Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 70. sjednici održanoj 11. srpnja 2022. godine, Prijedlog zakona o gnojidbenim proizvodima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Prijedlogom akta usklađuje nacionalni s europskim pravnim okvirom, te će se osiguranjem provedbe odredbi Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU na raspolaganje na tržištu, jasnije i preciznije normativno regulirati provedba nacionalnih odredbi o gnojidbenim proizvodima, a što je važno i zbog činjenice da nacionalni zakonski okvir ne prepoznaje sve gnojidbene proizvode koji se stavljaju na tržište.
U raspravi je, uz rad ovlaštenih laboratorija, postavljen upit o njihovoj kapacitiranosti i opsegu analiza koje provode, a uzimajući u obzir da hrvatski proizvođači, zbog nemogućnosti provođenja nekih analiza u Republici Hrvatskoj, upućuju svoje proizvode na analizu u laboratorije drugih država, što za njih predstavlja dodatno financijsko i vremensko ograničenje. Kako je Uredbom (EU) 2019/1009 propisana obveza njene primjene s 16. srpnjem 2022. godine, postavljen je upit o razlozima zbog kojih ovaj akt nije ranije upućen u proceduru usvajanja, te zašto se nije provela hitna procedura njegova donošenja. Zatražena je i informacija o sudjelovanju Državnog inspektorata Republike Hrvatske u izradi ovog akta. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima zbog kojih su iz ovog akta isključene prekršajne odredbe za osobe koje poljoprivrednim inspektorima ne pruže potrebne podatke, obavijesti i ne osiguraju uvjete za nesmetani rad, a što je regulirano važećim Zakonom.
Rečeno je i kako bi se jasnije trebale propisati procedure provođenja inspekcijskog nadzora jer je praksa pokazala probleme u sankcioniranju postupanja protivnih Zakonu, koji su vezani upravo uz same procedure uzimanja uzoraka. Zatražena je i informacija o ukupnom broju uzoraka mineralnih gnojiva koji se kontrolirao u prošloj godini, te o rezultatima provođenja ovog nadzora. Upitano je i da li se ovim aktom, odnosno prenošenjem Priloga 1. predmetne Uredbe regulira pitanje primjene digestata iz bioplinskih postrojenja na poljoprivredne površine. Zatražena je i informacija o potporama koje su poljoprivrednicima isplaćene za nabavu mineralnog gnojiva za proljetnu sjetvu. Zatražena je i informacija o radu Petrokemije u Kutini, te koliko je mineralnih gnojiva iz Petrokemije plasirano za proljetnu sjetvu 2022., a koliko ih je iz bilo iz uvoza. Postavljen je i upit hoće li donošenje ovog Zakona rezultirati obvezom smanjenja korištenja mineralnih gnojiva. Istaknuto je kako je zbog nedostatka organskih gnojiva, što je dijelom uvjetovano i smanjenjem stočnog fonda, prisutan trend primjene mineralnih gnojiva, što nepovoljno utječe na karakteristike tala i njihovu plodnost.
Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako su, u skladu s procedurama, svi laboratoriji dobili potrebne akreditacije na vrijeme, a isti su dobro raspoređeni na području Republike Hrvatske. Državni inspektorat Republike Hrvatske bio je uključen u izradu ovog akta. Najavio je i skoru isplatu potpora za nabavu mineralnog gnojiva za proljetnu sjetvu. Ministarstvo poljoprivrede u kontaktu je s Europskom komisijom koja je upoznata s kašnjenjem u donošenju ovog propisa. Primjena digestata regulirana je u skladu s propisima iz zaštite okoliša i prirode. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja vodi popis bioplinskih postrojenja i raspolaže podatcima o sirovinama koje se u njima koriste, a Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajednički utvrđuju koji proizvodi mogu zadovoljiti jednu od kategorija gnojidbenih proizvoda, sukladno Uredbi. Ukoliko digestat iz bioplinskih postrojenja ne zadovolji niti jednu od kategorija, tada se upućuje na dodatno obogaćivanje određenim sadržajem hranjiva.
Pri izradi Konačnog prijedloga zakona razmotrit će se primjedbe koje se odnose na prekršajne odredbe, a informacije o provedenim nadzorima mineralnih gnojiva i utvrđenim nalazima, kao i o korištenju mineralnog gnojiva proizvedenog u Petrokemiji, tijekom proljetne sjetve, Ministarstvo poljoprivrede dostaviti će naknadno. Podsjetio je kako je od početka ukrajinske krize održano niz sastanaka s predstavnicima Petrokemije, koja je isporučila dostatne količine za proljetnu sjetvu, a najkasnije u kolovozu Petrokemija će krenuti u proizvodnju, kako bi se osigurale dostatne količine mineralnih gnojiva za jesensku sjetvu. Ukupni kapacitet Petrokemije je 1 milijun tona mineralnih gnojiva, a potrebe hrvatskog poljoprivrednog sektora su oko 400.000 tona. Ovaj zakon potiče oporabu organskog gnojiva, a kako je njime proširen spektar gnojiva i poboljšivača tla koje se mogu koristiti, isto bi trebalo rezultirati i poboljšanjem kvaliteta tla. Zakon ne definira ograničenja u primjeni mineralnih gnojiva, a opterećenost po pitanju stočnog fonda po površini je vrlo mala i iznosi 0,5 uvjetnih grla po hektaru. Određeni suficit dušika u poljoprivrednom zemljištu na području Republike Hrvatske postoji, no kroz Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, Farm Management i AKIS planira se smanjenje ovog suficita i povećanje organske komponente u tlu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o gnojidbenim proizvodima.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o gnojidbenim proizvodima.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir