Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 36. sjednici, održanoj 26. listopada 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.
Uvodno je predstavnica predlagatelja kao razloge predloženih izmjena i dopuna navela potrebu dodatnog rasterećenja od administrativnih procedura, ubrzanje postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, te sprečavanje moguće nejednake primjene odredbi važećeg Zakona, ali i potrebu dorade kriterija za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta. Planirano programsko rješenje „e-zakup“, trebalo bi, po uzoru na provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja RH, osigurati transparentnost raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a zbog ubrzanja postupaka raspolaganja jedinicama lokalne samouprave daje se rok od 3 mjeseca, od dobivanja suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, za provedbu natječaja, te ukoliko JLS ove postupke ne pokrenu, isto će napraviti Ministarstvo poljoprivrede. Ovim se prijedlogom jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da ograniče maksimalne površine za zakup, no isto više nije obveza iz razloga što se u praksi pokazalo da ograničavanje maksimalnih površina nije dobro zbog postupaka okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Sam postupak natječaja za zakup i prodaju se mijenja i skraćuje, pa istim nije propisana obveza pribavljanja mišljenja županije, no predstavnik županije član je Povjerenstva za zakup ili prodaju. Nakon višekratnih konzultacija s poljoprivrednicima, predlažu se rokovi zakupa od 25 godina za trajne nasade i 15 godine za druge vrste proizvodnje, s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Predloženi sustav bodovanja prati prioritete i ciljeve Prijedloga Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske. Analize su pokazale kako su odugovlačenja u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem vezana i uz privremeno korištenje zemljišta, pa se ovim aktom predlaže brisanje odredbe o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta. Uz navedeno dodatno se jačaju mjere kontrole raspolaganja i ispunjavanja uvjeta iz Gospodarskog programa.
Sudionici rasprave pozitivnim su ocijenili široko provedenu raspravu o tekstu Prijedloga zakona i ubrzavanje procedura raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem (DPZ). U raspravi je rečeno kako ovim Prijedlogom korisnicima važećih koncesija za korištenje DPZ nije trebalo omogućiti da se i sada natječu za poljoprivredno zemljište, iz razloga što su oni ostvarili pravo korištenja koncesija na 25% DPZ još kroz natječaje provedene prije dvadesetak godina. Zbog razlika u raspolaganju zemljištem od strane jedinica lokalne samouprave (JLS) i činjenice da je dio JLS prodalo DPZ, rečeno je kako se ovim prijedlogom u nepovoljan položaj dovode poljoprivrednici na području JLS koje svoje DPZ nisu prodavale, a iz razloga što će im konkurenti na natječajima biti poljoprivrednici s područja drugih/susjednih JLS koji su već ostvarili pravo kupnje zemljišta na svom području. Uz predloženi članak 13. kojim se mijenja članak 31. stavak (10) upozoreno je na važnost jasnog i nedvojbenog propisivanja da se u maksimalnu površinu uračunavaju sve površine DPZ koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po do sada provedenim natječajima, a ne samo po natječajima provedenim od stupanja na snagu Zakona iz 2018. godine, kako je predloženo. Predloženo je da se jasnije definira pojam „stočar“ i upitano obuhvaća li trenutni prijedlog i tovljače i uslužni tov, te je rečeno da se isto mora izbjeći jer davanjem prava prvenstva za tovljače i uslužni tov podupiremo poljoprivredu drugih država članica Unije. Upitano je i da li se ovim prijedlogom uslužni tov izjednačava s vlasništvom. Izražen je i stav kako prijedlog nije u dovoljnoj mjeri ograničio pitanje podzakupa, koji je prisutan na terenu. Uz predloženu mogućnost raspisivanja natječaja koje se veže uz katastarske čestice i proizvodno tehnološke cjeline (PTC), rečeno je kako u tom slučaju provođenje postupaka komasacije nije potrebno. Izraženo je i mišljenje kako je ovom prijedlogu akta trebala prethoditi procjena učinaka propisa koja bi pokazala smjer i odredila ciljeve koje se provedbom žele postići. Uz predloženi članak 1. stavak (7) postavljen je upit o kojim zaštićenim životinjama, za koje zakupci i vlasnici DPZ mogu tražiti naknadu za pretrpljenu štetu, se radi. Zakon o zaštiti prirode propisuje naknadu štete od strogo zaštićenih vrsta, a ne spominje zaštićene životinje, pa je isto potrebno jasnije definirati. Obzirom da divljač čini velike štete na usjevima i nasadima poljoprivrednicima, predloženo je da Ministarstvo poljoprivrede preuzme pokriće ovih šteta i jasno to definira u Zakonu. U raspravi je rečeno kako predloženim sustavnom bodovanja mali, mladi i domicilni poljoprivrednici neće biti u mogućnosti ostvariti pravo prvenstva za korištenje DPZ. Postavljen je i upit o površini DPZ koja će se provedbom ovog Zakona staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore ukazao je na važnost kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje za dosadašnje korisnike DPZ, koji svoju djelatnost obavljaju sukladno Gospodarskim programima i Zakonom postavljenim uvjetima. HPK smatra kako je za svako ozbiljnije planiranje poljoprivredne proizvodnje potrebno planirati rok od 25 godina za zakup DPZ. Pozitivnim ocjenjuju prijedlog iz članka 2. kojim se mijenja članak 5. i dodaje stavak (4) i zabranjuje deponiranje, razbacivanje ili drugi način odlaganja nusproizvoda dobivenih iz bioplinskih postrojenja na DPZ. Uz bodovanje koje se predlaže člankom 16. kojim se mijenja članak 36., predstavnik HPK predložio je da se u bodovanju pod 1a) vezano uz udio izravnih plaćanja za poljoprivredu koji nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede, isti podigne na 50%. Uz navedeno je izražen i drugačiji stav, te je predloženo zadržavanje postotka od 30%, a kako bi se poljoprivrednicima na ruralnim područjima omogućio pristup DPZ. Istaknuto je i kako bi zasnivanje prava građenja, zbog sprečavanja korištenja poljoprivrednog zemljišta u energetske svrhe (solari) trebalo biti u suglasnosti s JLS, te javno i transparentno i po mogućnosti dostupno kroz javni registar. Predstavnik Hrvatske obrtničke komore istaknuo je kako će, sukladno ovom prijedlogu primarni poljoprivredni proizvođači teško zadržati poljoprivredno zemljište koje koriste, pa je zato važno vrednovati one kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost. Uz neograničavanje cijene za raspolaganje DPZ, podsjetio je kako za dvije godine ističe moratorij na zabranu prodaje DPZ strancima i izrazio bojazan zbog mogućih špekulacija s DPZ.
Uz kriterij koji se predlaže izmjenama članka 36. 1b) rečeno je kako su povezana društva vezana uz velike poljoprivredne proizvođače i mjerilo nije primjenjivo za OPG, zato je bodovanjem, ako želimo poljoprivrednike zadržati na ruralnim područjima, potrebno dati prednost domicilnosti. Izražen je i stav kako predloženi akt ne bi trebao rezultirati poremećajem u raspolaganju DPZ, te je uz navedeno predloženo povećanje bodova za kriterij domicilnosti u točci 1c) jer predložena razlika od samo 2 boda između JLS koje graniče s JLS koja raspisuje natječaj, neće osigurati prednost domicilnom stanovništvu na području JLS koja raspisuje natječaj. Uz navedeno, upozoreno je i kako neke JLS graniče s više JLS. Zbog zlouporaba i visokih poticaja za ekološku proizvodnju, rečeno je kako treba razmotriti mogućnost smanjenja predloženih 5 bodova za ekološku proizvodnju, ali i planirati snažnije kontrole zbog zlouporaba. Izraženo je i mišljenje kako bi sjemenarstvo trebalo dodatno bodovati. Uz kriterij pod 1h) – uvjeti rada i zapošljavanje - rečeno je kako će se istim u nepovoljan položaj dovesti Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) čiji članovi pomažu u radu na OPG, ali nisu stalno zaposleni, te se čini kako se ovim prijedlogom potpora daje velikim proizvođačima. U raspravi je rečeno kako je s ciljem poticanja udruživanja poljoprivrednih proizvođača bodovanjem trebalo obuhvatiti i članstvo u zadrugama ili proizvođačkim organizacijama. Predloženo je da se u članku 13. stavku (9) uz predloženu nemogućnost smanjivanja dosadašnjih površina predviđenih za stočarstvo, trajne nasade i navodnjavanje doda i „ekološka poljoprivreda“, a što bi bilo u skladu i s europskim Zelenim Planom i Strategijom od polja do stola. Postavljen je upit o izradi sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja temeljem kojeg se na javnom natječaju može odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje. Uz stavak (19) upitano je o kojim se poljoprivrednim građevinama u vasništvu države radi i gdje su iste smještene. Uz stavak (25) i mogućnost određivanja jamčevine za sudionike natječaja postavljen je upit hoće li isto opteretiti poljoprivrednike ili se jamčevina uvodi kako bi se smanjile zlouporabe. Uz predloženi članak 15. i dopunu stavaka (2) upitano je tko će i kako kontrolirati sudionika javnog natječaja za zakup koji poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Uz brisanje stavka (4) koje se predlaže člankom 15., kojim je propisano da se ponuda s ponuđenim dvostrukim iznosom početne zakupnine smatra nevažećom, te predloženo brisanje stavka (3) predloženo člankom 34. kojim je propisano da se ponuda s ponuđenim dvostrukim iznosom početne kupoprodajne cijene smatra nevažećom, upitano je ne dovode li ovi prijedlozi u pitanje cijeli sustav bodovanja predložen ovim aktom, jer će prednost imati sudionik koji ponudi najvišu cijenu. Postavljen je i upit o projekcijama Ministarstva poljoprivrede vezanim uz sustav bodovanja i njegov utjecaj na funkcionalno korištenje DPZ i povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Uz izmjene predložene člankom 37. i brisanje prava prvokupa DPZ od strane RH zatraženo je obrazloženje o razlozima zbog kojih RH do sada nije koristila ovo pravo. Predstavnik Udruge OPG Hrvatske „Život“ stava je kako bi zakonom trebalo propisati mogućnost zakupa svih površina koje su u katastru ili gruntovnici upisane kao poljoprivredne površine, a s ciljem stavljanja u funkciju poljoprivrednog zemljišta koje je obuhvaćeno šumsko gospodarskom osnovom. Uz navedeno, upozorio je na visoke troškove izdvajanja ovog zemljišta iz šumsko gospodarske osnove. Postavljen je i upit o javnoj dostupnosti podataka o ukupnim prihodima države od raspolaganja DPZ i utrošku prikupljenih sredstava. Postavljen je i upit o dostupnosti analize kvalitete poljoprivrednog tla u RH, postojanju makroekonomske analize utjecaja proizvodnje na DPZ i utjecaja raspolaganja DPZ na razvoj i dohodovnost poljoprivrednog sektora, kao i stupanj samodostatnosti u proizvodnji hrane. U raspravi je upozoreno na nekapacitiranost JLS za provedbu natječaja za raspolaganje DPZ i predloženo je osnivanje institucija na razini županija koje bi raspolagale i upravljale DPZ. Stočari su se, zbog pada cijene mlijeka okrenuli prema dohodovnijim kulturama, pa nije realno očekivati da će se vratiti stočarstvu, rečeno je u raspravi. Upozoreno je na kompliciranost predloženog sustava bodovanja, što bi moglo rezultirati brojnim primjedbama i usporiti postupke raspolaganja DPZ. Rečeno je i kako je jasnije potrebno propisati obveze za JLS vezane uz izvješće o provedbi Gospodarskog programa, ali i načine održavanja DPZ koje nije u nekom od postupaka raspolaganja. Iako se čini da JLS upravljaju DPZ, konačnu odluku o raspolaganju donosi Ministarstvo poljoprivrede, rečeno je u raspravi. Također je istaknuto kako poslove procjene poljoprivrednog zemljišta treba povjeriti sudskim vještacima agronomske i poljoprivredne struke, a Ministarstvo poljoprivrede treba pristupiti izradi Pravilnika o procjeni vrijednosti DPZ. Istaknuto je i kako ovim prijedlogom nije predviđena mogućnost žalbe ili prigovora za nezadovoljnu stranku, iako je to Ustavom zagarantirana kategorija. Uz predloženi članak 53. stavak (8) predloženo je propisivanje roka u kojemu Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje i poslove iz nadležnosti JLS. U raspravi je istaknuto i kako poljoprivredu ne treba promatrati samo kroz proizvodnju hrane, već i kao djelatnost koja pridonosi opstanku i održivosti ruralnih područja, te je izražena bojazan da bi neograničavanje maksimalnih površina kojima pojedini korisnik može raspolagati moglo izazvati probleme i nejednakost. Postavljen je upit hoće li ukidanje ovog ograničenja utjecati na dostupnost DPZ obiteljskim gospodarstvima čiji članovi obitelji stvarno žive u ruralnim područjima i bave se poljoprivredom. Uz navedeno, predloženim člankom 13. stavkom (8), kojim se mijenja članak 31., daje se mogućnost JLS da ograniče maksimalne površine u pojedinom natječaju iako nije jasno kojim kriterijima bi se JLS trebale voditi da procjene stvarne potrebe ratara, stočara i ostalih poljoprivrednih proizvođača na području JLS.
Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako će svi korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta biti u istom položaju pri provedbi predloženog akta. Korisnici važećih koncesija su i veliki i mali poljoprivrednici, no nije im bila propisana obveza prilaganja Gospodarskog programa, pa se predloženim aktom ista obveza treba ispuniti u prijelaznom periodu od 2 godine. Prijedlog koji se odnosi na maksimalnu površinu DPZ koje se daju u raspolaganje, usklađen je s predstavnicima poljoprivrednih proizvođača i iz istoga je isključeno privatno poljoprivredno zemljište. Revizija gospodarskih programa provodi se od siječnja ove godine i očekuje se konačno izvješće Državnog inspektorata o istom za ugovore kod kojih je površina DPZ veća od 50 ha. Uz navedeno ovim aktom dodatno se razrađuju kriteriji vezani uz raskid ugovora o zakupu DPZ, te se predlaže da uz JLS ovaj postupak može pokrenuti i Ministarstvo poljoprivrede. Prijedlogom su dodatno dorađene i odredbe koje se odnose na podzakup, pa će se uz inspekcijski provoditi i upravni nadzor. Predlagatelj će, sukladno izrečenoj primjedbi, dodatno precizirati odredbu predloženog članka 13. stavka (10) kako bi se ona odnosila na sve do sada provedene natječaje. Predlagateljica je naglasila kako je Republici Hrvatskoj važan cijeli sektor stočarstva, a potrebno ga je osnaživati i povezivati ratarstvo i stočarstvo. Zbog prijepora i raznih tumačenja u dosadašnjem postupanju predlagatelj je ovim aktom obuhvatio katastarske čestice i proizvodno tehnološke cjeline. Istaknula je kako veliki dio poljoprivrednika udovoljava uvjetu postavljenom u predloženom članku 16 stavku (1) i postotku od 30% kojim su obuhvaćena samo izravna plaćanja, a ne i druge vrste potpora koje ostvaruju. Uz kriterij – uvjeti rada i zapošljavanje, te predloženo bodovanje u toj kategoriji, odgovorila je kako potpore i prihodi koji se ostvaruju proizvodnjom na DPZ zahtijevaju i dodatno zapošljavanje. Istaknula je i kako su propisane dodatne kontrole za provođenje agrotehnoloških mjera. Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je u ARKOD-u upisano 260.000 ha, 454 JLS dostavile su program raspolaganja, na koje je Ministarstvo izdalo preko 350 suglasnosti kojima je obuhvaćeno 300.000 ha. Dodatno, 398.000 ha nalazi se u šumsko gospodarskoj osnovi i dodjeljuju se za pašarenje. Ukupno je s osnova raspolaganja DPZ u 2020. godini prikupljeno 162 milijuna kn, a dio ugovora raskinut je zbog neplaćanja zakupnine. Za JLS koje graniče s JLS, u bodovanju je predložen manji broj bodova. Ovlašteni procjenitelji su oni agronomske struke, a sjemenarstvo je bodovano s 20 bodova, no razmotrit će se i mogućnost povećanja. Ministarstvo poljoprivrede razmotrit će primjedbu vezanu uz solare koje se postavlja na poljoprivredne površine umjesto da se na njima proizvodi hrana. Institut prigovora nezadovoljne stranke je otvoren, no postoji i prostor za doradu, a za posjednika odnosno vlasnika stoke referentan je upis u Jedinstveni registar domaćih životinja. Mogućnost ograničenja maksimalnih površina koja se predlaže člankom 13. stavkom (9) odnosi se na pojedinačne natječaje i istim je uvažena činjenica nemogućnosti smanjivanja dosadašnjih površina za stočarstvo, trajne nasade i površine obuhvaćene infrastrukturom navodnjavanja. Na komentar o zaštićenim životinjama, ali i štetama od divljači, predstavnik predlagatelja odgovorio je kako će istu primjedbu razmotriti, kao i primjedbe vezane uz to da se niti površine pod ekološkom poljoprivredom također ne smanjuju. Agroekološko zoniranje dio je Projekta Svjetske banke, a Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu ovaj alat će koristiti. Uz upit o pravu prvokupa DPZ odgovorio je kako isto pravo do sada nije konzumirano.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu;
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir