Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 9. prosinca 2020. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.
Uvodno je predlagateljica istaknula kako se Zakonom o uzgoju domaćih životinja uređuje uzgoj, priznavanje uzgojnih udruženja i organizacija, odobrenje uzgojnih programa, nadležnost nad provedbom programa, upravljanje programima i tehničke aktivnosti vezane uz isto, proširenje geografskog područja provedbe programa, te stjecanje statusa izvornosti pasmina domaćih životinja, upravljanje genetskim resursima, uzgoj, reprodukcija i vođenje evidencije registra o proizvodnji i prodaji zametnih proizvoda. Središnja točka Zakona su uzgojna udruženja i organizacije, ali i potreba delegiranja administrativnih funkcija na uzgojna udruženja koja će provoditi selekcioniranje i čuvati genetiku, razvijati programe za izvorne pasmine i slično. Zbog potrebe daljnjeg unapređenja nacionalnog zakonodavstva ove promjene se predlažu i zbog proširenja primjene odredbi Zakona na uzgoj sive pčele, koja se smatra izvornom hrvatskom pasminom pčela, a što je u skladu s Uredbom o uzgoju životinja. Osim obveze preciznijeg definiranja uzgoja sivih pčela, dodjele ovlasti uzgojnom udruženju koje će provoditi odobreni program i provođenja obveze vođenja Registra od strane priznatog uzgojnog udruženja, odredbe Zakona propisuju i ukidanje Katastra pčelinjih paša. Razlog ukidanja Katastra pčelinjih paša je smanjenje nepotrebnog administriranja, a zbog sličnosti podataka ovog Katastra s podatcima koji su obuhvaćeni vođenjem pašnog reda. Ministarstvo poljoprivrede, iako je za to postojala zakonska obveza, do sada nije sudjelovalo u vođenju Katastra pčelinjih paša, ali su isto obavljali pašni povjerenici temeljem zakonske obveze kojom je svako priznato uzgojno udruženje obvezno prikupljati podatke. Uz navedeno, istaknula je kako ove registre vode i druga uzgojna udruženja. Zaključno je istaknula kako Hrvatski pčelarski savez okuplja 7000 pčelara i oko 150 udruga rasprostranjenih po cijeloj Hrvatskoj, a pašni povjerenici, članovi Hrvatskog pčelarskog saveza, već obavljaju poslove pašnog reda i o tome podnosi uredna izvješća Ministarstvu poljoprivrede.
U raspravi je, zbog predloženog ukidanja Katastra i uvođenja Registra postavljen upit hoće li Registar pomoći u praćenju situacije s medonosnim biljem na terenu, te uzimajući u obzir funkciju Katastra mogu li se, zbog njegovog ukidanja, očekivati problemi vezani uz istovremeno napasanje stoke i puštanja pčela. Upozoreno je i na potrebu izmjene odredbi Zakona koje se odnose na izdavanje rješenja poljoprivrednih inspektora u postupku inspekcijskog nadzora, a na koje nije moguća žalba, te je postavljen upit o uključenosti Državnog inspektorata Republike Hrvatske u izradu ovog akta i mogućim primjedbama, a sve s ciljem unapređenja učinkovitosti nadzora, ali i pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Zbog zabrinjavajućeg trenda uvoza meda iz trećih zemalja, što ima direktan utjecaj na hrvatske pčelare, postavljen je upit o aktivnostima koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima vezano uz kontrolu kvalitete meda. Zatražena je i informacija o potporama koje se isplaćuju pčelarima, ali i aktivnostima koje se provode vezano uz hrvatsku staklenku meda. Uz pomor pčela u Međimurju postavljen je upit o utvrđenoj odgovornosti za ovaj incident, kao i o pruženoj potpori međimurskim pčelarima. Uz predloženo prenošenje ovlasti operativnog dijela poslova vođenja pašnog reda na Hrvatski pčelarski savez, zatražena je i informacija o praksama koje se koriste u provedbi evidencija u drugim državama članicama Europske unije.
Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako Registar sadrži iste podatke koje je trebao sadržavati Katastar. Predstavnici Državnog inspektorata bili su u povjerenstvu koje je radilo pripremu izmjena i dopune Zakona, a njihova nadležnost u kontekstu pašnog reda i provedbe uzgojnog programa za sivu pčelu je potpuna kontrola onih postupaka koje je odobrilo Ministarstva poljoprivrede. Novi Nacionalni pčelarski program za razdoblje 2020 – 2022. vrijedan je više od 42 milijuna kn, a najveći dio ovih sredstva koristi se za mjeru tehničke pomoći pčelarima. Zbog praćenja i osiguranja kvalitete meda Ministarstvo je pristupilo izmjeni pravilnika, no trend uvoza i dalje raste, pa se, zbog vremenskih i klimatskih prilika ove godine očekuje pad proizvodnje meda u Republici Hrvatskoj od 30%, a shodno tome i rast uvoza. Na razini Vijeća EU Republika Hrvatska s drugim članicama EU zastupa tezu da je na europskoj razini potrebno dogovoriti precizniju regulativu označavanja proizvoda. Nacionalna staklenka za med okuplja 960 pčelara, što predstavlja rast od 10% u odnosu na 2019. godinu, a Ministarstvo poljoprivrede će tijekom 2021. pristupiti izradi dodatnih mehanizama kako bi se povećao broj uključenih pčelara. Nakon obavljanja detaljnih analiza utvrđeno je da pomor pčela u Međimurju nije uslijedio zbog bolesti već se vjerojatno radi o prisustvu nedopuštenog sredstva. Napravljen je program pomoći međimurskim pčelarima kojim bi se trebala nadoknaditi izgubljena dobit, vrijedan oko 1 milijun kuna, a što bi po košnici predstavljalo potporu od oko 860 kuna. Uz navedeno u Mjeri 5.2.1. planira se i financiranje obnove pčelinjeg fonda, po uzoru na Mjeru 5.2.1. koja se odnosila na Zlatnu žuticu vinove loze. Govoreći o praksama drugih država članica predlagateljica je istaknula kako u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Finskoj ove poslove obavljaju priznata uzgojna udruženja – pčelarski savezi, pa se Hrvatskom pčelarskom savezu, izmjenama ovog Zakona, ne dodjeljuju veće ovlasti nego li je to praksa u drugim državama članicama Europske Unije.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (12 glasova „za“, i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir