prevladava bolest sušenja jasena i kestena s predviđenim sredstvima u iznosu od 6 milijuna kuna.
    
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (10 glasova „za“, i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 11. studenog 2020. godine Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od  7. srpnja 2020 . godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravljao sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik podnositelja Izvješća istaknuo kako je tijekom 2019. Agencija  za zaštitu tržišnog natjecanja, vezano uz utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom riješila 62 predmeta, od toga 9 upravnih i 53 neupravna. Agencija  je u upravnim postupcima obradila i veliki broj ugovora sklopljenih s dobavljačima trgovaca, otkupljivača i prerađivača i priloga, aneksa, te općih uvjeta poslovanja. Od ukupno devet okončanih upravnih predmeta koji su svi pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje pet upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a četiri su pokrenuta na temelju istraživanja stanja na tržištu. Tijekom 2019.godine dovršeno je istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. Primarni cilj Zakona nije kažnjavanje već uspostava pozitivnog poslovnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi. U promatranom razdoblju Agencija je za utvrđene nepoštene trgovačke prakse prekršiteljima izrekla upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 3,5 milijuna kuna. 

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili Izvješće i postavili upite o načinima utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi, razlozima malog broja prijava nepoštenih trgovačkih praksi i iznosu ukupne naplate izrečenih kazni. Iz Izvješća se može iščitati kao se poljoprivrednici, zbog mogućeg otkazivanja ugovora, boje prijavljivati nepoštene trgovačke prakse. Ukazano je na potrebu snažnijeg informiranja javnosti o postupcima koji se provode. Upozoreno je i kako odredbama Zakona nisu obuhvaćene žive životinje, a što stočare dovodi u nepovoljan položaj, pa nisu u mogućnosti ostvariti pravnu zaštitu u slučajevima nepoštenih trgovačkih praksi. Uz kriterije prihodovnih cenzusa  za pokretanje postupaka utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi (100 milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače)  izražen je stav kako poljoprivredni proizvođači, u poslovanju s trgovcima i prerađivačima čiji prihodovni cenzus je niži, teško mogu zaštititi svoje interese. Upravo je zbog toga potrebno jačanje suradnje između Državnog inspektorata i Agencije kako bi se sankcionirale sve nepoštene trgovačke prakse. Problemi kod kalibriranja, neizdavanja otkupnog bloka ili otkupa proizvoda po cijenama koje nisu usklađene s klasom proizvoda koja se stavlja na tržište, ali i stavljanje na tržište proizvoda s dampinškim cijenama – uglavnom proizvedenih u drugim državama članicama ukazuju na nužnost prilagodbe Zakona. U raspravi je ukazano i kako, sukladno članku 9. europske Direktive, Republika Hrvatska može propisati i strožija pravila od onih  koja su navedena u Direktivi o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Podnositelj Izvješća je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je ukupno naplaćeno 434.000,00 kn, te kako mali poduzetnici kazne plaćaju u rokovima, a veliki uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja. Sva rješenja Agencije objavljuju se na web portalu Agencije. Vezano uz međuresornu i suradnju s nadležnim ministarstvima naglasio je kako Agencija surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, a do sada je u dva navrata surađivala s Državnim inspektoratom. Nepravilnosti vezane uz kalibriranje teško je utvrditi, a što se tiče propisivanja standarda kvalitete proizvoda istaknuo je kako bi se isti mogli propisati i vjeruje da bi to isto bilo u skladu s pravilima Unije. Uz problem dampinških cijena naglasio je kako je zabranjena prodaja proizvoda ispod najniže cijene u nabavnom lancu. Zbog postojanja disbalansa između trgovaca, otkupljivača i prerađivača donesen je Zakon kako bi se sankcionirale nepoštene trgovačke prakse, istim je bilo potrebno odrediti prihodovni cenzus, no on se može izmijeniti obzirom da je pokrenut postupak izmjena Zakona. Agencija nema mogućnost nenajavljenih nadzora i pretraga pa bi i to bilo potrebno izmijeniti. Kao najpozitivniji učinak Zakona istaknuo je osiguranje likvidnosti, poštivanje rokova plaćanja i ubrzanja plaćanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg 

Z A K LJ U Č K A
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019. godinu

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici održanoj 11. studenoga 2020. godine  Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo kako je prihodovna strana  državnog proračuna u 2021. planirana u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok su ukupno planirani rashodi  u iznosu od 157,9 milijardi kuna i veći su za 2 milijarde kuna u odnosu na rebalans 2020. godine odnosno 1,3%. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8 %, u 2021. se očekuje realni rast BDP-a od 5 %, odnosno 3,4 % u 2022. i 3,1 %  u 2023. godini.  

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede je  govoreći o Proračunu Ministarstva poljoprivrede za 2021. godinu istaknula kako je isti planiran u iznosu od 7,062 milijarde kuna, sredstva limita Državnog proračuna u iznosu su od 1,891 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za 19 milijuna kuna u odnosu na plan za 2020. godinu. Od značajnijih stavki istaknula je  troškove administracije i upravljanja za koje je osiguran iznos od: 174 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede, 104 milijuna kuna za Agenciju za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju, 64 milijuna kuna za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu i 10 milijuna kuna za Državnu ergelu. Uz navedeno osiguravaju se sredstva za informatizaciju u iznosu od 38,7 milijuna kuna, sredstva za dobrobit životinja s iznosom od 141 milijun kuna, monitoring programe s iznosom od 15,5 milijuna kuna, službene kontrole veterinarske inspekcije s iznosom od 36 milijuna kuna, programe pomoći sektoru govedarstva i stočarstva s iznosom od 30 milijuna kuna, zdravstvenu zaštitu bilja s iznosom od 1,6 milijuna kuna,  sredstva za izravna plaćanja s iznosom od 2,946 milijardi kuna i nacionalnim udjelom od 417 milijuna kuna, sredstva za iznimno osjetljive sektore s iznosom od 121 milijun kuna, sredstva za mjere uređenja tržišta s iznosom od 141 milijun kuna, nastavak financiranja razvojnih aktivnosti za Program Slavonija, Baranja i Srijem s planiranim iznosom od 42 milijuna kuna, financiranje izrade Nacionalne inventure šuma   s planiranim iznosom od  7 milijuna kuna. Uz navedeno ponovno je planirana potpora malih vrijednosti za drvoprerađivače i proizvođače namještaja s iznosom od 20 milijuna kuna. Sredstava za Operativni program za pomorstvo i ribarstva rastu, a ukupno je planiran iznos od 279 milijuna kuna, uz 71,7 milijuna kuna nacionalnog učešća. Po prvi puta planiraju se pozicije za Program pomoći u sektorima voćarstva i povrćarstva, Uspostavu regionalnih organizacija vinara i vinogradara, Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja, Program potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i Program potpore klasterima poljoprivrednih proizvođača. Uz smanjenje sredstava na stavci općekorisnih funkcija šuma predstavnica predlagatelja istaknula je kako je isto vezano uz smanjenje broja obveznika plaćanja naknade i smanjenja stope za općekorisne funkcije šuma koje su rezultat izmjena zakona vezanih uz rasterećenje gospodarstva, ali i prikazivanje sredstava za općekorisne funkcije šuma, koja se namjenski koriste za razminiranje i potrebe Hrvatske vatrogasne zajednice, na stavkama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Hrvatske vatrogasne zajednice. Vezano uz sredstva za unapređenje lovstva, predlagateljica je podsjetila kako je prije dvije godine pokrenuta polica osiguranja od šteta koje uzrokuju divlje životinje u dijelu koji se odnosi na osiguranje u prometu s iznosom od 25 milijuna kuna. U Proračunu za 2021. planira se polica osiguranja kojom će se osigurati i poljoprivredni usjevi, a ukupno su za ove namjene planirana sredstva u iznosu od 60 milijuna kuna.

Predstavnik Hrvatskih voda izvijestio je kako je Prijedlog financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu sačinjen na temelju procijenjene realizacije izvornih prihoda, vodnih naknada, odobrenih kapitalnih transfera iz Državnog proračuna s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i mogućih ostalih prihoda zaduživanja za investicijske aktivnosti.  Ukupni prihodi planirani su u iznosu od 3,886 milijarde kuna, a rashodi u iznosu od 3,916 milijarde kuna, a očekivani deficit od 30 milijuna kuna pokriti će se iz kreditnih sredstava.

Veći dio članova Odbora mišljenja je kako je Prijedlog proračuna uravnotežen. U raspravi je istaknuto kako Republika Hrvatska ne koristi instrumente smanjivanja poreznog opterećenja koji su nam na raspolaganju, te je uz navedeno postavljen upit o mogućoj primjeni odredbi Direktive Vijeća 2006/112 o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, a kojima bi se omogućila naplata paušalne nadoknade za poljoprivrednike. Ovaj model naplate trenutno koristi 18 država članica Europske Unije. Spomenuto je i pitanje neoporezivanja potpora u poljoprivredi, za koju se odlučila većina država članica Europske Unije i predloženo da se razmotri primjena istoga i u Republici Hrvatskoj. Nastavno na trend pada broja stočara i rast broja ratara istaknuto je kako stočarstvo generira nova radna mjesta, stvara novu vrijednost i može pozitivno utjecati na pozitivan razvoj ruralnog prostora pa je postavljen i upit o razlozima smanjenja potpora u sektoru govedarstva i svinjogojstva. Pozitivnim su ocijenjena povećanja sredstava za Operativni program ribarstva, nastavak financiranja provedbe projekata za mala poljoprivredna gospodarstva na područjima koja su pretežito naseljena nacionalnim manjinama, financiranje braniteljskih zadruga u poljoprivredi, kao i potpore za sektor lovstva, kojima će se sufinancirati police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima, a koje su u nekim dijelovima Hrvatske velike.  Postavljen je i upit o kontroli utroška sredstava namijenjenih dobrobiti životinja. Uz poslovanje Hrvatskih voda, kao izvanproračunskog korisnika postavljen je upit o iskorištenju alokacije za izgradnju komunalne infrastrukture kroz aglomeracije na području Varaždinske i Međimurske županije, a u odnosu na duge postupke javne nabave koji prolongiraju završetak radova, što utječe i na rast troškova rada i izgradnje, a u konačnici bi u nepovoljan položaj moglo dovesti i jedinice lokalne samouprave koje dijelom sufinanciraju ove projekte. Pozitivnim je ocijenjeno i povećanje sredstava za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranje jer i dalje bacamo godišnje oko 80 kg po stanovniku a u realizaciji doniranja još uvijek postoje problemi koje treba otkloniti. Uz sufinanciranje analize sjemena soje na prisutnost GMO postavljen je upit hoće li predviđena sredstva biti dostatna i može li se očekivati i pokretanje analize sojine sačme, koja se koristi u prehrani životinja, na primjese GMO-a.  Postavljen je i upit o razlozima smanjenja sredstava na stavci FADN, a koja aktivnost je i obaveza RH kao države članice. Uz utjecaj COVID krize postavljen je upit o planiranim sredstvima rezerve unutar Proračuna za moguće intervencije u budućnosti.  Uz osiguranje sredstava za Nacionalnu inventuru šumskih resursa Republike Hrvatske u raspravi se podsjetilo na inicijativu Odbora za poljoprivredu vezano uz navedeno, te je planiranje ove stavke u Proračunu pozdravljeno od članova Odbora, kao i rast sredstava za očuvanje šumskih genetskih resursa i poticanje prerade drva i proizvodnje namještaja. Pozitivnim je ocijenjen i rast stavke za razvoj projekata Slavonije, Baranje i Srijema, no postavljen je upit o  financiranju projekata za druga slabo razvijena područja, kao što su   Banovina, Lika, Gorski Kotar i Dalmatinska Zagora a što je usvojeno u programu Vlade kao prioritet. Uz fiskalizaciju samposlužnih  aparata s poljoprivrednim proizvodima, koja se počinje primjenjivati od 1 siječnja 2021., a koja će za poljoprivrednike značiti dodatno financijsko opterećenje postavljen je upit o mogućoj izmjeni Zakona ili osiguranja sredstava na stavci Ministarstva poljoprivrede za potporu proizvođačima za fiskalizaciju. Postavljen je i upit o osiguranju sredstava za izradu standarda kvalitete proizvoda i izraženo nezadovoljstvo smanjenjem sredstava za monitoring jer bi isto moglo utjecati na sigurnost hrane, ali i na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede je odgovarajući na pitanja istaknula kako je, vezano uz poreznu politiku, nastavno na rezultate komparativne analize konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u međunarodnom okruženju, a u odnosu na primjenu stope PDV-a i uz uvođenje tzv. paušalne stope PDV-a za male poljoprivrednike, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo Projektni zadatak kako bi se ispitala opravdanost uvođenje ove naknade u Republici Hrvatskoj. Ova stopa smatra se opravdanom ako se pokaže da će njena primjena rezultirati stopom koja je niža od redovnih stopa PDV-a. Najava 5. kruga porezne reforme nastavak je politike rasterećenja, a u dosadašnjim reformama su i za poljoprivredu osigurana rasterećenja. Podsjetila je kako se na osnovne namirnice primjenjuje stopa PDV-a od 5%, a stopa od 13%  PDV-a odnosi se na poljoprivredne inpute, ali i na svježu i osjetljivu hranu. Uz navedeno u mandatu ove Vlade predviđeno je i daljnje smanjenje stope PDV-a na hranu. Osvrnuvši se na smanjenje proračunskih subvencija za sektor stočarstva podsjetila je kako je rebalansom osiguran 60,1 milijun kn za sektor stočarstva, planiran je novi program s iznosom od 30 milijuna kuna, deminimis potpore se uglavnom koriste za stočarstvo, kao i sva slobodna sredstva koja se uglavnom koriste za intervencije u ovaj sektor, a pripremljen je i prijedlog izmjene proizvodno vezanih plaćanja. U okviru analize izravnih plaćanja, predložiti će se u budućnosti i određeni modeli drugačijeg načina raspodjele sredstava. Ministarstvo poljoprivrede u srpnju je ove godine uspostavilo nove kontrolne procedure vezano uz dobrobit životinja, a isto će rezultirati značajnim financijskim uštedama. Zbog olakšanja pristupa tržištu i pozicioniranja poljoprivrednih proizvoda malih proizvođača, predlagateljica potporu klasterima poljoprivrednih proizvođača drži značajnom, a dodatna potpora planirana je i za Operativni program za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća u iznosu od 2 milijuna  kuna. Ministarstvo poljoprivrede napravilo je vodič za doniranje hrane, a trenutno je u pripremi informacijski sustav koji bi trebao olakšati doniranje hrane. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije trenutno radi na programu kojim bi se iz Mehanizma za oporavak i otpornost planirali posebni programi koji bi bili usmjereni na slabije razvijena područja Republike Hrvatske, a programiranje novih teritorijalnih ulaganja već je u tijeku.  Vezano uz kontrolu sojine sačme koja se uvozi u Republiku Hrvatsku, predlagateljica je odgovorila kako isto treba provjeriti, a što se tiče fiskalizacije samposlužnih aparata Ministarstvo poljoprivrede započelo je izradu programa pomoći kojim bi se dala financijska potpora za provođenje fiskalizacije na samposlužnim aparatima kojih je otprilike 100 u Republici Hrvatskoj.

Predstavnik Hrvatskih voda je na upit o iskorištenju alokacije za izgradnju komunalne infrastrukture kroz aglomeracije istaknuo kako je kroz javnu nabavu objavljeno natječaja u vrijednosti od 8,6  milijardi kn, a potpisano je ugovora u iznosu od 200% alokacije, te je uz navedeno spremno još 1 milijardu eura projekata. Hrvatske vode ne sudjeluju u postupcima javne nabave no pružaju podršku na terenu financiranjem vanjske pomoći za pripremu projektne dokumentacije.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6  glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU 

te oduka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici održanoj 11. studenog 2020. godine Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Konačnim prijedlogom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, ali i njihovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, kao i upravljanje javnim dugom i financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, kao i prava i obveze korisnika proračunskih sredstava. Konačnim prijedlogom daje se mogućnost da se odlukom Vlade sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju kada je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije korona virusa. Vezano uz državna jamstva predviđa se donošenje Uredbe Vlade kojom će se urediti uvjeti, način i postupak odobrenja državnih jamstava, ali i obveze nadležnih ministarstava. Utvrđuje se i pravna osnova temeljem koje će Vlada u 2021., iznimno, na prijedlog ministra financija, sukladno potrebama i ukoliko za isto postoji mogućnost, moći donijeti odluku o dodjeli beskamatnog zajma  jedinicama lokalne samouprave. Ukupno ograničenje u 2021. godini za zaduživanje svih jedinica lokalne samouprave ograničeno je na 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne samouprave.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, bez rasprave, većinom glasova (6  glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 15. listopada 2020. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 1. listopada 2020. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/20-07/235 , Urbroj:  50301-21/32-20-2) na sjednici održanoj 8. rujna 2020. godine.
    
    Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je cilj ovog akta uravnoteženje stakleničkih plinova u EU do 2030. godine, a da bi do 2050. godine uklanjanje stakleničkih plinova treba biti veće od emisije. Ovime su obuhvaćeni svi sektori i svi staklenički plinovi, a predviđeno je smanjenje od najmanje 40% do 2030. godine. Stajalište je usvojeno  8. rujna 2020., a 17. rujna 2020. Europska komisija je objavila Komunikaciju povećanja klimatskih ambicija za 2030. godinu i  prijedlog svojih amandmana na prijedlog Europskog propisa o klimi kojim izmjenjuje svoj prijedlog smanjenja stakleničkih plinova i ističe cilj od najmanje 55% smanjenja stakleničkih plinova do 2030. godine. Planirano usvajanje cilja predviđa se za prosinac ove godine. Europski parlament ima još ambiciozniji plan i predlaže cilj od najmanje 60% do 2030. godine. Trenutno se vrše konzultacije s nadležnim resorima u Republici Hrvatskoj, vezane uz predloženo povećanje cilja, pa neki iskazuju poteškoće obzirom na znatni financijski raskorak između potrebnih ulaganja i raspoloživih financijskih sredstava.

Za financiranje projekata s pozitivnim utjecajem na klimu Republici Hrvatskoj će na raspolaganju biti sredstva u ukupnom iznosu od oko 62,4 milijarde kn, od čega 36 milijardi kn iz Višegodišnjeg financijskog okvira do 2027. godine, 16,65 milijardi kn iz Plana za oporavak i otpornost, 2,7 milijardi kn iz Modernizacijskog fonda, oko 5,7 milijardi kn prihoda od dadžbina emisijskih jedinica i 127,5 milijuna kn iz donacije norveške Vlade. Prema analizama studije za postizanje većih smanjenja emisija do 2030. godine gdje bi udio Republike Hrvatske bio 55% smanjenja emisije i klimatska neutralnost do 2050. godine, samo za energetski sektor pokazuje se da će do 2030. godine biti potrebno 104 milijarde kuna u nultom scenariju, a za scenarij klimatske neutralnosti biti će potrebno ukupno ulaganje od 253 milijarde kn, odnosno dodatno ulaganje od 150 milijardi kn. Od 2031 – 2050 prema nultom scenariju biti će potrebno još 135 milijardi kn,  dok će za scenarij klimatske neutralnosti do 2050. biti potrebno ukupno uložiti 735 milijardi kn, odnosno još dodatnih 599 milijardi kn. Republika Hrvatska će imati na raspolaganju značajna financijska sredstva, no potrebe za ulaganjem vezanim uz ostvarivanje zadanog cilja znatno nadilaze iste.

Prijedlogom Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. utvrdit će se ciljevi za klimatsku neutralnost Republike Hrvatske do 2030. i 2050.godine. Scenarij koji je poddokument navedene  strategije za povećanje ciljeva Republike Hrvatske do 2030. i klimatsku neutralnost do 2050., planira emisije svih sektora do 2050. približiti nuli (nulti scenarij), a preostale emisije iz sektora poljoprivrede i prometa trebalo bi pokriti mjerama za povećanje prirodnih spremnika koji upijaju CO2  ili tehnološkim postupcima kao što je to hvatanje i korištenje ugljika. Potrebno je osiguranje financijskih instrumenata za provođenje ovih mjera.

U lipnju 2020. izrađen je Nacrt scenarija za postizanje većih smanjenja emisija do 2030. i klimatske neutralnosti Republike Hrvatske do 2050. za energetski sektor. U razradi je studija kojom se razmatra postizanje cilja većih smanjenja emisija do 2030. EU ima zajednički cilj smanjenja na 55%, dok će zbog solidarnosti države članice s manjim BDP imati mogućnosti nižih ciljeva, što je mogućnost i za nas, no Republika Hrvatska će pratiti visoku ambiciju. Niskougljična strategija Republike Hrvatske je izrađena i uputit će se na raspravu u Vladu i Hrvatski sabor. Istovremeno se izrađuje petogodišnji akcijski plan za provedbu Niskougljične strategije. Republika Hrvatska je krajem 2019. godine Europskoj komisiji dostavila Integrirani energetski plan do 2030. godine.

S obzirom na strukturu hrvatskoga gospodarstva i stupanj industrijalizacije, ali i površine pod šumskim zemljištem, Republika Hrvatska ne bi trebala imati problem u postizanju ovog ambicioznog cilja istaknuto je u raspravi. Postavljen je upit o načinu izračuna emisija, radi li se o izračunu po gospodarskim subjektima ili o ukupnoj razini emisije Republike Hrvatske. Istaknut je i stav kako bi Hrvatska mogla biti ogledan primjer malih lokalnih energetskih zadruga koje bi bile potpora ruralnom razvoju i infrastrukturi, a izbjegli bi se veliki projekti koji taj doprinos ne daju. Upozoreno je i kako Apel znanstvenika o alarmantnosti klimatskih promjena nije sagledan s dovoljnom pozornošću, te nisu dovoljno sagledana znanstvena istraživanja vezana uz klimatsku krizu i njihov utjecaj na druge sektore. Postavljen je i upit o problemu prekograničnih onečišćenja i mogućoj reakciji Europske Unije na isto. U daljnjoj raspravi istaknuto je kako će planovi za smanjenje emisija stakleničkih plinova utjecati na različite gospodarske sektore, pa može doći i do svojevrsnog proširenja nadležnosti EU na nacionalne politike i/ili moguće strateške aktivnosti. Uz navedeno postavljen je upit o mogućnostima sudjelovanja ili nadziranja postupaka od strane država članica, pa tako i Republike Hrvatske, u postupcima koji će uslijediti nakon usvajanja ovog propisa o klimi. Činjenica je da u postupak niskougljične tranzicije ne ulaze sve države članice s istih početnih pozicija, zastupnike je zanimao stav Komisije po ovom pitanju i mogućnostima Republike Hrvatske, kao najmlađe države članice za potencijalna izuzeća. Upozoreno je i na postojanje energetskih objekata u BiH uz granicu s Hrvatskom, što bi za nas mogao biti problem, te je postavljen upit o komunikaciji po ovom pitanju i saznanjima Europske komisije o navedenom. U raspravi o održivim izvorima energije postavljen je upit koliko će se u budućim programima i projektima podržavati mali korisnici (fizičke osobe i poljoprivrednici), kako bi se ostvario koncept pametnih sela.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je sustav trgovanja emisijama uspostavljen 2005. 
ETS je međunarodni sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova u Europskoj Uniji s preko 11000 obveznika, od navedenih je 49 obveznika emisija iz Republike Hrvatske. Prošle je godine Republika Hrvatska na trgovanju emisijama ostvarila prihod od 600 milijuna kuna koje je Fond za zaštitu okoliša usmjerio u projekte koji će imati pozitivan učinak na klimu. Premda 0,05% ukupnog zagađenja EU pripada Republici Hrvatskoj, Republika Hrvatska želi pratiti zadane ciljeve, ambicija je pokazana, a kroz sve sektore treba pokrenuti aktivnosti za ostvarenje tog cilja. U sektoru šumarstva potrebno je raditi na finalizaciji proizvodnje, a ne izvoženju sirovine te je planirano je povezivanje malih proizvođača energije financiranjem iz Fonda za modernizaciju. Uz problem izmještanja proizvodnje, koji je vezan uz prekogranično onečišćenje te time i utjecaj na emisije u Hrvatskoj, predstavnica predlagatelja istaknula je kako Komisija planira uvođenje“border tax“. Kroz diplomatske aktivnosti provode se konzultacije s državama izvan EU kako bi se iste potaknule na zaštitu klimatskog sustava. 

Odbor je sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) i poziva predlagateljicu da u daljnjim raspravama i stavovima koje zastupa u obzir uzme izražena mišljenja članova Odbora za poljoprivredu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 15. listopada 2020. godine Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – vraćanje prirode u naš život, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 2. listopada 2020. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/20-07254, Urbroj:50301-21/32-20-2  na sjednici održanoj 28. rujna 2020. godine.
    
Uvodno je predstavnik predlagatelja Stajališta istaknuo kako se Strategijom predlaže određivanje obvezujućih ciljeva za obnovu degradiranih ekosustava, poboljšanje stanja očuvanosti zaštićenih staništa i vrsta u EU-u, povratak oprašivača na poljoprivredna zemljišta, smanjenje onečišćenja, povećanje broja zelenih površina u gradovima, poboljšanje zdravlja europskih šuma te poticanje ekološke poljoprivrede i drugih poljoprivrednih praksi koje pogoduju bioraznolikosti. Očekuje se smanjenje rizika i uporabe kemijskih pesticida za 50 % i uporabe gnojiva za barem 20 %. Također se očekuje da najmanje 10 % poljoprivrednih površina sadrži obilježja krajobraza velike raznolikosti, a da najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta bude pod ekološkom proizvodnjom. Potrebno je smanjiti trend opadanja genetske raznolikosti, među ostalim olakšavanjem korištenja tradicionalnih kultura i pasmina. Predlažu se konkretni koraci kako bi se bioraznolikost Europe počela oporavljati do 2030. godine, uključujući pravnu zaštitu najmanje 30% europskog kopna i 30% mora i djelotvorno upravljanje zaštićenim područjima. RH načelno podržava ciljeve kojima se dodatno doprinosi i šumarskoj i klimatskoj politici. EU mora poboljšati kvalitetu i otpornost svojih šuma, kako bi se to postiglo, Komisija će stoga 2021. predložiti posebnu strategiju EU-a za šume, u skladu s našim širim ambicijama za bioraznolikost i klimatsku neutralnost. Ona će uključivati i plan djelovanja za sadnju najmanje 3 milijarde novih stabala u EU-u do 2030.,a Republika Hrvatska je stava da se sadnja treba obaviti u gradskim i prigradskim područjima. Radi obnove slatkovodnih ekosustava i prirodnih funkcija rijeka kako bi se postigli ciljevi iz Okvirne direktive o vodama uklonit će se suvišne prepreke i obnoviti poplavna područja i močvare kako bi se do 2030. najmanje 25 000 km rijeka ponovno pretvorilo u rijeke slobodnog toka. Predlagatelj je istaknuo i važnost promicanja održivog ribarstva. Dodana vrijednost ove Komunikacije su ciljevi usmjereni na druge sektore koji se planiraju u dokumentima za novo programsko razdoblje.
    
Članovi Odbora dali su potporu predloženim aktivnostima očuvanja bioraznolikosti, no upozorili su na gospodarske probleme, kao i probleme funkcionalnosti plovnog puta rijeke Drave koji proizlaze iz nemogućnosti eksploatacije mineralnih sirovina zbog zaštite ovog područja u okviru Nature 2000. Spomenut je i problem na području Kopačkog Rita koji također nastaje zbog zaštite u okviru Nature 2000, a ima direktan utjecaj na stanovništvo i turističku djelatnost. Govorilo se i o izloženosti degradaciji poljoprivrednog zemljišta koje ima direktan utjecaj na promjene u staništima, a prouzročen je izostankom stočarske proizvodnje i privođenjem kulturi površina koje po svojoj prirodi nisu poljoprivredne (močvare, trstici). Upozoreno je i na problem ograđivanja velikih poljoprivrednih površina sa svrhom zaštite od divljači, a što dovodi do promjene i premještanja prirodnih staništa, seljenja divljači na zemljište malih poljoprivrednika koji potom broje ogromne štete, ali i na problem nestajanja cvjetnih traka i vjetrobranih pojaseva. Izražen je stav kako je Republika Hrvatska preuzela europske zakonske okvire, no u praksi prevladavaju monokulture i izostale su mjere zaštite tala i staništa. Vezano uz zabrinutost Ministarstva poljoprivrede u odnosu na ograničenja u korištenju pesticida i gnojiva i povećanje udjela ekološke poljoprivredne proizvodnje i stav Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojim se daje podrška predloženim ograničenjima, postavljen je upit o usklađenosti stajališta između resornih ministarstava, a vezano uz postavljene ambicije i mogućnosti njihova ispunjenja. Izraženo je i stajalište kako bi ovakav smjer Strategije razvoja bioraznolikosti mogao biti dobar put za jačanje položaja poljoprivrednika i poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, no da je potrebna suradnja resora. U Stajalištu se govori i o izradi  budućih nacionalnih prostornih planova morskog područja (epikontinentalni pojas i ZERP), koje države članice moraju izraditi do 2021. godine i u koje se trebaju uključiti svi relevantni sektori, kako bi se s okolišnog aspekta sagledale sve interakcije prilikom namjene i načina korištenja morskog područja pa je zastupnike zanimalo jesu li pripreme izrade ovog dokumenta već započele i u kojoj su fazi izrade.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je svjestan da se pred poljoprivrednu proizvodnju stavljaju veliki izazovi, naglasivši kako je ovo Stajalište Vlade Republike Hrvatske i kako će se međuresorne konzultacije nastaviti, iako postoje određeni prijepori. Uz navedeno potrebno je pronaći rješenje kojim bi se obeštetili tj. nagradili poljoprivrednici za prijelaz na održivije načine poljoprivredne proizvodnje, kao što je to npr. ekološka poljoprivredna proizvodnja. Sve horizontalne politike potrebno je povezati, a prema tom cilju usmjeren je Nacrt nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Eksploatacija mineralnih sirovina biti će omogućena na onim vodotocima na kojima ne postoji mogućnost degradacije određenih vrsta staništa. Isto tako, za djelovanje na područjima Natura 2000, temeljem stručne procjene potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti. Ovi zahvati su za sada u Republici Hrvatskoj odobravani temeljem stručne procjene, a krajnja aktivnost može biti i pozivanje na prevladavajući javni interes uz obvezu obeštećenja. Za probleme Kopačkog Rita, predlagateljica je podsjetila na mogućnost provođenja metoda i načina zaštite koji nisu štetni za biljni i životinjski svijet. Bioraznolikost je ključ rješenja klimatskih promjena, a ekološka poljoprivreda i pametna sela put su kao očuvanju bioraznolikosti. Prirodna staništa treba održavati, pa kada nema ljudi, nestaju i vrijedna staništa, zato je svaki povratak ljudi, dobitak za prirodu i biološku raznolikost.
Odbor za poljoprivredu je sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor za poljoprivredu podržava Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – vraćanje prirode u naš život i poziva predlagateljicu da u daljnjim raspravama i stavovima koje zastupa u obzir uzme izražena mišljenja članova Odbora za poljoprivredu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 15. listopada 2020. godine Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija „od polja do stola“ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 1. listopada 2020. godine.

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/20-07/217, Urbroj: 50301-21-20-2 na sjednici održanoj 25. kolovoza 2020. godine.
    
Uvodno je predstavnik predlagatelja podsjetio kako je cilj ove Komunikacije smanjenje okolišnog i klimatskog otiska prehrambenih sustava, jačanje njihove otpornosti, postizanje prehrambene sigurnosti u uvjetima klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te predvođenje tranzicije na svjetskoj razini u smjeru konkurentne održivosti od polja do stola i korištenje novih mogućnosti. Stajalište Republike Hrvatske je da ovim aktom nije dovoljno prepoznata činjenica da su neki zahtjevi iz Strategije već uključeni u Zajedničku poljoprivrednu politiku, te da se već provode mjere korisne za klimu i okoliš. Strategijom nisu  prepoznati ni ostvareni napreci u ovom polju, pa bi bilo korisno da je uz Strategiju bila izrađena i analiza učinaka koja bi pružila informacije o rezultatima mjera koje su na snazi i o očekivanom učinku mjera koji će proizaći iz primjene Strategije. Isto tako, smanjeno financiranje Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020 nije u skladu s očekivanjima koje se stavljaju pred poljoprivrednike Europskim zelenim planom i predloženom Strategijom „Od polja do stola“, pa su moguća i povećanja cijena hrane. Strategijom se uvodi i novi koncept prehrambene politike koja nadilazi sektor poljoprivrede i obuhvaća cjelokupni lanac opskrbe hanom, no konkretni ciljevi strategije vezani su samo uz poljoprivrednu proizvodnju, dok su doprinosi drugih dionika u lancu općenitije naravi. Republika Hrvatska podržava stvaranje kratkih lanaca opskrbe zbog jačanja otpornosti regionalnih i lokalnih prehrambenih sustava i manje ovisnosti o transportu, no smatra kako će pokušaj globalizacije EU standarda putem trgovinskih sporazuma imati ograničeni doseg jer ovisi o spremnosti trgovinskih partnera da preuzmu ciljeve koji za njih u takvom obliku nisu obvezujući. Uz  mjere za krizno upravljanje u sektoru hrane na razini EU, Republika Hrvatska je stava kako je potrebno predvidjeti ambicioznije mjere za rješavanje kriza na tržištu hrane od onih koje se predlažu Strategijom. Ciljevi ove Strategije nisu obvezujući sve dok ih države članice ne potvrde, a na Vijeću za poljoprivredu i ribarstvo razrađuju se zaključci o predloženoj Strategiji koji bi trebali biti usvojeni sljedeći tjedan. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako Republika Hrvatska poziva Europsku komisiju na provedbu procjene učinaka, naglašava značaj kratkih lanaca opskrbe, očuvanje genetskih resursa i borbu protiv nepoštenih trgovačkih praksi. Upozorio je i na problem vezan uz davanje preporuka državama članicama vezanih uz provedbu Strategije, a što bi moglo utjecati na donošenje nacionalnih Strateških planova u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
    
Strategija će utjecati na širok spektar gospodarskih aktivnosti, pozitivno će utjecati na okoliš i bioraznolikost, poboljšanje prehrambenih navika, ali i povećanje troškova i konkurentnost, pa je u raspravi istaknuta potpora provođenju aktivnosti prethodne procjene učinaka primjene Strategije. Postavljen je i upit o vremenskom razdoblju u kojemu će se raditi procjena očekivanog učinka mjera Strategije.  Istaknut je i stav kako postojeće poljoprivredne prakse koje se provode u Republici Hrvatskoj, ali i uporaba pesticida i gnojiva nisu u skladu sa zaštitom okoliša, te bi se u budućnosti  trebalo okrenuti prema odgovornom poduzetništvu i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Vezano uz prehrambene navike, potrebno je raditi na promoviranju domaćih poljoprivrednih proizvoda i sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.  Postavljen je i upit o komunikaciji, ali i mogućim rješenjima na razini Vijeća i Komisije vezano uz prijedlog kojim bi Komisija uvjetovala odobravanje nacionalnih strateških planova za provedbu ZPP-a nakon 2020. godine preuzimanjem mjera kojima se doprinosi Zelenom planu, Strategiji „Od polja do stola“ te Strategiji bioraznolikosti premda za to nema zakonske osnove. Uz predloženo smanjenje upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva, koje će zahtijevati veća ulaganja i veće troškove za poljoprivrednike, a koje prati smanjenje raspoloživih sredstava za poljoprivredu, zastupnike su interesirala stajališta drugih država članica o ovoj temi. Postavljen je i upit o rokovima izrade nacionalnog Strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, planiranoj zelenoj arhitekturi u okviru istog, ali i mogućnostima hrvatskih poljoprivrednika vezano uz zahtjeve koje pred njih stavlja Europski zeleni plan i prateće strategije. U kojoj mjeri je u Republici Hrvatskoj prepoznat problem i možemo li se učinkovito boriti s prijevarama povezanim uz hranu, hoće li se uvesti određene porezne olakšice kako bi se osigurao plasman poljoprivrednih proizvoda po prihvatljivim cijenama na tržište, te hoće li se uvesti zelena javna nabava kojom bi se obvezale javne institucije na nabavu poljoprivrednih proizvoda od lokalnih poljoprivrednika, zanimalo je zastupnike.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako Ministarstvo poljoprivrede prilikom izrade prijedloga zakonodavnih akata provodi prethodnu procjenu učinaka provedbe propisa. Procjena učinaka pratiti će se u razdoblju do 2024. godine., a Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike u fazi je pripreme i biti će usklađen s prijedlogom ove Strategije, ali i europskim Zelenim planom. Vezano uz zaključke Vijeća istaknuo je kako oni nisu izravno primjenjivi, no europsko zakonodavstvo koje će se prilagođavati u provedbi Zelenog plana, zahtijevati će prijenos istoga u nacionalno zakonodavstvo. Uz predloženo ograničenje korištenja pesticida i gnojiva, istaknuo je kako se isti u Republici Hrvatskoj ne koriste previše, no primjena nekih alternativnih modela biti će potrebna kako bi se kvalitetno moglo odgovoriti na ambiciozne ciljeve i istovremeno održati razinu ekonomske učinkovitosti poljoprivrednih proizvođača. Uz navedeno, Republika Hrvatska podržava izuzeće od uvjetovanosti nekih kriterija za male poljoprivrednike. Vezano uz eko sheme, Republika Hrvatska podržava austrijski pristup kojim se prepoznaje dosadašnji doprinos postignut kroz provedbu mjera ruralnog razvoja. Zbog problema koji su se pojavili u provedbi Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom, u tijeku su usuglašavanja vezana uz izmjene i dopune predmetnog Zakona.  Kada je pak riječ o ograničavanju prava na izravna plaćanja, Republika Hrvatska stava je kako bi isto trebalo biti na dobrovoljnoj osnovi za države članice, a o proizvodno vezanim potporama se razgovara, no načelno Republika Hrvatska podržava da ostanu na istoj razini kao i do sada.

Odbor je sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Strategija „od polja do stola“ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav i poziva predlagateljicu da u daljnjim raspravama i stavovima koje zastupa u obzir uzme izražena mišljenja članova Odbora za poljoprivredu.

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 15. listopada 2020. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 223/2014 u pogledu uvođenja posebnih mjera za svladavanje krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, koje je predsjednici Odbora za poljoprivredu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 1. listopada 2020. godine. 

Predmetno Stajalište Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/20-07/235, Urbroj: 50301-21/32-20-2 na sjednici održanoj 8. rujna 2020. godine.
    
Predstavnica predlagatelja Stajališta uvodno je istaknula kako je Fond europske pomoći najpotrebitijima uveden za programsko razdoblje 2014.-2020. Cilj Fonda je pomoć ljudi da izađu iz siromaštva tako što Fond pruža nefinancijsku pomoć najpotrebitijima - beskućnicima, ljudima koji si ne mogu priuštiti hranu, djeci koja su materijalno uskraćena. Pomoć se bazira na osiguranju hrane i materijalnih dobara za osobnu upotrebu (odjeće, obuće, kozmetičkih proizvoda) uz mogućnost provođenja dodatnih aktivnosti za socijalnu uključivanje krajnjih korisnika. Republika Hrvatska provodi Operativni program za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć 2014.-2020.,  kojim su financirane dvije vrste operacija: osiguranje školske prehrane za djecu koja su u riziku od siromaštva i ublažavanje siromaštva podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći. Republika Hrvatska podupire Prijedlog uredbe budući da se njome omogućava osiguravanje dodatnih sredstava za provedbu programa koje podupire FEAD u 2020., 2021. i 2022. godini.  Pandemija koronavirusa snažno je utjecala na sve segmente društva, te dovela do porasta socijalne isključenosti, deprivacije i siromaštva, pa je u  procesu oporavka od krize posebno potrebno voditi računa o socijalnoj dimenziji, te zaštiti najranjivijih skupina koje će biti najteže pogođene. 

U raspravi su istaknuti dobri primjeri županija i jedinica lokalne samouprave koje su osigurali  sredstva za sufinanciranje prehrane djece u osnovnim školama na području županija i jedinica lokalne samouprave. Istaknuta je i važnost plasmana lokalno proizvedene hrane u javne institucije, s ciljem istovremenog dostupa zdravoj hrani, ali i pomoći poljoprivrednim proizvođačima. I Europska Unija zagovara kratke lance opskrbe, pa bi u provedbi Programa i postavljanju natječajnih uvjeta isto trebalo uzeti u obzir kako bi krajnji korisnici dobili domaću, kvalitetnu i svježu hranu a naši poljoprivrednici novo tržište. Postavljen je i upit o kriterijima za ostvarivanje prava na korištenje pomoći u hrani i/ili materijalne pomoći, kao i upit o raspodjeli ukupne alokacije sredstava i potencijalnim korisnicima, te o uključenosti humanitarnih organizacija u Republici Hrvatskoj u ovaj Program.  

Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako je tijekom 2016. godine, ukupno ugovoreno 13 projekata u vrijednosti od 86,2 milijuna kuna, od toga pomoć u hrani za 200 000 korisnika i pomoć u osnovnim materijalnim potrepštinama za 93 000 korisnika. U 2017/18 godini ukupno je ugovoreno 77 milijuna kuna, od toga je pomoć u hrani primilo 99 000 korisnika, a pomoć u osnovnim materijalnim potrepštinama 86 000 korisnika. U tijeku je poziv u vrijednosti od 45 milijuna kuna za navedene pomoći. Praksa korištenja lokalno proizvedenih proizvoda se primjenjuje u provođenju Programa kada je to moguće, a humanitarne organizacije u Republici Hrvatskoj sudjeluju kao posrednici u realizaciji Programa. Škole su provoditelji i potencijalni korisnici mjera iz Programa i same propisuju kriterije nabave, zaključila je predlagateljica, istaknuvši kako isti mogu biti vezani i uz uvjetovanost nabave kroz kratke lance opskrbe hranom kao što je to predloženo na Odboru za poljoprivredu.

Odbor za poljoprivredu je sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 223/2014 u pogledu uvođenja posebnih mjera za svladavanje krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i poziva predlagateljicu da u daljnjim raspravama i stavovima koje zastupa u obzir uzme izražena mišljenja članova Odbora za poljoprivredu.

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određena je Marijana Petir, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 25. rujna 2020. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2020. godine. Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim aktom predlaže usklađivanje s nastalim izmjenama propisa Europske unije u dijelu koji se odnosi na uzgoj tuna,  a vezano uz: najveći kapacitet uzgoja i najveće ulazne količine ulovljenih divljih tuna pri unosu na uzgajališta u Republici Hrvatskoj, sljedivost, učinkovitiji inspekcijski nadzor nad uzgojem tuna i uvođenje Registra plovila u akvakulturi.
    
U raspravi su predložene dopune predloženog članka 4., kojim se mijenja članak 9. važećeg Zakona na način da se dopuni stavak 5. tekstom „i/ili morskih voda“, jer je za uzgajališta morske ribe na kopnu potreban koncesijski zahvat mora kao i ispust mora, te je nekad prisutna kombinacija korištenja slatkovodne-kopnene i morske vode. U članku  6. kojim se mijenja članak 11. važećeg Zakona predložena je izmjena vezana uz ukidanje dozvola za korisnike koji ne obavljaju uzgoj na pomorskom dobru više od dvije godine, a imaju važeću dozvolu. Predloženo je i da bi uz oduzimanje dozvole za uzgoj trebao ići i prijedlog za oduzimanje koncesije, jer se u protivnom isto pomorsko dobro ne koristi. Ovom izmjenom osigurala bi se „rezervna područja“ u portfelju slobodnih koncesijskih-uzgojnih površina, a koja bi mogla služiti za podizanje proizvodnje u slučaju tržišnih potreba. U daljnjoj raspravi istaknuto je kako je potrebno posebno regulirati mogućnost eksperimentalnog uzgoja, pogotovo školjkaša (pilot uzgajališta), zaštitu nasada školjkaša i drugih morskih organizama od predatora uz mogućnost postavljanja zapreka uzgoju, kao i izlov ribe na području koncesije od strane ovlaštenika za ribolov i definirati mogućnost periodičnog korištenja koncesijske površine za odmor lokaliteta, u slučaju opredjeljenja uzgoja s odmaranjem površina. Postavljen je i upit o mogućnosti daljnjeg obavljanja djelatnosti akvakulture za OPG i zatraženo je obrazloženje vezano uz djelomično ukidanje dozvole.

Ovim prijedlogom akta neće se ograničiti obavljanje djelatnosti akvakulture za OPG odgovorio je predstavnik predlagatelja. Dozvole se izdaju za nekoliko koncesijskih područja, pa se predlaže djelomično ukidanje dozvole, za onaj dio kojeg nositelj koncesijskog prava izgubi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi.
2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akvakulturi.

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir        

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 17. rujna 2020. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2020. godine. 

Odbor za poljoprivredu je o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine, raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na nadležnosti Odbora propisane člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Ukupni plan proračuna Ministarstva poljoprivrede za 2020. godinu iznosi 7.501.590.726 kuna uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede. U prvom polugodištu je izvršeno 4.397.254.868 kuna odnosno 58,62%, što je za 684.049.959 kuna više u odnosu na promatrano razdoblje prethodne godine. Sredstva koja ulaze u proračunski limit (izvor 11 Opći prihodi i primici i izvor 12 Sredstva učešća za pomoći) planirana su na razini 1.930.992.503 kuna. Poštujući Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade RH za 2020. godinu, a u cilju rasterećenja Državnog proračuna, sredstva limita su umanjena za 310 milijuna kuna u odnosu prethodno razdoblje. Nadalje, sredstva učešća u kolovozu ove godine uvećana su za 40 milijuna kuna. Naime, za potrebe provedbe isplata korisnicima Programa ruralnog razvoja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je iz nacionalnog učešća preraspodijelilo nužna sredstva Ministarstvu poljoprivrede. Što se tiče sredstava europskih fondova koji su planirani u ukupnom iznosu od 5.205.892.802 kuna, do 30.06. izvršeno je 54,36% odnosno  2.829.860.856 kuna što je za 553 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Od značajnijih aktivnosti i projekata financiranih tijekom prvog polugodišta spomenuo je IZRAVNA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, koja se odnose na financiranje izravnih plaćanja za iznimno osjetljive sektore (mliječne krave, rasplodne krmače, maslinovo ulje i duhan). Uz navedeno, od 2017. godine ove se potpore isplaćuju kao potpore male vrijednosti, a u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013. Vrijednost Programa za državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2019, koji se isplaćuje u tekućoj godini, je 131 milijun kuna. Do sada je isplaćen iznos od 119 milijuna kuna, a stvorene obveze iznose 124 milijuna kuna. Ostatak sredstava će se osigurati rebalansom.  Za ZPP MJERE RURALNOG RAZVOJA u prvoj polovini 2020. godine iz Proračuna je za plaćanje mjera ruralnog razvoja povučeno više od 2 milijarde kuna od ukupno planiranih 2,5 milijardi što čini iskorištenost od 78,39 %. Najviše sredstava utrošeno je na plaćanje potpora za provedbu mjere 4 – Ulaganja u fizičku imovinu i to najviše za operacije 4.1.1 – Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, te 4.1.2 – zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš. Osim za mjeru 4, značajan iznos utrošen je i za mjeru 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima i to u najvećem iznosu za operaciju 7.4.1 – Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, te za mjeru 6 – razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja i to za operaciju 6.1.1 – Potpora mladim poljoprivrednicima i 6.3.1 – potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Unutar plana proračuna za mjere ruralnog razvoja planirana su sredstva i za IAKS mjere ruralnog razvoja koje su po iskorištenju najznačajnije u odnosu na ostale mjere ruralnog razvoja. Povećanje iskorištenja proračuna u 2020. godini rezultat je povećanja realizacije i provedbe kontrola velikog broja projekata i zahtjeva. Preraspodjelom je u ovoj godini već osigurano dodatnih 40 mil. kuna na izvoru 12 - sufinanciranje potpora, dok će u rebalansu financijskog plana koji je u tijeku biti potrebno osigurati dodatnih 88 mil kuna na izvoru 12. Pored plaćanja mjera ruralnog razvoja u prvoj polovini 2020. godine za provedbu Financijskih instrumenata na račun HBOR-a isplaćeno je ukupno 36,6 mil. kuna za obrtna sredstva, te za investicijske kredite. Za ZPP - IZRAVNA PLAĆANJA POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA su sukladno Jedinstvenim zahtjevima za plaćanje izravnih i IAKS ruralnih mjera podnesenih u 2019. godini, u prvoj polovini 2020. godine, provedene isplate 1. i 2. rate izravnih plaćanja u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna od ukupno planiranih 3 milijarde kuna, a što čini iskorištenost od 48,22%. Do kraja godine provest će se i isplata predujma temeljem Jedinstvenih zahtjeva za plaćanja izravnih i IAKS ruralnih mjera podnesenih u 2020. godini. Okvirni iznos predujma bit će 1,5 milijardi kuna. Vezano uz  OPERATIVNI PROGRAM RIBARSTVA,  u prvom je polugodištu tekuće godine isplaćeno 104.074.246,55 kuna, odnosno 41,02% planiranih sredstava što je za 23.502.598,23 kuna više u odnosu na promatrano razdoblje prethodne godine. Povećana realizacija u ovoj godini rezultat je ranije ugovorenih višegodišnjih programa ulaganja (izgradnja luka, tvornica za preradu itd.)  Također, ove godine je izmijenjena uredba o EMFF-u (Ribarski fondovi) kojom su uvedene dodatne tri mjere pomoći gospodarstvu zbog pandemije bolesti Covid 19, a iste se planiraju isplatiti do kraja godine. Plan za navedene mjere je 100 milijuna kuna. 

U raspravi su postavljeni upiti o neisplati dozvoljenog punog iznosa udjela nacionalnih sredstava za izravna plaćanja i razlozima slabe iskorištenosti nekih proračunskih stavki Ministarstva poljoprivrede, kao što su: Nacionalni sustav potpore sustavu „krava-tele“, vođenje katastra pčelinjih paša, Očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, Unapređenje šumarstva, Program Obzor 2020 – projekti H2020.
U svom je odgovoru predstavnik predlagatelja istaknuo kako je udio nacionalne potpore u skladu s financijskim mogućnostima Državnog proračuna. Uz neiskorištenost sredstava navedenih proračunskih stavki istaknuo je kako se s njihovom realizacijom kasni zbog pandemije bolesti COVID 19. Vezano uz potporu sustavu “krava-tele” ističe kako je isti u fazi obrade.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (11 glasova „Za“ i 2 glasa „Suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2020. GODINE
            

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 17. rujna 2020. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj  138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 28. travnja 2020. godine. 

Odbor za poljoprivredu je o Godišnjim financijskim izvještajima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2019. godinu, raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na nadležnosti Odbora propisane člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 24. srpnja 2020. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je u razdoblju od 2015. – 2019. godine za ukupna ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju odobreno 5 milijardi kuna, od čega su ulaganja u poljoprivredu iznosila više od 2 milijarde kuna. Od programa kreditiranja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja provodili su se : Poduzetništvo mladih, žena i početnika; Investicijski krediti; Krediti za provedbu EU projekata, Krediti za obrtna sredstva i FI (investicijski krediti) iz ESIF sredstava s kamatnim stopama do 2% i uz odgodu plaćanja. Uz navedeno u sklopu tzv. Covid mjera omogućen je moratorij za otplatu kredita i otvoreno je nekoliko izravnih i neizravnih kreditnih linija uz povoljniju kamatnu stopu.
U raspravi su članovi Odbora zatražili odgovore na pitanja vezana uz financijske instrumentima za kupnju poljoprivrednog zemljišta, financiranju zadruga, kreditnim linijama za tekuće poslovanje poljoprivrednika, kreiranje financijskih instrumenata koji bi se plasirali po principima etične banke i financijske instrumente za  zadruge. Postavljen je i upit o strukturi i veličini ulaganja u sektor poljoprivrede, mogućim zlouporabama pri ostvarivanju prava na korištenje kreditnih sredstava i vremenu obrade kreditnih zahtijeva, kao i o broju otpisanih kredita
Odgovarajući na pitanja predstavnik predlagatelja rekao je kako postoje kreditne linije za kupnju poljoprivrednog zemljišta, a iste su vezane uz obavljanje poljoprivredne djelatnosti na predmetnom zemljištu. Isto tako, realizirani su krediti čiji korisnici su zadruge, no ograničavajući faktor kod ovih kredita su instrumenti osiguranja. Broj otpisanih kredita je vrlo malen i uglavnom vezan uz stečajni postupak u kojemu nema imovine ili smrt korisnika. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova glasova ( 9 glasova „Za“ i 4 glasa „Suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2019. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 17. rujna 2020. godine, Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2018., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 28. veljače 2020. godine

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik podnositelja Izvješća istaknuo kako je Vijeće u izvještajnom razdoblju pratilo rad 171 isporučitelja vodnih usluga, od čega 163 javna isporučitelja i 2 privatna koncesionara. Uz navedeno, 4/5 ukupno isporučene vode Republici Hrvatskoj isporučuje 29  isporučitelja s isporukom preko 1,8 mil. m3/godišnje, dok  109 isporučitelja pokriva 1/5 isporuke. Ukupne količine vode u međusobnoj isporuci između različitih isporučitelja vodnih usluga u 2018. iznose 43,11 mil. m3/godišnje ili 15%. ukupno isporučene vode. Ukupno je 42 isporučitelja vodnih usluga prodavao vodu u veleisporuci i interventnim isporukama. 70,71 % vode se isporučuje kućanstvima, a 29,29% poslovnim korisnicima. Broj vodovodnih priključaka povećan je za 0,2% u odnosu na 2017. godinu i iznosi 1.257.773, broj kanalizacijskih priključaka povećao se za  2,7 % i iznosi 584.243, a prosječna potrošnja vode  u kućanstvima pala je na 127 litara dnevno po stanovniku odnosno  10,67 m3 mjesečno po kućanstvu. Broj zaposlenih u 2018. godini je iznosio je  8608 zaposlenih, što je porast u odnosu na 2017. Prema financijskim izvještajima isporučitelja najveći broj ljudi zapošljavao se radi provedbe EU financiranih projekata. Broj zaposlenih na 1.000 priključaka je  4,7, što je neznatno povećanje u odnosu na 2017. (4,6).  Prosječna neto plaća 2018. je iznosila 6.281,09 kn/mj. Gubici vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi su neznatno pali na 48,94% (s 49% u 2017.).  Anomalije u sustavu se i nadalje uglavnom događaju kod isporučitelja koji isporučuju 1/5 ukupne vode u Hrvatskoj i to zbog neosiguranja povrata troškova, gubitaka, tekuće nelikvidnosti i subvencioniranja operativnih troškova iz proračuna jedinica lokalne samouprave. Isporučitelji se financiraju iz cijene vodne usluge (koja pokriva operativne troškove) i naknade za razvoj (koja pokriva dio kapitalnih troškova). Ostali kapitalni troškovi se financiraju iz sredstava Hrvatskih voda (naknade za korištenje voda, naknade za zaštitu voda), iz kohezijskih fondova EU te iz državnog i lokalnih proračuna. Devetnaest jedinica lokalne samouprave uvelo je naknadu za razvoj u 2018., pa ih je sada 338, što čini 78,32% ukupne potrošnje vode. Više od 3 potreba za razvojem pokriveno je iz lokalne komponente. Od 166 isporučitelja koji su dostavili temeljna financijska izvješća FINA-i  126 je poslovalo s dobiti, a 40 s gubicima. Ukupan prihod u sektoru je 4,02 milijardi kuna. Ukupan prihod javnog dijela sektora je 3.56 milijardi kuna. Sektor vodnih usluga poslovao je s dobitkom od 192 mil. kuna, a javni dio sektora vodnih usluga poslovao je s gubitkom od 37 mil. kn ili 1,05% od ukupnih prihoda. Ovaj gubitak, uz visoke prihode i nepotcjenjene cijene vode ukazuje na strukturni nedostatak institucionalnog ustrojstva sektora. Treba naglasiti kako 92,16% prihoda potiče iz pružanja vodnih usluga, a ostatak je iz ostalih izvora. Među ostalim izvorima su i nedopuštene tekuće pomoći proračuna jedinica lokalne samouprave za operativne troškove isporučitelja, uglavnom mikro i malih. Kada se promatra samo odnos poslovnih prihoda i rashoda, cijeli sektor ima negativan saldo od 29 mil. kn, koji se pokriva prvenstveno financijskim prihodima i to „ostalim prihodima s osnove kamata“. Sve dobiti sektora iznose 4,77% od ukupnih prihoda, što je unutar regulatorno tolerirane profitne marže (5%). Svi gubici sektora iznose 1,79% od ukupnih prihoda. Cijena vode za kućanstva je narasla na 15,80 kn/m3 tj. za 0,14 kn/m3 ili 0,88%. Prosječna cijena vode po članu kućanstva mjesečno iznosi 62,97 kn. Cijena vode (varijabilni dio) za poslovne korisnike iznosila je 20,46 kn/m3, a prosječni fiksni dio cijene vode za poslovne korisnike 48,58 kn/mjesečno. Omjer fiksnih dijelova cijene vodne usluge za kućanstva i poslovne korisnike je 2,34. Omjer varijabilnog dijela cijene vode (kn/m3) kućanstva/poslovni korisnici je 1,50. Omjer naknade za razvoj za kućanstva i poslovne korisnike je 1,95. Iz navedenog može se zaključiti da  poslovni sektor i dalje značajno subvencionira potrošnju kućanstva. Glavni generator povećanja cijene vode su pružanje novih vodnih usluga prije svega pročišćavanja otpadnih voda i usluga javne odvodnje i gubici vode. Tri najveća poslovna rashoda su amortizacija dugotrajne imovine (33,97%),  materijalni troškovi (29,92%)  i troškovi osoblja ( 27,44%), koji zajedno čine 91,33% rashoda. U odnosu na priuštivost cijene koja se u okvirima Europske unije mjeri odnosom cijene vode izražene u prosječnom ponderiranom prosjeku po kubnom metru potrošene vode i godišnjeg neto raspoloživog dohotka kućanstava (NRD), isti je prema izračunu za 2018. (godišnji NRD po članu kućanstva) iznosio 50.256 kn odnosno 140.716,80 kn NRD po kućanstvu, a prosječna ponderirana cijena vode za kućanstva 15,80 kn/m3, ili 1,38%, što ukazuje da je cijena vode značajno ispod gornje granice priuštivosti od 3%. Govoreći o radu Vijeća predlagatelj je istaknuo kako je Vijeće provelo naknadnu (ex post) kontrolu 40 donesenih odluka o cijenama vodnih usluga i 20 odluka o naknadi za razvoj; obustavilo od primjene 2 odluke o cijenu vodnih usluga; donijelo 3 privremene mjere kojim je odredilo cijene isporuke vode između različitih isporučitelja; donijelo 2 odluke o proširenju plaćanja naknade za razvoj, vodilo statistiku cijena vodnih usluga i naknade za razvoj i ostale aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Vijeće je dalo 5 preporuka i prijedloga Hrvatskom saboru upozorivši kako je u budućnosti u propisu o metodologiji za određivanje cijena vodnih usluga osobitu pozornost potrebno obratiti regulaciji obračuna amortizacije dugotrajne imovine i izboru ispravne metode amortizacije, kako se ne bi dovela u pitanje priuštivost cijene vode. Uz navedeno posebnu pozornost potrebno je obratiti na međuovisnost specifičnog mehanizma prikupljanja razvojnih sredstava (naknada za razvoj) i akumuliranih sredstava amortizacije odnosno izbjeći dvostruko zaračunavanje – jer i prva i druga sredstva djelomično služe istom cilju: zamjeni dotrajale dugotrajne imovine. Nadalje, u pogledu sredstava naknade za razvoj treba voditi računa da se ne akumuliraju suficiti, koji ne prate dinamiku investicija, što cijenu vode drži višom nego što je realno potrebno.   U pogledu operativnih troškova, potrebno je vezati metodologiju za određivanje cijena vodnih usluga sa vrednovanjem učinkovitosti poslovanja (benchmarking) i uspostaviti ključne pokazatelje učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga – kako bi se troškovi na koje javni isporučitelj može utjecati (npr. materijalni troškovi, plaće zaposlenih, politika zapošljavanja i dr.) zauzdali u granicama priuštivosti cijene vode. Uz navedeno potrebno je poticati uvođenje blok tarife odnosno primjenu veće tarife za veće raspone potrošnje (raspon potrošnje ili blok) i tako ublažiti teret ujednačavanja tarifa prema kućanstvima te osigurati primjena načela „korisnik plaća“ i „racionalne potrošnje vode“.
  
U raspravi su članovi Odbora postavili pitanja vezana uz: mogućnosti sprečavanja gubitaka vode u vodoopskrbnoj mreži, mjerama koje se poduzimaju kako bi se smanjio broj tvrtki u sektoru koje posluju s gubitcima, omjeru investicija i njihove opravdanosti, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u gradu Zagrebu, razlike u cijenama vodnih usluga u Republici Hrvatskoj i očekivanog porasta cijena vode za krajnje potrošače vezanog uz investicije koje se provode s ciljem okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga, razlozima nekorištenja melioracijskog kanala Biđ-Bosut i očekivanom terminu donošenja Uredbe o uslužnim područjima. 

Predstavnik predlagatelja u svom je odgovoru kao razloge visokih gubitaka naveo dotrajalost i loše izvedene sustave unutar vodoopskrbne mreže, ali i razlike u tlaku unutar vodoopskrbnog sustava. Pitanje prikupljanja voda (oborinske i fekalne) u Gradu Zagrebu nije u nadležnosti Vijeća za vodne usluge istaknuo je, podsjetivši kako je Zakon o vodnim uslugama postavljen na snažnim antiprivatizacijskim principima, no problem se pojavljuje s privatizacijom funkcija upravljanja tj. putem privatnih koncesionara pročišćavanja otpadnih voda (s visokim cijenama i iznimno visokim profitima), koje bi trebali s istekom koncesijskih razdoblja okončati poslovanje u hrvatskom sektoru vodnih usluga, bez dodatnih investicija. Razlike u cijeni vode pojavljuju se zbog  razlika u troškovima isporučitelja vodnih usluga, no objedinjavanje isporučitelja trebalo bi rezultirati ujednačavanjem cijena i usmjerenim investicijskim ciklusima koji će spriječiti neopravdan porast cijena vode. Hrvatske vode imaju godišnji program  sanacije gubitaka vode, u visini 100 mil. kn godišnje, otvoren za isporučitelje vodnih usluga i s primarnim fokusom na regulaciju tlaka u mreži što bi trebalo smanjiti gubitke na 30%, , a cost benefit analize sastavni su dio svih projekata koji se provode u sektoru. Nacrt Uredbe o uslužnim područjima upućen je u prosincu 2019. u Vladu RH, a u resoru se očekuje da će se donijeti do kraja tekuće godine.

Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (9 glasova „za“ i  3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2018.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici održanoj 8. rujna 2020. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. kolovoza 2020. godine.

    Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.

    Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se s ciljem umanjivanja negativnog utjecaja i posljedica COVID-19 na hrvatsko gospodarstvo, kao nova mjera u okviru Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta predlaže normativno uređenje odredbi Zakona o šumama. Ovim izmjenama predlaže se smanjenje stope po kojoj se obračunava naknada za općekorisne funkcije šuma za 10% (sa 0,0265% na 0,024%) i oslobođenje od plaćanja naknade za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma, a čiji prihod je manji od 7,5 milijuna kuna ostvarenih prihoda odnosno primitaka. Ukupno očekivano financijsko rasterećenje u iznosu je od 33 milijuna kuna. 

Odbor je raspolagao i sa mišljenjem strukovnih organizacija iz područja šumarstva o prijedlogu akta. 

U raspravi su članovi Odbora podržali inicijativu rasterećenja gospodarstva koja će proizaći iz provedbe odredbi predloženog akta i izrazili nadu kako se zbog značaja općekorisnih funkcija šuma, u budućnosti sredstva koja se prikupljaju za OKFŠ neće smanjivati. Postavljen je  upit o načinu na koji će se, uzimajući u obzir aktom predloženo smanjenje iznosa naknade i smanjenje broja obveznika koji su u obvezi plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma, nadomjestiti ova financijska sredstva i zadržati postojeća razina brige o općekorisnim funkcijama šuma. Uz navedeno, postavljen je upit o mjerama koje se planiraju za šumoposjednike. Zakonom o procjeni učinaka propisa predviđeno je da se prethodnom procjenom utvrde izravni učinci akta koji se predlaže, te se na temelju spomenutih rezultata pristupa izradi iskaza o procjeni učinaka propisa koji je trebao biti sastavni dio Prijedloga zakona. Kako ova procjena nije sastavni dio Prijedloga zakona postavljen je upit o razlozima izostanka iste. Postavljen je i upit o iznosu do sada prikupljenih sredstava iz naknade za OKFŠ i korištenju ovih sredstava za ublažavanje posljedica nastalih uslijed posebnih okolnosti od pojave pandemije bolesti COVID 19. Upozoreno je i kako, uz izuzetak zasebnih projekata financiranih iz europskih sredstava, u Republici Hrvatskoj nisu izrađene metode procjene i vrednovanja općekorisnih funkcija šuma.

Uz navedeno, istaknut je prijedlog za buduće programiranje ovih aktivnosti i njihovo financiranje  iz europskih sredstava. Zatraženo je i dodatno pojašnjenje  uz prenošenje ovlasti obračuna i naplate naknade sa FINA-a na Ministarstvo poljoprivrede, kao i predloženo vođenje Registra obveznika od strane Ministarstva poljoprivrede.

Ukupni iznos koji se na godišnjoj razini prikupi iz naknade za OKFŠ iznosi 206 milijuna kuna. Do 31. kolovoza 2020. prikupljeno je 118 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine prikupljeno 135 milijuna kuna. Kao mjera potpore hrvatskom gospodarstvu za potpore malim gospodarstvima (1 – 9 zaposlenih) iz prethodno prikupljenih sredstava za OKFŠ izdvojen je 31 milijun kuna, istaknula je predlagateljica. Izmjene koje se predlažu zakonskim prijedlogom mogu se procijeniti, kao i ukupno financijsko rasterećenje koje će proizaći iz provedbe odredbi Zakona, a provedbom naknadne procjene učinaka propisa analizirat će se postignuti rezultati primjene ovoga Zakona.

Sredstva za financiranje općekorisnih funkcija šuma osigurati će se unutar Mehanizma za oporavak i otpornost gdje su prijavljeni programi i projekti: Program razminiranja šuma i šumskog zemljišta u vrijednosti od 3 mlrd kn, Program sređivanje šuma i šumskih prometnica na područjima u vlasništvu države u vrijednosti od 362,5 mil kn, Program sređivanja šuma i šumskih prometnica u vlasništvu privatnih šumoposjednika u vrijednosti od 112 mil kn, Program Zelena Dalmacija bez požara u vrijednosti od 75 mil kn, Program korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji u svrhu energetske tranzicije hrvatskog gospodarstva u vrijednosti od 150 milijuna kuna. U okviru novog programiranja za buduće korištenje sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike planirano je programiranje intervencija koje se odnose na ulaganje u održivo i integralno gospodarenje šumama. Dodatno će Ministarstvo poljoprivrede sudjelovati i u programima i projektima koji se odnose na razminiranje i vatrogastvo. Predlagateljica navodi i Program Naturavita u vrijednosti od 350 milijuna kuna, a u kojemu bi najveći korisnik trebale biti Hrvatske šume. Prenošenjem ovlasti obračuna i naplate naknade sa FINA-e na Ministarstvo poljoprivrede, kao i vođenje Registra obveznika plaćanja naknade, zbog smanjenja broja obveznika, ostvarit će se dodatne uštede i administrativno će se rasteretiti gospodarstvo.

Referirajući se na stručna mišljenja koje je Odbor za poljoprivredu zaprimio o zakonskom prijedlogu, predlagateljica je istaknula kako će se sredstva za općekorisne funkcije šuma osigurati kroz već spomenute programe i projekte te je dodala kako neki prijedlozi koji se odnose na smanjenje šumskog doprinosa ne mogu biti uzeti u obzir jer nisu predmet ovih izmjena Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“, i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama.

2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o šumama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir