Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici održanoj 11. studenoga 2020. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo kako je prihodovna strana državnog proračuna u 2021. planirana u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok su ukupno planirani rashodi u iznosu od 157,9 milijardi kuna i veći su za 2 milijarde kuna u odnosu na rebalans 2020. godine odnosno 1,3%. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8 %, u 2021. se očekuje realni rast BDP-a od 5 %, odnosno 3,4 % u 2022. i 3,1 % u 2023. godini.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede je govoreći o Proračunu Ministarstva poljoprivrede za 2021. godinu istaknula kako je isti planiran u iznosu od 7,062 milijarde kuna, sredstva limita Državnog proračuna u iznosu su od 1,891 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za 19 milijuna kuna u odnosu na plan za 2020. godinu. Od značajnijih stavki istaknula je troškove administracije i upravljanja za koje je osiguran iznos od: 174 milijuna kuna za Ministarstvo poljoprivrede, 104 milijuna kuna za Agenciju za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju, 64 milijuna kuna za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu i 10 milijuna kuna za Državnu ergelu. Uz navedeno osiguravaju se sredstva za informatizaciju u iznosu od 38,7 milijuna kuna, sredstva za dobrobit životinja s iznosom od 141 milijun kuna, monitoring programe s iznosom od 15,5 milijuna kuna, službene kontrole veterinarske inspekcije s iznosom od 36 milijuna kuna, programe pomoći sektoru govedarstva i stočarstva s iznosom od 30 milijuna kuna, zdravstvenu zaštitu bilja s iznosom od 1,6 milijuna kuna, sredstva za izravna plaćanja s iznosom od 2,946 milijardi kuna i nacionalnim udjelom od 417 milijuna kuna, sredstva za iznimno osjetljive sektore s iznosom od 121 milijun kuna, sredstva za mjere uređenja tržišta s iznosom od 141 milijun kuna, nastavak financiranja razvojnih aktivnosti za Program Slavonija, Baranja i Srijem s planiranim iznosom od 42 milijuna kuna, financiranje izrade Nacionalne inventure šuma s planiranim iznosom od 7 milijuna kuna. Uz navedeno ponovno je planirana potpora malih vrijednosti za drvoprerađivače i proizvođače namještaja s iznosom od 20 milijuna kuna. Sredstava za Operativni program za pomorstvo i ribarstva rastu, a ukupno je planiran iznos od 279 milijuna kuna, uz 71,7 milijuna kuna nacionalnog učešća. Po prvi puta planiraju se pozicije za Program pomoći u sektorima voćarstva i povrćarstva, Uspostavu regionalnih organizacija vinara i vinogradara, Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja, Program potpore braniteljskim zadrugama u poljoprivredi i Program potpore klasterima poljoprivrednih proizvođača. Uz smanjenje sredstava na stavci općekorisnih funkcija šuma predstavnica predlagatelja istaknula je kako je isto vezano uz smanjenje broja obveznika plaćanja naknade i smanjenja stope za općekorisne funkcije šuma koje su rezultat izmjena zakona vezanih uz rasterećenje gospodarstva, ali i prikazivanje sredstava za općekorisne funkcije šuma, koja se namjenski koriste za razminiranje i potrebe Hrvatske vatrogasne zajednice, na stavkama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Hrvatske vatrogasne zajednice. Vezano uz sredstva za unapređenje lovstva, predlagateljica je podsjetila kako je prije dvije godine pokrenuta polica osiguranja od šteta koje uzrokuju divlje životinje u dijelu koji se odnosi na osiguranje u prometu s iznosom od 25 milijuna kuna. U Proračunu za 2021. planira se polica osiguranja kojom će se osigurati i poljoprivredni usjevi, a ukupno su za ove namjene planirana sredstva u iznosu od 60 milijuna kuna.
Predstavnik Hrvatskih voda izvijestio je kako je Prijedlog financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu sačinjen na temelju procijenjene realizacije izvornih prihoda, vodnih naknada, odobrenih kapitalnih transfera iz Državnog proračuna s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i mogućih ostalih prihoda zaduživanja za investicijske aktivnosti. Ukupni prihodi planirani su u iznosu od 3,886 milijarde kuna, a rashodi u iznosu od 3,916 milijarde kuna, a očekivani deficit od 30 milijuna kuna pokriti će se iz kreditnih sredstava.
Veći dio članova Odbora mišljenja je kako je Prijedlog proračuna uravnotežen. U raspravi je istaknuto kako Republika Hrvatska ne koristi instrumente smanjivanja poreznog opterećenja koji su nam na raspolaganju, te je uz navedeno postavljen upit o mogućoj primjeni odredbi Direktive Vijeća 2006/112 o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, a kojima bi se omogućila naplata paušalne nadoknade za poljoprivrednike. Ovaj model naplate trenutno koristi 18 država članica Europske Unije. Spomenuto je i pitanje neoporezivanja potpora u poljoprivredi, za koju se odlučila većina država članica Europske Unije i predloženo da se razmotri primjena istoga i u Republici Hrvatskoj. Nastavno na trend pada broja stočara i rast broja ratara istaknuto je kako stočarstvo generira nova radna mjesta, stvara novu vrijednost i može pozitivno utjecati na pozitivan razvoj ruralnog prostora pa je postavljen i upit o razlozima smanjenja potpora u sektoru govedarstva i svinjogojstva. Pozitivnim su ocijenjena povećanja sredstava za Operativni program ribarstva, nastavak financiranja provedbe projekata za mala poljoprivredna gospodarstva na područjima koja su pretežito naseljena nacionalnim manjinama, financiranje braniteljskih zadruga u poljoprivredi, kao i potpore za sektor lovstva, kojima će se sufinancirati police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima, a koje su u nekim dijelovima Hrvatske velike. Postavljen je i upit o kontroli utroška sredstava namijenjenih dobrobiti životinja. Uz poslovanje Hrvatskih voda, kao izvanproračunskog korisnika postavljen je upit o iskorištenju alokacije za izgradnju komunalne infrastrukture kroz aglomeracije na području Varaždinske i Međimurske županije, a u odnosu na duge postupke javne nabave koji prolongiraju završetak radova, što utječe i na rast troškova rada i izgradnje, a u konačnici bi u nepovoljan položaj moglo dovesti i jedinice lokalne samouprave koje dijelom sufinanciraju ove projekte. Pozitivnim je ocijenjeno i povećanje sredstava za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranje jer i dalje bacamo godišnje oko 80 kg po stanovniku a u realizaciji doniranja još uvijek postoje problemi koje treba otkloniti. Uz sufinanciranje analize sjemena soje na prisutnost GMO postavljen je upit hoće li predviđena sredstva biti dostatna i može li se očekivati i pokretanje analize sojine sačme, koja se koristi u prehrani životinja, na primjese GMO-a. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja sredstava na stavci FADN, a koja aktivnost je i obaveza RH kao države članice. Uz utjecaj COVID krize postavljen je upit o planiranim sredstvima rezerve unutar Proračuna za moguće intervencije u budućnosti. Uz osiguranje sredstava za Nacionalnu inventuru šumskih resursa Republike Hrvatske u raspravi se podsjetilo na inicijativu Odbora za poljoprivredu vezano uz navedeno, te je planiranje ove stavke u Proračunu pozdravljeno od članova Odbora, kao i rast sredstava za očuvanje šumskih genetskih resursa i poticanje prerade drva i proizvodnje namještaja. Pozitivnim je ocijenjen i rast stavke za razvoj projekata Slavonije, Baranje i Srijema, no postavljen je upit o financiranju projekata za druga slabo razvijena područja, kao što su Banovina, Lika, Gorski Kotar i Dalmatinska Zagora a što je usvojeno u programu Vlade kao prioritet. Uz fiskalizaciju samposlužnih aparata s poljoprivrednim proizvodima, koja se počinje primjenjivati od 1 siječnja 2021., a koja će za poljoprivrednike značiti dodatno financijsko opterećenje postavljen je upit o mogućoj izmjeni Zakona ili osiguranja sredstava na stavci Ministarstva poljoprivrede za potporu proizvođačima za fiskalizaciju. Postavljen je i upit o osiguranju sredstava za izradu standarda kvalitete proizvoda i izraženo nezadovoljstvo smanjenjem sredstava za monitoring jer bi isto moglo utjecati na sigurnost hrane, ali i na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede je odgovarajući na pitanja istaknula kako je, vezano uz poreznu politiku, nastavno na rezultate komparativne analize konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u međunarodnom okruženju, a u odnosu na primjenu stope PDV-a i uz uvođenje tzv. paušalne stope PDV-a za male poljoprivrednike, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo Projektni zadatak kako bi se ispitala opravdanost uvođenje ove naknade u Republici Hrvatskoj. Ova stopa smatra se opravdanom ako se pokaže da će njena primjena rezultirati stopom koja je niža od redovnih stopa PDV-a. Najava 5. kruga porezne reforme nastavak je politike rasterećenja, a u dosadašnjim reformama su i za poljoprivredu osigurana rasterećenja. Podsjetila je kako se na osnovne namirnice primjenjuje stopa PDV-a od 5%, a stopa od 13% PDV-a odnosi se na poljoprivredne inpute, ali i na svježu i osjetljivu hranu. Uz navedeno u mandatu ove Vlade predviđeno je i daljnje smanjenje stope PDV-a na hranu. Osvrnuvši se na smanjenje proračunskih subvencija za sektor stočarstva podsjetila je kako je rebalansom osiguran 60,1 milijun kn za sektor stočarstva, planiran je novi program s iznosom od 30 milijuna kuna, deminimis potpore se uglavnom koriste za stočarstvo, kao i sva slobodna sredstva koja se uglavnom koriste za intervencije u ovaj sektor, a pripremljen je i prijedlog izmjene proizvodno vezanih plaćanja. U okviru analize izravnih plaćanja, predložiti će se u budućnosti i određeni modeli drugačijeg načina raspodjele sredstava. Ministarstvo poljoprivrede u srpnju je ove godine uspostavilo nove kontrolne procedure vezano uz dobrobit životinja, a isto će rezultirati značajnim financijskim uštedama. Zbog olakšanja pristupa tržištu i pozicioniranja poljoprivrednih proizvoda malih proizvođača, predlagateljica potporu klasterima poljoprivrednih proizvođača drži značajnom, a dodatna potpora planirana je i za Operativni program za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća u iznosu od 2 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede napravilo je vodič za doniranje hrane, a trenutno je u pripremi informacijski sustav koji bi trebao olakšati doniranje hrane. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije trenutno radi na programu kojim bi se iz Mehanizma za oporavak i otpornost planirali posebni programi koji bi bili usmjereni na slabije razvijena područja Republike Hrvatske, a programiranje novih teritorijalnih ulaganja već je u tijeku. Vezano uz kontrolu sojine sačme koja se uvozi u Republiku Hrvatsku, predlagateljica je odgovorila kako isto treba provjeriti, a što se tiče fiskalizacije samposlužnih aparata Ministarstvo poljoprivrede započelo je izradu programa pomoći kojim bi se dala financijska potpora za provođenje fiskalizacije na samposlužnim aparatima kojih je otprilike 100 u Republici Hrvatskoj.
Predstavnik Hrvatskih voda je na upit o iskorištenju alokacije za izgradnju komunalne infrastrukture kroz aglomeracije istaknuo kako je kroz javnu nabavu objavljeno natječaja u vrijednosti od 8,6 milijardi kn, a potpisano je ugovora u iznosu od 200% alokacije, te je uz navedeno spremno još 1 milijardu eura projekata. Hrvatske vode ne sudjeluju u postupcima javne nabave no pružaju podršku na terenu financiranjem vanjske pomoći za pripremu projektne dokumentacije.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU
te oduka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija plana za 2022. i 2023. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir