Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 75. sjednici održanoj 20. listopada 2022. godine, Prijedlog zakona o hrani, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022. godine.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je istaknuto kako je ugroze vezane uz sigurnost hrane potrebno prevenirati, a ne reagirati na njihove posljedice. Upitano je i hoće li prebacivanje nadležnosti na Državni inspektorat Republike Hrvatske i centraliziranje inspekcija utjecati na kvalitetu nadzora i službenih kontrola, te je ukazano na važnost osiguranja primjerene plaće i sigurnosti osobama koje ove nadzore i kontrole provode. Upitano je i je li se ovim aktom moglo regulirati pitanje utjecaja duljine lanca opskrbe hranom na sigurnost hrane, ali i veće korištenje proizvoda ekološke proizvodnje. U vezi s navedenim, članovi Odbora istaknuli su potrebu reguliranja pitanja kvalitete hrane ovim zakonom i to na način koji ne bi bio samo dobrovoljan, kao što je to predviđeno npr. oznakom „Dokazana kvaliteta - Hrvatska“. Propisivanjem mjerila kvalitete hrane za ljudsku potrošnju zakonom doprinijelo bi se zaštiti hrvatskih proizvoda, utjecalo na smanjenje uvoza, ali i smanjilo pojavnost onkoloških bolesti. Definiranjem zdravstveno neispravne hrane trebalo je obuhvatiti i pogrešno označavanje ostalih tvari koje izazivaju alergije i netolerancije, poput npr. laktoze. Upitano je i hoće li se ovim aktom ili podzakonskim aktima riješiti pitanje stavljanja na hrvatsko tržište tržišnih viškova drugih država članica, uključujući meso koje je duže vrijeme zamrznuto, što uz problem kvalitete, predstavlja i nelojalnu konkurenciju našim proizvođačima, koji se ionako nalaze u vrlo teškoj situaciji. Postavljen je i upit o načinu funkcioniranja mreže za sprečavanje prijevara vezanih uz hranu i kontroli GMO hrane za životinje koja stiže iz uvoza. Upozoreno je i na reklamiranje proizvoda manje kvalitete, kojim se u zabludu dovode kupci, a koje je i nelojalna konkurencija visoko kvalitetnih proizvodima. Upitano je i o razlozima zbog kojih je ribarska inspekcija ostala sastavni dio Ministarstva poljoprivrede, što nije slučaj s ostalim inspekcijama koje su postale sastavni dio Državnog inspektorata. Iznesen je prijedlog da se kod donošenja usmenog rješenja za izvršenje određenih mjera osiguranja, predloženog u članku 36. stavku (5), alineji prvoj, nakon riječi „zdravlje ljudi“ doda riječ „i životinja“, a uzimajući u obzir da se ovaj akt jednako odnosi na hranu za ljude, kao i na hranu za životinje. Uz stavak (4) članka 14. ovog akta upozoreno je kako Republika Hrvatska do sada, iako je za to postojala osnova u Zakonu o veterinarstvu, još nije iskoristila mogućnosti donošenja nacionalnih mjera i dozvoljenih odstupanja za provedbu propisa EU koji uređuju područje hrane za životinje. Upitano je o razlozima zbog kojih Republika Hrvatska nije iskoristila ovo pravo i utvrdila odstupanja za potrebe vlastitog domaćinstva i hranidbe određenih životinja, te za neposrednu opskrbu malim količinama iz primarne proizvodnje na lokalnoj razini i za maloprodaju hrane za kućne ljubimce, te mjera za fleksibilizaciju općih higijenskih uvjeta za sve subjekte u poslovanju s hranom za životinje. Rečeno je i kako bi bilo potrebno skratiti rokove za donošenje podzakonskih akata jer isto ima velikog utjecaja i na provedbu Zakona.
Povlačenje nesukladnih proizvoda s tržišta dokazuje da se kod ugroza vezanih uz sigurnost hrane reagira preventivno, te da u Republici Hrvatskoj nije bilo značajnijih incidenata koji bi bili ugroza ljudskom zdravlju, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Osnivanjem Državnog inspektorata Republike Hrvatske, a u skladu sa Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja, bilja i sredstava za zaštitu bilja, dio djelatnika Ministarstva poljoprivrede nastavilo je svoj rad u Državnom inspektoratu RH, a u tijeku su natječaji za zapošljavanje dodatnih kadrova. Ovim aktom nadležnosti se raspoređuju između Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Državnog inspektorata, a na učinkovitost obavljanja ovih poslova od 2007. godine ukazuje i smanjenje pojave oboljelih od salmonele. Predlagateljica je odgovorila kako kratki lanci opskrbe hranom i ekološka poljoprivreda nisu predmet ovog akta, kao što to nije ni pitanje kvalitete hrane, koje predstavlja nadstandard, pa se ne regulira ovim aktom. Zbog velikog broja podzakonskih akata, za neke od njih ostavljen je rok od dvije godine za njihovo donošenje. Za Mrežu za sprečavanje prijevara vezanih uz hranu planiran je multidisciplinarni pristup u kojemu bi nadležna tijela funkcionirala u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Carinskom upravom Ministarstva financija. Ribarska inspekcija ostala je u sastavu Ministarstva poljoprivrede zbog korištenja europskih sredstava za njeno opremanje.
Članovi Odbora usuglasili su se oko potrebe ugrađivanja mjerila kojima bi se regulirala kvaliteta hrane koja se stavlja na hrvatsko tržište, u odredbe ovog aktu, te su ukazali na potrebu uključivanja znanstvene i stručne javnosti u određivanje parametara kvalitete hrane, koje bi trebalo propisati Zakonom o hrani.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o hrani.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o hrani.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir