Odbor za poljoprivredu

Pismo političkog dijaloga Odbora za poljoprivredu: Reguliranje rokova trajanja zamrznutog mesa na unutarnjem tržištu EU-a

27.01.2023.

HRVATSKI SABOR
Odbor za poljoprivredu
Klasa:    900-01/23-01/01
Urbroj: 6521-16-23-01
Zagreb, 27. siječnja 2023.

EUROPSKA KOMISIJA
g. Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište
gđa Stella Kyriakides, povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane
g. Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu

PREDMET: reguliranje rokova trajanja zamrznutog mesa na unutarnjem tržištu EU-a

Poštovani povjerenici Europske komisije,

Trenutno europsko zakonodavstvo ne propisuje/određuje maksimalne rokove trajanja za zamrznute proizvode životinjskog podrijetla koji se nalaze na tržištu EU-a. Prilikom određivanja roka trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, subjekti u poslovanju s hranom procjenjuju kriterije poput vrste životinje od kojih meso potječe, veličine komada mesa, udjela masnoće, vrste pakiranja, metode zamrzavanja i slično, te u okviru svojih HACCP procedura samokontrole provode laboratorijska ispitivanja i studije roka trajanja kojima potvrđuju da proizvod, tijekom roka trajanja koji je odredio, zadržava potrebnu razinu sigurnosti hrane. Razina sigurnosti hrane ne može se poistovjetiti s kvalitetom hrane jer se dužim rokom zamrzavanja gube osnovne karakteristike proizvoda, poput energetske vrijednosti ili okusa, iako je proizvod jestiv.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, s namjerom dobivanja dodatnih informacija o iskustvima drugih država članica, u travnju 2022. godine, preko Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju (ECPRD upit 4018, 5042) postavio upit o praksama propisivanja/određivanja maksimalnog vremenskog roka u kojemu smrznuti proizvodi životinjskog podrijetla mogu biti stavljani na tržište (rok trajanja). Iz odgovora koje smo zaprimili razvidno je kako zbog nepostojanja zakonskog okvira kojim bi se na razini Europske unije reguliralo pitanje roka trajanja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, postoji velika pravna praznina koja pogoduje nepoštenim trgovačkim praksama i izaziva zabrinutost potrošača, a države članice su u nedoumici mogu li i na koji način na nacionalnom nivou propisati/odrediti obvezujuće maksimalne rokove nakon kojih se smrznuti proizvodi životinjskog podrijetla moraju povući s tržišta, a koji bi propisi vrijedili i za proizvode koji se stavljaju na tržište iz drugih država članica, kao i iz trećih zemalja. S namjerom rješavanja ove problematike, neke države članice su u suradnji sa subjektima u poslovanju s hranom izradile preporuke, brošure i vodiče s preporučenim rokovima korištenja zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla, no ističu kako se radi o neobvezujućim aktima. 

Neaktivnost u rješavanju ovog problema u bitnome utječe na pristupačnost dugo zamrznutih proizvoda životinjskog podrijetla niže kvalitete na jedinstvenom europskom tržištu, što stvara nelojalnu konkurenciju europskim poljoprivrednim proizvođačima, ali i povećava gubitak i rasipanje hrane, što je u suprotnosti s Okvirnom direktivom Europske Unije o otpadu i Strategijom EU-a za izgradnju održivog prehrambenog sustava.

Slijedom navedenog, Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je na svojoj 85. sjednici, održanoj 27.siječnja 2023. godine odlučio od Europske komisije zatražiti poduzimanje aktivnosti na europskoj razini kojima bi se, bez narušavanja pravila jedinstvenog europskog tržišta, jasno utvrdili rokovi trajanja zamrznutog proizvoda životinjskog podrijetla na jedinstvenom europskom tržištu. 

Ovime bi se u bitnome utjecalo i na kvalitetu proizvoda koje konzumiraju Europljani,  a kako je to i planirano ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike i Strategije „od polja do stola“, kojima se potrošačima želi osigurati cjenovno pristupačna, sigurna i visokokvalitetna hrana. Navedeno bi utjecalo i na jačanje kratkih lanaca opskrbe hranom, posredno i na uštedu energije i smanjenje ugljičnog otiska podrijetlom iz transporta i skladišnih kapaciteta, a što je u skladu s ciljevima europskog Zelenog plana.

Članovi Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora sa zanimanjem očekuju odgovore Europske komisije i bili bismo zahvalni ako ih dostavite što prije.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Na znanje:
Europski parlament
- Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, g. Norbert Lins, predsjednik
- Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, g. Pascal Canfin, predsjednik
- Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, gđa. Anna Cavazzini, predsjednica


OBRAZLOŽENJE

Točkom 23. preambule Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. godine o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane utvrđuje se : „Sigurnost i povjerenje potrošača unutar Zajednice i u trećim zemljama od najveće su važnosti. Zajednica je veliki svjetski trgovac hranom i hranom za životinje i kao takva je zaključila međunarodne sporazume o trgovini, te na ovaj način pridonosi razvoju međunarodnih standarda koji podupiru propise o hrani i podržava načelo slobodne trgovine zdravstveno ispravne hrane za životinje i zdravstveno ispravne i zdrave hrane na nediskriminirajući način, slijedeći pravednu i etičku trgovinsku praksu.“
Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane  ističe kako je ostvarivanje visokog stupnja zaštite života i zdravlja ljudi jedan je od temeljnih ciljeva propisa o hrani utvrđen Uredbom (EZ) br. 178/2002. Tom se Uredbom utvrđuju i ostala opća načela i definicije za nacionalne propise o hrani i propise Zajednice o hrani, uključujući i cilj ostvarenja slobodnog kretanja hrane unutar Zajednice. Ovom Uredbom utvrđena su opća higijenska pravila za hranu kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom.
Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od  29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla, ističe se kako određena hrana može predstavljati posebnu opasnost za zdravlje ljudi, zbog čega je potrebno utvrditi određena higijenska pravila. To se prije svega odnosi na hranu životinjskog podrijetla u kojoj su često utvrđene mikrobiološke i kemijske opasnosti. 
Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004  ističe: „Tehnologija koja se koristi za zamrzavanje hrane znatno se razvila u posljednjim desetljećima i naširoko se koristi za unapređenje protoka hrane na unutarnjem tržištu Unije i smanjenje rizika povezanih sa sigurnošću hrane. Međutim, zamrzavanje i naknadno odmrzavanje određene hrane, posebno mesa i proizvoda ribarstva, ograničavaju njihovu moguću daljnju uporabu i mogu imati utjecaja na njihovu sigurnost, okus i kakvoću. S druge strane, zamrzavanje nema takav utjecaj na druge proizvode, posebno na maslac. Stoga, krajnjeg potrošača bi trebalo primjereno informirati u slučaju proizvoda koji je odmrznut.“ Prilogom X. točkom 3. ove Uredbe propisana je obveza označavanja datuma zamrzavanja ili datuma prvog zamrzavanja za smrznuto meso, pripravke od smrznutog mesa i smrznute neprerađene proizvode ribarstva.
Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (Službeni list EU 343/1 od 14. prosinca 2012.) vrednovana je važnost provedbe sustava kvalitete za proizvođače koje se nagrađuju za njihov trud u proizvodnji proizvoda s oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta. Uspostavljen je sustav neobveznih izraza o kvaliteti kako bi se proizvođačima na unutarnjem tržištu omogućilo lakše informiranje o svojstvima poljoprivrednih proizvoda s dodanom vrijednosti, a državama članicama dana je mogućnost da provode nacionalna pravila o neobaveznim izrazima kvalitete koji su obuhvaćeni ovom Uredbom.
Službene kontrole uređene su Uredbom (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Službeni list EU 95/1 od 7. travnja 2017.).

Jedan od temeljnih ciljeva europske Zajedničke poljoprivredne politike je osiguravanje cjenovno pristupačne, sigurne i visokokvalitetne hrane za građane EU-a. Isto se navodi i kao jedan od ciljeva Strategije „Od polja do stola“ - zajamčiti sigurnost opskrbe hranom, hranjivu vrijednost i zaštitu javnog zdravlja te osigurati da svatko ima pristup dostatnoj i održivoj hrani bogatoj hranjivim tvarima koja je u skladu s visokim standardima sigurnosti i kvalitete, zdravlja bilja te zdravlja i dobrobiti životinja i istodobno zadovoljava prehrambene potrebe i preferencije.