Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici održanoj 23. veljače 2022 godine, Prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2022. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.
Kako važeći Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta nije rezultirao očekivanim učincima vezanim uz okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta pristupilo se izradi ovog akta, uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja. Ovim aktom stvorile bi se pretpostavke da se male i nepravilne površine poljoprivrednog zemljišta okrupne što bi dovelo do povećanja poljoprivredne proizvodnje, boljih uvjeta za obrađivanje zemljišta, stvaranja dodane vrijednosti na zemljištu, rješavanja neriješenih imovinsko pravnih odnosa, te bi se unaprijedila ruralna područja u kojima se komasacija provodi. Predlaže se smanjenje administrativnih ograničenja, ubrzavanje postupaka stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju, te se propisuje korištenje informacijskih tehnologija za planiranje, provedbu, nadzor i trajno praćenje stanja komasiranog zemljišta. Propisuje se da se komasacija provodi u interesu Republike Hrvatske, te su svi postupci koji se provode za potrebe komasacije hitni postupci. Ukupno će se iz sredstava Državnog proračuna i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za poslove komasacije poljoprivrednog zemljišta uložiti 313 milijuna kuna.
U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili prijedlog akta. Zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa postavljen je upit o mogućnosti ubrzavanja rješavanja istih. Upitano je i koliko je jedinica lokalne samouprave iskazalo interes za provođenje postupaka komasacije. Rečeno je i kako rad Povjerenstva za provođenje postupaka komasacije treba biti transparentan. Predloženo je da se razmotri mogućnost smanjivanja postotka predloženog člankom 20. stavkom (6), koji se odnosi na suglasnost vlasnika zemljišta za pokretanje postupka komasacije. Ukazano je i na dobre prakse nekih jedinica lokalne samouprave u kojima su kroz isplate potpora za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta već okrupnjene poljoprivredne površine. Rečeno je i kako je člankom 20. trebalo propisati pravila za utvrđivanje identiteta za pravne osobe, te opravdane razloge zbog kojih vlasnik zemljišta nije u mogućnosti sudjelovati na sastanku vlasnika zemljišta, uključujući i mogućnost sudjelovanja zastupnika vlasnika. Predloženo je i da se propiše mogućnost održavanja ovih sastanaka na daljinu. Aktom je potrebno jasnije propisati i predvidjeti sankcije za Izvođača stručnih radova za poslove izrade prijedloga projekta komasacije, u slučaju nepridržavanja roka za izradu, predloženog člankom 29. stavkom (2) prijedloga akta. Isto tako, predloženo je da se propiše točan vremenski rok za sazivanje skupa sudionika komasacije, koji se predlaže člankom 30. Prijedloga Zakona.
Postavljen je i upit tko su druge nadležne osobe u čiju korist se prenosi zemljište za zajedničke potrebe, bez plaćanja naknade, što je predloženo člankom 32. stavkom (2). Rečeno je i da bi se jasnije trebali propisati uvjeti za isključivanje zemljišta iz komasacijske gromade, što je predloženo člankom 34. stavkom (2) Prijedloga Zakona. Upitano je na koje doprinose je zakonodavac mislio vezano uz obvezu koja se predlaže člankom 45. stavkom (4) Prijedloga Zakona, a obzirom da je Zakonom o upravnim pristojbama izuzet trošak plaćanja komasacije, a Zakonom o porezu na promet nekretnina izuzeto je zemljište koje se komasira. Rečeno je kako bi u članku 46. stavku (2) trebalo jasnije propisati postupanje s posebnim uređajima koji se bez veće štete mogu odijeliti od zemljišta, odnosno tko će iste ukloniti ako to prijašnji vlasnik ne napravi i tko će snositi trošak uklanjanja. Isto tako potrebno je jasnije propisati kojim kriterijima će se utvrđivati vrijednost korisnih nasada i uređaja koji se bez veće štete ne mogu odijeliti od zemljišta, a koje je novi vlasnik dužan preuzeti uz naknadu stvarne vrijednosti prethodnom vlasniku, što je predloženo stavkom (3), članka 46. Kako se člankom 47. Prijedloga Zakona predlaže da se nakon izdavanja uporabne dozvole vodne građevine za melioracije predaju na upravljanje pravnoj osobi nadležnoj za upravljanje vodama, upitano je radi li se ovdje o Hrvatskim vodama. Zatraženo je i obrazloženje komentara Hrvatskog agronomskom društva iz e-savjetovanja kojim se upozorava da je agronomska struka ovim prijedlogom marginalizirana, uz izuzetak agronoma koji su djelatnici Ministarstva poljoprivrede, koji će biti uključeni u provedbu ovog akta.
Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako je za izradu ovog Prijedloga formirano Povjerenstvo koje je okupilo predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva uprave i pravosuđa, Državne geodetske uprave i znanstvene zajednice. Na javni poziv Ministarstva poljoprivrede za iskaz interesa za provođenje postupaka komasacije, interes su iskazale 23 jedinice lokalne samouprave, a ovime je obuhvaćeno 46 600 ha poljoprivrednog zemljišta. Sredstvima koja su osigurana za provedbu Zakona osigurat će se provođenje postupka komasacije na ukupno 18 000 ha. Dobrim je ocijenila što se uz raspravu o ovom aktu istovremeno provodi i rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Netočnom smatra tvrdnju da će agronomska struka biti izuzeta iz provedbe ovog akta, jer će agronomi moći sudjelovati u postupcima javne nabave. Ministarstvo poljoprivrede pisanim putem će se očitovati na upite i prijedloge zastupnika vezane uz konkretne članke zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir