Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 87. sjednici održanoj 8. veljače 2023. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. siječnja 2023. godine.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je postavljen upit o očekivanom vremenu u kojemu će se uskladiti pravilnici o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore u ribarstvu i rečeno kako ribari traže odgovor na pitanje zašto se s donošenjem Operativnog programa i pratećih pravilnika čekalo do sada. Upozoreno je i kako se mjera privremene obustave ribolovnih aktivnosti, ali i natječaj za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti moraju pametno planirati uzimajući pri tome u obzir i moguće smanjenje ribolovnih kvota. Zbog navedenog, ali i nesklada između hrvatskih ribarskih kapaciteta i biologije mora u obzir treba uzeti i mogućnosti ribolova u vanjskim vodama u budućnosti. Zbog toga bi, uzimajući u obzir starost hrvatske flote, u okviru mjere trajne obustave ribolovnih aktivnosti trebalo zabraniti rezanje brodova mlađih od trideset godina. U tom smislu veću prednost u bodovanju kod provedbe ove mjere, treba dati starijim brodovima, jer je ovo prilika za hrvatski ribarski sektor da se riješi starijih brodova, što će utjecati i na sigurnost ribara u budućnosti. Upitano je i da li je Ministarstvo radilo procjenu, te postoje li podatci o broju ribara koji su koristili mjeru trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti i onih koji to namjeravaju iskoristiti u budućnosti, te koliko je ova mjera utjecala na ukupni ulov i trend stalnog smanjenja broja ribara. Naglašeno je kako se broj ribara koji obavljaju gospodarski i mali obalni ribolov smanjio za 1170 ribara u razdoblju 2014. - 2021. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja ukupnog ulova i uzgoja morske ribe i drugih morskih organizama u 2021. godini u odnosu na 2020. i upitano koji su razlozi istom, te ima li razloga za zabrinutost. Upitano je i da li je Ministarstvo poljoprivrede zadovoljno kontrolom ribe na tržištu i što se može napraviti kako se smrznuta riba ne bi deklarirala kao svježa i kako takva stavljala na tržište. Radi se o smrznutoj ribi koju distribuiraju hrvatski trgovci-uvoznici, koji su svoje kapacitete opremili sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Upozoreno je kako smrznutu ribu kupuju i nakupci od veletrgovaca, istu stavljaju na tržište kao svježu ribu i tu je praksu potrebno zaustaviti, jer u nekonkurentski položaj dovodi hrvatske ribare.
Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je dinamika izrade Operativnog programa vezana i uz aktivnosti Europske komisije, a veći dio pravilnika je u pripremi, te se ne očekuju zastoji u isplati sredstava namijenjenih sektoru nakon usvajanja ovog Zakona i usvajanja pratećih pravilnika. Pravilnicima o privremenom i trajnom obustavljanju ribarskih aktivnosti detaljnije će se urediti način provedbe ovih mjera, a u njihovu izradu bit će uključeni i dionici sektora. Za korištenje mjere trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti završio je javni natječaj i ukupno je podneseno 90 zahtjeva za korištenje ove mjere, dok je javni natječaj za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti u tijeku. Vrijednost ulova u 2017. godini iznosila je 49 milijuna eura, a u 2022. godini preliminarni podatci pokazuju vrijednost od 62 milijuna eura. Zbog stanja stokova cilj Ministarstva poljoprivrede je postići što bolju vrijednost ulova i što održiviji ribolov. Po količini ulova u 2020. godini Hrvatska se nalazi na drugom mjestu u Mediteranu, a primjetan je i rast BDV u hrvatskom ribarstvu za 19%. Prosječna starost hrvatske ribarske flote je 39 godina, što je slično kao i u drugim mediteranskim zemljama. Inspekcija na moru i tržištu može biti bolja, no obzirom na razvedenost hrvatske obale u Republici Hrvatskoj postoji veliki broj „prvih kupaca“, što predstavlja ograničenja u nadzoru iste. Zaključio je kako se ribarski sektor mora bolje povezati i udružiti, kako bi bio konkurentan te je rekao kako su sredstva za opremanje kapaciteta iz europskog Fonda za pomorstvo i ribarstvo u 95% slučajeva koristili isključivo domaći proizvođači.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir