Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 31. ožujka 2022. godine, Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2020., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 30. prosinca 2021. godine
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Izvješću.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je u 2020. godini 147 isporučitelja vodnih usluga imalo propisanu licencu za vodoopskrbu i/ili odvodnju, a 9 isporučitelja radili su nelicencirano. Poslovala su i dva privatna koncesionara u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda. 8 isporučitelja su računovodstveno klasificirani kao veliki poduzetnici, 32 kao srednji, 64 kao mali, a 52 kao mikro-poduzetnici. Isporučene količine korisnicima pale su na 235 mil. m3 /god, što je 10.mil. m3 manje nego u 2019. Kao posljedica covid zatvaranja isporučene količine kućanstvima porasle su za 3,5 mil m3, a poslovnim korisnicima su pale za 13,5 mil m3. Gubici vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi porasli su sa 48,69% u 2019. godini, na ukupno 49,87% u 2020. godini. Po prvi puta odnos potrošnje između kućanstava i poslovnih korisnika je narušen. Isti se u proteklih pet godina kretao blizu omjera 70:30, a u 2020. godini je, zbog posljedica poslovanja gospodarstva u pandemijskim okolnostima, omjer iznosio 74:26. Istaknuo je kako je broj zaposlenih u sektoru i po broju priključaka smanjen u odnosu na prethodno razdoblje. Rekao je i kako prosječna potrošnja vode u kućanstvima bilježi rast. Od 129 aktivnih isporučitelja vodoopskrbe, njih 30, s isporukom jednakom ili većom od 1,8 mil. m3 vode/godišnje isporučuje 83% količina vode, a 99 aktivnih isporučitelja isporučuje 17% svih količina vode. Ukupne količine vode u međusobnoj isporuci između različitih isporučitelja vodnih usluga u 2020. godini iznosile su 37 mil m3 vode/godišnje. Ukupno je 49 isporučitelja vodnih usluga prodavalo vodu u veleisporuci.
Govoreći o financijskim pokazateljima rekao je kako su ukupni prihodi sektora pali za 18 milijuna kuna, a rashodi porasli za 54 milijuna kuna. Istovremeno su ukupni prihodi javnog dijela sektora pali za 58 milijuna kuna, a rashodi porasli za 30 milijuna kuna. Ukupni gubitak javnog dijela sektora (prije oporezivanja) narastao je za 88 milijuna kuna, dok je dobit (prije oporezivanja) iznosila 110 milijuna kuna.
Prosječna (ponderirana) cijena vode za kućanstva porasla je na 16,16 kn/m3 ili za 0,11 kn/m3 u odnosu na 2019. godinu. U odnosu na priuštivost cijena vode za krajnje korisnike rekao je da je cijena vode i dalje značajno ispod gornje granice priuštivosti od 3% i nešto je povoljnija nego u 2019. godini i iznosi 1,37% (udio cijene vode u godišnjem neto raspoloživom dohotku kućanstava). Predstavnik predlagatelja obrazložio je i aktivnosti koje je Vijeće za vodne usluge provelo tijekom 2020. godine.
U raspravi je rečeno kako se investicijski ciklusi ne bi trebali financirati kroz rast cijena vode, te je u tom smislu, u budućnosti potrebno spriječiti mogući rast cijena vode za krajnje potrošače. Postavljen je upit o mogućim učincima odluke Ustavnog suda o pokretanju postupka za ocjenom ustavnosti i privremene obustave Uredbe o uslužnim područjima, na započeti postupak okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga. Upitano je i o razlozima zbog kojih, većinom mali opskrbljivači, ne podržavaju predmetnu Uredbu. Postavljen je i upit o korištenju poljoprivrednog zemljišta u indundacijskim pojasevima, kojim zemljištem raspolažu Hrvatske vode i Hrvatske šume. Uz navedeno rečeno je da se istim gospodari na način koji nije usklađen s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a što u neravnopravan položaj dovodi poljoprivredne proizvođače, te je nejasno može li se ovo zemljište koristiti u poljoprivredne svrhe ili ne. Članovi Odbora istaknuli su kako Izvješće daje stručan i sažet pregled stanja sektora vodnih usluga i rada Vijeća za vodne usluge. Rečeno je i kako problem je gubitka vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi i dalje velik, te je upitano o razlozima istoga, načinima rješavanja, te iskustvima drugih država članica EU po ovom pitanju. Upozoreno je i na potrebu smanjenja troškova zaposlenih u sektoru. Uz sredstva i aktivnosti koje će se u sektor uložiti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti postavljen je upit o izradi projekcija mogućeg utjecaja porasta cijene troškova izvođenja ovih radova na konačnu realizaciju projekta, te dinamiku planirane provedbe aktivnosti. Uz Izvješćem prikazane gubitke dionika sektora postavljen je upit o razlozima generiranja ovih gubitaka.
Iako se predviđalo da će investicije značajno utjecati na cijenu vode, proteklo vrijeme pokazalo je značajan utjecaj troškova energenata na cijenu vode, odgovorio je predstavnik podnositelja Izvješća. Uz navedeno je rekao kako je udio cijene struje u cijeni vode bio 20 – 25% , a isti je sada dosegnuo razinu od 180 – 300%. Trošak zaposlenih u sektoru raste, iako broj zaposlenih pada. Od ukupno 4 milijarde kuna prihoda sektora, za 10 milijuna kuna su porasli troškovi zaposlenika. Od ovog iznosa gotovo 9 milijuna kuna odnosi se na troškove u Gradu Zagrebu, a isto je posljedica potpisivanja novog kolektivnost ugovora za zaposlenike. Na gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu uz dotrajalost infrastrukture utječu i ilegalni priključci, korištenje pitke vode za zalijevanje javnih površina, održavanje visokih tlakova u mreži i voda koja se koristi za vatrogasne potrebe. Isporučitelji vodnih usluga plaćati će budućnosti naknadu za korištenje voda na izvorištima, pa se očekuje da će se ovim iz korištenja vode isključiti svi neprihodovni korisnici. Posljedice pandemije, porast korištenja vode u kućanstvima, smanjenje korištenja vode kod poslovnih korisnika, rast troškova energenata i u nekim slučajevima neobračunavanje amortizacijskih troškova utjecali su na porast gubitaka nekih sektorskih tvrtki. Sektor je do sada, bez obzira na značajne investicijske cikluse iznalazio mogućnost za ne povećanje cijena vode za krajnje potrošače.
Predstavnik Hrvatskih voda odgovorio je kako je kroz prvi poziv za financiranje sektorskih investicija ukupno na raspolaganje stavljeno 800 milijuna kuna. Uskoro se kreće s objavom novog poziva, čija vrijednost je 1 milijardu kuna. Naglasio je kako su vodoopskrba i odvodnja u nadležnosti lokalnih komunalnih društava, a ne Hrvatskih voda, pa slijedom istoga Hrvatske vode nisu u mogućnosti utjecati na buduću cijenu vode. Uz postavljeni upit o korištenju poljoprivrednog zemljišta u indundacijskim područjima odgovorio je kako se ovim zemljištem gospodari temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini naknade najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru, te kako su odluke o korištenju ovog zemljišta javno dostupne, a iste će biti dostavljene i Odboru za poljoprivredu, kao i dodatna objašnjenja vezana uz korištenje poljoprivrednog zemljišta u indundacijskim područjima.
Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovorio je kako Ministarstvo priprema argumentiran odgovor, u kojemu će Ustavnom sudu objasniti razloge zbog kojih je potrebno okrupnjavanje pružatelja vodnih usluga i stvaranje uslužnih područja. Svi strateški dokumenti vodnog gospodarstva utemeljeni su na postojanju 41 uslužnog područja u Republici Hrvatskoj. Ovo je i preduvjet za opstanak i održivost opskrbljivača, ali i osiguranje priuštivosti cijene za krajnje potrošače. Dodatnih 600.000 eura odobreno je za Nacionalni program kratkoročnih smanjenja gubitaka vode po uslužnim područjima, a što će utjecati i na smanjenje ukupnih gubitaka vode u javnoj vodoopskrbi. Prihod Hrvatskih voda smanjen je za 120 milijuna kuna kako bi se osiguralo smanjenje ulaznih troškova gospodarstvu. Podsjetio je i kako ideja za okrupnjavanje pružatelja vodnih usluga datira iz 2008. godine, a utemeljena je na kriterijima količine isporučene vode, tehnološkoj povezanosti sustava unutar uslužnog područja i priuštivosti cijene nakon izgradnje infrastrukture. Zaključio je kako se hrvatski pristup okrupnjavanju pružatelja vodnih usluga ne razlikuje od pristupa koji imaju druge države članice Europske Unije.
Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći
Z A K LJ U Č A K
Prihvaća se Izvješće o stanju sektora vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2020.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir