Odbor za poljoprivredu

Izvješće Odbora za poljoprivredu s rasprave o Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2020. godinu, s financijskim pokazateljima

29.09.2021.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine, Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2020. godinu, s financijskim pokazateljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2021. godine.

Odbor je navedeni akt, sukladno članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik podnositelja Izvješća istaknuo kako se poslovanje u državnim robnim zalihama odvijalo sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama i sukladno odlukama i zaključcima Vlade Republike Hrvatske. Ravnateljstvo za robne zalihe u 2020. godini ostvarilo je prihode u iznosu od 656.686.542,23 kn, a ukupni rashodi u istom razdoblju ostvareni su u iznosu od 593.613.648,86 kuna. Ostvaren je višak prihoda od 63.072.893,37 kuna, koji s prenesenim viškom prihoda i primitaka iz ranijih godina čini višak prihoda i primitka raspoloživ u sljedećem razdoblju koji iznosi 69.070.577,42 kune. Nabava strateških robnih zaliha u 2020. godini najvećim dijelom odnosila se na žurnu nabavu zaštitne i druge opreme za potrebe intervencija u svrhu sprečavanja širenja epidemije bolesti COVID-19. Iz robnih zaliha izvršena je isporuka roba, opreme i stambenih kontejnera nakon potresa u ožujku i prosincu 2020. godine. Zbog elementarnih nepogoda sve se učestalije koriste strateške robne zalihe te je važna njihova popuna kako bi se osigurala njihova veća raspoloživost. Rekao je kako se robne zalihe ne mogu koristiti za otklanjanje poremećaja na tržištu. Zaključno je istaknuo kako je u pripremi novi Zakon o strateškim robnim zalihama kako bi se povećala operativnost i u bilancu uvela nova kategorija - lijekovi.

    U raspravi je upitano da li je usvojen Godišnji program robnih zaliha i bilanca, te na osnovu kojih parametara se otkupljuju poljoprivredni i prehrambeni proizvodi za robne zalihe.
Iako robne zalihe ne mogu biti regulator stanja na tržištu istaknuto je kako je u budućnosti potrebno strateški razmišljati i međuresorno djelovati u planiranju robnih zaliha kako bi se izbjegla mogućnost izvoza žitarica u druge države po jeftinijoj cijeni i njihov ponovni uvoz po cijeni koja je 30% viša. Upitano je i postoje li u Republici Hrvatskoj dovoljni skladišni kapaciteti, te mogu li robne zalihe poslužiti kao  instrument zaštite strateških interesa Republike Hrvatske, jer pitanje sigurnosti opskrbe hranom je strateški interes. Upozoreno je da robne zalihe drugih država članica, upitne starosti i kvalitete završavaju na hrvatskom tržištu. Njihova cijena je povoljnija, što predstavlja i nelojalnu konkurenciju hrvatskim proizvodima, te zbog svoje kvalitete predstavlja i ugrozu za zdravlje hrvatskih građana. Ukoliko ne postoje zakonski instrumenti kojima sigurnost hrane, njenu količinsku i kvalitativnu dostupnost možemo osigurati, upitano je može li se to osigurati zakonskim instrumentima, pa i najavljenom izmjenom Zakona o strateškim robnim zalihama. Uz navedeno, kao i problem plasmana stočarskih proizvoda postavljen je upit o mogućnosti njihova otkupa za potrebe robnih zaliha. Rečeno je da iskustva nakon potresa pokazuju kako je popunjavanje robnih zaliha potrebno strateški planirati kako bi se smanjili troškovi u slučajevima žurne nabave. Republika Hrvatska članica je Europske Unije, a iz članstva proizlaze obveze koje ne smijemo zanemariti, pa nije dobro pozivati na plansku ekonomiju već je potrebno raditi na povećanju prinosa i produktivnosti poljoprivrednih proizvođača, istaknuto je u raspravi.

Predstavnik podnositelja izvješća istaknuo je kako je sukladno odredbama važećeg Zakona nemoguće intervenirati na način kojim bi robne zalihe postale regulator tržišta. U Zakonu su jasno navedene količine i vrste roba koji čine robne rezerve, a ove rezerve, i po količinama i po strukturi, bilancira Vlada Republike Hrvatske sukladno potrebama i izvanrednim situacijama. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasa „za“ i 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje

IZVJEŠĆA O STANJU I UPRAVLJANJU ROBNIM ZALIHAMA ZA 2020. GODINU, S FINANCIJSKIM POKAZATELJIMA.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                            

    
                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                  Marijana Petir