Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 11. studenog 2020. godine Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 7. srpnja 2020 . godine.
Odbor je predmetno Izvješće raspravljao sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik podnositelja Izvješća istaknuo kako je tijekom 2019. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, vezano uz utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom riješila 62 predmeta, od toga 9 upravnih i 53 neupravna. Agencija je u upravnim postupcima obradila i veliki broj ugovora sklopljenih s dobavljačima trgovaca, otkupljivača i prerađivača i priloga, aneksa, te općih uvjeta poslovanja. Od ukupno devet okončanih upravnih predmeta koji su svi pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje pet upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a četiri su pokrenuta na temelju istraživanja stanja na tržištu. Tijekom 2019.godine dovršeno je istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. Primarni cilj Zakona nije kažnjavanje već uspostava pozitivnog poslovnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi. U promatranom razdoblju Agencija je za utvrđene nepoštene trgovačke prakse prekršiteljima izrekla upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 3,5 milijuna kuna.
U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili Izvješće i postavili upite o načinima utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi, razlozima malog broja prijava nepoštenih trgovačkih praksi i iznosu ukupne naplate izrečenih kazni. Iz Izvješća se može iščitati kao se poljoprivrednici, zbog mogućeg otkazivanja ugovora, boje prijavljivati nepoštene trgovačke prakse. Ukazano je na potrebu snažnijeg informiranja javnosti o postupcima koji se provode. Upozoreno je i kako odredbama Zakona nisu obuhvaćene žive životinje, a što stočare dovodi u nepovoljan položaj, pa nisu u mogućnosti ostvariti pravnu zaštitu u slučajevima nepoštenih trgovačkih praksi. Uz kriterije prihodovnih cenzusa za pokretanje postupaka utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi (100 milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače) izražen je stav kako poljoprivredni proizvođači, u poslovanju s trgovcima i prerađivačima čiji prihodovni cenzus je niži, teško mogu zaštititi svoje interese. Upravo je zbog toga potrebno jačanje suradnje između Državnog inspektorata i Agencije kako bi se sankcionirale sve nepoštene trgovačke prakse. Problemi kod kalibriranja, neizdavanja otkupnog bloka ili otkupa proizvoda po cijenama koje nisu usklađene s klasom proizvoda koja se stavlja na tržište, ali i stavljanje na tržište proizvoda s dampinškim cijenama – uglavnom proizvedenih u drugim državama članicama ukazuju na nužnost prilagodbe Zakona. U raspravi je ukazano i kako, sukladno članku 9. europske Direktive, Republika Hrvatska može propisati i strožija pravila od onih koja su navedena u Direktivi o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
Podnositelj Izvješća je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je ukupno naplaćeno 434.000,00 kn, te kako mali poduzetnici kazne plaćaju u rokovima, a veliki uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja. Sva rješenja Agencije objavljuju se na web portalu Agencije. Vezano uz međuresornu i suradnju s nadležnim ministarstvima naglasio je kako Agencija surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, a do sada je u dva navrata surađivala s Državnim inspektoratom. Nepravilnosti vezane uz kalibriranje teško je utvrditi, a što se tiče propisivanja standarda kvalitete proizvoda istaknuo je kako bi se isti mogli propisati i vjeruje da bi to isto bilo u skladu s pravilima Unije. Uz problem dampinških cijena naglasio je kako je zabranjena prodaja proizvoda ispod najniže cijene u nabavnom lancu. Zbog postojanja disbalansa između trgovaca, otkupljivača i prerađivača donesen je Zakon kako bi se sankcionirale nepoštene trgovačke prakse, istim je bilo potrebno odrediti prihodovni cenzus, no on se može izmijeniti obzirom da je pokrenut postupak izmjena Zakona. Agencija nema mogućnost nenajavljenih nadzora i pretraga pa bi i to bilo potrebno izmijeniti. Kao najpozitivniji učinak Zakona istaknuo je osiguranje likvidnosti, poštivanje rokova plaćanja i ubrzanja plaćanja.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg
Z A K LJ U Č K A
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019. godinu
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir