Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.
Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo kako ukupni prihodi prema ovom prijedlogu iznose 150,3 milijarde kuna, odnosno povećavaju se za 3 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan za 2021. i to kao rezultat povećanja prihoda od pomoći za 1,4 milijarde kuna, od kojih se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova. Porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za 750,9 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan. Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna i planiraju se u iznosu od 167,4 milijarde kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju za 2,3 milijarde kuna. Sukladno planiranim prihodima i rashodima, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 15,3 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a.
Rebalansom proračuna planirano je povećanje od 838,5 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede, uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Od navedenog povećanja najveći dio odnosi se na mjere ruralnog razvoja Zajedničke poljoprivredne politike. Pojavom pandemije bolesti Covid – 19, korisnicima Programa ruralnog razvoja omogućeno je produljene rokova za podnošenje zahtjeva za isplatu, a koji iz tog razloga u ovoj godini dolaze na naplatu. Uz navedeno, krajem prosinca 2020. donesena je Prijelazna Uredba kojom se omogućila provedba novog natječaja u 2021. godini s ciljem ublažavanja posljedica pandemije, a što nije bilo poznato u vrijeme planiranja Proračuna za 2021. godinu. Uz navedeno, povećan je i broj zahtjeva za potporu u pojedinim mjerama u odnosu na prethodne godine, što je uzrokovalo potrebu za dodatnim sredstvima. Nadalje, povećao se i broj projekata koji su u fazi obrade zahtjeva za isplate. Vezano uz IAKS mjere istaknuo je kako je trenutni broj korisnika oko 60 tisuća i konstantno se povećava, pa je rebalansom proračuna osigurano dodatnih 85 milijuna kuna u okviru izvora učešća. Kako se projekti unutar Programa ruralnog razvoja financiraju s 15% udjela nacionalnih sredstava, tako je i tekući plan unutar EU sredstava povećan za dodatnih 716 milijuna kuna. Rebalansom je osigurano i dodatnih 32,5 milijuna kuna za financijske instrumente za obrtna sredstva za ruralni razvoj, od čega se iz nacionalnih sredstava financira 4,9 milijuna kuna. Nadalje, za provedbu Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina unutar sredstava limita osigurano je dodatnih 10 milijuna kuna. Ostatak od ukupnih 110 milijuna kuna u okviru proračunskih limita planira se za Programe državnih i deminimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoj poljoprivrede u visini od 15 milijuna kuna. Planirano je i dodatnih 2,6 milijuna kuna za razvoj stočarske proizvodnje i upravljanje registrima, a dodatno se potiče Nacionalni program za ovčarstvo i kozarstvo s 1,1 milijun kuna.
Predstavnik Hrvatskih voda je govoreći o povećanju rashoda od 454 milijuna kuna u proračunu Hrvatskih voda istaknuo kako se 350 milijuna kuna odnosi na troškove vezane uz projekte aglomeracija, a zbog povećane dinamike realizacije istih, dok se iznos od 110 milijuna kuna odnosi na sredstva za pomoć Banovini. Ova ulaganja rezultirat će smanjenjem gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, razvojem vodoopskrbnog sustava, provođenjem mjera sanacije nasipa i saniranjem šteta u vodno komunalnim djelatnostima, ali i povećanjem broja priključenih korisnika.
U raspravi su postavljeni upiti o dinamici korištenja sredstava iz Nacionalnog mehanizma za oporavak i otpornost u kojemu je za poljoprivredu planiran iznos od gotovo milijardu kuna, a iz kojih sredstava je u ovom rebalansu osigurano 13 milijuna kuna. Uz navedeno, postavljen je upit o očekivanom korištenju ostatka sredstava za izgradnju najavljenih distributivnih centara za voće i povrće. Postavljen je i upit o stavljanju u funkciju objekata napravljenih u okviru Operativnog programa za razvoj stočarstva koji se trenutno ne koriste. Zatražena je informacija o razlozima smanjenja sredstava (10,5 mil kn) za ZPP mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i smanjenju od 4 milijuna kuna za programe pomoći sektorima voćarstva i povrćarstva, kao i za smanjenje od 1,35 milijuna kuna za program potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi te pola milijuna kuna smanjenja za programe potpore klasterima poljoprivrednih proizvođača. Postavljen je i upit o smanjenja sredstava (436.160 kn) za istraživanja i razvoj u sektoru voća i povrća, kao i smanjenju sredstava namijenjenih za biljne genetske izvore. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja sredstava od više od 10 milijuna kuna na Operativnom programu ribarstva. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja od 3 milijuna kuna na stavci razvojnih projekata Slavonija, Baranja i Srijem, i postavljen upit o financiranju ostalih slabije razvijenih područja poput Banovine, Like, Gorskog Kotara i Dalmatinske zagore. Postavljen je i upit o načinu korištenja sredstava za plaćanja na područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima koja se navode u analitičkom prikazu podprojekata koji se financiraju iz sredstava EU u Državnom proračunu za 2021. godinu, a za koje je predviđen rast od 250 milijuna kuna. Uz navedeno postavljen je i upit o fazi izrade podloga koje će služiti za određivanje područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima, a koje bi trebale biti spremne za izradu Strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava za državne i deminimis potpore, ali i povećanje sredstava za veterinarstvo i sigurnost hrane kojima je više sredstava planirano za monitoring programe, zdravstvenu zaštitu životinja i bilja, ali i za održivu uporabu pesticida, te onih namijenjenih za tehničku pomoć. Izražen je i stav kako smanjenje kapitalnih pomoći za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za gotovo 70% treba razmotriti jer tvrtke koje se bave ovim poslom generiraju radna mjesta na ruralnim područjima. Zatražena je i informacija o planiranim ulaganjima Hrvatskih voda na potresom pogođenim područjima za saniranje šteta.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je 13 milijuna kuna osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a koja sredstva se raspodjeljuju za digitalnu transformaciju poljoprivrede (6,5 milijuna kuna), unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju (6 milijuna kuna) i pola milijuna kuna za unapređenje sustava doniranja hrane, koji su spremni za realizaciju. Podsjetio je kako je rok za iskorištenje sredstava iz NPOO do 2026. godine, a Ministarstvo poljoprivrede će ostale aktivnosti realizirat u narednim godinama s tendencijom korištenja ukupnog iznosa sredstava namijenih poljoprivredi. U Operativnom programu ribarstva izvršena je preraspodjela sredstava u iznosu od 12,9 milijuna kuna na način da su se umanjila sredstva namijenjena za kupnju ribarskih brodica, ulaganja u računalne programe i sredstva kapitalne pomoći, te se ista prenamijenjuju za financiranje izgradnje i modernizaciju luka.
Uz smanjenje sredstava za mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda istaknuo je kako je razlog istima niska razina iskorištenosti nekih programa, pa su sukladno tome umanjena i sredstva. Iako su sredstva za program potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i potpore klasterima umanjena zbog nemogućnosti održavanja sajmova zbog panedemije covid 19, ukoliko bude potrebe, sredstva će se osigurati preraspodjelom za realizaciju ovih programa.
Vezano uz smanjenje sredstava za potpore drvnoj industriji istaknuo je da su proračunom predviđena sredstva za dodjelu potpora male vrijednosti za sanaciju od potresa poduzetnicima koji ove djelatnosti obavljaju na području Sisačko moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, a temeljem kojih je potpisano 11 ugovora i dodijeljeno 5,1 milijun kuna. Uz navedeno, ukupno planirani iznos smanjen je zbog problema s ishođenjem potrebne dokumentacije potencijalnih korisnika potpora. Podsjetio je i na dobro korištenje sredstava na područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima u poljoprivredi i izradu Studija će biti pripremljena i dodatno modificirana do izrade nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, kako bi se u budućem razdoblju iskoristio veći iznos sredstava za područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir