Odbor za poljoprivredu

Zaključak Odbora za poljoprivredu o Izvješću Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća ministara Europske Unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 26. travnja 2021. godine

05.05.2021.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora,  raspravio je, u skladu s odredbom članka 51. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  na 25. sjednici, održanoj 5. svibnja 2021. Izvješće Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća ministara Europske Unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 26. travnja 2021. godine.
Uvodno je predstavnik podnositelja Stajališta istaknuo kako se na neformalnom sastanku ministara nadležnih za poljoprivredu i ribarstvo raspravljalo o stanju pregovora o reformskom paketu ZPP, situaciji na poljoprivrednom tržištu i poljoprivrednim pitanjima vezanim uz trgovinu, te su razmijenjena mišljenja o Ažuriranoj studiji Zajedničkog istraživačkog centra o kumulativnim gospodarskim učincima tekućih i budućih trgovinskih pregovora na poljoprivredni sektor EU. Raspravljalo se i o procjeni učinaka Strategije EU za zaštitu i dobrobit životinja 2012. – 2015. i informaciji njemačke delegacije o označavanju namirnica koje sadrže jaja. 
Izvijestio je o održavanju trijaloga između Vijeća, Parlamenta i Komisije o reformskom paketu ZPP, a cilj portugalskog predsjedništva je postići politički dogovor u prvoj polovici ove godine. Veći dio otvorenih pitanja odnosi se na Uredbu o strateškim planovima,  te Republika Hrvatska smatra da je potrebno uvažiti različite situacije u državama članicama kada se govori o povećanim okolišnim i klimatskim ambicijama ZPP-a, a eko sheme trebaju ostati na 20% omotnice za izravna plaćanja. RH je stava kako je potrebno osigurati maksimalnu fleksibilnost za države članice s ciljem sprečavanja gubitka sredstava. Ukupan iznos izdvajanja za prirodna i druga ograničenja specifična za određeno područje trebao bi biti uračunat u doprinos za klimu i okoliš. 
RH je stava kako bi državama člancima trebalo omogućiti fleksibilnost pri usmjeravanju potpora i stajališta je kako bi 20% omotnice trebalo biti raspodijeljeno za prvih 30 hektara. Isto tako RH je stava kako je, u skladu s potrebama država članica, potrebna i fleksibilnost u odnosu na potpore za male poljoprivrednike. Definicija pravog poljoprivrednika ne bi trebala biti dodatno administrativno opterećenje, istaknuo je predstavnik predlagatelja. Govoreći o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda istaknuo je kako su ministri pozvali Komisiju da pruži potporu određenim sektorima i to posebno vinu i voću koje je dodatno ugroženo posljedicama nedavnog mraza. Govorilo se i o kanalima maloprodaje i distribucije, RH je istaknula posljedice vremenskih prilika koje bi se mogle negativno odraziti na neke voćne vrste, te se dodatno založila za pomoć sektoru proizvodnje krumpira i izvijestila o skladišnim viškovima u sektoru maslinova ulja i sektoru vina, kao i poteškoće u plasmanu prema HORECA lancu. Vezano uz trgovinska pitanja,  RH je pozdravila najavu da se u sklopu revizije trgovinskih sporazuma osigura da trgovinski partneri primjenjuju jednaku razinu zaštite okoliša, dobrobiti životinja, te prilikom korištenja pesticida i borbe protiv antimikrobne rezistencije, što je u skladu i s Strategijom od polja do stola. RH smatra kako je potrebno pojačati komunikaciju s potrošačima i proizvođačima vezano uz dobrobit životinja i pozdravlja pojednostavljenje zakonodavstva vezanog uz dobrobit životinja.
U raspravi je postavljen upit o otvorenim pitanjima i očekivanjima Ministarstva poljoprivrede u odnosu na postizanje konačnog dogovora oko reformskog paketa ZPP, te hoće li model isplate potpora za koji se Republika Hrvatska zalaže dovesti do transparentnije i pravednije raspodjele prava na plaćanja, znajući da trenutno 20% poljoprivrednih gospodarstava koristi 75% poljoprivrednog zemljišta i dobiva 77% poticaja.
Vezano uz trgovinske sporazume postavljeno je pitanje da li se nazire revizija ovih ugovora ili će se prilagodba po pitanjima zaštite okoliša i standarda kvalitete proizvoda odnositi samo na nove trgovinske sporazume. Vezano uz dobrobit životinja RH je kroz Mjeru 14 iskoristila 197 milijuna kuna, te je uz navedeno postavljen upit o planovima za novo programsko razdoblje, zatražena su iskustva drugih država članica, ali i informacija o mogućoj prilagodbi ciljeva vezanih uz dobrobit životinja, uzimajući pri tome u obzir da Strategija EU-a za zaštitu i dobrobit životinja 2012. – 2015.  nije ostvarila svoje ciljeve. Postavljen je i upit o javnoj dostupnosti i mogućnosti uvida u stajališta koja Republika Hrvatska zastupa na Vijeću ministara, a posebno vezano uz elemente Uredbe o strateškim planovima. 
Postavljen je i upit o kriterijima temeljem kojih se Ministarstvo poljoprivrede zalaže da 20% omotnice bude raspodijeljeno za prvih 30 hektara i istaknuto je kako s ovim prijedlogom neće biti zadovoljni mali poljoprivredni proizvođači. Upozoreno je na komplicirane uvijete za ostvarenje prava na korištenje Mjere za dobrobit životinja i istaknuto kako je istu potrebno prilagoditi s ciljem povećanja broja njenih korisnika. Postavljen je i upit o raspisivanju natječaja za mlade poljoprivrednike, te o ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.
Cilj portugalskog predsjedništva je postizanje dogovora o reformskom paketu ZPP tijekom svibnja, a Republika Hrvatska zagovara fleksibilnost vezanu uz model izravnih plaćanja, odnosno preraspodjelu plaćanja i capping, te je u svojim stajalištima usmjerena prema pravednijem i transparentnijem sustavu potpora kako bi više potpora bilo usmjereno prema malim poljoprivrednim gospodarstvima, ne umanjujući pri tome doprinos većih sustava. Grupacija malih poljoprivrednika bila je nezadovoljna trenutnom raspodjelom omotnice za prve hektare, no Ministarstvo će još o ovom pitanju održati dodatne konzultacije s dionicima sektora odgovorio je. 
Govoreći o poljoprivrednom zemljištu istaknuo kako je predviđanje Ministarstva poljoprivrede da će nakon odobravanja svih Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, ukupno biti raspoloživo najviše do 400 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Strategija razvoja poljoprivrede do 2030. godine usmjerena je prema pravednijem i transparentnijem sustavu s većim ulaganjima i većim mogućnostima, kako za mala poljoprivredna gospodarstva koja su ocijenjena kao otpornija na krizna razdoblja, klimatske, okolišne promjene i tržišne poremećaje, tako i za ukupan poljoprivredno prehrambeni sektor. Uskoro se očekuje konačni plan objave natječaja, pa tako i onog za mlade poljoprivrednike. Uz upit o trgovinskim sporazumima, izvijestio je o raspravama na Vijeću ministara, vezanim između ostaloga i uz europski Zeleni Plan, ali i uz Strategiju od polja do stola. Većina ministara stajališta je da bi se ovi sporazumi trebali revidirati kako bi se uskladili i s europskim Zelenim planom i Strategijom od polja do stola. Vezano uz pitanja o dobrobiti životinja, istaknuo je kako Ministarstvo poljoprivreda upućuje Komisiji novi prijedlog kojim bi se unutar postojeće mjere za zaštitu dobrobiti životinja postigla određena poboljšanja. Druge države članice ovu mjeru koriste duže vrijeme, RH ju je počela koristiti početkom 2018. godine, no broj korisnika iz godine u godinu raste, kao i alokacija sredstava.
Odbor za poljoprivredu je nakon provedene rasprave većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“)  usvojio slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća ministara Europske Unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 26. travnja 2021. godine 

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir